Beogradske novine

2. septembra 1916.

Beogradske Novlne

Subota

Broj 200.

Strana 2.

ZA& o Bjetcy \-5, R MSSČ&JIGCmCl

Rdđautig^ . Sucaw.

titumnstećt

3«/7atf/

r c ^-'h, feleSuItčnie \ji.y '

i »T-»>

o mjew 5 L P

Novo rumunjsko bojište.

t

opraštaju od gradjana grada W i e s b a-. d c u a, pa završuju rječima: Moramo prckinuti daljnje naše odsustvo i povratiti se naŠIm pukovima, da se borimo protiv n ovog neprijatelja s neslomlj.en o m s n a g o m. » Runiunjski kraij kod vojskc. (Naročitl brzojav „Heogradskih Novina' 1 .) Ziirich, 1. septembra. Rumtmjski je kraij prispjeo kod operativne vojskc. Kada je stupio na erdeljsko zemljište; vojnici sti ga pozdravili bnrnim klicanjem. Gencral Ivanov u Rumunjskoj. (Naročiti brzojav »Beogr„dskih Novin.i«; Žetteva, 1. septembra Po jednoj vijesti „Ruskog Slova" povjeretta je generalu l v a tt o v u jedna vanredna misija Izvan Rusije. Kako se govorl, on čc u rumunjskoj vojsci vršiti dnžnost savezndg časnika. Raspored runmnjskih četa. (Naroč.ti briO,av »Beogradskih Novina«) Zuriclt, 1. septembra. Prcma ruskirn vijcstlma, u Erdelju opcrišu tri rumuftjska zbora, dokie se prema bugarskom froutu vodi jedna operacija rnskih i rumunjski četa.Vrhovno zapovjedništvo nalazi se na svima frontovima u t'timunjskim rukama. Ali se u rurnunjskom glavnom stanu nalaze i rttski časnici. „Berliner Tageblatl" o prekinuću bugarsko-rumunjskih odnosa. (Naročiti brzoiav „HeOvradskih Novma".) Berlin, 1. seplerribra. Povodonr prekinuća bugirsko-rumunjSkih odnosa piše „Berliner Tagebiatt“: Saraznih je stanovišta rnnogo prijstHije, da je Rumunjska predttzeJa prve korake i pok«zala svoje davno već poznato neprijatel,sko raspolcženje, ali i bez toga, Bugurska bi bila povukla pottebne konzezvence. To s(Tmjerodavni krugovi u Beću i Berimu znali već prije dva dana. Vijest nije istinita, da je Rumunjska starila na Bugarsku ultimatum, kojim traži ispražnjenje Srbije, i ako se činilo da je ova vijest u prvi mah vrlo vjerojatna. Kad će uslijediii objava rata još nije sigurno, ona je i onako poslijednja formalnost. Bttgsr«kt narod poznaje vrlo dcbro nezasitnu pohlepii-Ruiminjske, kojoj ntkada neće zaboraviti razbojstvo iz godine 1913. Bugarska ne mrzl od svih svojih neprijatelja nikoga koliko Rumunjaku. Španjolska oeutralnost. (NaroCrtl brzojav ..Beozradskih Novina".) ZOrich, 1. septembra. Prertra vijestima pariških listova izjavila je Španjolska vlađa svoju potpunu ncutralnost i u ovom novom ratnom slučaju. Apšcnja u Bukareštu. (Naročltl brzojav „Beofradskih Novina".) Ženeva, 1. septcmbra. ,,Le -Temps" javlja iz Bukarešta, da su tamo po naredjcnju vojnih oblasti. preduzcta mnoga apšcnja. Prvl momenti austro-rumuniskog rata. Po pričanju brašovskog podž u p a n a. Brašovski podžupan Ludvik J ek e 1 i u s. koji je napustio grad poslijednjim vlakom, izjasnio se o dogadjajima poslijednjih dana ovako: Danima prije objave rata zapetost je već bila dostigla svoje krajnje granice, ali, Tcad iz rumunjske prijestolnice stigoJe umiriijućc vijesti, mi počesmo naginjati vjerovanju, da će objava rata možda ipak izostati, iii da rat bar nećetako Iznenadno Izbltl. U nedielJu u podne doblsmo vijest. da je

