Beogradske novine
Sfrana 2. * '1. okfobra 1916.
Engfeski fzvjeitaj. Kb. Solun, 29. septembra. Zvaničan izvještaj od 29. septembra lz Soluna: Neprtjatelj Je gadjao mostove kod Oraka i Koprive. Propao je pokušaj neprijateljskiii patrola da napadnu Koprive. Nekoliko je Bugara poginulo, ostali su zarobljeni. Na dojranskom frontu nema ništa novo. Neprijateljske letilice rnde vrlo živo. Proširena blokada egejske obale. K. B. Haag, 30. septenibra. Holandski ministar spoljnih poslova Dbjavlo je zainteresovanima, da ga je britanska vlada izvijestila da se od 16. pr. mj. blokada bugarske egejske obale prošfruje i na grčku obalu do ušća S t r u m e.
Ofenzivs nn zepcdu. Francuski izvještaj. Kb. Paris, 29 .septcmbra. 3 sata poslije podne: Na frontu S o mm e Francuzi su imali nove napretke izmcdju Frćgicourta i Otvala. Naizmjenična topovska borba sjeverno i južno rijeke, inače je noć prošla svuda mirno. Vazdušna borba: 28. scptembra , jtdna „FokkeF'-Ietilica, koju je napao jei d«n francuskl letač, sva se razbila pri padu na zemlju sjeverno od Rcimsa; druga lclilica, ozbiljno pogodjena, spustiia se u prve njeinačke linije. 11 sati u večer: Dan je na cijelom frontu prošao s razmjcrno mirno. Rdjavo vrijeme spriječava opcracije. Belgijski izvještaj: Na belgijskom froutu topničke borbe, gdje naše topništvo drži pod jakom vatroin neprijateljske radove u pravcu Hetsasa. S vcčeri žestoka borba poljskog topništva i streljačkih rovova u pravcu Boosinghe. Borba još traje. Thiepval — podzenini Gibraltar.
Kb. Berlint 30. soptcmbra. Na osnovu vijesti ,,M a t i n a“, da je a vazdušnoj borbi poginuo R e 11 w e i 1, najpoznatiji ame.rikanski let a č, koji se bori na engleskom frontu, a povodom toga da i kod Verduna ima a m e r i č k i h v o j n i h 1 e t a č a, večcrnji Iistovi ove činjenice žigošn kao p o vrijedu najprirodnijih prava n e u t r a 1 n o s t i i izražavaju uvjerenje, da njemački n a r o d neće dalje t r p j e t i o v o n e č u v e n o s t a n j e. Do poslijednieg Francuza... Kb. Pariz, 30. scptembra. Ministar vojni podnio je parlamentii zakouski prijedlog o preglcdanju regrutskog godišta 1918. godine. Austro-Ugarska, Ugarski sabor.
.
