Beogradske novine

Uredjenje nllca. Sve ulice oštećene granatainn opravljaju se i dovode za redovan saobračaj. Tako isto i iskvarena drvena kaldrma od velikog saobračaja u svima ulicama opravlja se i rdjava i trala parčad drveta mijenja. Za kratko vrijeme Beograd će imati kaldrmu u svima ulicama dovedenu potpuno u red. Nove radnje. Posljednjih d.ma otvoreno je u Beogradu mnogo novih trgovačkih radnja razne struke. Vlasti Čine sve olakšice zanatlijama i trgovcima, da što prije otvore svoje radnje i uspostave redovan trgovački saobraćaj. Rad u opštini. U opštini šu, od juče odredjeni naročiti dani za «vršavanje pojedinih poslova. Tako: uvjerenja za putnice mogu se dobiti samo ponjedeljnikom i srijedom prije podne od 9 do 11 sati; uvjerenja za koncesije mogu se dobiti samo u t o r k o m i četvrtkom od 9doll sati prije podne; a tužbe, molbe i predstavke primaju se samo petkom i subotom od 9 do 11 sati prije podne. Poslije podne neće se raditi sa publikom. Nedjeljom i praznikom nema uredovanja. Prijave poljoprivrednih strojeva. C. i kr. kotarsko zapovjeđništvo za grad Beograd izdalo je slijedeču objavu: Da se potreba poljoprivrednih strojeva i sprava što prije može podmiriti, pozivaju se svi imaoci, koji se zanimaju sa prodajom poljoprivrjednih strojeva i sprava, da podnesu tačan spisak gore pomenutih predmeta kotarskom zapovjedništvu u Beogradu u toku isteka jedne nedjelje dana. Ujedno se ovi trgovci obavještavaju, da ne podnašaju lihvarske cijenovnike, jer će bitl strogo kažnjeni. Osim toga se sve kućegazde u Beogradu pozivaju da poljoprivrjedne strojeve i sprave, koje se nalaze na njihovim zemljištima, prijave gore pomenutom zapovjedništvu, u protivnom slučaju biće iste uzapčene, a kučegazda kažnjen. Druitveni sastanak u Gornjem Mflanovcu. Prigodom pokladnog utorka priredjena je u Gornjem Milanovcu ugodna večer, koja je sakupila sve predstavnike okružnog zapovjedništva sa inteligencijom gradjanstva. Raspored u dva jezika i pun promjena mtiogo je doprinjeo zabavi gostiju, te kako je bio osobito lijepi spol brojno zastupan, skoro je zavladala društvom vesela živahnost. Za vrijeme predstave sakupiše dijelom časnici i činovnici, a dijelom i sami predstavljači u prilog sirotinje grada Iijepu novčanu svotu od 578 K 35 h, te 170 ciinara i 60 para. Taj se je novac odmah na licu mjesta uručio predsjedniku gosp. Jovanu Andrejeviču, koji je darovateljima iskazao svoju najtopliju zahvalnost i izjavio, da če tu svotu prema svrsi upotrijebiti. Svi prisutni oatadoše još dugo nakon svršetka predstave u prijatnom i veselom društvu. K. O. Zasijavanje zemljišta. Život vlađa u okolini Beograda. Žitarne zemlje, koje su tako dugo prazne stajale, počinju zemljoradnici, sa obilnom pomoći vojske, da obradjuju i zasijavaju sa ječmom i zobi. Zemlje, koje nemaju svoga vlasnika, rade se o trošku carsko i kraljevske vojne uprave. Take zemlje, koje nemaju vlasnika, iznosi u beogradskoj okolini oko 800 jutara. Do sada je carsko i kraljevski vojni generalni gouvernement utrošio na kupovinu sjemena za poviće preko 40.000 kruna, što je djelom podijeljeno zemIjoradnicima, koji su oskudijevali u sjemenu, a dijelom primio u svoju režiju. Svečanost odlikovanja. Šest oružnika i jedan pučko ustaški narednik, sada na slpžbi pri carsko i kraljevskom vojnom redarstvu u Beogradu, bili su nekoliko mjeseci na raznim bojištima u borbama, zbog čega ihje Njegovo Veličanstvo za pokazanu hrabrost ođlikovalo srebrnim krstom s krunom na vrpci kolajne za hrabrost, odnosno sa srebrnom kolajnom za hrabrost. Radi predaje ovih odlikovanja priredilo je predsjedništvo redarstva svečanost odlikovanja. Sva slobodna momčad redarstvenom predsjednlSlvu podčinjenih oružničkih, husarskih, pučko ustaških i biciklističkih odjelenja, sa svojim časnicima sudjelovali su u uzvišenoj patriotskoj svečanosti na vježbalištu malog Kalimegdana. Zapovjednik carsko ikraljevskog vojnog redarstva, podpukovnik Crevato, držao je postrojenim četama jezgrovit govor, prožet čisto vojničkim duhom, koji se završio sa trokratniin uzvikom „Hurra“ našem uzvišenom vrhovnom ratnom zapovjedniku, poslije čega je izvršio svečano odlikovanje podčasnik«. Sa uobičajenim defilovanjem završila se ova lijepa vojnička svečanost. Električni tratmvaj. Kada je rat otpočeo, radilo se djelimice na prepravci mreže za električni tramvaj. Ali ove prepravke još ni iz daleka nisu bile dovršene. I ovdje je bio prvi zadatak carsko i kraljevskog gradjevinskog odjeljenja ue sarao da popravi tramvajsku prugu, koja je bombardovanjem oštećena, nego i da završi pregradnje i popravke, koje su Srbi bili počeli. Osim toga su namještene i nove pruge, koje vode raznim bolnicama. Zbog svega toga namještena je nova pruga na 2500 metara. Naročito je rdjavo stajalo sa sprovodnom strujom za tramvaje. Tu je imalo da se namjesti 4420 metara nove žice, a i da se popravi već namještena sprovodna žica u dužini od 1530 metara. Od 1. februara dozvoljena je vožnja na električnim tramvajima i civilnim licima. Sada se prosječno vozi

