Beogradske novine

N

I z I ■ z I: rfnevtio u jutro, ponedjefjksm ptsiije podne

Prodaje se: n Beogradu i u krajevirna r.a- . , posjednutimodcarskolkra- h [J IJevsklh ćeta po cijeni od u Hrvatskoj-Savonij), BosniHereagovinl I •almaciji po cijenl od 8 h izvan ovog podrućja . . . 12 h

Pretplata: 7.a I mjesec ■ Beogradu 1 u krajevima zaposjednutim od carsko i kpaljevskih ćeta K ! "W u Urvatskqj-SIavoniji, BosniHercegovtoi! i Dalmadji K ! e Izvan ovog podrućja K 3

Oglasi po cijenikn.

UredniStvu i BBOORAD, Vuka Karadttća ul. 10 Teiefon hroj 87. — Uprsva. primanje uglasa i pretplate: Kneza AUba/la ni. b.roj 38. Teinfon broj 25

Godina II.

Ponovni slom jednog džinovskog ruskog konjičkog napada. — Saveznici stalno zadobijaju prostora kod Lucka.

RATNI IZVJESTA3I. izvještaj austro-ugarskog generainog stožera. K. B. Beč, 3. jula. Rusko bojište: IJ Bukovini iietna ništa osobitoya; borbe kod Koloineje uzcle su većih razmjera. ledan jak neprijatđjski napad zapadno od grada zadržan je našim protinapadom. Jugoistočno od 'l I u m a c z -a, gdje se bore njeinačke i austro-ugarske čete. propao je jedan ntski konjanički napad preduzet na frontu od l i pol km širine u našoj topnićkoj i pješadijskoj vatri. U prostoru jngo-zapadno od Lucka produžilo se nadiranje saveznika. Zapadno i sjevero-zapadno od Lucka odbijeni su žcstoki ruski napadaji; isto tako propali su konjanički napadi neprijateljevi kod 7 .1 o c z o w k e. Sjevero-stočno od Baranovicz-a odbile su njemačke i austro-ugarske čete jake napade pripreniljene žestokom topničkom vatrom; borbe ovdje ioš nijesn potpuno završene. Talijansko bojište: Živahna djelatnost neprijateljskog topništva i bacača mina prenia visoravni Doberdoba, naime prema odsjeku južno od Monte dei Santi fi u s i ne prestaju. Na njekim mjestiina đošio je do uporne borbe ručnim granatama. U predjelu od M a r m oI a t e i na našem frontu izmedju Brente i Ečave ponovo su i više puta odbijeni neprijateljski napadaji. U prostoru Monte Interrato zaro- I bio je poručnik K a i s e r svojom patrolom od 6 ljudi iz c. i k. domobranskog puka br. 26. a u napadaju protiv neprijatcljskih inašinskili pušaka, 266 T a 1 i j a n a, medju njima 4 časnika. Na drugiin mjestima zarobljeno je jučer 14 časnika i 336 ljudi. Jugoistočno bojlšte: 1 Nepromijenjeno. Zamjenlk glavara generalnog stožera pl. H3fer, podmaršal. Izvještaj turskog glavnog stana. K. B. Carigrad, 3. jula. Irakško bojište: Nema nikakve promjene; iz južne Perzije nijesu stigle nikakve vijesti. Kavkaško bojište; Na desnom krilu mir; u središtu slalna mjestimična tbpnička borba sa malim prekidima. Na lijevom krilu naša ofeuziva sjeverno od rijeke Č o r o k korak po korak i dalje napreduje u pravcu prcma obali; juče su naše četc, goneći neprijatelja, posjele nove neprijateljske položaje i tirne su proširile zaposjednuto područje. Zarobili smo 20 Rusa. Dva neprijateljska letača, koja su letjela nad ušćem Dardanela, otjerana su paljbom naših odbranbcnili topova i pobjegla su u pravcu Imbros a. Inaće ničeg novog. UtočlSte velikostpsKepro pooande. (Francuska Svajcarška.) S naročite straue pišu iz Zčirlcha u listu „Leipziger Neueste Nachrichten“; Sada su se okupili u Zeuevi svi srpski političari, koji su — i ako inaće pripadaju raznim stranačkim jogorima — u pogledu vclikosrpske pohtike jeanog mišljenja. Duša toga društva, koje se sastoji iz univerzitetskih i gimnazijaluih profesora, politizirajućih činovnika i novinara, jeste univerr sitetski profesor dr. Lazar Markov i ć, urednik radikalnog mjesečnog časopisa ,,Delo“, odani prijatelj Pašlćev. za kojim je kao za svojim gosom i starješinom otišao u Italiju, da sada nov-

