Beogradske novine

Strana 2. Bolest rushog carevlća. (Naročiti brzojav. „Beogradskih Novina"). * Bem, 21. marta. Lyonski listovi javljaju iz Petrogra(ril a, da je ruski c a r e v i ć, koji se nalaa ti jednoj kasarni u Carekom Seiu, pbolio od malih boginja (mrasulja), te sc n.afazi u velikoj groznici. Car u Livadiji. U z n e m i r e n i ,,T i m e s“. Kb. London, 21. marta. „Timcsu" javljaju navodno iz PeIrograđa, da vlada veliko nezadovoljstvo zbog toga, što su reakcijonarci pustili da car otputuje u Livadiju. Ruska se vlada drži pametne taktike američkog ,,cowb o y s-a", koji imade posla sa stokom što iioće rta pobjegne. On u tom slučaju mora nastojati, da toj stoci zakrči put. To je jcdinataktika, k o j oin se m o že d a spriječi katastrofa u Petrogradu. Pobjeda rtiske socitalističko stranke. i Kb. Stockltolm. 21. inarta. Svedski listovi vide u petrcgrad*kim dogadjaj'.ma sve jaču pobjedu soeijalističke stranko mica- Talco pišc „Svenska D a i b 1 a d e i“: Na englesku se želju razvib u dumi zas.ava revolucije, te se tako mogla da svuši Teakcijonarna vlada, na koju se sumstjalo da teži za mirom. No stvari su se razvilc tako, da je radnička stranka, koja već dugo traži zaključenje tnira, prisvojila sebi svu v.asr. Za Englesku najnoviji ruski dogadjaji značc jcdno novo razočaranje. Skupština radnika 1 voinika u dumf. Kb. Rotterdam, 2J. inarta. ,,Tintes“ javlja iz Petrograda: ’Odbor radnika i v o j n i k a održao je u tavrijskoj palati veliku skupštinu, kojoj je prisustvovalo 1300 lzaslanika. Pošto poslattičke kttipe nijesu dostaja3e za toliki broj učesnika, smješ:eni su preostaii izaslanici na ministarske stolice, novinarska nijesta i galerijc. Cejdže je u svom govoru uz bitrno odobravanje svih prisutnih objavlo uspostavljenje Internacijonale. Budući da se ispostavilo, da skupština nije u stanju, da riješava o dnevnom redu, zaključilo se, da se broj izaslanika ograniči. Rusija — republika? Kb. Stockliolm. 21. marta. U svoni uvođniku o dogadjajima u Rttsijl piše „Svcnska Dagbiadet“: Iz Miljukovljevog brzojava ruskiir. poslanicima u inostranstvu izlazl, da Je Rusija prlvretneno još republika. VSliki knez Mihajlo Aleksanđrović nije regent. Novi je minista* * pravde K er e m s k i j izjavio odmah poslije svoga stupanja u vlađu. da osiaje i daije rcpublikanac. Iz činieniee. da se u Miljukovljevoj brzojavnoj noti ništa ne spomiuje o ratu i ratnini ciijevhna« moze se naslućivati. da je Keremskii ostao m svom stanovištu, kojc je izja’To ii gosudarstvenoj duml još u iebruaru, a prcma kojem je on odl’<ča» protivnik utopištičkih ratnih clijeva (usvajanje Carigrada 1 t. d.). Keremskij dakle ne može biti za nastavak rata sa Njemačkom, on naprotiv očigledno želi skori inir, kako hi ?e Ruslia posvejna mogla da posvetl svojem veiikom unutrašnjem oslobodjenju. U Petrogradu se širl an«rhifa. Kb. Berlin, 2i. marta. ,,B e r 1 i n e r L a k a 1 a n z e i g e r“ 'doznajc, da anarhistička agitacija u Petrogradu uzima sve opasniji obliit. je on za nju, od toliko na plehu pečenih i prodavanih jagnjećih glava, naročito izdvojio i čuvao, • Ali docnije, to je sve redje i rcdje bivalo. Baba Stana morala je prestati da daljc pere. A izgiedalo je, da ona aiije bila više ni potrebna. Odavna, valjda videći po njoj kako se može pranjem tih stranaca doći ao lepe zarade.muogo novaca, počele da se vidjaju kako iz prave varoši dolaze drugc mladc žene pa čak i devojke i mide se, da peru. I to toliko njih, da je gotovo svak't han, aščijinica i pekaruica imala svoju. I kako bi koja otuda došla. više $e ne bi ni vraćala gorc, u varoši. Eno i „stri•žena Marika" istiua seljanka, ali sa večito vrelim i rumenim jagodicama nikako ne lzbija otuda. A na njima samima gazdama i slugama, po tlm pekaruicama i aščijinicama, io se poznavalo. Lica su im već bila čistija, lialjine oprame, okrpljene. Nisu više išli kao pre uvek nezakopčani. neumiveni i razozureni po svojim radnjama... Baba Stana je sve to videla i znala. Istina sa jetkošću, ali znaia je zašto oni sve redje i redje doiaze k njoj. Još manje da kao nekada, posle svake subote i pazara, da je obilaze, a kamo li da ako ne oni sami, a ono po svojim -vlugama šalju ponuda: rakije, pečenja, što im je preostajalo od prodaje. Pa ni Stavra-grk. 1 on prestao da joj dolazi. A nlje boiestan. Svake subote. u oči pazara, čuo bt se njegov jak, kreštav glas, kako dočekujc l pozdravlja sa naNladom gostc i pir.nike. Ali najtežc joj je bllo, što ovamo kod nje u njenoj kučlcl uigde nikoga uije bllo. Ona njcna suluda sluškinja, koja je nekada sedela u kujni, oko ognjišta da pazl na vatru