tramvajem po 8000 Jica dnevno. Osini toga se 30 do 40 kola upotrebljava i za prenos raznog materijala. Prilog azilu staraca. Iz prihoda ordašnjeg c. i kr. redarstvenog ribolovstva po molbi upraviteljice ovoga gospoje Annie Franz priloženo je Sirotnom i staračkom azilu u Beogradu 300 kruna. Živost na pošti. Od kako je dopušten poštanski saobraćaj i privatnim licima, na pošti se osječa živost. Poštanski je ured uvijek pun gradjana, koji ili hitaju da putem pisama dodju u vezu za svojom porodicom ili žele da razgranaju svoje trgovačke veze, žene i sestre da pošalju ievještaje muževima i brači. Osudjen razhojnik. Carsko i kraljevsko okružno zapovjedništvo u Čačku osudilo je na teški i pooštreni zatvor od 6 godina stanovnika ove zemlje, Dragosavu Čendiča iz Guberovaca, zbog zločina sudjelovanja pri razbojništvu koje se je desilo u decembru 1915. god. Zločinac je bio vodja jedne razbojničke družine. Naoružan puškom pomagao je drugovima, što je čuvao stražu na rnjestu zločina, dok 911 ovi opljačkali guberovačku opštinu u kojoj je bilo 702 dinara u novcu osim drugih stvari. Ova presnda je izvršena 2. marta 1916. godine.

Osudjeni pljačkaši. Presudoin su vojnog suda etapnog zapovjedništva broj 8 od 28,’februara ov. god. nadjeni su krivi srpski državljani Ivan G j os o v, Jovan D i m i ć, Dina N i k o I o v i Dina M a r k o v, svi iz Krivopolja, za izvršeno djelo kradje oduzimanjtfm stvari koje su dobro savezničke vojske i osudjeni: Ivan Gjosov, Jovan Dimić i Dina Nikolov, jer su pri tome nosili bugarsku uniformu i oružje, na smrt, Dina Markov na 10 godina teške tamnice. Presuda je izvršena. Piata varalicama. Osudom suda carsko i kraljevskog zapovjedništva mosne brane u Beogradu osudjen je nadničar Djoko Doklič iz Novog Sada u Ugarskoj, star 62 godine, zbog zločina prevare. Naime, on se je izdao za vlasnika drvare jedne ovdašnje firme i prodao drva jednom zvaničniku ovdašnje rezervne bolnice za 4410kruna, čime je označena firma pretrpjela štetu u označenoj visini. Zločinac je osudjen na teški i pooštreni zatvor od 8 godina. Dalje su istim sudom osudjeni beogradski stanovnici Božidar G j u; rić i Ana Blanar takodjer zbog zločina prevare, jer su na 13. januara ove godine u Rajkovcu u lukavoj namjeri izmamili od dvije žene iznos od 800 dinara, i novac za sebe upotrijebili, na osamnaest-injesečni pooštreni zatvor.