j cem iz Pašićevog dispozicionog fonda, neprestano obnavljanog iz Parisa i Londona izdaje na francuskom jeziku list ,,La Serbe“. Zadatak je tom lislu, da publiku sifa sporazuma obavještava o svima pitanjima, koja se tiču Srba, i da ta pitanja u njeku ruku naučno raspravlja. Njegov je revnosan saradnik upravitelj beogradskog Narodnog Pozorišta Milan O r o 1 (Štimadinac od njemačkih roditelja), koga ubrajaju u najistaknutije članove mladoradikalne stranke. Valja napomenuti, da je baš Orol u mladoradikalnoj stranci i u uredništvu „0 dj e k a“ bio onaj, koji je sistematski potpisivao mržnju protiv Njemačke i Austro-Ugarske i koji se je najrevnosnije zalagao, kad je valjalo izvojevati u velikosrpskoj ideji pobjedu na račun Ausstro-Ugarske. li saradnike lista ,,L a S e r b e“ spadaju i svi u Parisu i Londonu kao politički agenti zaposleni srpski univers.'tetski profesori, koji pored svoje redovne plate dobivaju iz dispozicionog tonda dnevice od 60 do 100 franaka. Najistaknutiji iz velikoga broja tih patcntiraniii boraca za slobodu i veiičinti srpskog naroda jesu: profesor moderne literature na univerzitetu u Bcogradu dr. Bogdan Popović, jedan n.otoran ,,švabožder“, koji neprestano šetka izmedju Parisa i Londona, trudeči se, da svakoga uvjeri o inferiornosti njemačke rase: njegov brat, univerzitetski profesor i filolog dr. Pavle P o p o v i ć, čiji je zadatak, da naučno dokaže, da sti Dalmacija i Istra srpske zemlje i da se kao takve ne smiju ni ostaviti Austrijancima niti ustupiti Talijanima; Kustos srpskog Narodnog Muzeja dr. Župančić, rodjeni Slovenac, koji je prognan iz Rima, te se sad u Londonu trudi da dokažc, da Kranjska, Koruška i južna Štajerska pripadaju etnografski srpskom jezičnom stablu; univerzitetskl profesor dr. Mileta N o v a k o v i ć, inače učitelj medjunarodnog prava, kojl se na tai način znao izvući iz aktivne vojne službe. to je umio Pašića ubijediti, kako je potrebno, da se Francuska upozna s velikosrpskim programom: i i mnogi drugi, koji se nalaze u prijei stonicama sporaztima a hrane se iz frartcuskog korita. ! profesor C v i j i ć, koji je već odavna geografiju objesio o klin i sada se isključivo bavi propagiranjem veiikosrpske idcje, navaljuje na sva otvorena vrata, trudeći se, da predavanjima i člancima — koje famozni S t e n d (predjašnjl bečki dopisnik a sada uređnilc ,,Times“-a) protura u engleske i francuske listove — dokaže, da je Srbija spcsobna da bude velika država i da vlada nad Adrijom; za ovo su im posljednje u ostalom oni u Italiji malo zahvalni. Iz sopstvenih pobuda pridružio im se kao saradnik lista „0 ent'er Revne" nekadašnji profesor geoiogije i ministar u samostalskom kabinetu Ljube Stojanovića dr. Jovan Žu j e v i ć. Ćitalačka publika toga lista je u ostalome vrlo malena, te prema tome je i njegov značaj vrlo probleinatičan. Tu skoro nadjoše se gospoda u velikoj nevolji, jer im nestade pustog blaga, uslijed čega poče štamparija da im prijeti obustavom lista. I odista ne bi oni dohro prošli, da im za izdavanje lista 'i njihovog izdržavanja ne poslaše iz Parisa opet 15.000 franaka. Ovaj je novac primio šef u njihovo ime, jedan od glavnih senata srpske propagande u inostranstvu dr. Božidar Marković, koji je dcbro poznat još sa Friedjungove parnice. Ali osim toga ima dr. Božidar Marković još i dužnost, da ! one mlade Srbe, koji ne pripadaju onom kolu oko lista ,,S e r b I e“ i koji prema tome ne mogu da utole glad na jaslima francuskog dispozicionog fonda, snabdijeva sa po malo gotovine, te da im ne da, da u njima zaspi patriotsko ođnševljenje i vjera u uspostavljenje Velike Srbije, koja bi fmala da obu’nvati sve srpske krajeve. Valja još napomcnuti, da se kao nevidimi vodja te „Ženevske Organizacije“ označava zastupnlk minlstra spoljnlh poslova g. J o v a n o v i ć, koji se za sad nalazi kod g. P a š I ć a, i da glavnl urednici lista ..Serble" od njega primaju upustva.

