Beogradske novine

Strana 2.

iy. septemdra 1916.

Beograđske Novine

T'niL-

217 .

iskra simpatija za Rusiju isčezla je u času, kada se Rusija vezala sa bugarskini duSmaninom — Rumunjskom, čije čete ne 6amo da su otele Bugarskoj Dobrudžu, već koje su za vrijeme kratke rumunjske invazije silovale hiljadama bugarskih žena. Naročito bugarski seljak nikada neće zaboraviti sramotu, koju je prilikom svoga prolaza Rumunj baclo na njegovu kuću i ognjište i njegovu svetinju. Jer porođični život kod Bugara isto je toliko čedan, koliko jc pokvaren kod Rumunja. — ,,Da Ii se saznalo još za neke značajnije pojedinosti o povlačenju rusko-rumunjskih četa poslije pada Tutrakana?“ — „Naročito je zadovoljstvo izazvalo u Sofiji jedan tragikomičan dogadjaj. Kada su njemačko-bugartske četc gonile rumunjske čete ka Dunavu, gdje su u masama našle grob u valovima, jedna od prvih žrtava bio je čovjek po imenu B esarabescu. To je blo zapovjednik jednog rumunjskog zbora, koji se pri bijegu udavio u Dunavu. Kolika je lstorijska ironija, što se jedna od prvih žrtava u ovome ratu baš zove Besarabescu (Besarabljanin)". — „Ovdje je mnogo bilo govora o nekom krunskom savjetu u Bugarskoj, na kome je riješavano o objavi rata i o vidu iste. Ovdje nijesu dobro razumjeli zašto je do bugarske objave rata došlo srazmjerno docnije nego li do turskc. Koji su razlozi izazvali ovo odugovlačenje?“ — „I ovdje valja stati na put jednoj bajki. Nije bilo ni jedne sjednice krunskogu savjeta, a kamo li nekoliko njih, kao što se bio pronio glas. U stvari je Bugafska od prvoga momenta bila čvrsto rijcšena, da kazni omrznutog rumunjskog dušmanina i da od njega povrati oteto zemljište. Valja znati, da je bugarska vlada bila tačno obaviještena o fumunjskim namjeraina. Oko petnaest dana prije rumunjske objave rata izašla je pred ministra predsjednika Radoslavova jcdna deputacija Dobrudžanaca, koja ga je izvijestila, da se u Rumunjskoj vrše velike pripreme za rat, a da ga dobrudžanski Bugari preklinju, da pristupi oslobodjenju njihove domovine od Ruinunja, Oni su ga uvjerili, da bezuslovno može računati na vjernost sviju Bugara u Dobrudži. U svome odgovoru ovoj deputaciji Radoslavov je rckao, da su mu poznati dogadjaii u Rumunjskoj i da se člar.ovi deputacije mogu vratiti s uvjerenjem, da je kucmio čas odma/.de, i da će u najkraćem roku doći do oslobodjenja od rumun.iskog jarma. Ministar prcdsjeđnik Radoslavov več je otvorcno izjavio, da je razlog za formalno odlaganje objave rata bio jcdino strateške prirode. Činjenice su d kaz.ale tačnost ovog tvrdjenja, a juriš na Tutrakan i zauzeće Silistre su dokazali kaka jc pametno Bugarska postupila. Da su bili u pitanju saiho p- litički razlozi, Bujrav.ka l'i objavila rat još prije Turske. Jer narod, vlada i kralj bili.su čvrsto riježeni, da se osvete za sramotu 1913. god. Sada ie z.a Rumunjsku kucnuo sadjcni čas, dolmidžanski Bugari ushićeni pozdravljajn našc čete, a svaki Bugarin pod Rumunjskom potajno je tiaš saveznik. Rumunjski izdajnici privczaće se za sramni stub, gdje iir. je i mjesto z.bog njihove nečuvcne dvolićnosti i podlosti, koje nema prtmjcra u istoriii. Pni sn HumunlsKom. Letački nnoad n D ibrudži. K. B. BcrUn, 18. seplembra.W l'fov tired javlja: 16. ov. rnj. njeir.ačkc pomorske letilice uSpješno nnpadoše željeznićka postri jenja i neprijatcljskc kolone u sjevernoj Dobrudži. Kod 1 u/.ie bačcne su b un'oe na jednu neprij.r-l kn pom rsku letiličku cskadru, koja je bila iziciila na mure. Pogodjena je jednn letll ea. Naši letaći vratiše sc ncpo\ rijcJjenL