SooMa 42. S. Demajorović, trgovac iz Beograda, sada u Lausanne, javlja svim porodicama i prijateljima, da su zdravi i živi: Bogdan Todorović iz Adžibegovca; Jordan Tasič iz Vranje, Lazar Demajorovič iz Obrenovca, Stojan Šajković, iz Niša, Milovan Gajić, iz. Račevaca, Milije Marković iz Lazarevca, Milan J. Tanić iz Beograda, Svojimir Stojanovič iz Beograda; Slavko Stanković iz Beograda, Primovič Gvogar iz Beograda, Jovan Selič iz Beograda, Gjor je Ristić iz Beograda, Filipović poštanski činovnik iz Beograda, Moreno Koen, iz Beograda, Sokolović policijski pisar iz Beograda, Mošo Melamed iz Beograda, Jakov Alfandari iz Beograda, Bora Ilić iz Kragujevca, Panta Jovanović iz Skoplja, Ljubonrir Dimitrijević iz Branjica, Jovan Radojčić iz Resnika, Dimitrije Jovanovič iz Ostružnice, Vasa Jovanović iz Jagodine, Nikola Kostić iz Kaludjerice, Danilo J. Gerić iz Užica. 43. Zlata A. R u b e n nalazi se zdrava kod svog ujaka Mike u Lausanne. Tko znade štogod o njezinim rođiteljima, neka javi. 44. Avram S. Barukič, spediter iz Beograda, zđrav je Lausanne. Tko zna što 0 njegovoj fatniliji neka javi. 45. Josif Manojlović, mijenjač iz Beograda, javlja da je živ i zdrav u Lausanne, pa da mu se familija javi. 53. Katica Obradović, gostioničarka u Krupnju, pita gdje su Viktorija M i t ro v i ć s đjecom i Zorka Todorović, koja ju je pratila. Zadnji put su se zadržavale u Velesu. 54. Austro-ugarslti Crveni Krst isvještava, da u listi zarobljenika nema res. kapetana Dragoljuba Bukviča, od 10. puka. 56. Salomon A 1 k a 1 a y iz Beograda, javlja svom sinu I z a k u u Svajcarskoj, da su kod kuće svi zdravo i rade u njegovoj radnji. 57. Joseph M. Cohen iz Beograd 3 , interniran u Katzenau bei Linz, baraka br. 48., pita gdje mu je mati i sestre. 59. Velimir P o p o v i ć (od firme Todor Popovič i Sin) u Nišu, sada u Zenevi, Hotel Strassburg, pita kako mati i sestre Jela 1 Dora i da li je dučan otvoren. 64. Dragutin Jevtić iz Kragujevca, pita gosp. Lazu Anastasijeviča u Ziirichu jel živ i zdrav Boško. 65. Ivko S t o j š i ć, učitelj u Valjevu, obavještava gosp. Milana Marinkovića u Ženevi, Hotel Strassburg, da je u Valjevu sve dobro, da su mu mati, žena i djeca zdravo. Pita gdje su Stojšić, Gjerić i Prickelmayer iz Valjeva. 66 . Živko Barlovac, rentier iz Beograda, traži se. Nalazi se po svoj prilici u Švajcarskoj. Vidosava 11 i ć iz Beograđa