bravanje). Austrija se za ovo revanširala time, što se i tamo skupljaju prilozi za naše bjegunce iz Erđelja. (Uzvici Eljen). Min. pred. T i s z a okreće se p r o t i v u prijedloga proširenja izbornog p r a v a i zahtjeva, da se utvrde maksimaine cijene z.i indusrij. proizvode. Pobija trvdjenje KaroIyieva i markgrofa Palavicc.ni, kop su najžešće osudili vladin postupak u pitanju snabdijevanja. Prilikom izražene zabrinutosti, da li 8 obzirom na žeb vn narod može biti siguran, da će biti dovoljno brane do iduće ževte, ministar predsjednik veli, da ukupna količina hrane, koja stoji na raspoloženju, ne pokriva nonnainu potrebu narodnu. S toga svijet mora da ograniči potrošnju i ne smije toliko Lroši.i, kao prije rata. Mora se malo više uzdržavati od potrošnje. Mi poznajemo to zlc& i s ■uspjcliorn smo se borili protivu njega 1916. i 1916. g. Ma da poiožaj nije bolji nego li prošle privredne god., ja se usudjajem, da preuzmein odgovornost, da ni u ligarskoj, ni u Austriji, neće izbiti glad, a još manje, da bi se otporna snaga monarhije uslijed nedovoljne ishrane mogla siomiti. Monarhija raspolaže materijalnom snagom za pobjedonosno izvodjenje rata. Ako publika u ovome radu bude pomagala vlasti, tada će mo to teške mjescce prebrodili sa mnogo manje teškuća nego li inai.e. Mi.iistar predsjednik zatim objavljuje, da pređstoji ustanovijavanje naroČitog nadleštva za s.iabdijevanje živolnim namirnicama, kcye će se stvoriti spajanjem dotičnih odjeljenja ministarstva unutrašnjih djela, ministarstva zernljoradiije i ministarstvi trgovino. Za riješavanje važnih pitanja ovom će nadleštvu, osim toga biti pridodat joS i naročiii savjetođavni odbor. Parlament odbija gorepomenuli prijedlog opozicije i priina k znanju izvještaje ministra predsjednika odnosno upolrebljavanja izuzetnih punomoćija za vrijcme rata. Poslije zaključnog govora pređsjeđnika Pavla pl. Bothya, zaključena je sesija parlamenta. Slijedeća sjcdnica 7. decembra. Tzbor novog čuvara krune. Kb. Budimpešta, 30. septembra. U zajedničkoj sjednici obiju domova parIamenta izabran je aklamacijom u mjesto pokojnog baruna Nikole Vesseleni-a za čuvara krane grof J u 1 i e A m b r o z y.
fljenmk n. lz njemačkog pariamenta. Sjednica proračunskog o d b o r a. Kb. Berlin, 30. septembra. Danas poslije podne započeo je svoje sjednice proračunski odbor njeinačkoga državnoga vijeća u prisustvu državnog kancelaria Betinanna-HoUwega, državnog tajnika pl. J a g o w a, ostahh tajnika i ministra vojnog. Na dnevnom ;>u redti pitanja poiitičkog položaja, a raspruva je strogo povjerljiva. Oslavka ministra vojnog. Kb. Berlin, 30. septembra. Zastupnik ministra vojnog (ministar vojni u pozadini) general-poručnik \V a n d 1, koji je inače bio slabog zđravija, tako đa u početku rata nije mogao primiti nikakvo zapovjcdništvo na bojištu, podnio je iz zđravstvenih razloga caru svoju ostavkti. Car je ostavkii usvojio proizvcvši Wandela za generala pješadije. Poginuo poznatl letač. Kb. JVUinchen, 30. septembra. Kako javljaju listovi poginuo je na zapadnom bojištu poznati letački poručnik M i! 1 z e r.
ne pripontognu, da se poljski topovi uvuku natmg u grad. 1 zbilja danas su svc baterije vraćene u slagaliste. Sada sitio dakle vojska bez poljskih topova. lina samo još pješadije; i zbilja danas je svo topništvo i konjica primila pješačke puške (chassepote), a mi se čak i ne Ijutiino što p rstepeno nestaje konja, jer čovjek više voli, da u opšte ne jede nego da jede meso ovih bolesnih polucrknutih mrcina, tvrđo kao kamen. Kad li će se ovo svršiti ? Hoćemo li vječito ovdje skapavati od giadi? 14. oktobra 1870. g. I metzsko gradianstvo već je izgubilo strpljenje. Ovih dana po ulicama jednako idu gomile, koje protestvuju protiv ovog stanja. Danas su bili naročito ogorčeni. Tražili su, da maršal Basen zvanično proglasi republiku. (Poznato je, da je uslijed sedanske kapitulacije u Parisu 4. septeinbra 1870. godine došlo do ustanka, koji jc tražio zbacivanje Napoleonske dinastije i proglas republike, što je istoga đana i učinjeno; poznato je takodje, da maršal Basen nije htio priznati ovo stanje). Drugi su opet tra2ili, da se vojska nekako probije i provuče iz grada, a gradjanstvo samo da brani Metz. Demonsiranti se svi iskupiše pre<l opštinskim domom. Tada je na balkon izašao preds.ednik opštine i odriao je govor, kojim je uspeo da umiri demonstraute, tako da su se mirno razišJL (Naataviv'« sc.)
