Beogradske novine

Sfrana Z

17. đecembra 1916.

B0Ograđ»1ce Novln«

Nedjelja

tatražiti, da Njemačka prlje sfupanja u preeovore, odnosno prije nego će u opšte pregovori zapoćeti, isprazni Belgiju i zaposjednute diielove Francuske. Odgovor saveznika se može očekiva. I sredfnom naredne sedmlce. Rasooloženje u Engleskoj. Kb. Rotterdam, 16. decembra. Doplsnik ,,Nieuwe Courant‘‘-a aaopitava još slijedeće pojedin' sti o raspoloženju u Engleskoj: Vijesti iz Amerike o uslovlma mira n.jesu učinile dobar ntlsak u Engles oj. Ako bi se mir otežao aamo zbog želje Rusije da dobije Carigrad, onda bi savez s Rusijom naišao na poteškoće. Ali sve dondje. dok Njemačka Ima u osnovi, da zadrži ruske predjele ili tia uspostavi kraljevinu Poljsku, nema tzgleda, da će engleska publika postati Rusili nevjerna. Manja skepsa u Engieskoj. Kb. Rotterdam, 16. decembra. Po ,,Nl«uwe Courant“-u brzo|avlja londonski dopisnik .^lanche• ter Guardian“-a svome listu 14. o. inj. slijedeće: Nalazim, da su odgovorna Uca zbog note o miru danas mnogo maBie skeptičkl raspoložena, nego juče. Na prvi pogled mogahu se dva ekstremna »hvatanja primjetiti: jedno je shvatanje bilo to, da N.iemačka očekuje neograniče- 1 bo produženje rata i da s toga želi, da se prema svome vlastitome stanovništvu opravđa. Drugo je shvatanje bilo, da Je Njemačka pred slomom i da zato želi da postavl uslove prije, no što dodje do tog sloma. Primjećujem, da osim ova dva •hvatanja postoji medju odgovornim, dobro obavještenirn liclma 1 treće, po kome Njemačka odista želi mir i da bi rado Izbjegla sve ono, što bl dalje trajanje rata gobom douijelo. Engteska je spremna da sasluša prl* jedloge. Oedan članak organa engleskog ministarstva spoljnih poslova. Kb. London, 16. decembra. Raspravljajući njemačke predloge o miru .AVestminstcr Gazette" piše: ,,S obzironi na sadašnji položaj, vjerovatno je, da neprijatelj pokušava, da ( jzazove razdor medju silama sporazuma. Još vjerovatnije je da rezerve središnjih vlastl ne odgovaraju očekivanju, koje se u njih po’aže i da zaplijenjene rumunjske životne namirnice, po njihovom računu, ne dosižu prehranu preko zime 1 proljeća. Mi moramo s toga taj korak središnjih vlasti da smatramo kao obodravajući znak za nas, kako u vojnom, tako i u ekonomskom pvgledu. AIl bi biia brzopietost od nas, kad