Borbe no zupndu. Francuski izvještaj. K. B. Paris, 17. septerubra. Tri sata poslijo podue: Izuzev dosta žive topničke borbe na frontu S o ni m e i u oblastiina Berny i Vermandovili e r s u toku noći nije bilo značajnijih dogadjaja. Borb^e u vazduhu:* Juče je nad fraucuskim redovima oborena jedna neprijateljska letilica u blizini B i a c h e s, a druga jedna kod B el I o y a. Utvrdjeno je, da je letilica, koju je narednik L e n o i t udario iz mašinske puške sjeverno od Douaumonta pala na zemlju i skrhala se. Isto se tako potvrdjuje, da je 15. ov. mj. narednik P r o m e izmedju B r i e i E n n e m i n a oborio svoju desetu neprijateijsku letiiicu. Noću u oči 16. bacile su dvije neprijateljske letiljce 15 granata na željezničku stanicu H a15 s h e i in n. Noću u oči 17. izbačene su 32 granate na željezničku stanicu A b a n c o u r t, a 72 na stanice Roisel, Epehy i Athis na pruzi S t. 0 u e n t i u - H a m. 11 sati u večer: Sjeverno odSomm^ naše je topništvo u toku dana snažno tuklo njemačke položaje. Južno od Somme naše su čete oko tri sata po podne na razniin mjestima pošle na napad i odnijele važne uspjehe. Sjajnim napadom potpuno su zauzeta sela Vermadovillers i Bern y, od kojih smo držali saino dijelove. Kod nekoliko grupa kuća neprijatelj joŠ daje otpora. Palo nam je šaka poslije ogorčene borbe cjelokupno zemljište Vermanđovillersa i Deniecuorta s jedne i Deniecourta i Bernya s druge strane; ovo je zemljište bilo branjeno sa nekoliko sistema rovova, i u oj)šte jako utvrdjeno. Kod Deniecourta još se vodi borba. Njcmački protunapadi kod B e r n y a skrhali su se u našoj topničkoj vatri i zađali su Nijemcima teških gubitaka. Dosad je izbrojeno 700 neranjenih zarobljenika. od kojih 15 časnika. Na ostaloin dijeiu ironta uobičajena topnička borba. Engleski izvještai. K. B. London, 17. septembra. Sinoć smo proširili svoje tekovine u oblasti Courcelette na fr'ontu od 1000 jardi. U blizini Th i e p v a la zauzesmo neprijateljsko utvrdjenje poznato pod imenom „Dunavski rov“, i to na frontu od jeciiie milje. Neprijatelj je ostavio bezbroj pušaka i mnogo opremc. Zauzeli smo i jedno jako utvrtljenje kod majura M u q u e t s . Broj zarobljenika raste.

EcriJB u MočGcfnniJi. Francuski izvještaj. K. B. Paris, 15. septembra. Solunski front. Na dojranskom frontu je za vrijeme borbi 13. septembra palo od naših ručnih granata 150 Nijemaca. Naše mašinske puške nanijele su neprijateliu teške gubitkc za vrijeme njegovog protiv napads. Princ Gjorgje na bojištu. K. B. Milano, 18. septembra. Ovdašnji listovi saznaju iz Janjine, da si tamo očekuje princ Gjorgje, koji odlazi na bojište. Talijanl u Patrasu. K. B. Miiano, 18. septembra. „Sekolo" javlja iz Alene: „Estia" saznaje iz Janjine, da su Talijani posjeli P a t r a s.

Slle sporczuma I SKanđlncuUa. Nota Švedskoj. K. B. Stockholm, 18. avgusta. Svi listovi iivo dtskutuju o noti sila spornzuma Švedskoj. Listovi u ovom aktu vide ptkušaj, da se na švedsku vladu izvrši pritisak s obzirom na pravo jačega. Organi Ijevice napominju, da se ne valja prekomjerno uzbudjivati i da je švedska vlada iz svita gotovost, da produii pregovore.

