Beogradske novine

Strana 2.

8. novembra 1916.

Beogradske Novlne

Srijeda

broi i67

Vellke nepogode u Engleskoj. Kb. Amsterdam, 7. novembra. Javljaju iz Londona, da iz pojedinih krajeva Engleske stižu vijesti o vrlo velikim nepogodama, koje su pričinile vrlo znutnu štetu.

Najnouile Hrzojavne vijesti. • Španjolska Ostaje neutralna. Kb. Paris. 7. novembra. Španjolski ministar predsjednik grof Romanones izjavio je. da Španjolska nikada neće da napusti neutralnost. ma i oKtthta. K°ncerat Jure Tkalč'ća — Herman Grnss u Beogradu. C. i k. dobrotvorni bazar je uspio, da oba čuvena umjetnika, koji će 12. novembra prirediti dobrotvorni koncert u Zemunu, pridobije da i u Boo»radu prirede koncerat, da časnicima i činovnicima beogradske posade omoguće odabrano muzično uživanje. Koncerat če biti u korist dobrotvornog bazara u petak 10. novembra u 9 sati u veče u dvorani gostionice ,,Opera“ (Urania-pozorište. ulazak ugao Knez Miletina i Jugovića .ulica. iza gubernijske menaže II.). Jriro T k a I č i ć, i ako još mlad, uspjeo je da kao čelista stekne sebi svjetski glas- Najčuveniji kritičari svjetskili gradova daju Tkalčiću, medju najboljim živim čelistima. mjesto pored Pablo Casalsa. Njegova duboka inuzikalnost daju mu mogućnost, da klasične kompozicije izvodi sa tako isto niežnim razumijevanjem, kao što je i svojim potpunim tehničkim znanjem u stanju, da savladjuje i najteže zadatke moderne čelo-literature. Profesor H'e rman Gruss je pianista neobične muzikalne vrste. Od početka rata oba su se umjetnika stavila u siužbu domovinskog dobročinstva i oni su do sad priredili čitav niz zajedničkih sjajnih i uspješnih koncerata u Beču. Budimpešti, Zagrebu, Sarajevu, Ljubljani kao i mnogim drugim većim građovima monarhije. Odobrani i raznovrsni program za koncerat u Beogradu objaviće se ovih dana. Ulaznice se mogu dobiti u prodavnici dobrotvornog bazara, u kijižamici Cvijanovića i u veče. na blagajnici. Cijena je ulaznici od jedne osobe za gospodu časnike, činovnike i njihove porodice, kao i za člapove austro-ugarske i njemačke kotonije, 3 krune za jedno sjedište u ioži ili parteru. Za podčasnike i momčad odredjena je galerija. Ulaznice za momčad đobivaju se po 1 krunu i'važiće kao dozvola za izlaz do 12 sati noću. Snabdijevanje gradjanstva robom. Odjeljenje za robu glavne vojne gubernije u Srbiji obratilo se opštini grada Beograda, da tačno provjeri potrebu gradjanskog stanovništva za vrijeme od tri mjeseca od sve robe, koja bi se iz monarkije mogla izvoziti i najdalje đo 30. novembra ove godine dostave istom odjeljenju. U tu se svrhu obratila opština svim vidjenijim trgovcima i zanatlijama, čija bi mišljenja mogla da budu mjerodavna, da podnesu spisak sve one robe, koja bi bila potrebna za opskrbu gradianstva grada Beograda. Mnogi su to trgovci već učinili i podnijeli svoje spiskove o potrebnoj robi. Pristojbeno odjeljenje opštine radi sada na sređjivanju ovih spisko^I o potrebnoj robi i poslaće ga odjeljenju za robu glavne vojne guber-