krunski savjet zakazan za 10 sati prijo podne, ođložen na 3 sata po podne. t ta vrjest intala je innirujuće djelovanje. U 6 sati po podne zatražila je telefonski od nas predealska ispostava ugarskiii državnih željeznica, da odašlje.mo jedan v!ak u P r e d e a 1, koji bi imao da primi tamo zaostavše URarske državljane Po rasporedu, učinjenoin od strane brašovskog šefa, vlak je odaslat odmah u 6 sati. lsti je za po sata stigao u P r ed e a 1, te mu je pošlo za rukom, da primi okTr stotinu putnika. Već u to doba otpočela je pucnjava. Jeđva velikom mukom mogade se pogranicno redarstvo i stanični glavar izvijestiti, da su orttžnički odred od 30 ljudi i vlak s bjeguncima uzeti pod unakrsnu vatru ođ rumunjskih četa, koje su se bile prikupiIe u temeškom klancu. Ta jc vijest stigla tačno u 6 sati -'*5 min. Pogranični redarstveni kapetan K o r n e 1 B u r g, htjede bez odlagan'a.da se uputi autornobiium u Predeal i bijaše mišljenja, da se je sve ovo dogodilo iz „preterane revnosti“ rumunjskili vojnika, jer nije još bila izvršena ni objava rata. Ali do Predeala nije mogao si ei, jer je već kod Temeša pao u plotupsku vatru, lcoju su Rumunji osuli. te se je morao vratiti.. Kad je u Brašovu početak rata već bio pozriat, prispješe oružnici, koji su učestvovali u sukobirra "rancL Ovi vele. da str se Ifiunimji već prije nekoliko dana višc Bustali-a grupisali a u ciIjtt, da probiju kod temeškog klanca još prije 7 sati, dakle prije prcđaje objave rata. Zapovjednik ove male oružničke čete, jedaiv narednik, dovikivao je ruvojnicima, da prestanu s paiibom, pošto rat još tiije ni objavljen, ali odgovor je bio'— nov plotun. Za tim Rumunji krenuše napdjed u pravcu oružmčke kasarne, na što je narednik izdao zapovjest za razvijanje u strijelcc. EsM u liafciioniji. ‘Engieski izvježtaj. K. B. London, 1. septembra. Zvanieno se javlja iz Soluna: Nerrijateljsko topništvo tuklo je K o p r i v u na froutu S t r u m e, ali smo mi našom vatfom ućutkali njemačke topo\e. Naši lc' tači bombardovali sh D a r u u (?) i transporte četa kod Forne. k K. B. Solun, 30. avgusta. Zapovjedniš vo istoćns vojske javlja: Juče na cijeiom frontu nije bilo pjeSačkog djelovanja, dok topnička vatra u dojranskoj oblasti popužta. Umro general Žostov. K. B. Sofija, L. septembra. Načelnik glavnog stožera cj^lolcopne bugarske vojske general Ž o s t o v umro je od ^apaljenja slijepog crijeva. Zaposjednuć* Hknare. . K. B. London, 1. septembra. ,,T i m e s“ javlja iz Atene, da je jedna talija*ska eskadra prlspjela u H i m ar u, južno od Valone radi zaposjednuća toga mjesta. Bombardovanje Kavale. K. B. Amstcrdam, 1. septembra„ Jedan ovdašnji list donosi dopis Iondonskog .Timesa* iz Soluna o bombardovanju kavalskth utvrdjenja. Tu »e veli, da je bon.bardovanje trajak) 50 mmutl, a izvođlli su ga dva monitora i jedna krstarica, koji su na deset milja rastojanja uzeli pod vatui dvaneest utvrdjenja. Letači davali su pravac 1 odstojanja brodovskom topolttvu.