Zabrinutost u Norveškoj. K. B. Christianija, 18. septembra „Morgen Bladet"' piše o noti sila sporazuma odnosno pooštrenja engleske biokade nad Norveškom i veli, da se može Očekivati, da će engleski pritisak na skandinavske države od sada biti sve jači i jači.

Rat ntt ntoru I pod tnorem. Gublcl engleskih trgovačkih brodova. K. B. London, 17. septembra. Prema vijestima Reuterovog ureda iznosiia je u prvoj četvrti ove godine potpuna tonaža Engleske 21,274.000 tona od čega je izgubljeno .541.000 tona i to ratom 250.000 tona. Gubici Holandlje se označuju sa 2,29, Norveške 1.51 a Njemačke 0,11 postotaka. U razmjeru sa močnom britanskom mornaricom ovi su gubitci Engleske neznatni. Bilans podrnornica avgtisL ' K. B. Beč, 17. septembra. U avgustu mjesecu potopile sn podmornice središnjih vlasti i mine 126 trgovaćkih brodova od ukiipno 170.779 tona zapremine, zatim 35 nentralnih trgovačkih brodova od ukupne zapremine od 38.568 tona, a zbog prenošenja ratue kontrabande za neprijateljske sile. Španska žrtva. K. B. Paris, 17. septembra. „Temps" javlja iz Madrida: Jedna njemačka podmornica potopila je španski parobrod „Luiz Vives'* (2160 tona). Rat podmornica. Spašena momčad „Antwerp ena*. K. B. Rotterdam, 17. Septembra. „Neuwe Rotterdamsche Courant* javlja, da je spašena posada potopljenog holandskog parobroda .„ Antwerpen“. „Antwerpen“ je bio sasma novi brod, koji je prvl puta piovio. Brod je u otadžbini osiguran za tovar na četiri milijuna, a u Engleskoj na dva i po milijuna. Letački napad na ratne brodove. K. B. Berjin, 18. septembra. „Wolffov“ ured javlja: U podne 17. o. m. njemačke poraorske letilice blizu flandrijs k e obaie izdašno zasuše bombuma neprijateljske pomorske jedinice. Na jegiiom brodu za letilice nepobitno je utvrdjen jedan pogodak, puščanom vatiom je jedan neprijateljski letač natjeran da ae spusti na holandijskom zemljištu.

€r&S I SK&j!CQ. Zorozne ijoiesti u Srbiil. Njihovo uspje-šno suzbijanje.

Ako se fioće pravilno da sudi o onim rezultatima, koji su na zdravstvenom poIju u Srbiji postignuti u toku od malo nijeseci, onda treba imati u vid« prilike, koje su vladale u zemlji prije okupacije. Pri ruci su nam pouzdana t/aca,. pomoću kojih možemo da opišemo te žaiosne prilike. Kao što je poznato, vladale su u Srbiji razne zaraze. U njezinom sjevernom dijelu bjesnio je pjegavac i kAd su s§ bolnice dotičnih krajeva pr'epunile bolesnicima, morao je se veliki dio istih da uputi u bolnice u unutrašnjosti. Od potrebnih profiiaktičkih mjera nije bilo ni govora, te su tako sve veći slojevi stanovništva podlegali toj bolesti u toiiko više, što su bolesnici po više dana bili u tijesnom dodiru sa svojim srodnicima i ukućanima. Cijela zemlja bila je jedna ogromna grozna bolnica. Što bolnice nijesu mogle da odgovaraju nastavšoj potrebi, sa svim je pojmljivo u jednoj zemlji, u kojoj i za vrijeme mira u zdravstvenom pogledu mnogo štošta nije bilo na svome mjestu. Ne samo da je bila oskudica u sanitetskom materijalu, već i liječnicima, od kojih je jcdna trećina podlegla zarazi. Biio je bolnica, u kojima je svekoliko bolničarsko osoblje, koje bolovalo, koje pomrlo, kad je zaraza