hfUi POfiUSTfiK. Mlrogoj. Iaistorijeistatistikeglavnoga zagrebačkoga groblja. Prekrasno zagrebačko gPoblje na M irogoju otvoreno je i posvećeno na dan 31. oktobra 1876. 1. novembra sahranjen je kao prvi u njeinu Miroslav S i n g e r, učitelj gimnastike na kralj. realci, koji se ugušio od plina (svjetlećeg gasa). U toku prve godine, sahranjeni su samo katolicL Godine 1877. počelo se i sa sahranjivanjem pravoslavnih i protestanata, a godine 1879. sahranjen je i prVi mojsijevac, dok su godine 1883. našli vječitog mira na njemu i prvi muslimani. Do kraja 1915. g. je zakopano na Mirogoju 61.178 ljudi (od prilike podjednak broj, kao na beogradskom no▼om groblju). Pedeset hiljaditi mrtvac sahrtmjen je 9. avgusta 1911. god. To je bio Ljubomir Š n j a r i ć, muškarac od pet mjesecL Od 1. januara do zaključno 31. oktobra o. god. sahranjeno je 2585 osoba, Od toga broja otpada na januar 267, februar 273, mart 307, april 302, maj 256, juni 207, juli 253, avgust 266, septembar 213, oktobar 241. Ako se ovaj broj doda tornjem broju sahranjenih do kraja 1915. 1 , onda izlazi, da sada na Mirogoju boriave vječiti sanak 63.763 osoba. Tome još valja dodati sahranjene vojnike. Na voj■ičkom groblju sahranjeno je 25 časnika katolika i 5 mojsijevaca. U zasebnim (poroifičnim) grobnlcama ima 5 Časnika. Na »olju (parčeli) br. 48 ima sahranjenih 148 vojiHca; na parceli bi*. 49 190 vojnika. na »arceli br. 58 618 vojnika, a na mojsijevskoj parceli 13 voinilca.

nije. Odmah za tim pristupiće se i daljem radu u ovom pogledu, kako bi se gradjanstvo potpuno osiguralo za svoje potrebe u robi. Prodavnica na Cukarici. Danas je otvorena nova VIII. prodavnica životnih namirnica na Ćukarici. Prodavnica će za sada prodavati samo brašno i biće stavljena gradjanstvu na raspoloženje svakoga dana od 8—12 sati prije podne' Poslije podne prodavnica ne će raditi. Popis komine i kazana za pečenje rakije. Upravno odjelenje zapovjedništva mosne brane i grada Beograda vodiće računa o kgpiini i kazanima za pečenje rakije u Beogradu. U Beogradu imaće se odmah popisati sva nalazeća se količina komine i kazana. U tom se cilju obratilo upravno odjelenje opštini grada Beograda, da mu se najdalje do 16. novembra podnesu potrebne mjere odnosno pravca rada u gornjem smislu. Biće naznačeno ime i mjesto stanovanja vlasnika, vrsta i količina komine, da li vlasnik imade namjeru da peče kominu, ili je želi prodati i po kojoj cijeni. Uvešće se naročita komisija pri pečenju rakije, odnosno broja kazana, pri čemu će se o količini nadjene komine voditi strogo računa, kao i o mjesnim prilikaina. O svemu će gornjem biti obavješteno na vrijeme gradjanstvo radi ravnjanja. Nabavka soli. Opština grada Beograda preduzela ie korake, da opskrbi gradjanstvo grada Beograda dovoljnom količinom soli, naročito radi spremanja zimnice i ostavljanja kupusa i drugih namirnica preko zime. Odmah čim bude prispjela dovoljna količina soli, započeće prodaja po cijeni, koju bude odredila opština. Pomoć za novembar. Priznanice za pomoć za mjesec novembar izradjene su do broja 2450 i mogu se dobiti u uredima komisije za popis državnih činovnika, umirovljenika i invalida svakoga dana od 8 do 12 sati prije podne. Rad opštinskih kotareva. Gospodin gradjanski povjerenik, a na prijedlog načelnika gradjevnog i sirotinjskog odjeljenja odlučio je, da se od sada u uredima kotareva (reona) opštine grada Beograda radi prije podne svakoga dana od 7 do 11 i po sati i poslije podne od 2 do 4 i po sati. Nedjeljom radiće uredi samo od 8 do 11 sati prije podne. izvještava se o ovome gradjanstvo radi znanja i svoga upravljanja, pošto će kotarevi samo u gornje vrijeme izdavati kupone za brašno i obavljati druge svoje poslove. ' - - J *; *> u\ -»i a»j i-vrj _» Naplata pristojbe za čišćene ulica. Na osnovu br. 384 zakona o Taksama, a u smislu riješenja odbora opštine grada Beograda od 10. februara 1912. god. A. br. 3876. opština grada Beograda propisala je na ime pristojbe za čišćenje ulica naplaćivaće se na svaki kvadratni metar površine ploćnika i polovine širine ulice ispred svakog nepokretnog imanja mjesečno slijedeće: a) gU a u 1 i c a m a : Knez Mihajlovoj, Vuka Karadžića, Kralja Milana, Trg oko Slavije, Miloša Velikog od Londona do bivše vojne akademije, Vatrogasnoj i Kralja Alektandra od Terazija do Dvorske ulice, po 4 helera i čišćenje da se vrši preko cijelog dana. b) U u 1 i c a m a : Sabornoj od Bogpjavljenske do Uzun Mirkove, Jakšićevoj, Ćika Ljubinoj, Knjeginje Ljubice, od Topličinog vijenca do