Sarrali 1 rumunjska akcija. (Naročiti brzoiav „Bcogradskfh No/lna“.) Rotterdam, 1. septembra. Parisld ,,Matin“ poziva generala Sarraila da otpočne energičnom ofenzivoni. Došlq je vrijeme, da se djelo odlučeno na konferencijl sporaznnia, završu Rusl su pr^ešli preko Dunava, saveznici su u brojnoj nadmočnosti. Njemački glas o uklsnjanju Dusmanisovom. K. B. Berlin, 1. septembr'a. .Jćolnische Zeitung" vidi u uklanjanju naČelnika grčkog glavnog stožera generala Dusmanisa i njegovoga pomoćnika, pukovnika Metaksasa, novo nasilje četvornoga sporazuma i mješanje u unutrašnje grčke stvail. Četvorni je sporazum tim postupkom bez snmnje odgovorio želji V e n i z e 1 o s o v o j, koji još od svoje ostavke vodi ogorčenu borbu u Štampi protiv geuerala Dusmanisa, kojega optužuje za kraljevu politiku neutralnosti.

EntlžsRc-francuskii ofenzftns. Francuski izvještaj. K. B. Parfs, 31. avgusta. 11 sati u večer: Na frontu Somm e naše je topništvo u tolai dana pokazalo veliku cijelatnost. Na sje. cru smo lako oćbi!i lijcmački napad ručnim granatama na naše položaje u šuini kod Maurepasa. Južno od Somnie imali snio uspjeha u pojeciitiačniin borbama, koje nam doniješe koristi južno od sela Esti'eesa i jugozapadno od šume Boyecourt, gdje zadobismo i zarobljenika. Na ostalom dijelu fronta uobičajena topnička vatra. Beigijski izvještaj. Kod Dyxmuidena belgijsko je topništvo upravilo razornu vatrti protivu njemačkih utvrdjenja na desnoj obali Y s e r a. Engleski izvjcštaj. K. B. London, 1. septembra. 31. avgusta zarobismo južno od Martinpuicha 2 časnika i 124 bavarska vojnika; značajno je, kako su se dragovoljno predali u mjesto da se vfate u svoje rovove. Kod Arrasa i kod Armentieresa izvršismo napad piinom sa dobrim uspjehom. Večernji izvještaj: Vatrom iz mašinskili pušaka zadržasmo pokušaj neprijateljskoga napada u susjcdstvu šumice Foureaux. Na pojedinim tačkama bilo je znatne djelatnosti ifiinatiia i topništvom. Medju zarobijenicima ? , prijvedeaim danas prije pochie nalaze se S časnika.

