Beogradske novine

Izlasl: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podna.

ProtJaJc se: u Beogradu i u krajevima za- - , posjednutim od carsKo i kra- n JJ ljevskih četa po cijeni od U Hrvatskoj-Slavoniji, BosniHercegovini i Dalmaciji po cijeni od 8 h Izvan ovog područja . . . 12 h - i Oglasi po

Pretplata: za 1 mjesec u BeograAi I ■ krajevima zaposjednutim od carsko i kraljevskih četa K H u Hrvatskoj-Slavoniji, BosniHercegovini 1 DaJmaciji K M izvan ovog područja . . . KS - cijeniku =~—-

UredniStvo: BEOGRAD, Vuka Karadžiča ul. 10. Telefon broj 67. — Uprava, primanje oglasa I pretplate : Kneza Mihajla ul. broj 38. Telefon broj 2S

Gođlna h

Započela englesko-francuska ofenziva na frontu od 40 km. — Saveznički uspjesi kod Tarnopolja. — Potiskivanje Rusa kod Tarnopolja.

RATNI IZV3EŠTA3I. Izvještaj aisstro-ugarskos seneralnos stožera. K. B. Beč, 2. juli. Rusko hojište: U bukovini kod nepromijenjenotf polcžaja n i k a k o v i Ii o s o b i t i h d o g a d j a j a. Zapadno od K o 1 o m ej e i južno od Dnjestra razvili su se novi žestoki bojevi. Sjevero-zapadno od T a r n o p o I a osvojili su austro-ugarski i njemački batalijuni ponovno uzvisinu W o r o b i j o w k a, oko koje se je mnogo borilo. Sedam je ruskih časnika i 892 momaka kod toga zarobljeno, a zaplljenjeno 7 mašinskih pušaka i dva bacala mina. Napad sjedinjenih vojnih sila. koje stoje pod zapovjedništvom generala pl. Linsingena i jučer je znatno uznapredovao. Broj se zarobljenika i ratnog plijena povećava. Ruski su se protivnapadi izjalovili. Talijansko hojište: U južnom su odsječku zaravanka kod Doberdoba Talijani i jučer nastavili sa žestokom artiljerijskom paljbom i napadima protiv zaledja istočno od S e 1 z a. Ovi su neprijateljskt naprezaji, koji su i noću potrajali, ostali hvala tvrdokornom izdržanju braniteIja bez uspjeha. Takodjer izmedju Brente i Ečave ponovili su se bezuspješni napadaji protiv mnogobrojnih mjesta našeg fronta. U području Marmolat a odbile su naše čete više napada talijanskih odjeljenja. U području O r 11 er a izvojevale su si naše čete jednu od giavica gore Cristallo. Jučer je zarobljeno oko 500 Talijana, medju njima 10 časnika. Jugoistočno bojište: Ništa novoga. Zamjenik glavara generalnog stožera pl. Hofer, podraaršal. Izvieštaj njemačkog vojnog vodstva. K. B. Berlin, 2. jula. Zapadno bojište: Juče je u širini fronta o d 4 0 k i 1 om e t a r a otpočeo englesko-francuski napad u masanta posiije sedinodnevne najžešče topničke pripreme na objema obalama rijeke S o nt m e kao i potoka Ancre od Gommcourta do u oblast La Boissela; neprijatelj nije uspio da postigne znatnijih uspjeha, ali jc za to pretrpio teških gubitaka. No pošlo mu je za rukom, da prodre na pojedinim mjestima u prednje položaje odsjeka dviju divizija, koje se naslanjaju na rijeku Sommu; uslijed toga našli smo za sliodno, da izvučemo te divizije iz potpuno razorenih prednjih rovova te da ih smjestimo u položaje izinedju prednjih i prvih prihvatnih položaja. Kao i uvijek u takvim slučajevima, izgubili smo materijal, koji je bio staluo uzidan u prednje položaje, i koji smo u ostalom učinili neupotrebljivim. U vezi sa tom velikom borbom bilo je na mnogo mjesta topničkih napada a i pojedinih pješačkih napada na susjedne odsjeke kao i zapadno i jugo-istočno od Tahura; svi su se oni svršili neuspješno po neprijatelja. Lijevo od rijeke Maase zauzeli smo na koti 304 dijelove francuskih rovova i odbili stno jedan napađ ručnim granatama. Istočno od Maase upravio je neprijatelj u više maha juče poslije podne a i jutros sa jakiin snagama napad na njemačke linije, naročito na visu Hladna Zem 1 j a“ i kai oklopnog W utvrdjenja T h i a u m t> n t, ali je,