Lijećenje raka u prsima Rbntgenovim zrakama. ,,Munchner Medicinische Wochenschrift" iznosi članak doktora W. Fndricha i B. Koniga „Liječenje raka u prsima zrakama za jednog sjedenja- ustanovljenje doze karcinoma“. Taj je članak u liječničkim krugovima pobudio najveću pažnju. Tvrdi se ništa nianje. nego da je s absolutnom sigurnošću moguće izliječiti raka u brađavicama prsa, obasjavši ga jedan put Ror.tgenovim zracima. Taj je problem stajno u tome, da se nastojalo postići što jači utjecaj Rontgenovih zraka, ne oštetivši kožu pri tome. Dakle što veći uticaj u dubljinu pri najmanjem nadražaju. Nebrojenim pokušajima pošlft je za rukom obojici pomenutih izpitača pronaći formu obasjavanja, po kojoj se u jednom jedinom sjedenju nova tvorevina posve razorava, tako da se onaj. koji je tako obasjavan. može smatrati potpuno izliječenim. Za raka u prsima načelno je bolje liječenje zracima. nego operati\mo liječenje. Još valja spomenuti. da taj postupaltt vrljed! samo za takve slučajeve, koji se mogu operirati. Zanemareni sluČajevL gdje jc rak već zahvatlo druga mjesta u tijelu. ne mogu se više Ilječitl zrakana. Kako je vrlo vjerovačno, da će taj način liječenja i pri drugim formama raka Imatl isti uspjeh. to se prikazuje mogućnost, da će se konačno naćl vec od više godina lijek od raka.