Euska ofcnfM NesSomljiva snaga Njeuiačke i AustroUEarske. (Naročiti brzojav „Beoitradskib Novina ‘ ) Ženeva, 31. avgusta. Dopisnik ,,D a i 1 y M a i 1 a“, kcji boravi u ruskom glavnoin stanu, brzo javlja svom listii, da.su njemačke i austro-ugarske vcflske, danas poslije Brusiiovljeve ofenzive jače nego su bile prije ofenzive. Sama je austro-ugarska vojska dobiia u posiijednje vrjjetne pojačanja više nego 400.000 vojnika. Austro-Ugarsko. OcHikovan nadvojvoda. K. B. Beč, 1. septembra. Car je odobrio konjičkom generalu nadvojvodi Franji Salvatoru nošenje podarenih mu srebrene i zlatne turske ratne medaije ,,I m p t i a s“. Za erdeijske izbjegUce. K. B. Buđiinpcšta, 1. seiptembra. Ugarska opšta kređitna banka dala je sto hiljada kruna za izbjeglice iz Erdelja. ,Prodaja masti i zejtina. K. B. Beč, 1. septentbra. Prema uredbi ministra unutrašnjih djela, koja stupa na snagu 15. ov. mj. od ..sada će se neposredno potrošacima p*-odavati živa mast, masni proizvodi i z.cjtin za jelo samo još po podnešenju zvaničnih legitimacija, ili pod clrugoin kakvom kontrolom, koji će prema nahodjeniu urediti politička zemaljska vlast. Ovoj je uredbi cilj da po mogućstvu obezbijedi podjednako snabdjevanje stanovništva ovim važnhn namirnicama. IIJ e m a t R s. Sazivanje Reichstaga. K. B. Berlin, 1. septcmbra. Kako javljaju ncki listovi, carski je kancelar B e t h m a n n-H o 11 w e g, 1«oji se zajedno sa potkancelarom Helfferichom naiazi u glavnom stanu, rcierisao, caru o pitanju ranijeg sazivanja Reichstaga, koji je odložcn do 26. scptembra. U upućenipi pak krugovima ne smatra se, da će se Reichstag sazvati prije označeuog roka. • Pett ratiil zajam. K. B. Berlin, 1. septcmbra. Od 4. septembra do 5. oktobra biće otvoren upis petog ratnog zaj m a u vidu državnog zajma od pet na sto karnate, neotkazivog do 1924. godine po tečaju od 98, a još i u vldu carevinskih blagajničkih bonova od četiri i po na sto kamate, a po tečaju od 95. PHanj* zarobijeiiMi pomoraca. K. B. Berlin, 1. septembra. „Nordđeutshe Allgemelne Zeliung’* piše: Ima već preko godiuu

dana kako se sa njemačkim pomorskim časnicima i vojnicima, koji su imali nesreću da dopadmi ruskoga ropstva, u Sibiru ne postupa kao sa mornarima, koji sn činlll svoju dužnost, već kao sa prostim zlikovcima. Pošto svi dosad vodjeni diplomatski pregovori nijesu doveli ni do kakvih rczultata, i pošto je ruski glavni.stožer prosto ođricao postojanje gorepometih nesunmjivo dokazanih činjenica, njemačka se vojna uprava vidi prinudjena da pribjegne oštriin protivnijerania, ne bi li tako popravila sudbinu svojih pomorskih časnika i mornara. U tome će sc cilju svi zarobljeni ruski po in.o rski časnici i mornari prevesti u naročiti logor, u kojemu će se na odgovarajuči način postupati s a n j i m a (Vcrgeltunglager). Enžttska I kolonlj?. Nove fabrlke mun , icije. K. B. London, 1. septembra. Prema jednoj vijcsti ,,Reutera“ ministarstvo mnnicije saopštava, da su i daljih 101 tvornica stavljene pod državni nadzor radi izrade municije. Broj tih tvornica iznosi sada 4212.

