Beogradske novine

Izlazi: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne,

Prodaje se: ■ Beogradu ! u krajevlma zaposjednutlm od carsko! kra- C k ijevskih feta po cljeni od v li u Hrvstskoj-Slavonljl, BosniHercegovlni I Dalmacijl po djenl od 8 h izvaa ovog podrufja . . . 12 b

Oglasl po cijenlku.

P r e t p I a t a: za 1 mjesee u Beogracfu I u krajevima zaposjednatlm od carsko i kraijevskih (cta K 1*50 a Hrvatskoj-Slavonljt, BosniHerccgovini I Dalmadji K 2 40 Izvan ovog područja . . . K 3 —

Urednlštvoi BEOORAD, Vuka Karadžifa ui. 10. Telefon broj 67. — Uprava* primanje oglasa i pretplatei Kneza Mihajla ul. broj 38. Telefon broj 23*

Godiita 1L

RATNI IZVDESTAjI. Izvješta] austro-ugarskog Slavnog stožera. Kb. Beč, 29. novembra. Fstočno bojlšte: Front general-pukovnika nadvojvode J o s i p a: Vojska generala pješadije pl. Falk enhavna pobjedonosno napreduje dalje u Vlaškoj. Jaki ruski napadi u šumskim Karpatima ina erdeijskom istočnom frontu osujećeni su upornom izdržljivošću austro-ugarskih i njemačkih četa. Sve smo svoje položaje održali. Borbe se još vode oko nekih rovovskih dijelova. Front maršala princa L’ e o p o I d a bavarskog: Nema nikakvih osobitih događjaja. Talljansko bojište: Stanje je nepromijenjeno. Zamjenlk glavara generalnog stožera pl. Hbfer, podmaršal. Izvjestaf bugarskog glavnog stožera. Kb. Sofija, 28. novetnbra. 'Maćedonsko bojište: Poslije izvanredno jaketopničke pripreme navalio je neprijatelj nekoliko puta svom snagomna frontu Trnove (sjeverozapadno od Bitolja) — visine 1050 (u zavijutku Crne Reke) i visina kod Grumšta. Svi su ovi opetovani napadi na cijelom frontu od naaih i njemačkih četa o d b ijeni uz moćnu pripomoćtopništva. Gubitci su neprijatel jski izvanredno veliki i teški. Pred našim položajinta leže nebrojeni lješevi: samo pred položaiem jednog bataljuna našeg hrabrog pješadijskog puka br. 51 nabrojeno je 300 lješeva. Jednako snažni bili su n eprijatel jski napadi u dolini Vardara. Ovdje je neprijatelj nakon velike topničke pripreme navalio na naše položaje kod Krešteli-a (jugozapadno od Dojranskog jezera). Njegova je navala bila očajna, ali je on ipak odbijen i pretrpio je izvanredno teške gubilke. Ovdje smo zaplijenili 6 mašinskih pušaka, mnogo pušaka i raznog ratnog materijala. Na Belasici i na frontu Strume traje jaka topnička vatra. U opšte se može ovaj dan uslijed velikih, dosada najvećih neprijateljskih akcija jmatrati kao dan najvećih borbi na maćedonskom frontu. Rumunjsko bojište: U V1 a š k o j nastavlja dunavska vojska nesmetano svoje napredovanje, pa je stupila u usku vezu sa savezničkim vojskaina, koje su prodrle sa Karpata. Naše čete, koje napreduju na lijevoj obali Dunava navalile su na Gjurgjev o. Pomagane četama naše posade u Ruščuku, ponajviše topništva, kao i au-

stro-ugarskih monitora, zauzeli smo Gjurgjevo poslije velike borbe, koja je potrajala od 11 sati prije podne, do 4 sata poslije podne. Neprijateljske čete zajedno sa gradjanskim stanovništvom pobjegle su u najvećoj panici prema Bukareštu. Na Dunavu ispod Ruščuka, pa do Cerne Vođe traje žestoka topnička i puščana vatra. U Dobrudži traje na cijelom frontu topnička vatra.