riatjeran našom pregraduom vatrom morao svuda pod strašnim gubicima okrenuti ledja. I neprijateijske letilice pokazale su veliku užurbanost. Naše su vazdušue eskadre na rnnogo mjesta natjerale protivnika, da primi borbu, nanijevši mu grdne gubitke. Tako je naročito na giavnom napadnom frontu oboreno 15 neprijateljskih letilica, od kojili su 8 engleskih i tri francuske pale u našim linijama. Poručnik barun pl. A11 li a u s oborio je već svoga sedmog protivnika. Mi pak nijesmo izgubili ni jednu letilicu, ma da su na pojednim ranjene vodje ili posmatrači. Istočno bojište: Giupa generala pl. Linsingena: Naše nastupanje i dalje je napredovalo; broj zarobljenika popeo se za novili sedam časnika i 1410 ljudi. Na mnogim mjestima totalno su odbijeni neprijateljski protunapadi. Vojska generala grofa B o t h m era: hjemačke i austro-ugarske čete zatizele su vls kod Worobijovke (sjevero-zapadno od T a r n o p o 1 a) i zarobile su pri tome 7 časnika i 982 vojnika, a zaplijenile 7 niašinskih pušaka i dva stroja za izbacivanje mina. Balkansko bojlšte: Nema ništa novog. Vrhovno vojno vodstvo. Izvještaj turskog glavnog stana. K. B. Carigrad, 1. jula. Irakško bojlšte: N e p r o m i j e n j e n o. U južnoj Perzlji stavile su se naše čete u pokret istočno od O k u t - a, pošto su ruske zaštitnice otjerale pred sobom. Kavkaško bojište: Sa desnoga krtla i središta nema ništa novoga. Naše čete, koje se nalaze sjeverno od rijeke C o r u k pritežu središte neprijateljevo, baciše ga osam kilomciara na sjever prema obali i ponova su posjele neprijateljske položaje dvanaest kilometara u dužini. Naše borbene snage na moru postigle su u posljednjoj nedjelji na Crnome moru više ttspjeha. Naše podmornice potopile su na kavkaškoj obali četiri ruska broda, izmedju kojih i jedan transportni brod. Jedan od tih brodova bio je dupkom pun četama. Preko svego ovoga potopljena je još jedna ruska jedrilica. Dalje je potonuo jedan brod sa municijom i drugi jedan neprijateljski brod, koji su naišli na minu. 28. juna kod Katia u toku petnaest minuta vazdušne borbe primorana je na bjegstvo jedna neprijateljska letilica. Da bi utekla od našib letilica, ona se spustila izinedju kanala i Kazia. RusKn ofenzivn. Vojska bezčasnika. (Naročltl brzojav .Beogradskih Novina*). K6ln, 2. jula. „Kblnische Zeitung" piše: Rusi su se tačno godinu gana pripreraali na ovu ofenzivu i bili su izdašno potpomagani od svojih saveznika. E n g 1 e s k a je davala novaca, Francuska topničke časn i k e i tehničke čete, Japan topove i munlciju, B e 1 g i j a oklopne a u t om o b i 1 e. Rusija je pokupila u ljudskom materijalu sve što je ikako mogla, obučila i bacila te mase na granicu. S v e n a d e sila sporazuma, ne samo Rusije bile su u ovoj ofenzivi. Kao i svaka u veliko priprentljena ofenziva, ona je pokazala neminovne početne uspjehe. Rusi su ih platili sa najmanje dva i po puti toliko gubitaka nego li što su bili naši gubitci. Ciljeve pak svoga napada nijesu postigli. Dalje „Kolnische Zeitung" donosislijedećidopis „Berner T agblatta*, koji je ovome listu upućen sa „dobro obavje-

štene strane“: Prije nekog vremena tužio se vojni saradnik „Ruskoga Slova' da u ruskoj vojsci izmedju časnika i vojnika vlada odnos 1 : 120; ova ofenziva pak još je povećala nestašicu u časnicima tako da se sad dobija odnos 1 :190, sto je strašno za jednu vojsku, kod koje je velika većina vojnika nep i s m e n a. Sa takvom nestašicom u časnicima ruska vojska ne može pobijediti, pa ma se sručila kao urvina na protivnika i ma još i (oliko trošila municiju.

