Beogradske novine
M SiooLh 1
nynJi’-iKAT Vzlazl: dnevno u jutro t ponedjeljkom poslije pođne.
Predaje se: ■ Beogrmdo 1 ■ krajevlma za- . , po-jednutlra ođ cmrskol kra- h [I ffevsklh ćeta po cijerri od u M ■ HrvaUkol Slavonljl, BosnlHercegovLid I Dalmadli po cijeni od 8 h bv«n ovog podrufja . . . 12 b
'■ Oglasi po cijeniku
Pretplata: za I mjesec ■ Beogradu I ■ krajevima zaposjednutlm od carsko I kraljevskih feta K 1*30 n Hrvatskoj-Slavonlji, BosniHerccgovlnl I Dalraacjjl K24« Izvan ovog podrufja . . . K 3*—
llrednlShro j BEOGRAD, Vuka Karadžića ul. 10. Telefon broj 67. — Uprava. primanje oglasa I pretplate: Kncza Mlliajla ul. broj 38. Telcfon broj 25 .
Godina II.
Rumunjske čete potpuno satrvene u oblasti Sibinja. — Mnogo hiljada zarobljenika, neizmjerni piijen.
Poraz Rumunja. K. B. Bukurest, 30. sept. Dopisni ured saznaje Iz pouzdanog izvora: Siblnjska neprlJateljska grupa je uništena. Ono, što nije ostalo na bojištu ili nije zarobljeno, luta neprohodnim putanjama preko fogaraških obronaka prema Rumunjsko], ostavivši sve pokretne topove i komoru. Pošto je klanac Crvena Kula u našim rukama, nije tamo mogao niko uteći. Broj zarobljenika, kojih ima mnogo hiljada, I neizmjerni piijen, do sada još nije utvrdjen.
RATNI IZV3ESTA3I. Izvješta] austro-ugarskog generainog stožera. Kb. Beč, 30. septembra. Istočno bojište: Front prema RumunJscoJ: Zapadno od Petroszenya odbijeni su rumunjski naleti. Njemačke i austro-ugarske čete, koje stoje pod zapo.vjedništvom generala pl. F a 1 k e n h a yn a izvojevale su kod Sibinja (Nagyszebena) potpunu pobjedu. Sa zamašnim obubvatnim pokretom jedno je bavarsko odjeljenje prije četiri dana zatvorilo drum preko klanca Crvene Kule (V6rCstorony). Svi neprijateljski pokušajl, da se taj put opet prokrči, pstadoše bez uspjeha. Jednovremeno sa sjevera, istoka i zapada njemačke i austro-ugarske kolone prodriješe protivu rumunjskih divizija, koje se bore južno od Nagyszebena. Protivnlk se očajničkl branio. Borba je bila neobično krvava. Nemajući na raspoloženju nikakvih prohodnih puteva, razbijene rumunjske vojne jedinice razbjegoše se po fogaraškim planinama. Broj zarobljenika svakim satom raste, plijen je vrlo veliki, pošto protivnik mora da ostavlja svoju komoru,' u koliko ne može da stigne, da je uništi. Ofenziva, koju Rumunji prekjučer ponovo preduzeše protivu 1 s t o č n o g er-
deljskog bojišta, nije više mogla da izmijeni isliod borbi oko S i b i n j a. Čete, istaknute sjeverno od Fogarasa i SzekelyUdvarhelyia moradoše se povući ka svojim glavninama. Tako je sjeverno od Henndorfa jedan njemački protivnapad zaradio saveznicima 11 rumunjskih časnika, 591 vojnika i tri mašinske puške. 29. septembra jedno c. i k. monitorsko odjeljenje, pojačano jeđnom grupom izvidnica, jednim naoružanim brodom 1 njemačkim motornim čamcem ,,Weichser napalo je rumunjsko pristamšte Corabiu. Poslije savladjivanja neprijateljskih odbranbenih postrojenja, naše jedinice prodriješe u unutrašnjost pristanišnog bazena, uništiše željezničku stanicu, vojnička postrojenja na pristaništu, naoružane ruske brodove, koji su se lane bili sklonili u Corabiu, minonošce i šlepove i najzad odvukoše 9 austro-ugarskih šlepova, zadržatih u ovom pristaništu. S naše strane t nije bilo gubitaka. Front konjičkog generala nadvojvode K a r 1 a: < Borbe u oblasti L u d o w e traju 1 dalje. Pri jednom naletu zarobljeno je 4 časnika, 532 