Kb. London, 30. septembra. Dopisnik ,,T i m e s a“ u engleskom glavnom stanu prikazuje Th 1 e p v a 1 kao podzemni Gibraltar. Napad je preduzet sa juga. Zaprijeke su bile neizmjerno velike. Nijemci s'u se branili besprimjei*nim juliaštvom. Nastala je opšta i ogorčena borba na b a j o n e t i k u n d a c i m a, dapače jc došlo do borbi i na šake. I na donjem dijelu Ancre vodila se borba ručnim granatama i noževima. Bezbrojne su se tragedije odigravale u ovim pođzemnim hodnicima. Anierikanel u englesko-iraneuskoj vojsci.
Kb. Budimpešta, 30. sept ni Sabor jo produžio debatu o izvjeStaju odnosno vanreduih mjcra. Ministar zcrnljoridiijo Ghillany naglašuje v.ižnost podjcdnukog razdjcljivanja pojeuinih živolniti namirnica. Ministar unutrašnjih djela Sandor prenia l’olonyiovim napadima veli, d« jo ugarska vlada smatrala za svoju đu nosl, da pomognc Austriju priinajući jo na svojo znnv 1 i te bjegunce i > Galicije i Bukovino. (i.ilo-
1 ona se ljudi osušiše, đa ili čovjek ne moro poznati. Ako jbš nialo bude potiajalo ovako, posada Metza neče moći više ni da stoji na nogama, a kamo li da se bori. 9. oktobra : 870. g. Nema ničeg novoga. 10. oktobra 1870. g. Svake noći je sve veća zima. Prosto se smrzosmo. Uz to šatori o. i prokišnjavaju. Covjek po cio dan gazi blato, a noću ne može da osuši noge. Uzalud pokušah d t kupim u gradu par čarapa. Svi dućani skovo zatvoreni. 11. oktobra 1870. g. Nema ničeg novog. 12. oktobra 1870. g. Prusi su pokušali jedan napađ. To opšte prvi put što uas oni napađaju od kada smo opkoljeni. Vri| me je bilo rdjavo uslijed guste tnagle nijesmo inogli lasiMMnavati njthove pokrete. Zrna su pađala čak u naš logor. Neznajući nepriiateljske pokrete uivrdjcnja nijesu znala u kojein pravcu da otvore paljbu. U prvi inah smo zauzcli zaklone i očckivali dalju naredbij^Odmah poslije četvrt sata uai je zbor hpbio naredbu da krene u napad i da odbaci pzotivmka. U isti mah utvrdjenia Saint Julien i Queuleu otvoriše paljbu, koja je natjerala protivmka, da se povuće u »voje rovove. Na taj naiin, mi smo ovoin prilikom olako prošli. 13. oktobra 1870. g. Dok još ima nekohko kouja, tiaredieno ie, da se oni ne pojedu đokle bar
Beograđske Novine
Ođsustvo njemačfeog poslanika u Carigradu. Kb. Bcrlin, 30. septembr3. „Nofddeutsche Allgemeine Z e i t u n g" javlja, da je njemački poslanik kod carsko otomanske vlade grof Wolff-Metternich zatražio odsustvo radi prešnog privatnog posla. Za vrijerne odsustva poslanika zastupaće ga njeinački poslanik u Haagu K fi h 1 m a n n.