S f f K G. Boiest kraJi* Konstzntiua. (Naročiti brzojav „Beozvadskili Novina“.) Lugano, 1. septembra. ,,Titnes“ javlja iz Atenc: Kralj Konstantin naiazi se od juče u postelji. Nad njim je izvrše'na jedna mala opcracija, ali mu je temperatura skoro norrnalna. • Ođstup generaia Dusmgnisa. (Naročiti br/.ojav »Beogradskih Nov.na«! Berlin, 31. avgusta. Povodom odstupa geiierala D u s m an i s a kao načelnika glavnog stožera vojske piše ,,B e r I i n e r T a g e b 1 a 11“: Za sada još ne stoji, da je sadauji načelnik glavnog stožera grčke vojske Moskop u 1 o s veliki prijatelj sila sporazuma. On zahvaljtije vojničku svoju karijeru kralju, pa je bezuvjetno odan svomp kralju. Ova promjena nema moguće ono značenje, kakovo ga prikazuje štampa sila sparazuma. Promjena u grčkoj vojnoj upravl. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novin'i".) ITaag, 1. septembra. ,,M o r n i n g P o s t“ piše: Promjene u grčkom glavnom stožeru su prilično bczznačajne. Dusinanis i Mctaksas uživaju i sada krafjevo povjerenje. Naimenovanje generala Moskopulosa samo je pokušaj da se sporazutn zavara o pravini kraljeviin namjerama i predupredi raogući pritisak sila sporazuma. Rct tia mOiU i pofl morem. Rusija i Švedska. K. B. Stockhoini, 1. septembra. Kako se zvanično saopštava naredila je ruska vlaua postavljauje pomorskih miua oko Alanđskh ostrva, pa sve do granice švedskoga suvereniteta, i to izmedju 59 stepeni 40 minuta i 59 stepeni 52 minuta sjeverne širine. Tajinstvene žrtve u finskiia prisiauištima. K. B. Kopenhagen, 1. septembra. Kako javlja list ,,P o 1 i t i k e n“ tz Stockholma, inornari koji su stigli onamo iz Finske pričaju, da je broj sporazumnih brodova koji su u toku zađnje sedmice iznenada eksplodirali i potonuli u fmskiin pristaništima mnogo veći, no što je isprva javljeno. Tako su postmdala još dva engleska parobroda u Ulesborgu, a u Kenti jedan engieski parobrod. Švedska posada engleskog parobroda ,M a n c h a r i a“, potopljenog u UkspLU, koja je bila uapšena pod sumnjom, da je učestvovala u zavjeri protivu broda, dobila je dopuštenje da se vrati u švedsku, pošto je dokazana njena nevinost. Po pričanju tih ljuđi, sa njima je za vrijcme njihovog pritvora rdjavo postupano. fiajnoulle lirzojaone uijesti.

Njemačka Imovina u Italiji. (NaročHi brzojav »Beogradskih Novina«; Lugano, 1. septembra. Kako ,,Tribuna“ saznaje, talijanski je ministarski savjet u ponedjeijak po podne riješio da se zaplijeni i ostatak n j e m a čke imovine, koja se u Italiji naiazk Popisivanje neprijatcljske imovine povjercno je jednoj ministarskoj komisiji. • Promjena kabineta u PerzijL K. B. Petrograd, 31. avgusta. Iz Teherana stigla je u Petrograd vijest, da je novi jcabinet sastavio Vosaugh cd D a u 1 e h, koji je ujedno predsjednife ministarstva t mimstar spoljnih poslova. Svi ostali članovi kabineta prtpadaju umjerenim Rusljl I Eugleskoj prijateljsk'l naklonjenim krugovtma. Grofl I OKOttOL Katoiitka siužba božija. Sutrta, u nedjelju (3. septembra) služiće se: 1. U Konaku u 8 sati u Jutru sv. mfsa za vojnlštvo, kojoj ima sloboaan prlstup 1 gradjanstvo. 2. U župskoj crkvi, (Poslanička ulica): u 8 sati sv. misa za školsku djecu. u 10 sati njemačka propovijod i pjevana sv. misa, u 5 satl po podne većemja. U radne dane je prva mlsa u pol seda.n, a druga u pol osam satt.

Služba u sabornoj crkvi. U nedjelju 3. septembra u 8 I po sati prlje podne služićp se služba Božja u sabcrnoj crkvi za vc^nike pravoslavne vjere a rumunfske narodnoati. Upotreba brzih vozova B U“. Na osnovl naredbe vojne glivne gubernije dozvoljava se upotreba brzih vozova ,U“ za pozadinu čaaničkim i činovničkim porodicama u srazmjeri preraa broju praznih mjesta. Polazak iz Beogradaen 5 sati i 25 minuta prije podne. Dopusnici imaju u svakom pogledu prvenstvo. Brodarska objava. Kako nam javfjaju obustavljcn je do dalje naredbe poštanski brodarski saobraćaj izmedju OršaveiRuse (Rušćuka), kao i teretni brodarski saobraćaj sa parobrodskim stanicama doujega Dunava od Oršave, pa na nlže. Pssme&oje tfiiojtnms njestL EagarsKa oljaua rata KiiiHiinjsiioj. K. B. Sofija, 1. septembra. Danas u deset satiprije podne objavila je Bugarska zvanično rat Rutnunjskoj. Ruraunjski je poslanik dobio svoju putuicu. Poslije toga je objavljen ratni manifest carev.