vojnika, a zaplijenjeno 8 mažinskih pušaka. Front maršala princa L e o p o 1 d a bavarskog: Izuzev odbijanja jednog ruskog napada kod Wytoniega i uspješnih borbl oko prethodnih položaja kod poljslcih pomoćnih četa nije bilo naročitih dogadaja. Taliiansko bojište: Na visoravni Krasa i dalje je trajala neprijateljska topnička vatra i lzbacivanje mina; poslije pođne postalo je žešće. Na C i m o n u pošlo nam Je za rukom da spasimo još 7 Talijana, od koiih jednog časničkog pripravnika. Jugo-istočno boiište; Nije bilo naročitih dogadjaja. Zamjenlk glavara generalnog stožera pl. HOfer, podmaršal. Izvješta] njemaekog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 29. septeinbra. Zapađno bojište: Front prijestolonasljednika R u pp r e c li t a bavarskog: Pošto su krvavo odbijeni neprijatelj-
ski napadi na 27. septembra znatno se utnanjila žestina bitke na S o m m i. Snažan engleski napad izmedju S o m m e i Courcelette odbijen je u borbl na bajonet, pa smo samo na zapadnom krilu napustili neke manje rovove. Isti je ovaj napad zapadno i sjevcmo od C o u r c elette odbijen našom vatrom. Jednako je ostao bez uspjeha neprijateljski napad kod Eaucourt d‘A b b a y e. Istočno bojište: Front maršala princa Leopolda bavarskog: Osim bezuspješnog i slabog napada ruskih četa sjevero-istočno od Q od u s z k y traje mjestimice snažniji topnički boj. Broj zarobljenih Rusa kod K ory tnice na 27. septembra povisio se na 41 č a s n i k i preko 3000 v o j n i k a, dok piijen iznosi dva topa i 33 mašinske puške. Front konjičkcg generala nadvojvode K a rIa: Borbe u Karpatima traju i dalje. Inače nema osobitih đogadjaja. Erdeljsko bojište: Otpor neprijatelja u ođsjeku N a g ys z e b e ,n a je popustio. R u m u n j s k e su snage bačene u planine. Balkansko bojište: Položaj nepromijenjen. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff. Izvještaj turskog glavnog stana Kb. Carigrad, 29. septembra. Na frontu F e 1 a h i j e traje običnl topnički boj. U noći na 27. ov. mj. izbio je požar u neprijateljskim položajima. Neprijatelj je pokušao. da ovaj požar uguši, all je u pasiu sprijćcen vatroin našeg top-f ništva. Kavkasko bojište: Na desnom krilu traju sukobi izmedju izvidničkih odjcljenK, Na ostaim frontovima nema nikakovih osobitih dogadjaja.
Izvjestaj bugarskog glavncg stožera. Kb. Sofija, 29. septembra. Maćedonsko bojište: U lerinskoj dolini slaba topnička vatra. Odbili smo jedan noćni neprijateljskl napad, pa smo protunapadom posjell jedan rov njegovog glavnog položaja. U mogljenskoj dolini slaba topnička vatra 1 borbe minama. S obiju strana Vardara i na Bjelaslci planinl vlada miri
Na strumskoin frontu slaba topnička vatra i pređstražarske borbe. Duž egejske obale iiepTekidno krstari neprijatcljska flota. Rumunjsko bojište: Duž D u n a v a mir. U Dobrudžl slaba topnička vatra. Na crnomorskoj obali jedan je ruski ratni brod 1 sat i 20 minuti gadjao selo Kapladžakej. BombaTdovanje ostalo je bezuspješno. Jutros u osam sati letjela je na velikoj visini nad Sofijom jedna neprijateljska letilica, koja je bila došla u pravcu sa juga i izbacila je pet bombi malog kalibra na grad. Bombe ubiše jednog čistača ulice i dva konja; ranjena je jedna žena i jedno dijete. Materijalna šteta ograničava se na izvjesan bToj prozorskih okna razbijenih silom eksplozije. Oonjena od naših letilica, neprijateljska je letilica umakla u pravcu prema sjeveru.