Rusko ofenzlva. Ruski gubici. K. B. Beč, 3. jula. Iz glavnog stana za ratnu štampu javlja se: Iskazi ruskih zarobljenika, uhvaćena saopštenja i drugi materijal pružaju sada mogućnost, da se dobije ma samo i približna slika o gubicima, koje je ruska vojska pretrpiia za vrijeme svoje ofenzive, otpočete prije četiri nedjeije. Radi izvodjenja napada u domašaju svojih boračkih armija, neprijatelj je prikupio bio znatne dopnnske mase, neće se pogriješiti ako se uzme, da je iza fronta za svako trupno tijelo stajalo u pripravnosti 50 do 75 % njihovog stanja do- j punskih trupa. Samo je tako bllo neprijatclj.i moguće da pukove, koji su jednoga dana u borbama ostavlii na bojištu polovinu svojih vojnika, već sutra dan izvede ponovo u potpunom broju spremne za napad, razumije se da ovako trošenje Ijudskog materijala ne rnože ni kod samih Rusa ići u nedogled. Medju nebrojenim primjerima da navedemo samo jedan, a to je ruski pješadijski puk br. 53. Taj je puk brojao 6. juna 3250 vojnika, četiri dana docnije imao jc samo 800, t. j. izgubio je 2450 vojnika, 75 od 100 svoga stanja. 14. juna je uvršćeno 2200 vojnika kao dopuna. Puk je time dobio ponova svoju ratnu jačinu, ali već 21. juna od 8 četa izgubio je potpuno 5, ostale 3 brojale su samo 20 do 50 nojnika. Slične prilike, kao posijedica u ma;ama ubustvene taktike ruskih vojskovodja. vladaju i kod većine trupnih tljeia, koje se nalaze pod zapovjedništvom generala Bnisilova na jugo-istoćnom frontu. Svi pouzdani podaci slažu se u tome, da dopune, koje se iza borbenih armija nalaze, ne mogu više ni sa tri četvrtine svoga borbenog stanja da povrate ponovo ratnu jačinu. Iz dopunskih tijela pozadine mora se dovesti nova tppovska hrana. Ruska jugo-zapadna vojska imala je samo u jednom ratnom nijesecu mrtvih i ranjenih nikako manje neRo 500.000. Japan se naplaćuje ... (Nnrcčitl brzojav .Beogradskib Novlna"). Stockhoim, 3. jula. Kako javlja inoskovsko ,,R u s k o j e S 1 o v o“, ruska je vlada prlstala da ustupi J a p a n u dio južno-mandžurske željeznice od Harbina do Kvantšanji.