EnšU i KcloniJe. Odlučna izjava L!oyda Georga. Kb. London, 30. septembra. Reuterov ured javlja: Priiikom zadnjih glasova, koji su kružili o mogućnosti mira, rekao je Lloyd (jcorge jednom amerikanskom dopisniku: Njcmačka se riješila, da sa Engleskom povede boćbu do istrage dok jedan od ta dva protivnika ne bude smrvljen. Mi ćemo se postarati, da ta njemačka želja bude zađovoljena, a b o rba će trajati dok neko ne bude p o g a ž e n. Cio svijet, pa i neutralci neka znaju, da u ovom odsjeku borbe nemože doćiupitanjenikakvo miješanje s polja. Ma da još ne možemo da vidimo kćaj ratu, mi ne sumnjamo o ‘ tome, kako će izgleđati taj ishod. Kod Francuza žarka ljubav prema otadžbini održavaće vojskti do cilja ne pitajući kada će doći kraj. I Rusija boriće se do smrti. Nikad ona neće zaboraviti, da su je natjei'ali da stupi u ovaj strašni rat. Naši je ratni usklik ,,n i k a d v i š e“, jer želimo da postismemo, da se ovakve strahote nikad više ne ponove na ovom svijetu. A sredstvo, da se tome učini kraj sastoji se u tome, da se prouzrokovačima ovoga zločina protiv čovjcčanstva dosudi takva kazna, da će iz srca vladajućih, koji su prožeti pokvarenim duhom jednom za svagđa isčezne iskušenje, da ovako što još jednom pokušaju. To hoće Engleska.
EcsljD. Stiirmerov položaj. Kb. Berlin, 30. septembra. Dopisnik ,,V o s s i s c h e Z e i t u n g a“ u Stockholmu javja ponovno prema pouzdanim vijestima, đa je položaj ruskog ministra predsjcduika Sturmera doista vrio u z d r m a n, pa nije iskljuceno, da će ga u zvanju naslijediti grof Kokovcev. TursRa. Kongres Miadoturaka. Kb. Carigrad, 30. septembra. Jučer je pod predsiedništvom velikog vezira zapoćeo kotigres Mladoturaka, kao vodje stranaka. Prvoj sjednici kongresa pfisustvovao je i vclik hioj ministara. Predsjednikom kongresa je lzabran veliki vezir, giavnim tajnikom siianke ministai umitrašnjih djcla Talal bcj, a podpredsjednikom M i t h a t Š u k l u Podpredsjednik Mithat Šukri je čitao izvještaj oabora stranke o radu posljedr.jih dviju godina, koji je primljcn od msutnih do znanja sa veiikim odobravanjem. Hsjiicuils Hrzolovne vijetfL Prlvrednl sporazum izmedju Njemaeke i Švajcarske. Kb. Bcrn, 30. septembra. Savezno je vijeće ratificiralo privredni sporazum izinedju Njemačke i Švajcarske. Iz francuske kornore. Kb. Paris, 30. septembra. Obzirom na sve lošiju trgovačku bilansu potaknuo je ministar finansija R ib o t potrebu, da se stave u pokret sve produktivne mogućnosti u zemlji. Ovaj se zalitjev mora staviti i na vojnu upravu. Poslije toga primljen je od komore proračunski izvještaj.