Trgcvsft! promct a SrH!]l. Stare političke granice obuhvataju državne oblasti. NejireciJna linija rovova odvaja i spaja privredn e o b 1 a s t i. Što se god nalazi iza toga zida od željeza i energije, pripada istom privrednom organizmu. Za cio taj kompleks važe ista privredna pravila, stvorena postojećim stanjem. Pojavljuju se nove veze izmedju okupiranih zemalja i okupatora, a te su veze jače, nego li odredbe, uglavljene u trgovačkim ugovorima. Odnosi Srbije prema Monarhiji od vajkada su nosili obiiježje odnosa agrarne zcmlje prema indtisf rijskoj državi. Ovaj je odnos mjerodavan i za sadašnji položaj: agrarni se proizvodl izvoze u monarhlju, a u Srbiju se u zamjenu uvoze odgovarajući artikli iz Austro-Ugarske. CKai saohraćaj doduše ne teče onalco g'a'ko kao u m.irno doba, poš‘o su ss alihe u fabriikim izradjevinatna uslijed smanjene proizvodnje znatno smanjile, pa se u opšte i r.e može go.criii o preteklim kr.'ičinan.a za izvnz. O/a -e pojava ne javIja samo u Austro-Ugarskoj, već isto tako i u sporazumnim državama. Proš!a su vremena, kada je kupac činio uslugu proizvodjaču, ako bi mu kupia ponudjenu robu. Dovoljno je da se baci jedan pogleđ na ugovore o isporukama u sporazumnim državama, pa da se vidi, koliko se traže sve pojedine vrste proizvoda, i koliki im neograničenl trgovi stoje na raspoloženjti. Pojam potpomagania izvoza, koji je vladao u mirno doba, ustupio je mjesto drugom jednom načelu, načelu koritingentiranja. Kontingentiranje zaliha, za koje je dopušten izvoz, posljedica je zdrave organizacije privrednog života I rezultat proporcije izmedju potrehe i zaliha, koje stoje na raspoloženiu, a uz najštedljiviju upotrebu onoga, što ima. Trgovački saobraćaj izmedju rnonarhije i Srbije osniva se na konfingentiranju, pri čemu monarhija postupa sa okupiranom zemljom prema istimnačelima, kao i prema vlastitom stan o v n i š t v u. Odnosno velikih potrošačkih ar-

tikula, koji su, kao što petrolej I so, dljelom monopolisani predmeti. koiPina te robe, koja se ima u zemlju uputitl, tačno se proračunava prema broju stanovništva, Isto važi za šećer, za koji je Srhlja potpuno upućena na Austro-Ugarsku, pošto je beogradska fabrika šećera uništena u ratu, a i pošto se šećerna repa za viijeme raia ne gaji u zemlii. Uprkos vrlo dobrim cijenama, Icoje se mogu za tu robu pos‘ići u neutralnim zemijama, dale su ipak i Austrija i Ugarska iz sopstvenih zaliha poveće količine šećera za Srbiju, tako, da je ova niirne za duže vrijeme osigurana. To isto važi i za petrolej. I ako su rumunjski dovozi prestali s ulaskom Rumunjske u rat, ispravna organizacija austro-ugarskog ekonomskog života umjela je i Srhi.iu ua snabde tim artiklom. Pored tih polrošačkih artikuia rasprostire se sistem kontingentiranja s mnliin izuzetkom i na sve ostale srpske uvozne artikle, a dužnost centrnle za saobraćaj robom vojne glavne gubemije. koioj je povjerena kontrola spoljnog trgovinskog saobraćaja jeste. da prema faktičnoj potrebi srazmierno razdijeli robne koIičine, stavljene joj na raspoloženje. No taj način treha da se s jcd.te s:iane održe stari trgovačkt odnosi izmedja prodavaea i kupaca, makar kvantitativno i u smattjenoj mjeri, a s drttge strane, da se postigne podjednaka podjela robe. U bilancu izmedju monarltije i Srbije stoje dvije pozicije jedna prema drugoj: Izvoz poljoprivredniit proizvoda iz Srbije u monarhiju i uvoz potrebne inđustrrske robe u Srbiju. Bilanc za Srbiju nije ni ukoliko nepovdljan. Jer za izvezene polioprlvredne proizvode ulazi iz monarhije novac u zetnlju, koji daje seljnktt mogućnosti, da za svoje životno izdržavanje neopItodnu polrehnti rabu (šcćer, so) nabavi ne samo po -relativno jevtinoj cijeni, — s pogleđom na svjctsku konjukturu —, nego mu još pruža i mogućnost, đa nabavi i po neke industrijske nroizvode, koji se, s obzirotn na njegov raniji način života, mogu smatrati ka'i ■. !.■ predntcti. Veliki promet razmjenjivanja robe dejstvuje tnagodetno na unutarnju trgovinu zentlje. Ako je ova ponegdje zastajala, to se poglavito svođi na to, što zhog prenosnih teškoća ni'e m.ogao uvozni promet uzetl željeni obirn. J e d no je neosporno: srpski seljak, osnova srpske narodne privrede, n ije u ovoj godini zlo prošao. Njegova se djeiatnost uvećala, njegova je moć za kupovanje porasla. A tatno, gdje je seljaku dohro, r.eina se ni trgovac na šta potužiti. U Srbiji ima mnogo novaca. Da se on dovede u prom.et, z a d a t a k j e trgovine, a srestvo se za to z o v e: r o b a. A. pl. S.