EnkleskO'francuska ofenziva. K. B. Bee, 3. jula. Iz Pariza javljaju zvanično pod 2. Julom, 3 sata po podne: Sjeverno od S o mme bjesnila je cijele noći ogorčena borba. Nijemci su vPšili strahovite protivnapade na nove francuske položaje kod H a r d e c o u r t a, ali su uatjerani našom preponskom i pješačkom vatrom, koja im je nanijela grdnih gubitaka, odstupili u neredu, ostavivši nam 200 zarobljenika od kojih 6 časnika. Francuzi su pPoširili postignute uspjehe. Na desnoj obali rijeke oni su posiije živih borbi zauzeli selo C u r 1 u, u kojemu su se utvrdili. Južno od rijeke S o m m e Francuzi i dalje drže sve juče zauzete položaje. U toku noći nastupili su izmedju Herdecourta i Ass e ć v i 11 e r a. Po posljednjim izvještajima broj juče zarobljenih Nijemaca iznosi, neračunavši tu ranjenlke 5000. lzmedju O i s e i A i s n e zarobili su Francuzi jednu njemaćku patrolu, koja je pokušala da se privuče našim rovovima kod B e a i 11 y-a. U Champagni preduzeli su Francuzi mnogobrojna nasilna izvidjanja. Nekoliko tih izvidjačkih odjeljenja prodrli su u neprijateljske rovove, očistili ih ručnim granatama l odvell su 15 zarobljenika. Na lijevoj obali rijeke M a a s e pošlo je Nijemcima za rukom da sjevero-istočno od Avocourtske šume prodru u istaknute dijelove naših rovova; protivnapadom su potpuno izbačeni. Na istočnim padinama ,,M r t v o g Ć o v j e k a“ preduzeli su Francuzi potpuno uspjeli prepad, prodrijevši po ogorčenoj borbi u neprijateljske rovove, gdje su pobiii oko 50 Nijemaca i cđveli njekih 20 zarobljenlka, te odvukll sobom njekoliko mašinskih pušaka. Na desnoj obali M a a s e lako smo odbili njekoliko njemačkih napada na utvrdjenje T h i a n m o n t, u kojemu su se Francuzl utvridill. U istome kraju ova Jaka njemačka odjeljenja grunula su na pojedinim mjestima protivu naše prve lintje, ali ?u posllje znatnih gubitaka rastureni. Francuzl zarobiše 16 vojnika od kojih dva časnlka. Zapadno i južno od V a u x-a bllo je obosirano živo topničko djelovanje.