srad I cKalico. f Generai Bogičević. Jučc je umro u dubokoj starosti u krugu svoje porodice, a danas poslije podne biće sahranjen Antonijc M. B o g i ć e v i ć general i predsjeđnik državnog savjeta u mirovini. I J ok. Bogićevie je bio nesumnjivo jedan od najotmjenijih ljudi u Srbiji. Plememt i jako dušcvan čovjek, o kome bi se rnogla upotrijebiti ona poslovica, da za ove Ijude sunce grije. Dugo godina bio je član i predsjednik društva Srpskog Crvenog Krsta. Bio je srodnik kraljevske porodice Obrenovića i jako voljen i cijenjen na dvoru Obrenovića. Zauzimao je mnoga ugledna mjesta u Srbijl đugim nizom godina za vrijeme cijeloga svoga rada. Potomak stare otmjene.porodice Bogićević, čiji su pretci imali vidnog učešća u ostvarenju Srbije, bio je duboko cijenjen od svih krugova. U njemu srpski narod gubi jednog od svojih starijih predstavnika, koji su ga dostojno predstavljali pred političkim i javitžm životom. Traže se. Di.nski Crveni Krst moli za obavjoštenj'e o „porodici Jovanovića", (,,muž i žena“) iz Beograđa, koja je u počelkurala izbjegla u Cačak kod kćeike g dje Olge Molerovića, Obilićeva ul. br. 39. U isto doba traii ge izvježtaj o ,,p o r odici Popovića“, ali bez drugih podataka pamiuje se samo ,,sin Mjodrag Popović* 4 — „ranjefi u ratu" i da je
Neđjelj'a
Broj 229
D j o r -
bio ordonans-oficir Prin d j a. Umoljavaju se pomenute poroflice, ili ■ koji od njihovih poznanika, da se ;ave Dru4tvu Crvenoga Krsta nc.il. voj. gen. guberniji u Beogradu, Simina ul. br. 21. Pređavanje sa živim slikama. U ponedjeljak 2. ov. mj. prirediče se u dvorani ,,Opera“ (ulaz iz knez Miletina ulica) prvo predavanje propraćeno živim slikama. Ova predavanja, o kojima ćemo još opširnije progovoriti priredjuje se pod okriljein dobrotvornog refer'enta car. i kr. grada Beograda. Program ovog uvodnog predavanja biće: I. Svijet u kapljici vode (sa 39 projekcijonih slika); II. Austro-Ugarska ratna mornarica (sa 63 projekcijone slikc). Predavaće gosp. Jos. A. Benesch. Ulazne cijene: sjedišta u parteru 1 K, 1.50 i 2 K. Sjedišta u loži 2 K. Sjedišta u balkonskoj loži 1.50 K. Sjedišta na galeriji 0.60 K. Prodaja ulaznica na blagajnici
Knjlžeane oilestl. Nove knjige. Dr. D. Prohaska: „Ženska lica u hrvatskoj književuosti“. S natpisnoni vignetom L. B a b i ć a. Naklada knjP žare Mirka Breyera. Zagreb 1916. 48 strana u 8-ni. Inlirnnim i os.ećajnim stilom dao je ovdje pisac dražesnu seriju damskih portraita, živih, biografskih, uokvirenih i literamu kritiku i osvijetljenih novim vlaslilim studijama vrela. I eleganta laka oprava toga essay-a unutarnja inajrtor-ka izradba ženske psyhc u zrcatu muškog pJ....ičkog genija hrvatskog preporučuju nabavu toga djelca ne samo zabave radi, već i za ozbil.an študij davne i savremene naše žene. Cijena K. 1. — (franko poštom, iznos unaprijed K. 1.20). Rozne uijesti. Češko kazalište u Beču. Bečki češi.i list „Videnski Dennik"
Upotreba kukuruza. Po saopštenju središta za iskorišćavanje žetve, ti'oši se od strane stanovniŠtva vještački sušen kukuruz. Pošto je stanovništvu do 1. novembra ove godine odredjeno na ime hrane za hljeb samo pšenica i ječam, to je prema tome zabranjeno do tog odredjenog vremena da se nov kukuruz troši. Mljevenje kukuruza se u svima mlinovima najstrožije z a b r a n j u j e, mlinari se upozoravaju, da u slučaju prekršaja ove naredbe, kažnjavaju se oduzimanjem koncesije. Takodje se ne dozvoljava nov kukuruz upotrijebiti za hranu stoke, pošto je cijela žetva kukuruza popisana. Skreće se pažnja svima zainteresovanima, da se ne ogriješe o prednje naredbe, jer će iskusiti najstrožije kazne. Prikupijanje pamučne robe. Na razna pitanja upućena komisiji za prikupljanje pamučne robe i pamučnog vlakna (vidi dotičnu naredbu u „Beogradskitn Novinama" od 28. t. mj.), objavljuje komisija siijedeće: 1. Sva vlakna, bila ona sirova, bijeljena, obojadisana, ištainpan a ili p r e v u č e n a, povlaču se Lz proineta 1 kao prosta vlakna i kao upređena. Vlakna, koja su više no jeđanput upredena (Cordonnet i slično) ostavjaju se slobodnom prometu. 