Rflzne uijesfi. Velika molba, da se zabrani izvoz oružja. Republikanski je senator K e n y o n Jowa predao senatu molbu, u kojoj traži da ge zabrani izvozoružja. Ova molba, dovela je do slijedeče scene: Ogromna molba, koja je iinala 1,038,697 potpisa, a koje je prikupljala „Organisation of American Women for Sticht Neutrality“ prenesena je u velikim tovarnim kolima od Baltimora za Washington. Prije otvaranja sjcdnice, su sftižitelji senata 21 veliku kotaricu složili pred predsjednikovim sjedištem, u svakoj je bilo po 1000 tuba spojenih gajtanom, narodne boje; ovdje su one ostale do kraja sjednice, i bile su nijemi, ali ipak jasni tumači želje amerikanskih žena, iz svih staleža. Ova molba, odvijena, dostigla bi dužinu od 15 (engl.) mHja. Izmjena talijanskih imena mjesta u Arbaniji. Javlja se iz stana ratne štampe: Mnoga geografska imena u Arbaniji, koja su talijanskog porijekla, biti če u buduće zamijenjena arbanaškim narodniin iinenima. Da bi se postepeno sviklo na nova imena, biće od sada zavedeno prelazno stanje na taj način, što če se upotrebljavati arbanaška imena napisana na njemački, uz koja

0 lietfflliHlfl. mu saopštuje, da su njegove tetke zdrave i pitaju za njegovo zdravlje. 67. Vukosava Simonović, HajdukVeljkovoj ulici br. 25, sa u Čačku neka se javi svojim roditeljima, Kralj-Milanova ul. 11 . Ako nije Vukosava u Čačku, neka njena gazdarica javi, gdje i kada je otišla iz Čačka. 68 . Triša Kaclerović, nar. poslanik sada u Ženevi, javlja se svojoj ženi N at a I i j i i djeci u Kruševcu ili Kragujevcu, da je zdrav i pita za zdravlje svojih inilih. Isto pozdravlja gosp. Dragiša Lapčevića nar. poslanika. 69. Mila Stanarevič, sada u Ziirichu, Zeltweg 5. pita gdje se nalazi gospoja Darinka Stanarević, učiteljica u Beogradu, sa njenim kćerkama. Isto javlja gospoja Pavao J e v t i ć, u Nišu, da je njena sestra Mila u Ziirichu, i stanuje Zeltweg 5. 70. Aleksandar T. A n d r i j e v i ć, sutfija iz Čuprije, sada u Ženevi, Rue Pradier 10 izvještava svoju porodicu u Ćupriji, ženu Leposavu, djecu, sestre i mater Hristinu u Nišu, da je zdrav, i da su zdravi takodjer Mita, Raša, Dragi i Branko. Jednako se iz Ženeve javlja prota Svetozar D. A n t o n i j e v i ć svojoj porodici i svom sinovcu popu Svetoliku u Nišu, da je zdrav. Istim pismom se je javio i Stojan P op o v i ć iz Niša, da se izvjesti P e r s i d u udovu Todora Popovića, da je on s djecom zdrav u Žcnevi. 71. Budimir J e 1 i č i ć, sada u Ženevi, Rue de Berne 1, izvještava porodice Bože Jeličića i Milorada Uroševića u Kruševcu, da se njihovi sinovi Nikola, Budimir, Aleksandar i Cvetko Jeličić, Milutin i_ Miladin Urošević nalaze zdravi zajedno u Ženevi. 72. Kosti Gjuričiču, u Beogradu, Skopljanska ulica 29. Dodjite u našem uredništvu, gdje imade pismo za Vas. 73. Roza M a r i nk o vi ć, Beograd, Makenzijeva ulica 40. U našem uredništvu leži pismo za Vas. 74. Milosav Mišić, Beograd, Sarajevska ulica 75. Stigla je u naše uredništvo karta za Vas. Dodjite. 75. Jgnjat Špunčević, Beograd. Javio se je Žika, da je živ i zdrav. Isto važi 1 za Dimitrija. 76. Milorad Č u p i ć, kapetan II. puka, nalazi se zarobljen u Aschbach a. D. 77. Ljub'omir Pandurovič, poručnik VIII puka, nije još do danas javljen kod „Cr. Krsta.“ 78. Miloš K a I i n i ć, kapetan XII. puka, nije do danas javljen kod „Ćr. Krsta“. 86 . Tajništvo papiuske nuncijature u Beču pita gdje se nalazi gospoja B. L. H r is t i ć sa kćerkom iz Trstenika, a koja je zadnje vrijeme pripađala srp.-engl. misiji u Valjevu. Isto tajništvo traži izvještaj o gospoji Mileni Gvozdić i kćerki, udovi Svetozara | Gvozdića u Kraljevu.