Ocjena u Njemaćkoj. (Naročlti brzojav .Bcogradskih Novina,). Berlin, 3. jula. Prema izjavama listova o rezultatu englesko-francuske ofenzive izlazi, da se stanje posmatra potpunom mirtioćom. Ta se ofenziva očekivala i zadovoljiii su što je jednom odpočela, da nebi njemačke boračke snage bile i dalje vezane na zapadu, a postoji uvjerenje, da će se toj iiovoj navall moći izaći u susret. „Kolnische Zeitung“ piše: Ne treba nikog da zavarava, što neprijateljski izvještaji govore već o velikim uspjesima. Tek će iduće vrijeme pokazati, dokle je opšti napad protivnika dospio. — Vojni kritičai 4 ,,Lokalanzeiger“-a piše: Engleska ofenziva nije na djelu napadnog fronta Commecourt-La Beiselle do sada, i pored velikih gubitaka, imala očevidno ni onaj početni uspjeh, koji se od jedne velike, temeljno spremljene ofenzive s priličnom sigurnošću mogao očkivati, a to je, da sa svojim na nekim mjestima u masama pripremljenim jurišnim trupaina potisne branioca iz njegovili istaknutih položaja. Izmedju potoka Ancre na sjeveru i južno Somme bio je prvi napad očevidno zajeđnički engleskofrancuski. I pored sedmodnevne topničke pripreme neprijatelju nije pošlo za rukorn da sudjelovanje topničke vatre radom pješadije i jurišnih kolona stvarno potpomogne, i ako su istaknuti razoreni rovovi morali biti napušteni. Izgleda da su prepriječeni položaji koje su Nijeinci stvorili imaii svoga utjecaja. i holandski izvještaji naglašuju, da se iz dosadanjih prvih vijesti dobija utisak, da Englezima i Francuziina do sad nije pošlo za rukom da uešto dalje prodru od prve odbranbene linije. Poznati švicarski vojni kritićar pukovnik Egli piše: Moguće je, da bi se desno njemačko krilo, koje se nalazi daleko u neprijateljskoj zemiji, moglo potisnuti, ali je prodor u većem obiniu isključen, već i s toga, što se iza njemačkog fronta nalaze oslone tačke kao što su Lille i Maubeuge, koji su bez svake sumnje spremljeni za sve moguće zahtjeve. „Deutsche Tageszeitung“ dobija ovo iz Zeneve: Poslije prvog, punim nadama začinjenog izvještaja generala Haiga nastalo je u subotu u Londonu veliko razočaranje, jer posljednji zvanični ratni izvještaji nisu saopštavali nikakve stvarne uspjehe. Svi engleski prlvatni izvještaji naglašuju, da su Nijemci nadjeni potpuno neoslabljeni. Pariski listovi saopštavaiu: Na nekiin mjestima, naročito u blizini Thiepoula, ispaiill su Nijemci 16 metaka u sekundu. U gradovima, koji su 40 kilometara od fronta udaljeni, triesle su se kuće, stanovnici su osjećali kako im se pod nogama zemlja trese. ,,Nleuwe Rotterdamsche Courant" piše: I ako je ofenziva Engleza i Francuza imaia nekog uspjeha, što se kod upotrebe toliko jake municije i ljudstva nije drugče mogJo ni očekivati, mora se ipak reći, da saveznicl nisu u samoj stvari postigli nikakvo iznenadjenje i da su prvih, često puta odlučnih dana mogli pokazati srednje uspjehe. Dokaz je za ovo u tome, što je prodor potpuno propao, da je otporna moč protivnikova vrlo velika, i da borbena vrijednost engleskih trupa ni u koliko ne preiazi visinu prve ekspedicione vojske. K. B. London, 2. jula. Generfcl Haig javlja: Znatno smo napredovali u okolini F i c o u r t a, koje smo injesto posjeli u dva sata po podne. Do podne srno u borbania izinedju rijeka Ancre 1 Somme zarobili još 800 Nijemaca, što čini sa zarobljenicima učinjenim u toku noćt sa ostalih fronti do sada 3500 ljudi.

BalKnnske vijesti. Sarrail-u se ne uapada. (Naroilti brzojav „Beogradskih Novlna') Atena, 3. jula. Sa pouzdane se strane javlja u vezi sa vijestima o pripremanoj ofenzivi sila sporaznma u Maćeaoniji, da je general S a r r a i 1 već u više maha dobijao naredjenje da preduzme ofenzivu, ali da je do sad stalno uspjeo da to naredjenje izigrava s obzirom na nedostatak ofenzivnog duha u francuskoj, engleskoj i srpskoj vojsci. Ipak će se, veli se dalje, ranije ili docnije morati računati sa takvom ofenzivom. Grčka demobllizacija. K. B. Paris, 3. jula. ,J o u r n a 1“ javlja iz Atene pod 30. Junom: Za vrijeme jučeranje posjete engleskog poslanika ministru predsjedniku Z a i m i s-u izjavio je poslanik, da su sile sporazuma mišljenja, da se zahtjevana opšta demobilizacija ne smije odugovlačlti do 31. augusta, i stoga predlažu, da sc ista okonča do kraja jula. Zaimis je odgo-