|JFRANJOJfOSIP PRVI. | Opijela I puštanjie publike. Kb. Beč, 29. novembra. Danas rano, prije puštanja publlke u crkvu, ponovo je dvorsko sveštenstvo opojalo tijelo pokojnog cara i kralja. Zatim je došao bečki načelnik Dr. Weisskirchner sa podnačelnikom, te položiše veliki vijenac grada Beča na odar pokojnikov, a u brzo poslije toga puštena je publika u crkvu. Puštanje publike trajalo je do 6 sati u veče. U 10 satl bilo je svečano opijelo. Od 9—10 I od 12—1 sata zvonila su sva crkvena zvona. Turski prijestolonasljednik u Beču. Kb. Beč, 29. noventbra. U Beč je stigao turskl prijestolonasljednik, dočekan na kolodvoru od Njegovog Veličanstva I otpraćen u dvor, gdje je princ odsjeo. DoJazak učesnika na pogrebu u Beč. Kb. Beč, 29. novembra. Nadvojvoda Friedrich stigao je ovaino danas prije podne. Nadvojvoda E v g e n i j e stigao je sinoč u Beč. Vojvoda Karlo Eduard Sachsen-Koburg i Gotiie stigao je u Beč danas iz jutra i odsjeo je u koburškoj palati. Vojvoda Robert 1 Marija I m m a k u I a t a stigli su sinoć u Beč. Vojvotkinja A I i c a, velika vojvotkinja od T o s k a n e i niezina kći došle su juče iz Salzburga u Beč. Švajcarskl poslan’k. Kb. Beč, 28. novembra. Švajcarskl poslanik u Beču biće upaćen, da u pogrebnim svečanostima učestvuje kao naročiti zastupnik švajcars k e vlade u osobitoj misiji, te će u tom cilju bitl akreditovan kod Njegovog VeliČanstva narričitim punomoćstvima. Pomen na parobrodu „Car Franjo Josip". Na velikom pomorskom parobrodu „Austro Americane*, koji je u čast cara Franje Josipa dobio njegovo ime, održaće se, po želji brodarskog društva, na dan careva pogreba svečan pomen, kome će prisustvovali dalmatinske viasti i izaslanstva dalmatinskih giadova. Parastos u Beogradu. Povodom sahrane Njegovog Apostolskog Veličanstva cara i kralja F r an j e J o s i p a I., Uprava Crkv. Jevrej. sefardske opštine ođržaće' u četvrtak 30. ov. mj. u svojoj sinagozi „B"et Iisrael" svečani pomen. Parastos če početi tačno u 3 sata po podne. Zatvorene banke u Beogradu. U znak žalosti za pokojno Njegovo c. i k. apostolsko Veličanstvo beogradske banke povodom svečanog pogreba, koji će se danas obaviti u Beču, neće raditL

Car I kralj Karlo. Prljestoloiiasljeduik vitez ziatnog ruiia Kb. Beč, 29. novembra. ,,Wiener Zeitung‘' javlja: Njegovd Veličanstvo je naimenovalo nadvojvo« du Franju Josifa Otta za viteza zlalnog runa. Prijem poslanika. Kb. Beč, 29. novcmbra. Njegovo Veličanstvo primilo j1 danas po podne u pola 4 sata poslani« ke, koji su na najvišem dvoru opunu' moćeni. General-pukovnik uadvojvoda Josip. Stupanjem na prijesto novoga ca« ra I kralja Karla došao je na njegova mjesto za zapovjednika istočnog fron-« ta od Galicije do Dunava geticral-pu-* kovnik nadvojvoda Josip. Nad-« vojvoda se u toku rata u mnogo maha odlikovao kao komandant korpusa. On je sin pokojnog nadvojvode J o s i p a, koji je stekao velikih zasluga za organizaciju ugarskog doniobranstva i kojt je bio vrlo omiljen u Ugarskoj. Maika mu je nadvojvotkinja K1 o t i 1 d a, rodjena princeza Sdksonsko-Ko« b u r š k a. Nadvojvoda se rodio 1872, j godme i nd ranc mia^osti pokaza '’ * 1 veliku ljubav za vojnički poziv. Prija svjetskoga rata bio je komandant 31. divizije u Budimpešti. Sa ujnme ia on pošao na južno bojište, gdje se u više maha odlikovao vanrednom hrahrošćtt. Oženjen je A v g u s t o m, ćerknnt princa Leopolda bavarskog. Ima dva sina i dvije ćerke. U pruskoj je vojsc! nadvojvoda Josip vlasnik 14. ti I a n s k o g p u k a.