če se dodati do sada upotrebljavana talijanska imena. S k a d a r če se od sada zvati Škodra, San Giovani die Medua sada Šenjij, Leš će ostati Leš, Drač sada D u rz, turska Peč biće Peja a Valona V I o r a. Na novim će mapama Arbanije biti mjesta označena već novim imenima. Vox populi. Jedan neutralac dostavlja „Fr. Zeitung“ slijedeči mali dijalog, koji je on imao u Londonu prve ratne godine. Jedan razgovor sa jednim londonskim „bobby“ na tri mjeseca po početku rata: „Bobby“ povjerljivo: „Well, Sire, Vi bez suinnje znate, zašto nam treba još tako mnogo novih vojnika ?“ Ja :.... ? „Bobby“ „Ne, Sire, za pobjedu nad Njemačkom dovoljna je vojska, što je u ratu, a docnije ćemo se morati sa Rusijom tuči radi plijena: zato nam je potrebna nova Kitchenerova vojska“.

Oslašujte u „Beosradskim Novinama“.

'T' Harodno privrjefe. Ruđorstuo u Bosni-Hercesouini. Bosansko-Hercegovačka zemaljska vlada baš sada je objavila iscrpan izvještaj rudarstva i rudarskih livnica u Bosni-Hercegovini u 1914. godini, koji ovdje u izvadku iznosimo: I. Dozvole za rudokope. Dozvola je za istraživanje izdato 9, izj brisane 7, na kraju godine ostaše 9 (-j-2). r.'-'t Zaštitnih polja dozvoljeno je 387, izbrisanih 496, na kraju godine ostaše 17.031 ! (—109); od toga je pripalo na Bosnu 14,905, na Hercegovinu 1126. Broj privatnih istraživanja iznosio je 139 (—9). Zaštitnih polja paro je na zemaljski erar 15.268. (—83.78 Vo), na privatne 2763 (—16.22V"). Poljaza kopanje. Izdata su dva J polja za kopanje uglja. Svekolika izdata površina iznosila je na kraju 1914. godine 19.308.1 hektara (-(-300); od ovih je pripalo na gvozdene rude 2329.5 hektara, na ugalj 14.597.1 hektara i na ostale minerale 2381.5 hektara. Broj je privatnih rudnika iznosio 21 (kao i u prošloj godini). Na erar j je dalo 15.227.3 hektara, a na privatne 4080.8 hektara. II. Proizvodnja rudarstva i rudarski i livnica. a) Proizvodnja rudarstva. 1914. prema 1913.

Gvozdene rude . 1,788.301 p. „ 413.013 p. Sumpornih zrna . 44.594 „ „ 32.420 „ Manganske rude . 41.200 „ „ 5.800 „ Hrom rude . . 2.110 „ „ 940 „

Mrkog uglja . . 8,068.310 „ „ 404.495 ,, Solnog taloga . . 1,577.248 hl, „ 317,248 hl b) Proizvodi za livnicu.

1914. prema 1913

Olova, koje sadrži srebra

438 p.

„ 82 ]

Sirovo gvoždje . . .

440.780 „

„ 95.090

Roba za livenje . . .

48.474 „

„ 15.694

Martiningost ....

285.203 „

„ 51.359

Oblog gvoždja . , .

227.793 „

„ 38.007

So za varenje ....

257.289 „

„ 15.532

Uslijed u drugom polugodištu nastupljenih ratnih dogadjaja koji su privatni saobračaj na bosanskim željeznicama dovele skoro do obustave, rudarstvo kao i proizvodi za livnice podbacilo je prema prošloj godini. Samo se povisila proizvodnja olova i soli. III. Vrijednost proizvoda rudarskih i livničkih. a) Proizvodi rude: 1914. prenia 1913. Vrijednost po jedinicama Gvozdene rude K. 1,148.4-17 — 276.935 K. 0.6-1 Sumpornih zrna „ 57.972 — 42.146 „ 1.30 Manganske rude „ 112.885 — 15.115 „ 2.74 Hrom rude . „ 16.880 — 7.120 „ 8.00 Mrkog uglja „ 5,150.491 — 1.479 „ 0.63 Solnog taloga „ 153 204 — 42.031 „ 0.097 Vrijednost proizvoda rudarskih K. 6,639.879 — 384.826 b) Proizvoda za livnice. Vrijednost po jedtnicama Olova . . . . K 29.840 4- 1.360 K Sirova gvoždja . „ 3,380.474 — 665.346 „ 68.10 Robe za livenje

gvoždja . . „ 1,120.248 — 310.752 „ 7.67 Gvožđjazaoblojenje, 3,847.424 — 671.176 „ 23,10 Solnog taloga . „ 2,855.912 -f 172.412 . 11.10

Ukupno K. Kad se oduzme vrijednost sirovine . . K.