čitanke u „Početnici" te su učenice za preostalih ».ivadeset dana tečaja naučile još i druge eleinentarne pojmove obrabovanosti. Pcšto učenice brzo naučiše pisati, pisalc su veiikom ljubavlju pisma svoj : ma na ratište, a to je bio veliki dogadjaj u njihovom životu. Očekivati je da ovaj početi rad ne će zastati, nego da će se i dalje nastaviti. Bitka na Sommi u bioskopu. Londonski dopisnik švedskog „Aftonbladeta" piše, da»je onomad u Londonu prvi put prikazau jeđan veliki film, u kojemn se prikazuju izvjesne epizode iz strašne bitkc, koje evo već toliko bjesne na Sommi, poprištu najnovije francusko-engleske ofenzivc. Kako veli ovaj neutralni dopisnik, ovaj se snimak znatno razlikuje od mnogih ranijih cngleskih ratnih filmova, koji su snimljeni negdje u „debeloj r>ozadim“, a kojiina je bio cilj da mlade ljude oduševe za stupanje u vojsku, dok još nije bila uvedena opšta vojna obaveza. Naime dopisnik uvjerava da se na avom snimku na prvi pogled vidi da je on vjeran i istinit snimak pravih ratnih operacija, neki put i suviše vjeran u svojoj strahoti... Ovim filmom neće baš biti oduševljcne majke, žene i sestre engleskih ratnika. Vidi se nedogledna ravnica, na kojoj sem nekih žalosnih ostataka od kuća i drveća vidite samo rovove, iijevke od granata l žičane prepreke. Vidi se strahovito bombardovaaye njemačkih rovova, nad kojima vise čitavi oblaci dima od šrapneiskUi eksplozija. Vide se engleski džinovski topovi na poslu, zarobljeničke sprovode, poljske bol-

dostigla svoj vrhunac, mogli po gdjekoji liječnici pa čak i nedoučeni studenti medicine da vode brigu nad 1000—2000 bolcsnika, koji su patili od pjegavca. A osim pjegavca bUo je i drugih zaraza u zeinlji, kao: kolera, srdobolja, šarlah i t. d., koje su takodjer zahtjevale svoje žrtve. Hiljadama je svijet pobol.ievao i umirao, te ne izgleda ni malo pjetjerana tvrdnja, koja navodi vroj od 300.000. Ovake su pfilike vladaie u zemlji do neposredno pred naš i pred ulazak naših saveznika. Danas izgleda sve to nevjerovatno, naročito, kad se s pažnjom prouće tablice o stanju zaraznUt bolesti. Brojevi u rubrici kolere sa svim su isčezii, pjegavac jedva ako se pojavi u 4—5 slučajeva u cijeloj zemlji, a srdobolja i boginje zatupljene su vrlo skromnim brojeviina. Ovai skoro nevjerovatni preokret i poboljšanje na zuravstvenom polju najbolji je dokaz, on najrječitije govori u priiog nečuvenim razmjerama izvršenih radova i cjelishodnoj težnji za besprimjernu energiju i plemenitu ambiciju načelnika saniteta stožemog nadliječnika dr. Loch, b 1 h ! e r a i njegovih satrudnUra. Na kakav je način riješen važan zadatak profilakse u zemlji, vidi se iz slijedcćih preduzetUi mjera. Svuda u zemlji postavljene su salubritetske komisije 1 uvedena je dužnost prijave svih vimlentnih zaraznih bolesđ i strogo nadz.iranje nad njima. Uvedeno je prinudno kalemljenje, te je tom prilikom u prvoj polovini gcdine utrošen jedan miiijun porciia maje protiv kolere, tifusa i boginja. Ovako cjelisliođna energična borba morala je imati uspjelia i ovaj nije izostao. Kolere je nestalo već u januarii ov. god., pjegavac jc suzbijan zavodima za čiščenje odijela i utamanjivanje vašiju, a srdoboija strogiin nadzorom nad čistoćom životnih namirnica, taman.ienjem muva, dobavljanjem zdrave pijaće vode itd. I protiv tuberkuloze vodi se neprestana borba sa zadovoijavajućim rezultatom. Po glasu tabela o zaraznim bolestiina, kao što je već napomenuto, nije u cijeloj zemlji posljednjeg mjeseca od 6. avgusta do 2. septembra, bio nl jedan slučaj kolere. Od pjegavca oboljelo je za to vrijeme u cjelokupnom opsegu gubernije sanio C osoba, od trbušnog tifusa po posljednjcm izvještau 167 osoba, od kojih su 41 vojnici, 21 ratni zarobljenici, a ostali gradjanskcg reda. Od sr'dobolje se razboljelo njih 56, cd kojih 39 pripadaju vojsci s jednim smrtnim slučajem. Od boginja su patili u selirna okruga beogfadskog svega 4, a u Mitrovici 21 osoba s jedniin smrtnim slučajein. Od malarije bivalo je poboljevanja ii svima okruzima u ukupno 391 slučaju. Od šarlaha razboljele su se. ?. osobe iz gradjanstva u Beogradu, od difteritisa 25, ali bez smrtnih posljedica. Mrasuije ^su se pojavile u jednom jedinotn slnčaju. Na suprot tim minimalnim, vrlo zađovoljavajućim rezultatima, nastupilo je povećanje slueajeva spolnih bolesti, ali ipak u vrlo umjerenoj i'azmjeri. iPa ipak se i ovdje daje konstatovati, da su i te bolesti procentuaino u srazmjeri prema broju stanovništva sa svim neznatne. Pažnja preprodavcima. Prodavci živofnih namimica, trgovci, piljari i svi drugi, koji se bave trgovinom životnih namimica otpočeli su u posljednje vrijeme sa prikrivanjem većih količina raznih životnih namirnica, naročito m a s t i, 1 u k a i krompira, očekujući, da se povisi đjena na beogradskfm pijacama životnih namirnica te ih onda iznesu na prodaju. Izriče se pažnja svim ovim preprodavcima, da će prilikom dostave i iznalaženja većih količina ovih namimica biti najstrožlje kažnjavani najvećim kaznama. Gradjanstvu se ne smiju stvarati naročite vještačke cijene Životnih namimica, kada su one i inače dostigle skoro najviše cijene i nadležne vlasti će ućiniti sve sa svoje strane, da se onemogući nesavjesnost preprodavaca. Za to je u interesu i gradjanstva i preprodavaca, da se namimice iznesu na pijace radi prodaje po cijenama, koje je propisala opština’ grada Beograda.

