Beogradske novine

V z I a z i:

dnevno u Jufro, ponedjeljkcm poslije podne.

Pojedinl brojcvi: II BMgra«. I . trajiilm. aaposjednulioa «4 «. I tr. Cata p» *I|hiI .4 . . . . I btlara II HnraUkoJ-SlaroBlJU Bmitl-Harcegafliil I DalmadJI pa djonl od. hraa orog podrufija po djeal od

MJosečna pretplata: U Baogradg I ■ krajarlma rapoljodnutim od e. I kr. Crta za bojnu I etapnupoitu . K fU Boogradu sa dostarom u kotu . . . . | | J U l.r/aiikol-Sla>onl|l, Boanl-Horengorlnl I Oalmadil . . KJBB U o -i«.li», rajirlma Aoa.ro-ooaMks mooarhlla' K S' U inostranslro K 4S#

. 10 kdara . IJ Oelaro = Oglatl po cljenlku.

Urednli'.vo: BEOGRAD, Vuka Karsdžlćs ul. broj 10. Telefon broj G3. Uprava I prlmanje pretpla!« Topllćln renac broj 21. Telefon broj 23. Primanja ogiasa Kneza Mlhajla uL broj 33.

Godina III.

BATNI IZV 3 EŠTA 31 . (zvieštai austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 15. februara. v» Istočno boPSte: iFront marSala pl. Mackensen a: Kod Fo č š a ti i j a odbili snio neBekobko ruskih četa. Na P u t n i su naše patrole uspješno radile ispred položaja. Front general-pukovnika nadvojIvode Jo s I p a: Južno ođ tunela kod MestičaneBtija spriječen je jedan ruski nalet. Front maršala princa L e o p o 1 d a bavarskojr. Sjeverno od željezničke rruge Zlopzow—Tarnopolj i kod Svidnikija u Voliniji napali su naši napadni dijeiovi na ruske rovove. Ova su jpreduzeća uspjela. Protivnik je pretrpio enatne gubitke kako u ljudstvu tako i u jratnom materijalu. Osim toga je istočno od Zloczowa zarobljeno 6 ruskili ofi'cira i 275 vojnika. TaMJansko I jugoistočno bojište: 'Nejpromijenjeno Zamjealk glavara generalnog siožera pl. Hflfer, podmaršal.

Izvješta] niemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 15. februara, Zapadno boj’šte: « . ._ Frntit priiestnlonaslj'eđnika R u p0rechta bavarsUz: U posljednje su se vrijcme na frr ntn Izmedju Armentieresa i Arrasa odigrale mnogobrojnc borbe izjvidničkih odjeljenja. Neprijatclj je kod gvojih čestih, djelimično sa topničkom pripremom a djelimično bez topničke pripreme izvršenih preduzeča pretrpio enatne gubitke. Vojnici, koje smo zarobili, donijeli su nam dragocjene iz-vještaje. koji su popunjcni rezultatima mnogih sopstvenih i spretno izvedenih Izvidničkih r.apada (nasilnih izvidjanjak ijuče je izmedju Serre-a i Somme (topnička borba bila naročito pred veće jveoma jaka, a u njoj su sudjelovali i pinogi teški topovi. Pješačkih napada nije bilo; uslijed naše uspješne vatre idolazilo je samo do malih djelomičnih papada protiv nekih naših istaknutijih straža. Od kanala je do V o g e z a omogućio jasni vidik Ictačku djeiainost. JNeprijatelji su juče izguhili sedam leilica, od kojih je poručnik pl. R i c !i tPodlistak. lia međji. r Nije se još jasno videlo kad smo cišle iz kapije. Bilo je tri sata posie faola noći — rana letnja zora. Mara nas je neprestano pcsmatrala, i jednu i drugu, da vidi da li smo ponele što nam treba. Meni su radila sva čuia; sve sam primetila, sve čula, sve videla, a dušu mi obuzelo čudno, neodredjeno, novo osećanje. Još nikako nisam mogla da shvatim da nas je niaima mogla pustiti onako same da idehio. Ćudi me da se i ona ništa ne bupi, ostade sasvim mirno sa starijom sestrom da produži spavanje. A nas tri same osamnaestogodišnje devojke na plici u trl sata poslc pola noei. Nikada |o mama u mirno doba ne bi dopustila. Idemo da pokušamo sreću sa trgovinom. Treba da u jjduom maiotn Imestu u unutrašnjosti kttpimo jeftinije namirnice i skuplje prodamo ovde h Beogradu. Treba nam da živimo. I sve to ne pada mi mučno, nego zanimljivo. !čak lepo. Ushićena sam što same ovako jslobodno gazimo noću potpuno praznim uiicama. Irrale smo na umu đa će pas stražar sresti i tražiti Passirschein. Mi smo to već pripremiie kod kuće. Bila sam ohola što satn mogia da mu pokažem putne isprave, kad nas je prcsreo zvaničnim tonom: Kamo? Ja nisam mogla mnogo da povorim. I dok su se obe Marc, — tako se kvala ruoja sestra i moja drugai ica, —