bi vjerovaii, da bi to mogli — mirno time cdlučiti, što M potiudu prosto na prosto odbili kao vapai nužde, koji nas se ništa ne tiče. NJemačka zna, da je rat izazvao ve iku uznemirenost medju neutralcima, te je zato svoj apef u prvoj liniji nj ma a ne nama upuii'a. Nu sporazum nc treba zbng toga da se usteže da čuje predlog, koji im se podnosi na pravilau način, samo moraju tom prilikom otvoreno reći, da je obve/.a zajedničkog djelania ncopozivna i da nikakvi predlozi nema.iu ni najmanje izgleda da budu sas'uŠani. ako bi Išli na to. da jedna od sporatumnih si!a prevari drugu, ili ako bi ti predlozi tražili, da se sporazum odrekne »vojih nam'era, po koiima treba da se Izrekne pravda i osveti nepravda“. Vierna Engleska. Kb. London, 16. deceinbra. ,,W e s t ni i n s t e r G a z e 11 e“ piše u uvodnom članku: Nijemci očevidno raJunalu na to, da Američani, pošto Belcja bude ponovo uspostavljena, a Francuska oćišćena, neće više pridavati važnosti o- | n >me, šta se u Ruslji i istočnoj Evropi bude dogadjalo. Ako je ta predpostavka tačna, mi bi morali odmah u početku odklonitl svaku sumnju i Istaći, da ćemo mi Rusiji tako isto vjerni ostati, kao što je Rtisija prema naina bila. Brland će govoritl n utorak. (Naročiti brzojav „Beograd. Novlna“.) 2ene\a, 16. decembra. Prema Jednoj vijesti iyonskog „P r og r e s s“ izjavio je ministar B r 1 a n d, da ćconuutoraku sjednid senata saopŠ:iti, koji ćc odgovor dat< site sporazuma na prbcdlog središnjih vlasti. U Istol će sjednlci saopštiti mlnistar, koje se mjere misJi preduzcti prema Grčkoj. Glasovl ruske štampe. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina".) Kopenhagen, 16. dccembra. Većlna ruskih listova osudjuju jednoglasno prijedlog za mir središnjih vlasti. Svrha |e ovog prijedloga, da se poaije nesloga mediu saveznike. Jćječ** piše: Mir je najnovije tane, koje nam šalje protivnik, uvjeren svoje slabosti J36rsenzeitung*‘ piše: Nota Njemačke, Austrije, Bugar.ke i Turske Je novo djelo himbe, koji samo računa na ulične uspjehe. I mi žellmo mir, a 11 ne onaj. koji dolazi iz Berlina. .J'iovoje Vremja“ veli: Trajni <nir je moguč samo onda, kada bude neprijatelj protjeran iz naše zemlje, kada bude uspostavljena plemenita Belgija, juoačka Srbija, a Poijska sjedinjcna. „Djen“ izjavljuje, da prijedlog sre-