Vatrogasne, Trg oko Spomenika Knez Mihajla, Makedonskoj, Skopljanskoj, Dečanskoj, Nemanjinoj od Miloša Velikog do žeij. stanice, Novo Prosečenoj od Stare Crkvene do želj. stanice i Jugovićevoj po 3 helera i dn se čišćenje vrši jedanput dnevno. c) U ulicama: Donjoj, Car Dušanovoj, Kralja Aleksandra od Dvorske do Marvenog Trga, Nemanjinoj od Deligradske do bivšeg ministarstva vojnog, Miletinoj, Uzun Mirkovoj i Kraljice Nataiiie po 1 heler, a čišćenje da se vrši dva puta nedjeljno. d) U svim ostalim ulicama u gradskom reonu po pola helera, a čišćenje da se vrši po mogućnosti u 8 dana jedanput. Površina će se knalaziti množenjem dužine strane imanja prenia ulici sa polovinom širine ulice (računajući i ploćnik), ako ta širina nije veća od 8 metara, a ako je vcća onda sa 8 a cio višak preko 8 metara i sa jedne i sa drug; strane uiice pada na teret opštine. Ćupanje trava iz kaldrme dužnost je samo vlasnika imanja. Naplata ove pristo,be vršiće se uporedo ša naplatom pristojbe za iznošenje smjetiišta šestomjesečno. Vlasnicima, koji ovu pristojbu nebi na poziv inkasanta opštine poiožili, naplatiće se ovršnim putem. Ovrsnu naplatu, po traženju pristojbeno-poreskog odjeljenja, vršiće sudsko odjeljenje opštine grada Beograda bez odlaganja. Požar. 5. ov. mj. pojavio se požar na drvarskom i ugljarskom, stovarišfu u dvorištu gardijske vojarne. Požar je nastao uslijed blisko smještenog vrućeg pepela iz tamo nahodeće se pekarnice. ali je brzo savladan od strane ređarstvenih vatrogasaca. Zbog jakog vjetra toga dana- požar nije bio baš sa sviin bezopasan. Nadjeno. 1. ov. mj. nadjeno je na Cvjetnom trgu 12 ključeva u dva sastavijena prstena. Vlasnik ih može dobiti kod redarstva. Izgubljeno. Sofija S t o j k o v i ć iz Radeničke ulice broj 33. izgubila je na Terazijama 33 krune i 20 helera, koji su bili zamotani u jednoj bijeloj džepnoj marami. Ko novac nadje. neka ga donese redarstvenom povjereništvu.

Kraljevina Poljska. Poljska je bila od vajkada u povjesnici pozornica unutrašnjih trzavica i protivnosti, spoljnih borbi i baznolike sudbine, te ove prilike nisu bile bez uticaja na kulturni i privredni razvitak zemlje. Poljski su gradovi vodili u srednjem vijeku opsežnu trgovinu s najudaljenijim predjelima. Sa utoka O d b e i V i s 1 e odlazili su proizvodi Poljske i preradjevine poljskili obrtnika, naročito bakar, lim, željezo, olovo, vuna, sirove kože, zatim razna masna roba, žito i brašno, najzad svakovrsno drv o do u bogatu F1 a n d r i j u, a otud je oipet uvozeno južno voće i francus k o v i n o, iz zemalja Istočnog Mora pak usoljena riba, naroćito h a r i n g a. I saobraćaj sa Š1 e s k o m bio je obilat, manji pak s Českom, Moravskom i A u s t r i j o m. Na istok vodili su trgovački putevi rljekama Prutom, Dnjes t r o m, ruskim Bugom i Dnjeprom. Osobiti polet uzela je trgovina pod vladavinom J a g e 1 o n a, kada je državno proširenje pružalo osobitu korist trgovini. Tada su se kneževine Molđavija i Vlaška iz bojazni od preteće turske opasnosti odrekle protektorata ugarskog i ipridružile

su se Poljskoj i od onda se razvio živ saobraćaj. od obala Cmoga Mora pbeko L av o v a u sve krajeve svjetske. Poljoprivreda Poljske sjajala je naročito pri kraju srednjega vijeka na velikoj visini, aii docnije uslijed suzbijanja njemačkog uticaja i velikih pbotivnosti izmedju posjedujučeg plemstva i seljaka opala, te sef ovo opadanje u prkos novijem napretku još uvijek osjeća. Sa s t očarstvom stoji Poljska mnogo bolje. Početkom ovoga stolječa bili su d 10.000 stanovnika 6200 s e 1 j a c i, a ostali su pripadali drugim staležima. T r g o v i n a je velikim dijelom u rukama jevrejskog stanovništva, od kojega žive 87 po sto po gradovima. Na suprot poljoprivredi dobro je napredovala i n d u s t r i j a u toku prošloga stoljeća, jamačno zato, što su Poljaci pod ruskim gospodstvom bili isključeni iz državne s ! u ž b e, te su se većinom odavali tehničkim zanimanjima. Najnoviji polet poljske industrije vidi se najbolje iz ovih brojeva. Cjelokupna vrijednost industrijskih tvorevina iznosila je 1877. godine 103,404.000 rtibalja, a 1910. godine već 1.860.148.000 rubalja. Najvećeg udjela u ovome imaju: tekstilna industrija, zatim industrija životnih namirnica, metalna, rudarska i kemijska. S osobito jakim razvićem tekstilne (tkačke) industrije stoji u vezi jak napredak o v č a rs t v a. Od rtida ima najviše uglja, manje gvoždja, a petroleuma i soli, u sravnjenju s Galicijom, vrlo malo. Sad je Poljska odcijepljena od Rusije dobila ponovno uslove za kulturno i gospodarstveno napredovanje, te će pridružena srijedišnjim silama u skoro zauzeti u gospodabstvenom pogledu istorijski pripadajući joj položaj.