h o f e n oborio dvije, te time izvojevao svoju dvadesetu i dvadeset i prvu pobjedu u vazdušnoj borbi. Istočno bolište: Front marša'a princa I.eopolda bavarskog: Na željeznici je KoweI—Luck napalo jedno naše krstareće odjeljenje jedtiu rusku pređstražu i vratilo se natrag sa 1 zarobljenikom. Jugo-zapadno od tog mjesta, kod Kisielina. privele su naše napadtie četc triđeset Rusa i jednu rrpšinsku pušku Iz neprijateljskog roloža'a. Sjeverno od željeznice ZI o c z o \v— ramopolj uspjelo je jedno dobro smišljeno i sjajno izveđeno preduzeće u potpunom obimu. Poslije kratke topničke vatre prodrle su naše napadne čete oko 100 metara duboko u ruske finije. zarobile 6 časnika I 275 vojnika, i održale se pet sati u neprijateljskim rovovima. Medjutim je pošlo za rukom našim minerima da razore prostrane iiodnike za mine i da učine neškodljivim lagume spremijene za eksploziju, koji su vodili do samih naših pcložaja. Front general-pukovnika nadvojvode J o s I p a: Nema naročitih dogadjaja. Frnnf maršala pl. Mackensena: Na P u t n i je dignura jeđna ruska straža, a na S e r e t u odbijen napad više ruskih četa. PriS'anište jc i vojnička postrojenja u Galcu uspješno bombardovano, Mačedonsko boiišfe: Položaj jc neproniijenjen. Prvl zapovjednik plavnog sfana pt. Luđendorft

HlemiitKo-snTeTičKl presouan. Trl dana poslije objave tteograničenog podmorničkog rara Sjedinjene su Američke Države prekinuie diplomatske odnose sa Njemačkom. Od toga su doba protekle dvije scđinice i svaki dan dokazuje, da nije ostalo kod samog navještenja. nego da se podmornički rat u stvari bezobzirno provadja, a ta se bezobzirnost proteže i na Anieriku. Mestalni odnosi. koji su nastali prekinućem diplomatskih veza izmedju njemačkog carstva i Sjcdinjcnih Država, niiesu medjutim joŠ stabilizirani. Na Wilsonovo saopštenje poslanicitna u Berlinu i Washingtonu nije siijedila nikakva objava rata, i gotovo bi mogii držati, da do te objavc ti opšte nećc ni doći. Sa sasvim oficijeine strane