I d šnjih vtastJ ne će pr mijeniti opšti položaj. Za to će Rusi upot ijebit svu svlJu snagu, da osivare s\oje dl.eve. Na sve to primjećuje petrogradska ; brzojavna agentura: Glasovi štampe po- I dudaraju se u cij.losti sa mišljenjem glavnih Ijudi u dumi, medju nj ma M i I j u k ovom i Rodičevom, koji su svi jednog mišljcnja, da se moraju odbiti pijedlozj sred'šnjih vlasti. Mir je moguć a1 mo onda, kada budu svi zaposjednuti dijelovi oslobodjeni od neprijatclja i ka !a će sile spcrazuma moći da dikt raju mir. Soninovo stanovište. Kb. ZGrich, 16. decembra. Javljaju se ove podrobnosti o Soninovoj izjavi prigodom prijedloga središnjih 1 vlasti. Pri kraju jućerašnje sjednice talijanske komore odgovorio je ministar spuljnih poslova Souino na pitanje poslanika Baslinija o ponudi za mir slijedeće: „Meni je odista švajcarski poslanik predao notu njemučke viade i tri.u savezničkih sila s predlogom, da se otpočnu preguvori o miru. Svajcarski je poslanik dodao, da on to saooštenje čini u svojstvu zastupnika njemačkih interesa u Italiji 1 taliiansk h interesa u Njemačkuj za vrijeme rata i da ne misll da se primi kakve funkcije u samoin posreduvanju, već da prosto prcdaje notu. Ja sam odgovorio, da to uzimani na znanje. A da na pitanje odgovorim, mogu odmah izjaviii, da u noti nisu označeni nikakvi precizni uslovi, kojirna bi se predlagali pregovori o miru. U ostalome tekst note je u prevodu sacpštcn Agenciji Stefani i biće objavljen, ako to do sad još nije učinjeno. U francuskom ori inaln m tekstu nota, riječi, koje nagovješćuju uslove o miru, slijedeće su: (S nino čita doslovno dotični pasus note). T o j e s v e. Ostalo su rezonovanja o ratu. Ja sarn odgovorto švajcarskom posianiku, da ću se po sasiušanju mo'ih drugova staviti u dosluh s ostalim savezničkim viadama u pogledu odgovora na notu. koja je spnrazumom učinjena od stiane neprijateliskog četvornog saveza. Ja bih dakle molio poslanika Baslinija a i druge poslanike, da ne o t e ž u raspravu toga pitanja, ako su opšte imali namjeru da to čine, jer u ova' o aelikatnoj stvari mnogo je stalo do toga, da savezniđ postupaju jednodnšno, i to ne samo u pogledu predmeta i njegpve suštine, nego i u pogledu izbora samih riječl. A to bl bi‘o nemoguće, kad bi svaki pojedinac odmah u napred htio da objavi svoje upečatke. Dalje nemam šta d a k a ž e m.“ Poslanik BasHni blagodario je na tako brzom odgovoru i uzdržavao se u smislu opomene ministrove od daljih primjedaba. Sacij’allste protivu Brianda. (Naročltl brzojav .BeograUsklb Novina"). Berlin, 16. decembra. „Deutscher Tagesanzeiger“ javija iz Zeneve: Lyonski ,,Progress“ saopštava: Raspoloženje u Parisu }e povodom ponude za mir z b u n i e n o. Socijaliste napadaju Brianda, što je u sjednici komore od sriiede odbio ponudu za mir. Trebao je I morao Je sačekati uslove. ,,Eclalr“ saopštava: Socijnli ti'ki poslanici su održali sktip, u kome je riješeno, da se izda izjava o primanju ili odbljanju ponude za mir. ,,AvaBti“ protivu produženju rata, (Narućiti brzojav sBeogradskih Novinatj Lugano, 16. decembra. Socijalistički list „A v a n t i“ u jednom članku, koji je cenzura većim dijeiotn izbrisala, oštro napada otvoreno, lak> mišljeno nepri.atelj!-tvo, kojim je nacijonalistička gradjanska štampa primila zvanični poziv središnjih vlasti za otpočinjanje pregovora o ntiru. Prvi put se pruža prilika, da umukne oružje i da se diplomatskim pregovo ima povjeri riješenje sukoba. Bilo bi nepametno, upravo 1 u d o ma kojim načinom već unapred odbiti prijediog. Kod svakog ugo\ora traži jedna strana svoju korist, ali to ne Isključuje, da je i proti nik u s an.iu da brani svoje Interese. Niko nema prava da goni narode j dalje u paklenu borbu prije, no što je uč'rjen svaki drugi pokušaj za rtješenjc. Zvanična Njemačka umjela je, da izabere ps hološki trenutak za otpočinjanje precovora o miru. Onaj, kojl bi prijedlog bcz razmatranja odhio, pružio bi središnjim vlastima moralnu i politićku nadmoćmst, kojom bi se pouzdano mogli koristiti kako u svojoj zemlji tako i pred javnošću neutTalnih država j ncprijateijskog inostranstva. Ako vlade oJbiiu prijedlog. onda bi one prije toga morale biti sigurne ne samo u pobjedti, nego i u potpunu saglasnost cri buJu'lm dinlnmatskim presovorima, pa da doista budu u stanju stvoriti onu novu civilizovanu I slobodnu Evropu za bolno napaćene narode. Nota o miru pred talijanskom komorom. (NaroJiti braojav »Beogradskih NovinacJ Basel, 16. decembra, Prema vljesttma iz Rlma, podupiraće stranka Gloilltejeva u komorl pridI pijelno interpelaciju socljalista, u stvari | pitanja inira i da se saslušaju prijedlozi I neprljatelja.