Tolijonska komora. „Laž patriotska dužnost". K. B. Zuricli, 2. jula. Na današnjoj sjednici tvrdio je radikalni poslanik Gasparotto da su austdo-ugarski časnici i vojnici Često dobijali zapovjesti da nc zarobljuju, već da prosto ubijaju, uzviknuo je socijalista M a f f i, da se to dešava u svitna vojskama, a da i neki talijanski časnici to čine. Na to je izbila prava bura negodovanja protv M a f f i - a. Na što M a f f i uzvikuje; ,,To je istina". Na to če m i n i s t a r v o jn i reći, da je laž patriotska dužn o s t. Izmedju dviju grupa nastaje strašna prepirka, čiiju se najstrašnije pogrdne riječi dok M a f f i najzad na zalitjcv potpredsjcdnika ne izjavljuje, da mu nije bila namjera da uvrijedi vojsku. M i n i s t a r predsjednik izjavio je, da tim povodom ne inože da ne navede silne dokaze čovječnosti i kulture, koje daje talijanska vojska kao i na dobro postupanje sa zarobljenicima u Italiji. Na to burno odobravanje na adttesu Boselli-evu i vojske. Socjijalista Morgarli prcdiaže .dnevnj red u kojein se traži zaključenje pritnirja, koje će osigurati Italiji trajan mir. Morgari veli, da bi za ltaliju bilo innogo patriotskije, da oslobodi one svoje krajeve, kojeiz godineugodinusat i r e m a 1 a r i j a, nego li da psvoji g o 1 e stijene Trentinske i pustc istSrske pećine. Ako bi talijanski plauovi uspjeli, onda bi u ime nacionalnog principa innoge hiljade S 1 o v e n a pa i N i j e rn a c a došle pod talijanski jararri. Talijanski nacionalni prtncip, veli on daIje, nalazi čudnog izraza i u prisvajanjti g r č k i lt o s t r v a i a 1 b a n s k e t e r itorije, i time što bi Italija htjela da i s k 1 j u č i sve ostale narode od p r istupa Jadranskom inoru. Saino povr'šno sudjenje može tvrditi, da su Austro-Ugarska i Njemačka odgovorne za izbijanje rata, dok je u stvari očevidno, da su ostale sile a naročito Italija bar u istoj tolikoj mjeri napale odnosno proširile rat, odnosno nijesu litjele da ga ograniče. Treba da prestane već jednom i 1 u z i j a d a ć e ovaj rat moći da donese r i j e š e n j e sviju medjunarodnihproble ma. Vlade moraju tačno da odrede- ciljeve koje žeie postići i treba da glcdajtt da to postignu m i r n i m i p a m e t u i in s p or a z u m o m u mjesto pobjede, koja leži u nedogledu i raspir'ivanjem plemettske mržnje. (Burno odobravanje kod socijalista, protivljenje kod ostalih poslanika). Povjerenie vladi. K. B. Zurich, 2. jula. Odgovarajući na navode pojedinih govornika, izjavio je ministar predsjednik Boselli da ministar spoljnih poslova S o nn i n o do duše mnogo ne govort. ali da ima dubokog smisla za dostojanstvo i lnterese otadžbine. Privredne uveze, koje je 11 al i j a zaključila sa saveznicima i za vrijeme poslije rata strogo će se održati. U medjuvremenu, vlada će se potruditi da otkloni razne neprilike, koje su se pojavile uslijed sticaja okolnosti. Partamentarne kontrolne komisije pokazaće velike energije prcma svima onima, koji ne vole otadžbinu i staraće se da ne izbije gradjanski rat; u tu svrhu učiniće se u s t n p c i p r o 1 e t a r ij a t u. Najzad je komora odobrila vladinu izjavu sa 391 prema 45 glasova, pošto još je republikanac Colajani kritikovao zašto Njemačkoj nije objavljen rat.

Bolkanske vijesti. Njetnačka posieta u Soflji. K. B. Sofija, 2. jula. Njemački poslanici stigli su u Trnov o, gdje su simpatično dočekani. Razgledali su njekoliko važnijih povjesnih spomenika. Srpska regrutna komisija u Ateni. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina*). Atena, 2. jula. Ovdje je obrazovana srpska regrutna komisija koja će pregledati sve srpske bjeguuce. Nojnovije brzojavne vijesti. Pred odlučnim borbama. Jedna švedska ocjena. K- B. Stockholm, 2 jula. „Aftombladet* piše: Sve kazuje o tome, da pređstoji odluka u svjetskom ratu. Cilj je ruske oienzive bila, da Nijemce oslabi na zapadnom frontu gdje se činilo da ima velikog izgleda za uspjeh. izgleda da će prilike dovesti do odiuke na zapadu. Ali šta će se dogoditi bez očekivanog slabljenja njemačkog fronta, to leži u krilu budućnosti. Svakako izgleda, da je ofenzivna snaga Rusa za duže vrijeme slomljena. Jer njihovi krvavi gubici vjerovatno iznose stotinama hiljada. Pobližim proučavanjetn ratnog položaja može se uviditi, da je položaj središnjih vlasti jači no ikada. Za odluku, koja se približava Njemačka ima pretežnost u svojoj iuci. To je stanje još proDitačnije pošto je engleski pokušaj, da pridobije neograničenu prevlast na moru, snažno kod Skagerraka suzbijen. Tu je propala nada Engleske, da završi obruč oko središnjih vlasti zatvaranjem Istočnog mora. To stanje stvari ni u koliko ne mijenja pobjedničke pjesme njenih admirala, najviše ako imaju uticaja na shvaćanje engleskog naroda.