2. Pod rekviriranom pamučnom robom i vlaknom razumiju se sv one pamučne robe i vlakna sirova, bijeljena, obojadisana, ištampana ili prevučena, koje imaju najmanju širinu od 39 cm. Prema tome se mogu čipke, pantljike 1 torne slični artikli, koji gornju širinu nemaju, ostaviti slobođnom prometu. Razumje se po sebi, đa vlakna i robu, koja ostaje u javnom prometu, ne treba inventarisati. Ovom se prilikom upozoruje na to, da će se preduzeti rad prikupljanja izvesti na sličan način, kao i zapljena, koja je u Austriji 1 Ugarskoj još prije nekoliko mjeseci naredjena. Potreban fijaker. Radi kupovine potreban je jedan dobro očiivan fijaker ili otvoren „štajervagen“. Ko ima na prodaju ista kola neka se odmah prijavi tajniku opštine grada Beograda, gdje će dobiti sva bliža obavještenja o kupovini ovog fijakera. Uredovni satovi opštšne grada Beograda. Od danas pomera se po najvišem naredjenju sat za jedan sat u nazad i po tom vremenu se imaju svi upravljati. U vezi sa tim naredjenjem proinijenjeno je i vrijeme rada u uredima opštine građa Beograđa. Od danas u svim uredima se radi svakodnevno, osim nedjelje i praznika i to: prije podne od 8 do 12 sati, po podne od 3 do 6 sati. Nedjeljom i u zvanično priznate praznike samo prije podne od 9 do 11 sati.
vcli, da imado u Beču preko 300.00U Celia. To je tako velik i d.osta jak kontigenat, da može uz.'ržati jedno kazalište od 1000 mjesta. List veli, da se vode već pregovori glede obrazovanja jednog češkog kazališta. Most Černe Vode — najveće djeio savremene tehnike. Ovaj most bio je izradjen po kralju Karlu 2o. rujna 1895. Ne samo spoj Ruinunjske sa Crnim morem, a kojem je onda govorio kralj Karlo, nego i aneksija Dobrudže postala je gotovom ćinjenicoin ostvorenjem mosta Čeme Vode. Ono stepno podrućje, siromašno na vodi, koje su Rusi daii Rumunjima nakon rata 1877.—1878., otevši ga Turskoj, da dobe u zamjenu tri cvatuća okružja Besarabije, onaj dakle bijedni potez obaie dobio je izgradnjom mosta Černe Vode izvanrednu važnost za čitavo rumunjsko unutrašnje područje. Svota od 34 milijuna franaka, koja je potrošena za gradnju ovog mosta, bila je dobro uložena glavnica. Onda je bilo opravdano, da se žrtvuju daljnji miiijuni za podignuće luke Konstance. Na taj način stvorena su komunikacijona sređstva prvog reda za ruinunjski izvoz žita. Pomorska važnost Rumunjske u Craom moru, koja je prije bila jedva uzimana u obzir, znatno je porasla. Moglo se započeti i putničkim prometom izmedju Konstance i Carigrada na lijepim rumunjskim parobrodima, sa pozadnom perspektivom da će na se privući velik dio evropskog prometa prema istoku. Konstanca je postala elegantno primorsko ljetovalište, koju je stalo posjećivati visoko rumunjsko društvo sa ostalim sličnim društvom i francukim damama. Dobrudža, koju su Rumunji u početkn zlorađim srcem primiii, usadila se u srce svakog Rumunja kao narodni posjeđ, kojim se valja ponositi. Bio je tek slučaj, ali svakako politički znatan, što se izgradnja nacrta izvela pod liberalnim ministar-, stvor starog Bratianua i njegovog prijatelja Sturdze, i što je izgradnja dovršena pod konzervativnim ministarstvom Catardi-Carp. Na ovo djelo sjećaju se rado sve stranke. I ne bez sveze na sadašnji momenat, vrijedno je još zabilježiti, da je vrhovni inženjer gradnje ovog mosta imenom Saligny bio djak politehničke škole u Charloitenburgu kraj Berlina. Izgradnje žejezničkog priključka sa mostovima na Dunavu i na njegovom naplavljenoin području u širini od 16 kilometara, smatra se jednim od najvećih savremenih inžinjerskih djela. Gradnja spaja mjesto Fiteschti na desnoj obali Duriava sa Černom Vodom, koja se nalazi na lijevoj strani. Svakako čudna činjenica, što prva stanica Dobrudže na velikom rinmmjskom narodnom prometnom putu, koji vodi iz Bukarešta u Konstanzu, nosi slovensko ime Černa Voda. Tako su je nazvali Bugari, koji su od davnine boravili u Dobruđži, odakle su ih bukareštanski moćnici pošto bi izgradjena ramujijska nezavisna država nastojali velikom energijom istisnuti.