Rezervirano držanje talijanske itarape.

(Naročiti brzoiav »Beogrsuskih Novma«; Luganoj 16. decembra. Cržanje je talijanske štampe vrlo rezervirano. Najveći dio štampe smatra ponudtt središnjih vlasti opasnim ratnim djclom, koie dovodi siie sporazuma u vrlo nezgodan položaj. Isti ,,Secoio“ piše danas, da se prijedlog Njemaeke mora uzeti vrlo o z b i 1 j n o, jer je Njemačka do sada dokazala, da se ne plaši rata.

M šiknjj u An«ericl. Kb. Amsterdam, 16. decemhra. Iz Was!iingtona se ja\ua: Odvratnost protivu izgleda nedoglednog pro .uže ja rata I veoma rasprustrto mišljenje, da sporazumne sile neće biti u stanju da sav ada u N emačku, izg'eda da je u am rički m s\ ijctu glavtia tačka razgovora o prijedlogu za mir. Njcmački agenti ćine s\e što je m jguće, da rasp ostru mišljenje, da će nejmački narod, za slučaj produženja rata, biti primuran na o.anu odbranu, da će se rat u neđogled produž ti i da če Amerika prije ili posliie vjerovatno biti uvučena u rat.

Mlšijenje španske štampe. (Naroau brzojav .rtcoi;radskih Novina*). 2ene\a, 16. decembra. Sporazumu nak onjeni listovi u Spaniji iz,av juju, dj bi, u sl č ju da sporazum odbije ponudu za mir, nastupilo pooštreno produženje rata. Veliki dio drugih listova ist če interese neutralnih država i iskazuje hitnu že’ju, da se sp razum, već i iz raz'oga čo\j-č nttva približi ponudi za mir.

Rot sa Eumuniskom. Dnevua zapovjest bngarskog genera* l'sima. Kb. Sofija, 16. decembra. Generaiisim 2ekov je izdao sliJedeču duevnu zapovjest: Casnici, podčasnici i \ojnici! Jednodušnost, istinita spona izmećju vojske i naroda, koji se okupiše uko prijestola ntudrog kral a, duboki osjećaji veličine sadanjih trenutaka, u kojima se riješava sudbina bugarskog naroda, vaša hrabrost, vaša neustrašivost i vaša odvažnost, kojotn snosite teškoće. > vojničkog života i vaše samopregorevanje, o kojem ste dali dokaza, u vezi sa.ničim nepomučenim oružnim bratstvom izmedju laših savezničkih četa, s kojima vl svuda zajednički djeiate kao braća, podstičući jedan drugoga, vi ste zadobili pobiede, koje svojim obi>nom i same pohjedioce /ačudjavaju, a dušu naših teprijateija pune očajanjem. I dois a, za samo tri mjeseca nama je, ruku pud ruku sa našitn vjernim i hrabrim savezr.icima, pošlo za rukom, da ruskorumunjskoj vojscl' {jriredimo mnogobrojne poraze i d^'M^anemo gospodari većeg dijela ruftn/rtjske kraljevine. Posiije upornih borbi na rijeci A r g esu naše su junaćke divizije, 1. i 12., zajedno sa savezriičkim četama JŠle o. decembra pobjedonosno u Bukarešt. Do sad je više od 120.000 rumunjskih zarobljcnika privedeno, sa 300 tooova, i samo treba još malo, pa da se rumunjska vojska uništi i da i same kraljevinc* Rurnunjske nestane sa karte. Jedva dobismo krvavo zadovoljeuje za uvrjedu, koja nam je prije tri gouine nanijeta. To i jeste uzrok, što su te pobjede izazvale veliku radost. U cijeloj su zemlji održana bogosluženja, a starovništvo je dalo izraza svojoj radosti. To je veličanstven triuiuf. U mome svojstvu kao generaiisim vojske na bojnom polju, ja sam iz cijele zemlje dobio veliki broj brzojava, kojima 1 mlado i staro šalje našim četama ' našim saveznicima čestitke, blagoslove i izjave blagodarnosti. Sječajući se s blagodarnošću dragocjene potpore savezmčkih četa, meni je prijatna dužnost. da u ime Njegovog Veličanstva I u ime domovine izjavim blagodarnost četarna ra bojnom polju, koje se tako hrabro bore protivu naših protivn'ka na sjeveru i jugu, a naročito pukovima’ 3. vojske i 1 i 12. diviziji, koji su neposredno učestvovali u uspjesima kod Bukarešta. Ne manju sam blagodamost dužan da izjavim četama na maćedonskom frontn, a naročito boračktm sr.agama II. niemačke vojske, koje su izvanrednom hrabrošću odbile napade Rusa, t'ngleza, Francuza, Talijana i Srba. te su im put za sjever spriječile za uvijek. Podjela plijena ti Rumunjsko). (Naročiti brzojav »Bfopradskfh Novina«J Beč, 16. decembra. ,Ne h es Wiener Tagbl»tt“ javlia sa dobro informirane strane, da je izmedju A u st ro-Uga rske i Njem a č k e postignut sporazum, kako će podijeliti plijen, kojega su savezničke vojske zadobile u Rumunjskoj. Ovaj sporazum o podijeli žita i petroleja postip. nut je u zajedničkoj ministarskoj konferenciji. Pad Buzeu-a. (Naročtti brzojav »Beogradskih Novtna«j Berlin, 16. decembra. * Javljaju »a rumunjske granice: .OdeskijListok* javija iz Reni-a, da rumunjski vojni krugovi misle, da neprijatelj neće statl narijeci