flsrodno pnmdz. Ogroinno skakanje cljena tkačke robe u Rusiji. Koliko je ogromno poskupila tksčka roba u Rusiji, vidi se iz saopštenja ruskih listova. Prema tome se danas plaća bolje gospodsko sukno, koje se prije rata plaćalo 8 rubaija aršin od 71 cm. dužine, 25 rubalja, i ako je kakvoća njegova mnogo lošija nego li prije. Beiderwand, to je sa svim grubo, usko seljačko sukno sa pamučnom potkom, koje se prije moglo dobiti za 2 rublje, sad se ne može .dobiti ispod 14 rub .lja. Tako zvane orenbcrgške vunene marame ne mogu se upravo ni dobiti, jer su pretjeržno skupe. U Moskvi nude prodavci srednju svilenu inateriju, dakle poiusvilu, po 15 rubalja i nal. ze kupce. Seijaci, kojima ova skupoća najteže doiazi, moraju za pamučnu robu piaćati cijene, koje su dvojinom veće nego li prije. Oakudica u jevtinoj lodzkoj robi sve se više osjeća.

Skupoća u Rusiji. O skakanju cijena za vrijeme đvogodišnjeg rata donosi .Novcje Vremja“ siijeaeći pregled, koji je sastavljen prema izvještajima guvernera u ministarstvu unutfašnjih djela:

cijena od puda 'cijena povećana g. 1914. jula 1916. cijena u % Pšenično brašno 2,40 4,40 83 3

Zob

0,82

Ržanica

1,50

Krompir

0,80

Maslo

. 20,00

Sapun

' 5,60

Mitkal '

0,13

Drvo

45,00

Meso

7,20

1,70

83,0

3,00

100,0

1,60

220,0

48,00

140,0

18,00

221,0

00,30

130,0

.55,00

244,5

13,40

86,1

žucuiične cbjaue. Objava,

Sud c. I k. suda mosne brane i grada bogradskog dopustio je firmi L. čc C. Hardtmuth n Drozdi obnavljanje njenoga fabričkog žiga ,,KOH-I-NOOR“, protokoiisanog kod biv. srpskog trgovačkog suda pod br. 22096—1914. za daljih 10 godina s isključivim pravom upotrebe za oblast c. i k. vojne glavnc gubernije u Srbiji za sve njene izradjevine i njena pakovanja, s tirne da ovo prodnženje važi od 5. uovembra 1914. god. Bograd, 26. avgusta 1916. gođ. Sud c. i k. mosne brane i grada beogradskog. . Upravitelj' suda.

Obj*va. Sud c. i k. suda rricsne brane f grada beogradskog dopustio je iirmi H e 1s i n g t o r s G u ni m tt-F a b r i k s Aktie-RoIag, u ticlsiugfcrsu obnavljanje njenoga fabričkoga žiga. protokolisanog kod biv. srpskog trgovačkog suđa * pod br. 93,27—1906. na daljih 10 godina, s isključivim pravom upotrebe za oblast c. i kr. vojne glavne gubernije u Srbiji za sve njene proizvode i njihova pakovanja, s time da ovo produženje važi od 8. juna 1916 god. Beogr’ad, 25. avgusta 1916. Sud u. i k. mosne brane i irada beograclskog. Upravitelj suda. Naredha. Poziva .se gradjanstvo da štedi s a v o d o ra, te da ne ostavlja slavine bez potrebe ctvorene. Naročito se strogo zabranjnje, da se osuvl,a voda da curi radi rasfi'adjivanja. Svaka zlonjio'reba vodovodne vode kaznićc se nov čano do 300.— kruna, ocLiosuo zatvorom do 30 dana. . C. i kr. zapovjcdništvo mosne brane 1 grada Beugrađa o svojstvu ckiužnog zapovjedništva.