preslišavale kako će se tamo ponašati, kako bi bolji utisak učinile na tamošnje vlasti. ne bi li nas ove ..protežirale“. ja sam pokušaia da sve utiske šlo jače osetim i što duže zadržitn. Meni se dopadala ova noć, jutarnja svežina vazduha, voda što se ttskoro zabele pred našim očima J ova usamljenost, ova nezavisnost. ova iznenadna sioboda. Svttda, u vazđuhu. na svima pređmetima, u mojoj duši, tt morre rnozgu videia sam. osećala sam istaknute reči: prvi put. „Prvi put“ šapnttli i usfostručih ljubonitljivost ceiog svoga biča. Stigle smo. Prva tnisao nam Je biia đa se prijavimo kapetanu. Mara je biia uverena u njegovu predusretIjivost. jer nam je bio poznat. a mcja drugarica Mara nadala se još većem uspehu, jer je znala njegov maternji jezik. Daleko. izvan kuća toga mesta bio Je njegov stan, usamijen na samoj obali. Kapetan je bio stariji čovek, blagih crta. On se obradovao kad nas je video. Gotovo očinski nas predusreo. Sasvim prijateljski, pored ostalih usiuga koje nam je obećao. zamoli ras da budemo itjegovi gosti ra ručku. Pokaza nam svoje sobe naglasivši, da smatramo kao da smo u svojoj kući. I ne misleći na to šta će reći obe Mare, ja sam taj predlng radosno prilivatiia. Meni je taj stau bio dobro poznat. jer je to bi'a kuća moga strica. Brzo sam projuri'a sve sobc. Zanitnalo me da vidim. kako je ovaj stranac naniestio poznate stvari. Jedva sam ih

javlja se. da su posređstvom švajcarskog poslaitika u Washingtonu izirtedju obiju država u toku pregovon. Švajcarska. ko.'a se u ovoni ratu pokazaia kao istinski neutralna država, ublažavajući sudbinu ratniii zarobljenika. dostavljajući ratniin zarohljenicima korespondenciju a i arugiin mnogim aktima stvarnog humaniteta za obje strane zaraćenih grupa, stekla ie nezaboravne zasluge. Ona je kao takva i ncpozvana zapodjela izmedju Njeiuačke i Amerike pregovore, kako bi se rat izmedju ovili obiju svjetskih siia po mogućstvu spriječio. Njemačka je na odnosno pitanje izjavila svrju pripravncst takove pregovore. Njemačka nje ni mogla dati dtugcg odgovora. ier središnje viasti nijesu tražile rata, pa ga nc traže ni sa novim Reprijateijitn3. O tom. da li će ti pregovcrl dovesti do kakvog rezultata ilt su već možda i prekinuti, nema nikakve vijesti. Na svaki način mogu Sjedinjenc Države iz toga postupka Niemačke uvidjeti, da je njemačko tarstvo daieko od biio kakve neprijatcljske namjere protiv Sšeđinjenib Država. Njcmačka je pripravna da d& koncesije na području američkog trgovačkog pronieia, u kotiko ove ne bi tangira'e trgovačku biokaJu protiv neitrijatelja središnjih vlasti. Ostavijetio je na stmnu pitanje. da li če Amerika prekoračiti ovaj izlazni put. Arnerika bi se mogla korisliti r.vom posijednjom prilikom i time pnkazati, da n ! eno neprijateljsko đržanie prema središnjim vlasrima nije bilo iz kakovog predubedjenja za sporazunme sile. nego u stvari samo tt svrhu zaštitc njezinih sopstvenih inferesa. iMedjutim Amerika može da bira ovaj ili onaj put; za njemačku vladu nijesu više mjerodavne VVilsonove odluke. Podmorski je rat u punom jeku; sporazunme siie, koje su njime pogodje-ne, osjećaju ga u daleko većoj mjeri.incao li su to sebi ikada mogie pnedstaviti. dck se za središnje vlasti može reći. da su se tim oružjein poslužiie prije u vcćoj nego li u manjoj mjeri. U Londonu, Parisu I Rimu stoje zbunieni I bez pomoći, gledajući pustošenja, koie ova najnovija borba nanosi njihcvom ekonomskom živofu. — pustošenja, koja se ne mogu ni naibržiin protivmjerama ni svim odbranbenim predlozima više izjednačiti, pustošenja, kcja su za sporazutnne sile iz dana u dan sve to kritičnija. Dobit, koju će središnje vlasti imaii cd djelovauja neograničencg podmorničkog rata, u velikoj mjeri prevazilazi štetn, koju bi one imale američkom objavom rata.