Kriza u GrčkoJ. Skora odluka grčke vlade. Kb. Atena, 30. septembra. „Atenai“ javlja, da će gTčka vlada iinat* samo dva do tri Jana vremena da stvori odiuku, koje ćc stanovište zauzeti u budućnosti. Ultimatum sila sporazuina Kb. London, 30. septembra. Svaki se čas očekuje ultimatuin sporazuma Grčkoj. Sve više brodova uz revouciju. Kb. Paris, 30. septembra. Havasov ured javlja, da su osim krsfarice ,,Hidra“, još 1 bTodovi istog tipa ,,Specaj“ i ,,Psara“ kao i četiri torpednjače priključili narodnom pokretu. Grandiozan doček Venizclosov. Kb. Atena, 30. septemra. Sa Krete javljaju, da su prilikom doIaska Venizelosovog u Kaneju sve ulice bile bukvalno zakrčene masama svijeta, koji je burnim usklicima pozdravljao oslobodioca. Bivši poslanik Z u r i d i s pozdra\io je u ime naroda Venizelosa i Konturitisa i izjavio je volju narodnu, da se obrazuje vlada pod predsjedništvom Venizelosovim, a da se admiralu Konturitisu povjeri uprava nad narodnom borbom. Zatim je Venizelos održao iedan govoT, u kome je rekao, da je on kralju uputio poziv, u kojetnu ga podsjeća, da sasluša želju narodnu. Poslije toga Venizelos je održao smotru nad četama. Vlada potpun mir. Sve više časnika atenske posade i iz unutrašnjosti pridružuju se narodnom pokrctu. Vcnizelos I Konturltis priznati šefovitna privremene viade. Kb. London, 30. septembra. ,.D a i 1 y Telegraphe" javlja lz Kaneje. Ovdje je zbor po Jećen od devet hiijada Ijudi donio slijedeću rezoluciju u
Icojoj se veli: Naoružm je zbor krećanskoga naroda riješio, da Vcnizclos i Kon-, ti’ritis obrazuju privremcuu vladu Njih se dvcjica ovlašćuju, da po l.ahodjenju pr : ne treća lica u vladu. Venizelos izrekao je zboru svoju zahvalnost i rekao je dalje: Mi želirno da kruna sada dragovoljno usvoji narodr.e želje da bi narod pošao složan u rat. Ako bi ova naša želja oslala neispunjena, nri se zavjctujcmo da ćemo vaskolikoin svojoin energijom potruditi se, da ispunimo zadatak, koji ste nam' povjeTili. Poslije zbora nova vlada održala jc prijem u zgrađi gubernije. Privremena će vlada na Kreti imati neograničenu vlast, da organizuje čete, koje će se prikljl'čitf silama sporazunia. Ćasnički proglas. Kb. Atena, 30. septcmra. 146 pričuvnih časnika izdali su pod svojim potpisom proglas na narod, kojim ga pozivaju, da se stavi pod zastavc vojske narodne obrane. Flota uz ustanike. Kb. Atena, 30. septembra. Kako javlja Reuterov iired, u pTkos strogih mjera ministarstva moriiarice sve se više širi revolucionarni pokret u f:ol’.. Zapovjednik pomorskog letilišta prišao je novom pokretu. Ćasnici, koji su do saJa bili za neutralnost, kao gcr.eral Kalaris nalazi, da je sacla potrcbno napustiti neu-* tTalnost. General Danglis prišao je po« ložaju. Princ Andrija pozvan iz Londona. Kb. London, 30. septembra. Reuterov ured javlja, đa je grčki princ Andrija, koji već duže vremena boravi u Engleskoj i tamo zastupa grčke interese na dvoru kralja Veiike Britanije i cara Indijskog, dobio brzojav od svoga brata, kralja Konstaiitina, da se vrati u i Atenu.
Bur&5 u Uttfetloniji. Srpskl izvještaj. Kb. Solun, 29. septembra. Noču 29. septerrtbra preduzeli su Bugari četirl napada na sTpske čete, ali nisu imall nikakvog uspjeha. Mi još držimo najviši vis Kajmakčalana. Dan 28. septembra prošao je na miru. Frncuskl izvještaj. Kb. Solun, 29. septembra. Zapovjedništvo istočne vojske javlja: Od Strume do Vardara nije bilo nikakvih važnih dogadjaja. Na visovima Kajmakčalana ponovili su Bugari noću 28. na 29. svoje liapade. Srbi su ih četiri puta na izlazu rovova odbacili i nanijeli im velike gubitke. Dalje južno je pretrpio jedan neprijatcljski napad u pTedjelu B r o d a tako isto o r ‘"'un neuspjeh. Na lijevom krilu živnjina pnička borba bez pješadijske ijelatnosti. Na B 11 o 1 j bacile su letilice nckoliko bombl, utvrdjena je jedna eksplozija.