Rozne uiiesfi. Engleske novirie u Njemačkoj. Engleska je šiampa raširivala vijest, da su se nedavno zabranile sve engleske novine u Njemačkoj. Ova vijest ne odgovara istini. Kako prije rata, tako su još i danas engleske novine pristupačne njemačkome narodu. Ograničav nje bijele kafe u Pešti. Iz Budimpešte javljaju: Prema naredbi novoga ureda za narodnu ishranu zabranjuje se većim kafanama služenje bijele kafe u vremenu od 3—8 sati po podne. Za manje lokale, gdje dolazi siromašniji svijet, ova zabrana ne važi. Poljski Metusalim. Javljaju iz Krakova: Ovih je dana umro u Woz) a w e k u u ruskoj Poljskoj seljak Antun Dyiewski star 117 godina. Starac se sjećao proiaza Napoieonovih četa iz Rusije u zimi 1812., a sam je učestvovao u poljskom ustanku od 1863. godine. Nova bolest. >,Nova Reforma" javlja, da je u ovo ratno doba ustanovljena nova vrsta groznice, protiv koje ne vrijedi ni kinin ni aspirin. Ova bolest opažena je najprije u Wolhiniji, a u najnovije doba i oko Verduna. Kako ona traje pet dana nazvali su ju „petdnevnom groznicom“. Bolest nastupa neposredno bez ikakvih simptoma, a pojavljuje se sa velikim untorom, ukočenošću tijela. groznicom, bolima u nogama i u opšte u zglobovima, te omaglici. Noću se bolesnici jako znoje, radi .čega bolest popušta, da se nakon pet dana opet povrati. Do sada je arsenik najbolje sredstvo protiv ove bolesti. Drži se, da vaši prouzročuju ovu bolest. jer se pokazalo, da bolesti nestaje, čim se bolesnik očisti od ove gamadi.

Saksonci u Erdelju. U berlinskoj je Uraniji upravitelj sclmneberške fontanske škole, prof. dr. Korodi rodom iz Brašova, držao preda\anje o Erdelju. U toin je predavanji; htio da upozna Nijemce sa Saksoncima u Erdelju, pa če i za nas biti poučan iz\ od iz toga predavanja, a osob ; to s «e strane. kako je velika kultura tih Saksonaca i kako su požrtvovani u đavanju za samoodržanje. Dr- Korodi - je po prilici slijedeće naveo: Od kako su sc erdeljski Saksonci uselili iz pcdtućja Raine i Mosela u 12. stoljeću, Iozinka im je bila da ostanu dobri Nijeinci l akc su bili vjerni svojoj novoj otaćžbini. Samo 234.000 Saksonaca siamijc u Erdelju. no o visini nijhove kul.iiie govori njihovo školstvo. Imaju 254 svuje opštine s 260 osnovnih škola. jednu realku, jednu višu realku, dvije niže gimnazije, po jednu školu za učiidje ' učiteljice i razne škole za dalinc obrazovanje. Za ovo sve nose trcškove u glavnom sami Erdeljcl. Kod toga sc otežava njihovo zadržavanje za njen>ačkim sveučilištima. s kojih bi njihovc nijemstvo moglo dobivati hranu, tim, da sve ispite moraju položiti u zemljl i na madžarskom jeziku. S toje KorodHzrazio nadu, da će se Nijeii.cim: iza rata dozvoliti njemačko sveučilištc. „Slaba je i slomiva državi jcdnf^ jezika“ glasila je formala prvog ugarskog.kralja; ugarstvo će. ako ucjača nijerastvo u vlastitoj zemljl-