Pomorska bitka na švedskoj obali. K. B. Berlin, 2. jula. O pomorskoj bitki kod Hafringe zvanično se dopunjuje izvještaj ovirn : Noču cd 29. na 30. juni naše su torpednjače od prilike 20 morskih milja južno od Hairiuge opaziie tri neprijateljska razorača i otvorile vatru na njih. Neprijatelj se odmah okrenuo nazad i pobjegao je u kiši koja je bila otpočela pljuskom padati. Jedan sat docnije opaziie su na istoku dvije neprijateljske krstarice i 5 razorača. Naše torpednj3Če prešle su u napad, i oborile se na neprijatelja torpedima i topničkom vatrom. Sa svim su se jasno kod neprijatelja zapaziie nekolike detonacije. Pri početku n3pada neprijatelj je uzeo naše torpednjače sa svim kalibrima pođ jaku vatru, koja je poslije detonacijn znatno popustila. Kako je pala magla, protivnici se nisu mogii vidiii. Rat podmomlca. K. B. London, 2. jula. Nenaoružani engleski parobrod „VVindermere* i talijanska jedrilica „Carlo Alberto* potopljeni su. NeprUateljski ratni izvjeitaji. Francuski ratni izvještaj od 1. jula 3 sata po podne: Sinoč i u toku noći Nijemci su ponovili na obim obalanta Maase svoje žestoke napade, na lijevoj obali u predjelu visa 304 i zapadno od njega. Nijemci su u raznim odsjecima izvršili četiri napada. Prvi pokušaj, pri kome su oni upotrijebil zapaljene tečnosti, suzbijen je s večeri izmedju visa 304 i druma Esnes-Haucourt s velikim gubiclma po neprijatelja. Drugi, napad sa ručnim granatama, zapadno od druma Esnes-Haucourt, bio je iste sudbine. Juče već jednont izgubljeno poslije je opet povraćeno utvrdjenje istočno od visa 304, tako isto i rovovske odsjeke na istorn obronku zauzeli su Nijemci. Odrnali preduzetim protiv napadom Erancuzi su povratili i utvrdjenje i cio izgubljeni prostor. Danas prije podne pokušao je neprijatelj, da se napadom približi oslonim tačkama kod Avocourta, ali je s velikim gubicima suzbijen. Na desnoj obali trajale su borbe u odsjeku Tliiaumonta; borba je trajala cio dan i ticala se svojine utvrdjenja. Poslije čitavog niza napada, koji su uvijek bili pripremljeni topničkom vatrom, Nijemcima je pošlo za rukom, da ponovo prodru u potpuno razorene rovove, na čijim smo se ulazima mi utvrdili. U predjelu šume Fumin i Chenois bila je vrlo jaka topnička djelatnost. U Lotaringiji propala su 2 manja njem. napada u šumi Parroy. Danas prije podne izbacio je jedan njemački dalekosežni top nekoliko granata teškog kalibra u pravcu prema Nancyu. 11 sati u veče: Sjeverno i južno od Somme otpočele su danas tt jutru francuske i engleske čete, poslije artiljerijske pripreme i izvidjenja prošlih dana, ofensivu na frontu od približno 40 kilometara. Iz jutra i u toku po podne saveznici su zauzeli na cjelokupnom napadnutom frontu prve njemačke položaje. Sjeverno od Somme francuske su se čete čvrsto dohvatile ulaska u selo Hardecourt i ivica sela Curlu, gdje borba t dalje traje. Južno od Somme pala su u naše ruke sela Dompierre, Becuincou'rt, Bissy i Fay. Broj zdravih njemačkih ratnih zarobljenika, koji su u