0 ovome se iizvještava i gradjanstvo radi znanja i upravljanja. Ižrijebanje velikih zgoditaka 37. kralj. 'ug. povl. razredne lutrije zapo čirnlje, kako nam je to sa pouzdane strane priojšteno, na 27. i 28. oktobra. 1 ovaj puta biće ižrijebano pod državnim nadzorom kioz pet mjeseci 65 00) zgođitaka ui znosu od 14 milijuna 469.000 kruna. Pobiiže o tom u današnjem listu poznate: Glavne kolekture kralj. ugarske povl. razredne lutrije Banka Kronfeld d. d. Zagreb. Satno 4 krune staje jeđua srećka c. i k. državne lutrije, koja ima 21.146 zgoditaka u gotovom novcu, ćije će vučenje biti 6. o. na Glavni zgoditak iznosi 200.000 kruna. Srećke se mogu dobiti u prodavuicama duvana i kođ ispostava austro-V'arskih banaka ili kod generalne direkcije državnih lutrija (odjel,enje lutrija za dobrotvome ciljeve) Beć III. Vordere Zollamtsstrasse 6.
luoničns objct/e. O b j a v a. U smislu objave c. i k. glavne vojne gubernije, S. z. i ž. Br. 822|OA. od avgusta 1916. sve količine rakije u opŠtmi beogradskoj, ima da se prijave na dan 2.—8. oktobra kod opštinskog suda u sobi kod ekonoma u 8 sati u jutro. Svaki kućni starješina, koji ima više od 10 litara rakije, ima toga dana da dodje do opštinskog suda i prijavi svoju količinu rakije. Ko i ovo propusti, biće kažnjen novčano od 10—2000 kruna i oduzeće mu se skrivena količina. Ko zbog opravdanog uzroka ovoga dana ne može doći, može prijavu da učini kod opštinske vlasti u toku idućih 8 dana, uz opravdanje svoga izostanka. Opštine imaju ovakve naknadne prijave odmah da podnesu kotarskom zapovjedništvu. Beograd, septembra 1916. C, J iu okružno zapovjedništvo.
Hondiio
Tečaj stranib Kod ovozemnih poštanskilPVieda vrijedo sada, Liko jivlja trgovačka i ob*^£ka komora zagrebačka, ovi tečajevi za navan'e stranog novcaj i to: 100 K 146, 1 j. K 100 — M 68.49; 100 leva — K 118, odnosno K 100 — leva 84. Za novčane doznačnice za internirano i zarobljenike 100 franaka — K 155, K 100 — Frs. 64.52. *
Podpomi* e prabara, nbtažuj« tosefinu.'^ ®THL\TTONIev^ giesshUbler ČISTA PRIROONA ALKAUČNA fegL lCA U.M\ Rariomari (Karlsijađ). —enaie 1 za pripadaoce c. t vojske n vojnoj prodav- Geaeral - Gou vernenienta,