poznala. On ih je ispremetao. dao im nove položaje, pa su gotovo i cbiik promeniie. Dopao mi se ukus ovoga stranca i ako bili ponešto izmeniia. Glomazne stvari su vrlo ukusno razmeštene, a na niale predmete i slike držim da je svetlost trebala drukčije tla pada. v ,,Ne zanosi se.“ prekidaie su me obe Mare. Trebalo je da se tnnijcmo posie pnta. ! đok su se obe Mare iščudjavale tome, ja sarn naiaziia aa je sasvim prirodno, da to uradimo u sobi za toaietu gcspodina kapetana. — Izvoiite, ovde iuia svega, cičcći od srreba pozivala sam Mare: Rayseife, Odola, Pixavona, pontade, pu* dera! i — vrisnuh i neprijatno se trgoh. Naišia sam na brkovez. od koga se osećao miris poznate muške pomade. — Tako tl 1 treba, potsmenuše ml se Mare. Ja ne ztiam za što, a!i od svi'.t stvarčica za mušku toaietu. jedino je brkovez činlo na mene nepriiatan utis?k. — Ali zato sam se od srca osvežila kspetanovom kolonjskom vodom. Brzo su se svikle mojoj slobodi i moja sestra i moja drugarica. A ova druga, osetivši da smo mi sada centar. cko koga se ovaj mali zabačeni svet vrti, počela se razrnetati u visokom tonu. Svaki čas je Bursch-u, koji nam je stavljen na raspoloženje, nalagaia čas jedno čas drugo. Posle vode brzo su joj trebale čiste cipele, pa je naposietku proturila kroz vrata i suknju da joj očisti. — Zašto se tako zadovoljno sme-

koji bi na evropskom tlu jedva I doIazio u obzir. Za središitje vlasti ne postoji više riječ „natrag'*. Sporazumne su sile svojom voljom za uništenjem izazvale iskorišćavanje svih ratnih sredstava središniih \Jasti. a to više Wi ! son spriječitl ne može. To će možda u VVashingtonu i uvidjeti, te bi se moglo lako desiti, da Sjedinjcne Dr/ave ova uvidjavnost odvrati od ohjave rata. koja bi od Amerike tražila mnogo v ! še žrtava, nego ti što bi nattdila Njemačkoj. fimerika I srsđlšnle vlastl. Skupovl za mir u Amer'ul. (Naroati brzojav tBeogradskih Novina Berlin, 15. februara. Kako se neizravnim putem đoznaje iz New-Yorka, odr/ano je prošle nedjelje u New-Yorku T>7 skupova z a m i r. a p r o t i v r a t a. Na nekiip je skupovima govorio B r y a n. Većina je skupova zauzeia demonstrativni z n a č a j. Prevrtijlvl VViison, (Naročifi b.7.ojav „Beogradskih Novina"). Berlin, 15. icbruara. Mnogi njeinački. a i neuttaitii iistovi nastavljaju pisa’ijem o Wi!sonovoj prevrtijivosti. Wiison bi htjeo. da se prtkaže pred cijelim svijetom kao apostol mira, dok u stvari nije điugo nego prosto oružje u rukanta Lngleza. — .,D e u t s c h e T a g e s z e i t u n g“ upozoruje na to, kako se Wi!son Još prije kratkog vremcna pozivao na M o n r o e v n d o k t r i n u, koja ne dopušta nikakvo umiješavanje Amerike u evropske stvari. a isto tako ni obratno. Svoiitn pozivom na neutraice VVilscn se odjednom odriče Monroeve doktrtne i zahtjeva o-1 neutralaca, da se pod vodstvom Amerike stave u najveću opreku sa jednom od zamćenih grupa, kako hi tako drugoj grupi pnniogao do pobjede. uvai je postupak predsjednika američkih Sjeclinjenih Država bez pritrjera u američkoj istoriji i nrotivuslovi svim njenim tradicijama. Ova dvolična. prevr'.iiiva VVilsonova igra ne će nauditi središnjim vlastima, da ii će biti od korisfi za američku l'niiu, to će pokazati budućnost. Ulazak Amerike u rat — siabljenje sporazuma. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Berliti, 15. februara. ,,N o v o j e V r e ni j a" prosudjuje cver.tualni uiazak Sjedinjeni'i Država u rat sa sasvim drugog gledišta* nego li ostala ruska štampa, t doiazi do zakIjučka, da bi umiješaniem Sjedinjenih Država u krvavo evropsko kolo o s I ab i 1 o sporazumne sile. naročito R u s ij u. Njemačka je dobro znaia, šta čini, kad je sebi pribavila jeđnog novog neprijatelja. Njemački će moraini položaj