ojačati samo državu, koja nema vjernijih gradjana od Erdeljaca. U pohadjanju škole stoje Nijemci na prvom mjestu. 1902. su godine 93 postotka djece. koja sij školski obveznici, pohadjalo škoit, a slovačke djece kojih 872, a madžarske ni 862. Na gospodarskom si su polju Saksonci u Erdelju uvijek sami pomagaii: 1834. je godine osnovana u Brašovu prva ugarska štedionica. Hermanstadtska je štedionica, najveća u zemiji. sama 1914. godine dala u kultume svrhe 331-000 K. Smisao se zajedništva očituje i u velikom seobenom plar.u, koji je htio gotovo 60-000 K dati za povratak onih, koji se iseliše. 38 zavoda saksonsjiih ima dionički kapital od 13 milijuna, a pričuva 25 milijuna kruna. Njihova čista dobih iznosi 2,3 m'lijuna. od kojih u kulturne svrhe izdaju 600.000 K. Korodi je tom zgodom izrekao nadu, da će kasnije njemačkl kapital iz carevine više učestvovati u razvoju Erdelja.

’Legljonar — profes or te hnike. Iz L a v o v a javljaju: Kazimir D r e wn o'w s k i, natporučnik kod poljskih legija, sin borca za slobođu iz 1863. g., Ignjata Drewnowskog, koji je pošto je svršio lavovsku tehniku bavio elektrotehničkim studijama u Beču, Zfirichu i Freiburgu, a koji je avgusta 1914. god. stupio u poljsku legiju, pozvat je za profesora elektrotehnike na varšavskoj tehnici.