nice i municijone kolone. Najzad se vidi i jedan engleski pješački napad, za koji dopisnik veli da je valjda najuspjeliji (ako se tako ža ovu strahotu smije reći), najrealističniji i prema tome najgrozniji snimak što ga je dala ratna kinematografija. Vide se pješaci u Povu u svojini čeličnirn šljemovima spremni za skok. Daje se znak za juriš... Vojnici se penju iz rova da izađju u „brisani prostor". Medju prvima jedan časnik, ali on ne stigne ni da se ispne preko grudobrana. Dohvati ga kuršum, on širi ruke, zine i sruši se polcdjuške natrag. Kolika je cinična savršenost moderne tehnike. Ona omogućava da londonski ćifta, poslije dobrog ručka, a u očekivanju većemjeg piva, komotno izvaljen u svojoj fotelji, može svojim očima da gleda smrt na bojištu. No film nam pokazuje i više. Vidimo engleski lanac, gdje pretrčava brisani prostor, mnogi padaju. Stižu pred njemačke žičane prepreke. Očajno mlataranje kundacima po.njima' rad makaza i račnih granata. Padaju, samo padaju. Tu film prestaje, a tako je i najbolje, jer se na nekojim mjestima već mogu opažati čitavi brijegovi engleskih lješcva... Uapšena groRca Tarnowska. Iz Zflricha javljaju, da je u Milanu pod sumnjom špijunaže bila uapšcna grofica Tarnowska, čiji je senzacijonalni proces u Vfcieciji prije nekoliko godlna, u prkos svjetskoga rata, još svakomc čitaocu u živom pamćenju. Pošto je dokazana neosnavanost sumnje protiv nje, grofica je već poslije nekoliko dana puštena.