Buze-u, nego da će napredovati jo? dalje. Nesreća je Rumunjske njenloš vojno-geografski poI o ž a j. Objavijlvanle rusko-rtnnunjskih sporazuma. Kb. Stockholm, 16. decembra. Prema Jcdnom odeikom brzojavu ,,R j e č i“ nnmjerava jedra grupa rumunjskih polit č ra da objavi niz dokumenata, kojl se tiću rus' o-rumunj kih odnosa i načina. na k > i Rusija izvršu e s oje ugovorne dužnosti prema Rumunjskoj. Austro-Ugarska. Vojna zapovjest Njegovog Veiičanstva. Vojni krst Karla. Kb. Beć, 16. decembra. Streffieurs Militarb'att javlja: N.egovo c. i k. Apoštolsko VJičanstvo izvoljelo je milostivo izd.iti slijedeću zapovjest vOjSci i mornarici: Medju svima Mojim ćestitim ratnicima je u ovoin ratu četama pnpao najteži zadaiak. Oni su ti, koji u borbama, sa do sada nepoznatorn žestinom i iztiržijivošću, junacki vrse svoju dužnost, u neprekidnoj opasnosti v erni svojoj zakletvi žrtvuju svoj život za pravednu stvar. Da bi tim mojim hrabritn dao dokaza svoje bLgodarftosti i svoga priznanja, ja ustanovljav^m vojni krst K a r 1 a. On će se izraditi shćno vojnoin krstu od 1914. Dalje zapuvjedam, da se na vrpcama svih odiikovan a, koja su podarena iii koja će biti podarena za hrabro i uspješno držanje pied neprijateljom, ili za zasluge dobroga vodstva, ođmah stave dva unakrsna mača. Od moga min.stra vojnog podnijeti statuti za vo-ni krst Karla, zajedno sa pripada ućim opredjelenjima za izvršenje, imaju se odmah objaviti. Ja naredjujem ministru vojnom, da Mi podnese nacrt upustava, prema kojima će se izvoditi to priznanje kao i priznanje za. stavljan.e unakrsmh mačeva na vrpce. K a r 1 o, s. r. Slobođan propust za grofa Tarno\vskog. (Narcčltl brzojav „Beogradskin Novina'.) Bern, 16. decembra. „Times* javija iz Washingtona: Povodom sprječavan a slobodnog propusta austro - ugarskom poslaniku grofu Tarnowskom, vlada e uputila Francuskoj i Engleskoj i svoje treće saopštenje. Prema razlozima, koje je navela američka vlada, premještanje poslanika je jedno dipiomatsko pravo. Na predhodnu notu, koja je upućena Francuskoj i Engleskoj, nije još stigao nikakav odgovor. Razmjena taoca. (Naročitl brzojav „Beogradsklh Novlna’*.) Krakov, 16. decembra. .Nova' Reforma* .javlja, da su pregovori sa Rusijoin o oslobodjenju, odnosno razmjeni taoca dontjeli jedva jednorn povoljan ishod. Obe strane su se već sporazumjele o uslovima za oslobodjenje taoca.