HI c m B f N. Njemački car u Beču. (Naročltl brzniav ..BeoscraU-;lcih Novina'.) Budimpešta, 28. novembra. ,.Az Est“ javlia: Danas pri.ie pođne prlspio je niemački car inkognho n Bcč t opet će se tako vratiti. Gradjanska obavezna služba. Zakon pred glavnim odborom Reichstaga. Kb. Berlin, 28. novembra. Glavni odbor reichstaga primio je prllikom đaljeg raspravljanja zakonskog prijedloga o domovinskoj pomoćnoj slu/b! prijedlog, po kome izvršne odredbe raogu postati zakonom samo talco. ako te odredbe izda odbor reichstaga, sastoiećl se iz 15 članova, i po kome će ratni ured biti obvezan, da o svlma važnim tekućim poslovima izvještava ta.i odbor. Palje je zaključeno, da taj zakon prestane po isteku jednog mjeseca poslije uglavljenog ntira. Ograničenie putnlčkog saobraćaja u Njemačkoj. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novtnaa Berlin, 27. novembra. O već nagoviještenoj namjeri, da s« ogranići putnički saobraćaj na njemačkim željeznicatna, saznaje „Deutscher Courier“, da se u vezi sa prijedlogoin o domačoj pomoćnoj službi mnže očekivati, đa če se putovanja ograničit! samo na najhitnije trgovinske ciljeve.

Podlistak. Krunisunle ugnrsKož Krnljn. Kakve su ceremoniie i propisi pri krunlsauju ugarskog kralja. — Kako ie teklo Krunitbena povorka. Posljednje krunisanje ugarskoga kraIja obavljeno ]e 8. juna 1867. u Budimpeštl. Toga dana krunisan je blažcnopočivši car anstrijski Franjo Josip I. kraljem Ugarske i Hn r atske, Slavonije i Dalma-/ cije. Krunisanje obavljeno ie prema ceiemoniia’u starom četiri stotine god i n a. t Krunitbena povorka. t U 7 sati u jutro pošla je krutiitbem povorka iz kraljevskog d\ora u Budimpešti prema crkvi sv. Matije na brijegu jbudimske tvrdjave. U povorci je ’ašio naiprijc kralj, a onda svečana pratnja, vltezovi reda. magnati, tajni savjetnici, državni baruni, ministri i biskup sa apostolskini krstom, svi na konju. Kraij je jašio u maršalskoj ga’a uniformi s kalpakom na glavi, sa strane išli su mu kapetani kraljevske tjedesne garde. ugarskl vrhovni moniialu, starom četiri stotine goraiai adjutant. S obje strane stupali su izaslanici inagistrata Pečuha i Pešte odkrivene glave. Za krunitbenom povorkom

voziia se carica i kraljica u gala koćiji sa osam konja sa svojim dvorskim gospodianta. Pred crlcvom sjašio ie kralj s konja. a kraljica je sišla iz kočije, te su pokleknuli i primili blagoslov kneza-biskupa, poI.iubivši apostoiski krst.. Na to su pošia Nj. Veličanstva u kruttitbenu kapelicu. Kraiiičinu povlaku nosila je n ezina vrhovna gospodja i supruga ,,judexa curiae“, i on3 su ušle u kapelicu, dok su ostale gospodje ostale na tribini, koja ie bila za njih uredjena. Kraijica postavila je sebi na glavu već prije pripravljenu u kapelid kućttu krunu. Na čelu povorke uš'i su u kapelicu stjegonoše sa zasfavama, Kumanije, S*-bije, Vladimirije, Galicije, Bosne, Dalmacije, Erdelja, Hrvatske i S’avonije te Ugarske. Nakon čuvara krune slijedili su nosiocl insignija, i to vrhovni komornik nosio je krst, peharnik mač, ,,judex cmiae“ žezlo, ministar predsjednik krnnu, a hrvatski ban državnu jahuku. Nj. Veličanstva uspela su se na prijestolje uredjeno u sredini presbitorija, dok su insignija položena od biskupa na glavni žrtvenik. Nakon toga upravio je nadbiskup iz Kalocse na knez-blskupa ove riječi u latinskom jeziku: ..Prečasni oče, sv. mati crkva katolička traži, da se prisutni Franjo Josip podigne na čast kralja Ugarske." Knez nadbiskup je upitao:

„Smatrate li ga dostojnim i potrebnim za kraljevsku čast?“ ,,Mi znamo i vjerujcmo“, glasio je odgovor, ,,da je on dostojan i poireban i božjoj crkvi i za vladu zem!je.“ Sada ; e pročitao knez-nadbiskup aclmoniciju iz misne kniige. Kralj je pri iom kleknuo pved oltar i skinuo kalpak, a onda je otpasao mač i skinuo plašt, jer se prešlo na miropornazanje. Knez nadbiskup pomazao je kralja na desnoj ruci i medju ramenitna uz iropi- | sane moiitve, a onda je pošao kralj sa pratnjom za glavni žrtvenik, da se sv. ulje osušL Dva đržavna baruna ogruula su kralja plaštcm sv. Stjepana. Samo krunisanje. Nakon toga kleknuo je lcralj pred oltar, a biskup mu je predao mač uz riječl „Accipe gladium de altare sumptum“. Kraij je zamahnuo mačeru unakrst, a onda ga zatakao u koiice. Vojska, postrojena pred crkvom ispalila je prvi plotun. Kraij je nato opa*an po nadbiskupu mačem, a onda su mu ministar predsjednik i nadbiskup postavili krunu na giavu. (Prije je ko 1 krtinisanja sudjclovao palatio, tne- j djutim je 1867. ukinuta pa’alinska čast).. Nadbiskup je izgovorio riječi: „Accipe coronam rcgni“, a onda .ie dao kraiju j žezlo u desnu, a državnu jabuku u lijevu j

ruku. Sada su čete ispalile drugi plotun. I Sada se kralj uspeo na prijestolje, a nacl- j bisktip je progovorio: „Ostani i zadrži mjesto, koje je lta Tebe prenešeno na tcmelju naslijednog prava od Boga“. Vojska je ispalila trcći plotun, uz bnrue poklike ,,Živio“, a topovi su zapucali i zvona zazvonila u čitavoin gradu. Krunisanje kraljice. Kralju .ie na to skinuta kruna, a kraIjica jc .skiuula kućnu krunu. Nadbiskup je tontazao kra’jicu, a onda joj postavio krttpn ne na glavu, već na desno rame i ponio krunu nakon toga do kralia, te mu je opet postavio na giavu. Vojništvo je ispalilo četvrti plotun, a na to je kralj pošao s pratnjom u posadnu crkvu, gdje je ovitežio mačem 24 viteza zlatne ostruge. Zakietva kraileva. Zakletva kraljeva obavljena jc pred župnom crkvom u unutamjem gradu, gdje je knez nadbiskup pročitao formular zakie‘ve, a kralj je podigao tri prsta desne ruke u zrak, dok je lijevu postavio na krst. Krimitbenl brežuijak. Krtinitbeni brežu jak podignut od gruda zem’je svih opština krunc sv. Stjepuna bio je posiavljen u blizini mosla.

Kralj je uzjašio na brežuljak i okrcnuv.šl konja na sve četiri strane svijeta, četiri put učinio mačem znak krsta. Uz grmijavinu topova pošla je krunitbena povorka natrag u dvor, na krunitbenu gozbu. UU PODLISTflR. | t Henrik Sienkiewicz. Gdjećebitisahranjen. — Nje* gova književna posmrčad. Iz Krakova javljaju: Galički je zemaljski odbor zaključio, da se smrtnl ostaci slavnoga Sienkiewicza prenesu iz Veveya u Švajcarskoj u Krakov. Poljski če velikan biti saltranjen u Skalki, gdje borave vječiti sanak najodličniji predstavnici poljskoga naroda. Iz Ženeve javljaju pod 24. o. mj.: Poljski listovl donose orširne izvješ'aje o književnoj zaostavšHni Henrvka Sienkievvfcza. Vell se, da je nadjeno nekoliko vrlo zanimljivih nacrta 5 iedan već završen roman u rukopisu. Tačan 1 pedantan, kao što je uvijek bio, velikl je piesnik ti svome testamentu tačno odredio, šta ima da se uradl s koiim njegovim rukopisom. Žeijeti je samo, j da se razradjivanje niegovih nedovršci nih stvari povjeri za to podnbnom knMževniku, koji će povjereni mu zadatak izvršiti što bolje i savjesniie.