teg ruit ijeiii Ij b't.ij starog pjcsnifi\a ii r : ji i p-a'.sl, napisao predgov r. u ki jeu: mž- svoje zemljake, što s ;; n Luadu \i lie za rad. Volja za rad s v. <i : ak - ’ c bi n š*a p imogla literat a Uul \ rIju o'a čekaja na bolja.vrer. • a. ra zi: ■ : n ir. koji će csmau'ij- -oiii v. : tvu t’pef dati procvat, kog j davno nije imao Onda će i u Turskoj ' ustati muž. k'ti će joj s\ojim genijem p> k." ' : kako ima govoriti i pisati. Mll NPUJTH. I/Iožba ratnih slika u Zagrebu. U zagreiiu će si* 4. oltobra svečano Ctv 'iti izlotba ratnih slika, koja st i pod najvišim pokroviteljslvom Njegove c. i k. Visosti n.dvojvode Leopolda Salvatora. N <.'vojvoda Leopold S lvator je oiećao, di će uspjelu izložbu Jično otvonti. Zs vri eme n egovog prisustva u Zagrtiia b će priredjene velike svečanostt; p^znato nam je o jednoin dorućKu kod bana, a n viče će u zemaijskom pozorištu biti svečana prestava. Poznati hrvatskl umietnički povjesničar profesor K r š n j a v i već je u Beču primio rri stotine slika i sknltura, koie )e dogovoljno stavio na rasooioženje rr.int ured za šfompu. Od hrvatskih umjetn ka učeitvovače čuveni vajar profesor Robert Frangeš i populsrni siikar profesor Oton I v e k o v i ć, kojf su se odobrenjem ratnog stsna za Stvmpu dute vriieme bavili radora na fc ntu. Tako isto stavHi su u izgled svoj dolasek gtrutid-major H o e n, zapoviednik r*tn<;g stana za ttampu i topnićkt aadiožinjer J o h a, upravnik ratnog muzeja.

Ovdašnji odbor „Zita doma" i ured za opskrou ratnika priredjuju ovu izložbu u svećanoj dvorani hrvatske narodne knjižnice. Ni;e n»m potrebno nl pomenuti, da je već sida u krugovima sbnovn Stva hrvatske drž»ve ovladalo vtliko interesovanje sa ovu izložbu. Analfabet?=Ki tečaTza miislltnansko ženskinjc u tfosnl. Poznajo je kako je velik analfabc.i/.am inedjir muslimanskim ženskinjern i kako je radi postojećih priiika ieško širiti nicdju njima pisnienosi. Zato tijem radosnije vaija pozdravtti Dgbiljan rad na tome poiju. Tako je ovih dana dovršen velikim uspjchom analtabetski večernji tečaj za n uslimarke. što ga je držaia veievrijeona učiieljica na muslimanskoj djev jačkoj Školi gosp 'dja Milka Bergaritova. Gospodja Bergantova ućiia je novom „Početnicom" Dobržanskoga, koja se pokaza, vanredno praktičnom tako, te su učenice več deseti dan dovršile ptsmcna i znale Čitati. Jedna itčei' : ca, Tatima Jamakostnanović, svršila„je ''Cć za scdam dana, te je osmi dan pisaia svome rodjaku na bojište pismo punih pet stranicg. Brojke su arapske učenice prema rasporedu odmaii i iako nanč : le. Muslimanske su učertice vciiki mžarom i Ijubavlju prionnh knjizi. Bijahtt udate i djevojke, a medju niiina : služavke vladirtoga podtajnika Hilra.'bega Kapetanovića. koje su iza posvršcnopa dnevnoga rada pola/.ile rcčaj. Kuko je na osnovu pomenute početnice već za dcset dana svršen materijal čitanja, prešlo se na Čitauje

' lz:jpblj *,1 putnl Ust, Nadjen Je putni llst, koji gfasl na Ime „Natalija T erzibaSić 1 ' iz Palanke. Vlasnica ga može dobttl kod adjutanture redsrstvenog zapovjedništva. Vojvoda Johan Albert Meklenburgški u Beogradu. U nedjelju je u večer proputovao balkanskim vozom kroz Beograd vojvoda Joban Albert Meklenburgški. Prilozl. Časnički i nastavnički zbor c. i k. realne gimnazije u Beogradu prikupio je 200 kruna kao prilog za stanovništvo, koje je upadom neprijatelja u Erdelj oštećeno. Gospodin Josip K a n e r i c h priložio je ugarskom Crvenom Krstu 10 kruna. Zapaiiia se koia sa sijenom. Kod klaonice zapalila su se jedna željeznička kola sa sijenom, jer je na njih pala iskra sa lokomotive. Vatrogasci su ugušili ppžar.