Podlistak. Posljednjl dnnl Hetzo. Iz dnevnika jednog francuskog vojnika Iz Bazainove vojske 1870. g. U v o d. Ma da je svima Iz povljesti dovoljno poznat tok opsade i pad Metza, ipak ćemo u nekoliko rlječl ponovlti činjenice, na koje se oslanja ovaj dnevnik, koji je 1913. g. izašao u francuskom Časopisu ,,J e S a i s T o u t“. Pri izbijanju francusko-njemačkog rata, obrazovana je pod zapovjedništvom maršala Đazaina silna vojska, u kojo] je bio gardijski 2., 3., 4. i 6. zbor. Ovoj je vojscl bio zadatak, da tzvrši silnu ofenzivu preko Rajne u Njemačku, te s toga i prozvata „Rajnska vojska" (Armee du Rhin). Kod nje je u pofetku bio i sam francuski car Napoleon III. No sudba je htjela drukčtje. Od prvih dana, rat se za Francusku iz namjeravanog ofenzivnog pretvorio u defenzivni rat. Vojska maršala Mac-Mahona tučena je 4. avgusta 1870. god. kod Weissenburg a i 6. avgusta kod W o e r t hReichshofena. I Bazainova je namjeravana ofenziva suzbijena. Ne samo to. Uslijed odstupanja Mac-Mahonovog, Bazaine je riješio, da bez borbe napusti Metz I da ss preko V e r d u n a povuče na C h a 1 o n s na Marnl, gdje je mislio, da se spoji sa Mac-Mahonom I da primi odIučn< bltku sa Prusima. No ovi ga pre^®triše. 14. avgusta 1870. g. -prvog nica vojske pruskog princ'i po m °Karla, 1.17. zbor, obi* ja sa djeiosatjeraše Ih na bprt^ Falanci smedo-.valjujean, Sofija A. . . 147288
Nouiliy-a u namjeri, da spriječe njihovo povlačenje iz Metza prema Chalonsu u čemu su i potpuno uspjeli, naročito bitkom na Iiniji Vionvilie—Marsla—Tour, 16. avgusta 1870. g. Bitkom kod Gravelotte—St. Privat, 18. avgusia, Bazainu je doduše pošlo za rukom da spriječt Pruse u prodlranju u sami utvrdjeni pojas Metza, ali je morao da se riješi na to, da se vojskom zatvori u tvrdjavu, u kojoj je očekivao spas od Mac-Mahonove vojske, koja je bila dobila naredbu, da skrene sa svoga pravca i lznenada krene u pomoč opsadjenom Metzu. 31. avgusta dobio je Bazaine golubov'ma i dr. izvještaj, da se Mac-Mahonova vojska približuje. Odmah je naredio opšti ispad. Dok su se hrabre francuske čete kod Noissevilla očajnički borile, da izvojuju proboj i podju u susret Mac-Mahonu, ovaj je, zajedno sa svojim carora, 1. septembra kod S e d a n a pretrpeo jednu od najvećih vojničkih katastrofa, što ih povijest pamtt. Nijemci, koji su izdajom bili prije vremena saznali za njegov pokret, pritiskoše ga uz belgijsku granicu, — tada se poštovala neutralnost malih država, — i natjeraše na kapitulaciju. Time je posada Metza izgubila svu nadu u oslobodjenje. Ipak se hrabro držala i u više maha zadala teških časov* nadmoćiiijim opsaujivačima (I. I II. vojska pod princora Friedrichom Karlom : 2., 3., 8., 9. 1 10. njemački zbor i jedna kombinovaAe na divizija). U ovom se dnevnfku oavite pi su j e borba 7. oktobra, gdje Francu” zi u malo ne probiše, da nijesu došle u pomoć 9. i 38. pruska pješačka brigada. Najzad poslije tromjesećne hrabre obrane, Bazainova vojska, natjerana gladju 1 nestašicom municije,
iz Br poš' n? zi. ru »lik ulica
27. oktobra morade da kapituiira. Maršal Bazaine, 4000 oficira, 173.000 vojnika, 800 topova, padoše Nijemclma u ruke. Pored ove hrabre obrane, francuski je vojni sud 1873. g. osudio maršala Bazaina za ovu predaju na deportaciju. Čitaoce če zanimati sada, kada se po 46. put vrača godišnjica tih istorijskih dana, da tragičnu epopeju zadnjih dana I tužnu predaju gordoga Metza prate u uspomenama jednoga prostog, skromnog francuskog vojnika Luja Didier-a, redova 29. p. puka, kome se srce grčilo, kada je vidio, kako hrabra vojska mora da pogne glavu. Prema originalu, mi smo sepo mogućstvu pridržavali skromnog i narodskog izražavanja piščevog, te prelazimo ćutke preko izvjesnih zabluda u njegovom shvatanju, koje su