vorio, da Grčka, kojoj je stalo do toga da brzo demobiliše, nema dovoljno. uglja i prevoznih sredstava za povraćanje četa u svoja mjesta. Sutrti dan izvjestio je engleski poslanik Zaiinis-a, da će saveznlci olakšati demobilizaciju Grčkoj, našto jc kralj pristao, da se i posljednji pričuvnici opreme kućama do 31. jula. ±'-**‘1** vtf.mm J% ■ ■ac~ » Hojnovfje brzojaun? uijestf. Austro-ugarske čete potisnute u Rumunjskn. Iz glavnog stana za ratnn štampu javijaju: Objavijena vijest od prije tri dana 0 potiskivanju austro-ugarskih pukova na rumunjsko zernljište, ima se u toliko ispraviti, da za vrijeme borbi u Bukovini nikako nijesu čitavi pukovi morali prclaziti u Rumunjsku, ali da su izvjesna izvidjačka 1 osiguravajuća bočna odjeljenja u ukupnoj jačini od približno tri čete potisnuta na rtimunjsko zemljište, što se naravno objašnjava osobenošću tamošnje ratne pozornice. Držanje rumunjskih vlasti prema našiin četama bilo je uz poštovanje svih inedjunarodnih odredaba, otmjeno i ispravno. Sazonovljeva izvrtanja. K. B. Berlin, 3. jula. Nasuprot prijekoru učiiijenom carevinskom kancelaru Bethmann-Holiwegu prilikom razgovora sa jednim urednikom ,,RuSkoga Slova“ u tome, da je kancelar pažljivo izb.iegavao da spomene, da je ruska mobilizacija došla poslije austrijske i djelomično njemačke, utvrdjuje ,,N o r ddeutsche Allgemeine Zeitun g“, da je na dan 31. jula 1914., kada je objavljena ruska mobilizacija, Austro-Ugarska mobilisala samo osain zborOva prema Srbiji i to vojsku što ne garnizonira na ruskoj granici. Tvrdjenje, da je u to doba Njemačka jedan veliki dio svoje vojske već mobilisaia, sasvim je izmišljeno. Zapovjest o mobilizaciji cjelokupne njemačke vojske izdata je tek 1 augusta oko pet časova po podne kao odgovor na opštu rusku mobilizaciju. „Norddeutsche A 1gemeine Zeitung“ objavljuje osim toga, da je sasvim izmišljeno tvrdjenje Sazonovljevo, da je nltimatum A u s t r oUgarske Si*biji radjen pod neposrednim uticajem jednog njemačkog dip 1 o m a t e i da je iza ledja predstavnicima njemačke zvanične spoljne politike, podnijet caru Viljemu na odobrenje.

Orad i oKoilca. Dobrolvor. G. Dragutin Petrović, gostioničar, dao je po 10 kruna za sirotnu djecu u Beogradu i Zemunu; prilog je položen kod c. i k. vojnog redarstva. Arheološke studije u beogradskoj tvrdjavi. Slušaoci budimpeštanke politehnike, o raspustu svake godine preduzimaju naučna putovanja sa svojim pr'ofesorima. Ove godine došli su u Beograd slušaoci arhitektonskog i inžinjerskog fakulteta, da razmatraju tvrdjavu sa gledišta arheološkog. Vodje ovog naučnog izleta jesu profesori Stefan M 611 e r, istraživač historije umjetnosti i Karlo O 11 a y, geodez. Njihovi naučni radovi ć» $« »avršiti u polovini julija. Nadjena šivaća mašina. U c. i k. redarstvenom povjerenstvu nalazi se jedna šivaća mašina, markc ,,Wertheim“. Sopstvenik je može dobitl kod krivičnog redarstvenog referenta, ako podnese njen broj. Poklon. Gospodja Susanna N e m e s položila je u korist Crvenog Krsta kođ dobrotvornog odjeljenja c. i kr. kotarskog zapovjedništva za grad Beograd 1U0 kruna. Nestalo ga. Srpski poručnik (nadporučnik) A rsenovlć, apotekar u Protićevoj apoteci nije se 1. ov. mj. javio na službu i od toga ga dana u opšte nema. Pošto nije isključeno, da se pomenutom poručn.ku desila kakva nesreća, to se pozivaju svi, koji bi što znali o njemu, da o tome izvijeste c. i kr. v o j n o r edarstvo u Beogradu. Bijesno pseto. Ljubica A n d r i j e v i ć, djevojčica od 6 godina, sa stanom u Kosmajskoj ulici br. 24, ujedena je juče od bijesnoga psa. Pošto joj je redarstveni ljekar ukazao prvu pomoć, prenesena Je u c. I k. pričuvnu bolnicu ,,B r č k o“ radi specljalnoga llječenja.