Obolela Sara Bernhardt. Iz New-Yorka javljaju „Mati**- a , da je čuvena francuska tragetkinj« Saw Bernhardt, koja se sada radi oporavljanja bavi na nijagarskim vodopadinu zbog bolesti morade da otkaže nekoliko gostovanja. Pronose se čak glasovi da je Sara Bernhardt obolela od pa*alize aii se iz njene okoline to uporno poriče! „Oskudica u duvanu". Onomad smo pisali, da ćemo »oada moći da otvorimo naročitu rubriku pod tim imenom, u kojoj ćemo bilježih slučajeve, gdje pojedini „dosjetljivi* ljudi „staju na put oskudici u duvanu“. Tako su opet onomad u S u b o t i c i nepoenati zlikovci na najživljem mjestu u gradu obili giavnu trafiku i ukrali iz *je za 1000 kruna duvana, cigareta i cigara. No to im je kanda bilo malo, p>o4to su oni zavidjeli na slavi onom iopovu, što je onomad u Beću „makao“ po vagona duvana. Da bi „kaznili“ duvandžiju št« je u trafici držao „ioliko malo“ duvana, ukrali su mu ,još i sav gotov »ovac, tabakere, muštikle i drugi pribor ac pušenje. Reuterov ured na prodaju. „Morning Post“ javlja, da se sada vode pregovori radi prodaje Reuterovoga ureda koji se svakodnevno poaiiie u. našem listu, nekoiri novoin dr«štvu. Uprava ureda potvrdjuje tu vijest, te veli, da je dobilo vrlo povoljnu ponud«, ali do prodaje da će doći samo onda, ako se ustanovi, da će se sačuvati neavisni značaj ureda.j, kfe fSli'i" •• Sestrica — ubica brata i sestana Str(ašna tragedija blizu Pnč e v a. Jedan magjarski list donosi * Temišvara ovu tragičnu vijest: Bilježwku je u Torontaludvaru pristupila ovih dana 13-godišnja kćerka jednog čobaiiia i saopštila mu, da su se dviie nje»e sestrice i bratac od 11. 9 1 i po godme izgubili bez traga. Oružništvoje povele istragu, te su oko podne drugoga dana iz jednog rukava Tamiša, tako zvanog Tukoša, izvučeni leševi 11-godišnje L 1 i po godišnje djevojčice. Paičevačko je državno odvjetništvo nirediio lokalni izvidjaj i obdukciju. U prvi je mah izgledao otac s«cinjivim, pa ga dobaviše s opštinskog pašnjaka, ali je mogao dokazati svoj alibi. Medjutim je izvučeno i tijelo devetgodišnjega brata iz rukava Tamiša. Tećajem je izvidjaja odjednom 13-godišnja djevojčica priznala zamjeniku drživnoga odvjetnika dru Koloinanu Milassinu, da je ona sama ubila djecu. Lijepo, i z« svoje godine duševno vrlo razvijeno če iskazalo je, da je otac od smrti materiue cijelo svoje vrijeme provodio na pašnjaku. te bi se samo ponekad vratio u kolibu, koja je bila nakraj sela. a za djecu se nikako nije brinuo. Briga za cijelu kuću, vaspitanje dviju ■ladjih scstrica i brata i njega njihova, sve je to spalo na samu najstariju sestru. Ona je kuhala, šila, prala. hljeb pekla. svinje iiranila, ali kako je uslijed rata nastupiia skupoća, nije se više »ogla održavati kuća i djevojče se više iije umjeio snaći. Ocu se uzalud tužila, pa je zato odlučila da ubije se&trice i brata. Nagovorila ih je, da s njom »du u Farkasd. gdje će im kupiti nore haIjine. Bilo je kasno u večer, kada su se vraćali preko tukoškog mosta. Jedannesigodišnja djevojčica i devetgodiš* nji dječak naslonili se preko naslona i giedali su u vodu. Taj ih je čas zgrabila njihova starija sestra za «oge i baciia strmoglavce u vodu; kasiije je i pcdrug godišnje djetence bacila za njima. Htjela se i sama ubiti, ali n : je imala snage da ostavi sama staroga ( 'n 4 ?.u rodjaci djevojčice, koji su nr!si.stvovali preslušavanju. stali kukati i jadikovati. rekla im je djeTOjčica: „Sada plačete. ali kad sam vas ja molila, da nam pomognete, onda ste biii gluvi“. Nesretnica je izručena sad« za mladež u Pančevu.

Zvtmične ohioue. Oblava. Povodom oskudice u koži, a prema naredbi c. i k. vojne glavne gubernije u Srbiji, odjeljak 5. br. 21.836, imaju se sve svinjske kože prilikom klanja svinja, na sličan način kao i govedje kože, predavati radi izrade koža. S toga gradjansko stanovništo mora u roku od tri (3) dana poslije kjanja predati svinjske kože u seoskim opštinama najbližem vojničkom provijantskom uredu u zarkovu, Banjici odnosn« Mirijevu, a u Beogradu neposredn® kontroli sirovina intendature c. i k. vojne glavne guberniie za Srbiju. Da bi se dobila dobra, upotrebljiva koža, mora se na odgovarajući nnčia vršiti i klanje svinja. Cijena je od komada svinjske kože, prema veličini i kakvoći, od 3 do 5 kruna. Svako, koji bi protivno ovoj nare<T bi postupio kazniće se novčano s* zOf kruna ili zatvorom do 20 dana, a od«zeće mu se i nadjena svinjska k«i« U Beogradu, 4. nov. 1916. C.i k. zapovjednižtvo mosne brane I grada Baajrada, kao okružno zapovjednižtvo.