11,233.898 2,682.100 —

1,473.502 584.400

Ostaje ćista vrijednost

za livnice . . .

8.551.798 —

936.102

Dodati vrijednost -'ru-

darstva ....

6,639.879 —

384.826

Ukupna vrijednost montane proizvodnje K 15,191.677 — 1,309.928 Ukupna vrijednost proizvodnje po tome je podbacila sa K 1,309.928 ili 7.9 %. IV. Zaposleno osoblje. Broj u zemlji zaposlenog rudarskog i livničkog činovništva zajedno sa nadzornim računskim i pisarskim ocobljem i ijekarima iznosi 103, izmedju kojih je 46 sa univerzitetskoin spremom. Rudarskih je i livničkih nadzornika biio 118, od kojih su 68 svršili rudarsku školu ili su pološiii propisani ispit za nadzornike.

Rudarskih je i livničkih radnika biio u potrebljeno :■

1914

prema

1913

Pri rudokopu mineral. uglja 2659 Pri rudokopu kamenog

gvoždje 514

154

Transporta 3173

164

Kod ostalih rudokopa 274

Kod željeznih livnica 1151

392

Kod solnih bunara 257 Kod ostalih radova i ug-

ljenih rudarstva 1179

143

Svega 6034

734

Nesreče sc dogodile: a) kod rudokopa 15 smrtnih 39 teških b) kod livnice 1 „ 12 „ Svega 16 „ 51 „ prema prošloj godini -(-9 „ 20 „ Tako pripada na 1000 rudarskih i livničkih radnika 3. 29 (-(- 2.01) smrtnih i 10.5 (— 2.5) teških ozljeda. Od smrtnih dogodiše se 12 pri ugljenim rudokopima, 3 gvozdjanim rudokopiina i sve u oknu, a 1 pri livenju. 5 slučajeva desiše se pri eksplozijama, 4 zbog proloma, 4 na skelarini, 2 padanjem predmeta i 1 stropoštavanjem. Od 51 teško pozledjenih polučili su svojti sposobnost za rad, 11 su kao nesposobni nagradjeni, 5 je ostalo još pod lekarskim liječenjem. Lakih ozleda desilo se 670, prema prošloj godini sa 88 više. (Nastaviće se).

Hetna privrjednog rata poslije rata. Važne izjave Asquitha. London, 16. marta. Prilikom pretresa budgeta u donjem domu 9. marta predložio je Robertson (liberal), da se izbrišu 100 fuuti, ia bi od 1