razumljive. I. Početak kraja. Položaj pied Metzom, 1. oktobra 1870. g. Danas je opet bilo borbe. U zoru su naši krenuli u napad protiv zamka L ado n c h a m p s. jakog pruskog položaja, čiji je posjed mogao biti za nas od velikog značaja. Ćim su primjetili pravac našeg napada, odmah su dobili pojačanja, ali su ipak poslije ogorčene borbe od dva sata izbačeni iz zamka. Ali pošlo im je za rukom, da se zadrže u utvrdjenom položaju nešto iza samog zamka, iz kojega ih nijesmo mogli potisnuti. I na drugim sektorima zauzeti su pojedini neprijateljski položaji, u kojima je nadjeno mnogo životnih namirnica. Odmah još iz daljine po mirisu poznadosmo govedjinu. Ta kbliko već vremena nijesmo ni
omirisali govedjinel Od kada je kod nas već konjetina na dnevnom redu. Razumije se, da smo u slast pojeli ovaj pruski ručak. Bože, ali žive ti Prusil Pa još i vina imaju u izobilju. Nabavljaju ga od okolnih seljaka. A mi griješnici? 200 grama hljeba i 500 grama konjetine dnevno, to vam je naše „sljedovanjeL A skoro neće već u opšte ničega biti. U gradu sada staje kila soli 20 franaka, po kile slanine 10 franaka, kila krompira 2.50 franaka, crni luk 20 do 25 para glavica, a vino — kad ga ima — 2.50 franaka litar (valja imati na umu, da je vino još i sada, a naročito onda u Lotaringiji bilo u mirno vrijeme neobično jevtino. Ur.). Hljeb do duše po tarifi staje samo 25 para. Ali pekari daju hljeb samo na Iegitimacije, prema broju članova porodice. Odraslima prema tim legitimacijama.sljeduju 200 grama, a djeci 100 grama hljeba. Svak bi bio rad da zna, kako će se sve ovo najzad svršiti. Dosadilo se već i prijatelju i neprijatelju. 3. oktobra 1870. g. Konji svakim danom sve više slabe. A i djavo bi znao, čim bi ih mogli hraniti. Lišće sa drveća i sa vinograda davno je pojedeno ili istrulilo. Nema tako reći više konjice. Konji svakodnevno manjkaju od pladi. A i ljudi ne stoje mnogo bolje. Kad bi sada nekuda krenuli pod ratnom sprehiom samo 2—3 km., čovjek je polumrtav odumora. Jadna Bazainova vojsko, šta si dočekala! 4. oktobra 1870. g. Pronose se povoljni glasovi. Čuje se, da je pruski kralj grdno potučen kod Meauxa (valjda kakav uspješni protivnapad mjesnoga značaja, za koji je golubovima javljeno Bazainu. Meaux leži sat i po od Parisa) i da je pretrpio grdne gubitke. Daj Bože, da naši tamoprobiju
pa da oslobode željezničku prugu i uspostave vezu sa namil Kako ćemo se inače dalje držati polumrtvi od gladi. 5. oktobra 1870. g. Ne može se nikad unapred znati, da će biti nečega. Ali ipak, čim primimo „rezervnu hranu“, znači da će biti nečega. Tako smo danas primili za dva dana dvoneka i za jedan dan slanine. Baš bi mi bilo žao, više no ikad, kad bi poginuo odmah u početku juriša. Bio bih tako rad da vidim, hoće li uspjeti naš proboj. 6. oktobra 1870. g. Nema ničeg novoga. 7. oktobra 1870. g. Do podne nijesmo ništa znali. Ali u podne je naredjena stroga pripravnost, i u skoro zatim, tri zbora krenuše u napad. Napad je vrlo dobro uspjevao. Ali i protivnik je odlično utvrdjen. Sve baterija do baterije. Jedan strjeljački bataljun zauzeo je jednu prusku baterfiu, ali nije mogao znplijeniti topove, pošto su bili odveć dobro ukopani ; moradošg ih opet napustiti. Danas smo zarobili 660 Prusa, a imali smo sami vrlo neznatne gubitke. Svega nekoliko mrtvih i ranjenih. A već topnici baš ništa ne postradaše. Oni su tako dobro maskirani kako kod nas, tako i kod Prusa, da se medjusobno ne mogu nikako pronaći. (Kao što vidimo, ovo su Didierove uspomene iz velike bitke 7. oktobra, koju pomenusmo u uvodu). 8. oktobra 1870. g. Vrijeme je grozno. Kiša neprestano lije. Sljedovanje je smanieno za 100 grama. Ako nastave ovako, naučiće nas, da o opšte ne jedemo. Time se država oslobodila mnogih trcžkova ali i — vojnika
s
• /