š! ovaj tudjinac? Usluniarao se sav srećan kad mu zapoveda moja drugarica. Možda prvi put. od kako je ovamo zabasao, čuje iz ženskih rsta jezik, koji je cd majke naučio. Vidi se da nai’n sve cd srca čini. obe:ava nam kupiti sve namirnice vrio jeitino. A mi smo opet vr!o zadovoljne što nain je odmah u početku ovako dobro pošlo. Kad smo bile gotove. izišle smo na verandu. Tamo se beieo postavljen sto. Za njim je seđeo kapetan. Sve je bilo izvanredno: domaćin pieljubazan, jela najbolja iz te sezone. Obe Mare su se ponašale kao velike dame. A ja sam bila gotova da se nasmejein za svaku sitnicu. Moja dosetljiva drugarica našla je uvek momenat da objasni kapetanu, radi čega smo došle i da ga obveže sa puno većih i manjih usluga. Možda bi u drugej prilici bilo teško na ovom vrućem danu ostaviti prijatno zelenilo i hladovittu, pa posle onako dobrih jelu krcnuti na tumaranje od četiri sata. Ali ovoga puta ni umor ni vrućina nisu mogli da osiabe moju radoznalcst. Kako ii će daljs izgiedati u trgovini, n pratnji jednoga Bursch-a, sa protekcijom gospod'na kapetana! Naslalo je pravo jurenjc. Treba ovim svojim prvim poslonr nspeti. Treba se moći pohvaliti kod kuče. Mare su se počele tužiti na neke nezgode. a ja sam ih bakšišom uklanjala. Brzo sam uvideia da je to pri ovakvom putu neophodna potrcba. Najzanimljiviji je bio onaj momenat u trgovini u kome su seijanke i drugi prodavci pckušavali nas da prevare i mi njih. I kad je njima poiazilo za rukom ja sam to vide'.a na njihovom