H! e m a c R fl. Predsjedn : k Batockl o plijenu ruui u nj* skog (NaročiU brzojav .oeograasklh Novtna*). Beč, 16. decembra. Pieđslednik njemačkog ureda za Ishranu B a t o c k i izjavio Je saradniku ,,Zeit"-a ovo: Pitanje o ishrani u državi Je doista nepredvidjenom lošmn žetvom krompira u nekoliko otežano. ali bi I bcz plijena rumunjskog žita, koji je veoma z n a t a n, mogli za nevolju, a!i ne 1 bez brige, Izaći na kraj. Ovako ćemo do nove žetve moći izdržatl ne samo mi, nego ćemo u stanju blti da pomognemo i našim savezniCimadaizdrže do nove žetve. LoŠa njemačka žetva kromnira nije nam dozvolila, ma koliko da smo to htjeli. da naše saveznike i na iome poljn pomognemo. Ali će im MM to naknadieno u nčešću u plijenu rumunjskog žita. U Njemačkoj ćemo mi pr!stupiti mješanju hijebnog brašna sa Ječmom. kao što se to već činl u Austrifi. Ml — to sa svlm otvoreno *zjavljujem. ! nonavljam — ne trplmo nikakvu nevolju I izdržaćemo pouzđar.o.

Pollska kraliNlnii. Obrtl n poljskom stranačkom ilvotu. (Naročiti brzoiav »Beograđskfh Novina«; Krakov, 16. decembra. Prema jednom saopštenju M Czas“-a iz V a r š a v e, medjustranačkl klub, t. j. ona organizacija stra•naka (reallste I narodne. demokrate), kojoj je politička pasivnost bilo načeio dosadapjeg držanja, sad Je preduzeo reviziju programa. Revlzija se "tiče odnosa prema pltanju o državništvu 1 poljskoj vojski. 0 prvom pogiedu lzJavljuju te stranke svoju gotovost, da sadejstvuju u ostvarenju državničkih zadataka. Odncvsno ustanovljenja poU»ke vojske postavljeno Je načelo, da ,,se svaka kap poljske krvi može proHti samo kao posljedlca zrele I svjesne narodne volje". Prema tome ,,Czas“ utvrđjuje. da je „medjustranački klub“ oapustio svoju dosadauju odvojenost.

BroJ 306. ’

Raspuštanje narodnog odbora. (Naroditi br.ojav »Beogradskih Nov.na*/ Plotrkov, 16. decembra. ,„W fadomoscl Polskie** objavijuje jedan članak Iz pera VI. L. Javorskog, u kome se razlaie, da je proklamacijom polj ke države i stvaranjem poljske vojske ispunjen pren a načelu program najvišeg poijskog narodnog odbora, poslije čega će se cdbor raspustiti. P< stavljanjem državnog savjeta u kraljevini Poljskoj biće odredjeno i vrijeme za raspuštatije najvišeg poljskog narodnog odbora. Skunš'ina poslanika u Reichsratu i zemaljskog sabora, koia će se sazvati, a koja je u svoje vrijeme obrazovala najviši narodni odbor, riješiće o putu i načinu. kako će se daije voditi oni poslovi, koji su postali i razvili se iz života najvišeg narodnog odbora, I kako će se dalje njegovati.