toku dana samo francuskim četama pali u ruke, prelazi 4500. Na lijevoj obali Maase žestoko botr.bardovanje u cijelom predjelu visa 304 i „mrtva čovjeka“. Na desnoj obali naša je pješadija prešla na juriš protivu tvrdjave Thiaumont, koju smo ponovo osvojili. Po podne je naročito bi!o obilježeno pojačanim bombardovanjem u tom predjelu, a tako isto u odsjecima Fumin i Chenois. LJ noći 30. juna jedna grupa naših letača izvršila je slijedeća bombardovanja: 18 granata od 120 inm. bačeno je na željezničku stanicu Nesle, šest granaia od 120 mm. na Roye, gdje je izbio požar, dvije granate na jedan automobilni transport sjevero-istočno od Nesle, kojc su, kao što je zapaženo, pale u sreu kola. Iste noći bacilo je trinaest francuskih letiiica 60 bombi na njemačku municionu tvornicu u okolini No\on. Veliki broj bombi pogodio je cilj, i njihovo se dejstvo moglo utvrditi. Noeu na 1. jula bacile su francuske Ietiliee ponovo 13 bombi na željezničku stanicu Nesle, a šest na susjedno vojnićko postrojenje, gdje je požar izbio. U toku izvidjanja jedan je naš letač ranjen od neprijateljskog Eokera. Kod prvog sndara pošlo mu je za rtikom, da. protivnika obori, koji je pao u šumu Bezainge. Pri svome povratku istog letača ponovo je napao jedan neprijateljski dvoplošnik, te je i po drngi put ranjen. ali inti je pošlo za rukom, da umakne i da se vrati u naše linije. Talijanski ratni izvještaj od 29. juna: I ako se otpor neprtjatelja ti položajima, koji su za odbranu povoljni i predhodno do krajnosti bili pripremljeni, povećava, mi smo ipalc u našem prodiranju izmedju Ečave i Brente i dalje napredovali. U Vallarsa naši su alpinci poslije ogorčene borbe osvojili utvrdjenjc Mattasone sjevero-zapadno od mjesta istog imena, dokle su pješadijska odjeljenja uzela sljeme Monte Trappola. Da bi naše prVtdiranje zadržao, neprijatelj je s večeri izvršio žestok napad u odsjeku Zugna, koji je odbijen s teškim gubicima po neprijatelja. Na Pasubio o.svojeni su neprijateljski rovovi kod Malga Cosmagon. Na frontu Posina usporile su zemljišne teškoće i vatra tcškog topništva od Bartola našu ofenzivnu akciju. ipak su naše trupe ti borbama s neprijateljem prodirale s brda na brdo prema Griso i osvojile su jake položaje na Colle Betta i na okomcima Monte Majo. U dolini Astico posjeii smo Pedescalu. Na visoravnu „sedam opština" (Sette communi) neprijatelj je jako utvr'dio sjevernu ivicu doline Assa, visove Iijeve Galmara doiine i u produženju iste sve do klanca Dell'agnella. Teško prohodno i šumovito zemljište vrlo je povoljno za postavljanje mašinskih pušaka, dokle sa položaja, koji se nalaze dalje u pozadini, topovi velikog i srednjeg kalibra neprekidno obasipaju vatrom pristupe k položajima. Najzad smo juče posjeli južnu ivicu doline Assa i zauzeli smo jake opkope u blizini Colle Zebio i Coile Zingarilla. Na ostalom frtontu do koruške visoravni stanje je nepromijenjeno. Na koruškoj visoravni naša je pješadija sjajnim napadima prodrla u nekc ncprijateljske rovove. Nekoliko neprijateljskili letilica bacili su jutrtos na Udine bombe, od kojih je jedna pogodila gradjansku bolnicu, ubila dva bolesnika a jednog ranila. Ostale bombe nisu izazvale nikakve Ijudske žrtve niti su počinile kakve štete.

Rozne vijesti. Lksliuinacija suuakiiutih poljsk‘h ustaša. Krakovska ,,N o w a R e f o rma“ javlja iz Vilne: Na ovdašnjem Lukičkcm trgu dao je godine 1863. ruski gubernator Murajev-Vješčiatjel nakon poljskog ustanka protiv Rusije smaknuti sve vodje tog pokreta, na što su lješine bile pokopane na jednom tajnom mjestu. Ovih dana naišli su radnici prigodom kopanja zemlje kostur, uz koji su se nalazili ostatci odore i dugmeta, što bez sumnje potječu od haljina jednog smaknutog poljskog ustaše. I na brdu dvorca navodno su pokopani smaknuti poljski nstaše. Mjesto označuje drveće, koje je u obliku križa posadila nepoznata ruka. S poljske se strane sada namjerava okshumirati smrtni ostatci tih žrtava narodne borbe za oslobodjenje, te ih pokopati u počasni g r c. b. Potres u Spljetu. Zagrebački listovi javljaju da se je u Spljetu 27. o. mj. u 6.45 sati u jutro osjetio kratki, ali jaki potres.