Zoonične objaue. C. i kr. vojno generalna gubernija u Srbiji. Abt. 7, broj 521J1916. Objava. Svaki trgovac i trgovačko društvo ima kod onoga suda c. i kr. okružnog zapovjedništva (c. i kr. mosne brane i zapovjedništva grada Beograda) u čijem se podriič.iu njegova glavna radnja ili filijala. naiazi u smislu srpskih trgovačkih zakona (trgovački zakon od 26. januara 1860. g., zakon o dioničarskim društvima ođ 10. decembra 1896. god. i zakon o osiguravajućim društvima od 31. marta 1892. god.) u 'roku od 60 dana, od obnarodovanja ove objave, svoju trgovačku firmu prijaviti, svoje originalne potpise ubiiježiti i svoje iskaze predočiti, bez obzira na to, je li ista firina protokolirana bila ili ne. Propuštanje ove dužnosti kazniće se u smislu pdnosnih srpskih zakona (§§ 99. do 102. zakon o dioničarskim društvima i § 52. zakona o taksama). Beograd, mjeseca septembra 1916. U zastupanju generalnog guvernera: B a b i c h s. r. generalinajor, Naredba. Gradjanstvo se najozbiljnije opominje, da će svakom onom, koji potpomogne bjegstvo vojnih zarobljenika, bilo davanjem odijela, hrane, skloništa i!i na drugi koji način, bezobzirno suditi prijeki vojni s u d. Beograd, 15. septembra 1916. C.l k. zapovjedništvo mosne brane i građa Beograda, kao okružno zapovjedništvo.

nafo&na prlurods. Rad beogradske klanice. Klanica grada Beograda proširuje svakog mjeseca obim svoga rada. Tako je u mjesecu a v g u s t u zaklano u kianici 63 bikova, 328 voiova, 100 krava, 109 teladi, 95 ovaca, 182 jagnjeta, 212 svinja i jedna koza.

PosilleđRie Hrzojaune vijestl. Poslijednje Engleske pričuve na Sommi. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina *.) Berlin, 18. septembra. Ratni dopisnik Scheuermann brzojavlja, da su prigodom poslijednih navala u masama naSommi Englezi poslali u boj poslijednje svoje d i v i z i j e, koje su doslije držali u pričuvi. Nasljednik Sarraiiov. (Naročrti brzojav »Beograćfskih No\’ina«j Lugano, 18. septembra. „Š t a m p a“ javlja, da je Sarrail k ottačnosvrgnut sa zapovjedništva i na njegovo mjesto imenovan general Gouranđ, koji je jedno vrijeme bio zapovjednik na galipoljskom poluostrvu i ondje izgubio jednu ruku. Prilikc u Solunu. f.piđemije i nedisciplinarnost u vojskatna sila sporaz u m a. (Naročiti brzojav »Beogradskih NdVtna«) BerMn, 18. septembra. Prema pripovijedanju jednog neutralnog liječnika u Luganu vladaju u Solunu svc vrste epidemija. Osim toga se vojnici raznih kontingenata vladaji. protiv svake discipline; pa se misli, da Gourand sa ovakovim četama jednako rieće moći ništa da preduzme i postigne kao 1 SarraiL Pitanje Gibraitara. Izjave bivšeg ministra M h u r e. V (Naročid brzoiav J3eogradskih No\4n«*J IJerlin, 18. septembra. \ Štanipa sila sf.crazuina ispustila je! iz poslijednjeg govpra bivšeg španjolskog ministra predsjednika Maure slijedeči završnl stavak: Na medjunarodnompolju, osobito u P*-> tanjuGibraltara mtora Spanija dobiti potpunu zado^ v o 1 j š t i n u