Krtzfl u Grfkot. Uitlmatum sila sporazuma GrčkoJ. INaroćid bizojav .BeograOsKih Novlna*). • Pirej, 16. decemnra. Havasov ured objavljuje slijedeče saopšienje' Jućer roslije podne predao ie poslan k 1:11 i o t, kao doyen poslaitna siia sporazuma grčkoj vladi slijedeći ultur.atum: Po nalngu svojih vlada čas e se poslanici Francuske, Vel'ke Bri.an'je, Italije i Rusije sraviti grčkoj vladi sli edeće do znanja. Najnoviji dogodjaji u Ateni lasno su dokazali, da niti grčki kralj, a ni grčka vlada ne raspolažu dovoljnim autoriteiom nad grčkom vojskom, da bi bili u stanju da spriječe bezbijednost I spokojnjst saveznicke vojske u Maćeduniji Pod tim okolnostima sav.zničke se vlade nalaze prinudjene, da rađ> obezbijedjenja svojih snaga od kakog napada ira/.e momen ano izvršenje razmještaja četa i ratnog materijala onaso, kao što je bliže označeno ; prlloženoj .ehničkoj noti. Ovi se razm.ie* štaji 'Jiiaju započeti kroz 24 sata i moraju se izvršiti što je brže moguee O* sim toga biće sprijećen svaki pokret če:a i latnog materijala prema sjeveru. l> slučaju da grćka vlada ne bl pristala na ove zahtjeve, saveznici su mišijenja. da bi tako držanje prestav* Ijalo ak, neprijateljstva. Potpisati su dobiii naredbu, da'sa osobljem svoga pnslanstva napus.a Grčku, ako ne bi od kraPevsko grčke vlade u roku od 24 sa’a. rsčunaiući od predaic ove note, dobili izvieštaj o bezusloviiom usvajanju ovih zahtjeva. Biokada grčkih obaia sve će dntle os'ajati na snazi. dnkie gnd grčka v!ada ne budc daia pntpunn zadnv'iljenje za nnomađjašnje napade. što su ih iz* vršiie ii Ateni grčke Čete protivu savezničkih bez tkakvng izazivania ođ strane ovih posiiedniih. kan i dnk ne budti data dovntfna Jamstva u toma pogleđu za budućnost. Grčka prima u načeiu uitlmatum. Kb. London, 161 decembra. Reuter javlja iz Atene : Postoje znad da će uitimatutn sporazumnih sila biti u. načelu primljen. Nova nasilja slia sporazuma u Grčkoj. Uapšenja konzuia središnjih vlastina ostrvu Sira. — Nje-, mački je konzul umro od ziosta va. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novtna<o Berlin, 16. decembra. Prema vijesti Wolffovog ureda, iskr* 1 cali su se dijelovi pos da sa brodova! stla sporazuma na ostrvu S i r a, p a s u uapsili tamošnjeg njemačkog, austro-ugarskog iturskog konz u 1 a. Njemački je konzul u m r o 24 sata docnije od rana i zlostavljanja. Zavjera protlv žlvota kra’ja Konstautina- Prodiranje grčke vojske. INaročltl brsojav „Beoaradskih Novma".) Zurich, 16. decemhra. Brzojavljaju iz Atene: Kralju cdana vojska, koja je posjednjili dana u tišini mobilizovana, skoro je neprimjetno poćela da prodire u svinia prav-: uima, da bi vojnićki osigurala zemlju protiv svakog nasilničkog pokreta sila 1 sporazuma. Orčka pješadija s e upuiila ponajprije u zonu, posjednutu Francuzima, t primorala je Francuze, da napuste F. katerini. Razna mjesta, koja su stajala pod' vlašću venizeiista i solunskih revolucfjonarnih ćeta, posjele su kralju vjcrne čete brzo jedno za d r u g i m. Ove su čete prešle 1 posjele tako zvanu neutralnu zonu, upo♦rijebivM ovdje ondje i silu. U Ateni suj prikupljcm. mnoge jake čete, ali nijž istina, da &u tamo podignute barikade I rovovl. NeobJ^no uzbudjenje izazvaio je a Ateni jeano vladom objavljeno pismo^ po komj^sh Venlzelos I njegovaf v 19 d oj » kmjeravali, da u A t e * n t u 1 zšfjp sa n s a t p o b I j u m n oš- * tvovfajenlh osoba. 1 ako u pismu ntjesu navedena imena tih oso u •