biti ojačan. kada će protiv nje stajail goiovo cijeli svijet. Kraj toga će onda Njemačkoj biti ciakšan položai kod tnirovnih pregovora. Ratni će ciljcvl sporazuma, koji idu za uništenjem Njemač* ke. u'azom Amerike u rar, a u t o m a t« s k i i š č e z n u t i, jer če doći do svog izražaja uljccaj njemačkih Atneričana. Nikakav obzir prema američkim brod®» vima n za pokus“. (Naročiti brzojav „Bcogradskih h'ovina“’ Berlin, 15. februara. Bcilinski listovi saglasno naglašuji*. kako je pos\ : is k 1 j učen o, da bl njcmačke podinornice mogle dobiti neko posebnn naredjenje za iznimni postupak preina američkim brodovima ,,za pokus“ (,,St. Louis“ i ,,St. Paul“), a još manje za one amcričke brodove, koji u tako kri* tičnom momentu pra-re neslane ooklade (..Orleans“ i „Rocheste"). Američkim je b ođov'ma, ako ne žete da budu torpedi* rani, otvoren samo jedan put, a to je onaj, koji je propisala njemačka vlađa. Svald brod, koji postupa protivu tim propisima, srlja u svoju propast. (Prema jednoj jučeranjoj vijesti „St. Louis“ nije još nastupio svoga puta. Op. Ur.). Put grofa Bernstorffa. Kb. Kopenhagen, 14. februara. Kako ,,N a t i o n a 11 i d e n d e“ javIja, dobila je skandinavsko-amcrička linija od svoga zastupnika u New-Yorku bczžično saopštenje, da je poslijc dugih pregovora sad već riješena stvar o odlasku parobroda „Frederik VIII.“. Parobrod je dobio dozvc*j, da primi ranije vcć prijavljene putuike i tovare. Svega će sa njemačkim posianikom grofom Bcrnstorffom i njegovom pratnjom bili na brodu oko 1000 putnika. Brod će vjerovamo poći iz New-Yorka 14. fcbruara 1 prvo če pioviti za Halifax, gdie će se izvršiti engicski pregled. Odatle će uzetl pravac za norvešku obalu, da uplovi u pristanište Kristianiie. Odnosno polaska brodova „Heilige Oiaf“ i „United States" nbe još ništa riješeno. Udružena parobrodarska društva nailaze na tc^koće u pripremama. jer brodari, s obzirom na opasnosti plovidbe, ne pristaju na stare nslove najma. Oni traže znatiio veće drevnice. Spremanje Sjedinjenih Država za rat (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina") Zurich, 15. februara. Švajcarske novine doznaju iz NewVorka, da je američki kontre-admir’aj P1 a r y umolio Wilsona, neka odmah nabavi jeđnu letiličku eskadru za obranu obaie. U prvoj bi se polovini ove godine i rn a I o izraditi 2500, a u drugoj poloviaf 5000 lctilica. Amsterdam, 15. februara. „Herald" javlja, da u New-Yorku svom žurbom rade na izradjenju jedne žične nireže od tri kilometara, kojom bi se u slučaju rata moglo noću đa zatvori new-yorško pristanište. — Vlada je kod raznih brodogradilišta naručila 57 Iinijskih brodova i 61 pođmornicu.

licu, a kad je uspeh bio na našoj strani onda sam to osetiia u duši. ,,I jedno i drugo nii se dopada, ovako se mi uzajamno potpomažen:o.“ ,.Ne zanosi se“, bio je stari uzvik mcje sestre. Ali uigde nismo zaboravilc kako. treba da izgiedamo. L’pozoravale smo na to često jedna drugu. Mast, jaja, pasulj, koševi za jaja i tome slično, — kohko smo puta izgovorili toga dana ove reči! Aleni je izmedju svega toga padala na pamet večera na koju nas je po/vao kanetan i na kojoj će biti još neki njegovi prijatelji. — Kad je osialo da se za pakovanje robe pobrinu drugi. krenuli smo se stanu kapetanovom. Kako je neobično lep put do stana kapetanova. Kad prodjemo seio, idemo kroz veliku baštu, iz koje se —■ čim udješ — ugleda voda. motomi čamci, a ovamo bliže, u strani. stan kapetanov. koji je činio misak vile. Velika okrugla svetlost videla se sa prednjeg dela stana, gdje je biia veranda. A na čamcima je gorelo \ iše malih osvetlenja. Sinu mi kroz glavu da su tu stanovi prijatelja kapetanovih o kojima je on govorio. Pao je prvi mrak. Na verandi nas Čeka kapetan sa svojim prijateljima. Nakloni i kavaljerski gcstovi pri upoznavanju sledili su po propisu. Hteia satn da se setim gde tako nešto beše episano. Ali ode.... ne mogu se zadržavati. Komični smo i/Rlcdali i jedni i drugi. Na obe strane se trudilo da se učini što iepši ulisak. Večera je biia pravi mali banket. šampanj. torte, pa ni cveće uije izo-