vlade dobio uvjerenja o jednom pitanju, koje je u cijeloj zemlji izazvalo veliko uznemirenje. Vlada će uskoro učestvovati u financijskoj konferenciji sa saveznicima. Govori predsjednika trgovinskog nadleštva i sekretara blagajnice izazivaju brigu da će se u britanskom financijskom sistemu uvesti privremene izmjene. Jednovremeno da postoji jedna propaganda, da se njemačka trgovina poslije rata bojkotuje. Takav bi plan imao svrhu, da Njemačka nebi bila u stanju Belgiji platiti oštetu. Bila bi vrlo opasna politika da se prema britanskim kolonijama saveznici trgovinskopolitički pretpostave, i nastupilo bi vrlo nepouzdano, opasno političko stanje, kad bi s» saveznici prema neutralnima predpostavili. To bi Engleskoj nanijelo najveće štete u trenutku, kada bi sloboda izvoza i svjetsko takmičenje na stranim trgovima za Englesku bilo od najvećeg značaja. Narod ima prava, da dobije uvjerenja o tome, da se pri pregovorima u Parisu neće ništa dogoditi, što bi Englesku primoralo na ozbiljnu prrtimjenu u financijskom šistemu, bez prethodnog iscrpnog pretresa pitanja u donjem domu. H o 1 1 (iiberal) je rekao, da je to jedna odvratna ideja, da poslije r a t a n astane carinski rat, jer tada se u opšte nebi mogao postići dob a r m i r. Trajan mir mora postati na osnovi, da se Njemaokoj oprosti pošto svoje zločine opet popravi. Mir mora Njemačkoj dati častan položaj medju narodima. Ministar predsjednik A squi th je izjavio, da hoće prostim i jasnim izrazima da iskaže, da strahovanja, koja su predgovornici iznijeli neće u budnćnosti postojati i da predstavnici vlade u Parisu n e ć e n i š t a u č i n i t i n i r e ć i, š t o b i t r g ovinsku politiku vlade ili don j e g d o m a m o g 1 o s p u t a t i. Poziv saveznika, a naročito Francuske, nije se mogao odbiti, ali vlada ne namjerava ništa više nego samo na izmjenu mišljenja, i zastupnici vlade vratiće se iz Parisa bez ikakvili obaveza odosno izvjesnih opredijeljenih mjera, koje će se svakako u skorom vremenu preduzeti. Nema uzroka strahovanju, da će vlada privremeno u ovotn stanu vezati zemlju za mjere, o kojima bi trebalo najbrižljivije razmisliti, i o kojima Engleska mora pitati ne samo svoje saveznike nego i svoje kolonije, a koje bi mogle imati značajne isliode, a više inožda i ogromne posljedice. Otvaranje beogradske filijale bečkog bankarskog savjeza. Juče je otvorila jedna od najznačajnijih austrijskih velikih ban 3 ka — bečki bankarski savez — podružnicu u Beogradu. Već od više godina ova banka upravlja svoje pogleđe na istok, i ima u Carigradu, kao i u Smirni filijale, dalje se grana i u Bugarskoj i Rumuniji. Vodjenje beogradske filijale povjereno je dosadašnjem prokuristi bečkeeentrale Julius Chittis-u, za njegovog je zamjenika imenovan gospođin Alfred B a r u c h. Ovdašnja filijala stoji u tijesnoj vezi sa hrvatsk’om filijalom bankarskog saveza u Zagrebu, na čijem je čelu direktor Hugo Weinberger, koji je na ekonomskom pdlju u Hrvatskoj stekao glasa, a poznat je i kao dobar poznavalac srpskih prilika.

Burzovni Izvještaji. Berlinska bersa. Berlin, 16. marta. Tendencija je i danas bila čvrsta, no pošiovanje je bilo prilično tiho. Samo se pojedine vrednote pokazivao se je veći interes. Budimpeštanska berza (Posebni brzojav „Beogradekih Novina) K. B. Budimpešta 16. marta. Raspoloženje je današnje berze bilo čvrsto. U medjunarođnim vrednotama medjutim radi pomanjkanja telefonskog spoja s Berzom nije biio prometa. Lokalne vrednosti rasle su u tečaju. Tendencija do kraja čvrsta.

Hflša pošto. C i t a o c i m a. Obraćamo pažnju uašim čitaocima, da se nećemo osvrtati na anonimne pošiljke, a na anonimna pitanja liećcmo odgovoriti. Djela za upoznavanje naroda. U izdanju Eugen Dicderich-a u J e n i pojavile sn se u poslijednje vrime male knjižice, koje proučavaju karakter slovenskih naroda u moaarhiji i na Balkanu. Hrvate i Slorence je prikazao zastupnik na carevinskom vijeeu profesor d-r Ivan K r e k u Lubljani, i pisar i čuvar zagrebačkog muzeja Andrija Milčinović. Ukrajince u njihovoj pjesmi opisao je ukrajinski pisac Alexander B a r w i n s k y j u Lavovu, dok je Karl Notzel našao pravilo za „slovensku narodnu dušu“. Dalje sveske o Bugar i m a, S r b i m a, Po 1 j a c i m a i č e s im a spremaju se. P r e t p 1 a t n i k. Obratite se na privrjedni odsjek vojnog generalnog gouverneiuenta, koji će vam na ovo pitanje dati obavještenja. a t n a d u ž n o s t. Austro-ugarska banka isplaćuje zlatan novac u naznačenoj vrijednosti na banknotama. Onaj, koji ovaj novac proturu sa većom vrijednošću, nego što je ovdje naznačeno, čini prestup prema zakonu, i kazni će se zatvorom, koji se ne može zamijeaiti novčanom kaznom.