Cetvrtak

Radnici drže govore na ulicama i otvorenim mjestima protiv proklamacije privremene vlade. Mjesta govornika zauzimaju sve više I više studenti, all ovi ne uživaju nikakav autoritet u masi. Ozbiljnu opomenu vladinu, đa se svaki lati svog redovnog posla, slabo ko sluša. N1 u jednoj se fabrici ne radi. Vojnici više ne pozdravljaju časnike. Kb. Lugano, 21. marta. Po ,,T i m e s“-u izjavila je radnička dclegacija, da je posianik K e r e ms k i j ušao u privremenu vladu pod uslovom, da se slobodoumne mjere sprovcdu u prkos ratu. U buduče iinaće manifest privremene vlade da nosi i potpis duminog predsjednika R o d z ia n k a, koji je uspio da uuese u program vladin i uslov, po kome će svima narodnostima u Rusiji biti đozvoljcno da definišu svoju narochiost i da razvijaju svoju kulturu, kao i da se iz radliičkih i vojničkih delegacija obrazuje odbor, koji će imati da nadgleđa rad privremene vlade. Tučnjava izmedjti vojnika i socijalista. Kb. Berlin, 21. marta. Pariški listovi donose o dogadjajima u Rtisiji skroz oprječne vijesti. Prema jednim vijestima izgleda, d a j o š n i j e slomljen otpor vojske protiv novoga režima, dok prema drugiin vijestima bijesne teške borbe protiv stanovništva, koje je zadahnuto socijalističkim idejama. Petrogradski listovi donose, da je nova vlada neopozivo zaključila, da se novi sveopšti izbori provedu tek poslije zaključenja mira, no u tom se sadanji vodje revolucije nijesu još složili sa radničkim predstavnicima. Pobuna u mskoj baltičkoj floti. P o g i n u o a d m i r a 1 N e p e n j i n. Kb. Stockholm, 21. marta. Petrogradska brzojavna agencija javIja o pobuni u ruskoj baltičkoj floti: Jedan je dio flote izrazio vrhovnom zapovjeđniku baltičke flote admiralu N epenjinu svoje povjerenje, dok mu je drugi dio izrazio nepovjerenje. U n a s t aloj pobuni poubijan je jedan dio časnika, dok jedrugidio ranjen. Izaslanicinia je dume poslije dul,eg pregovaranja uspjelo, da se mir opet uspostavi, a mornari priključe revolucijonamoj vladi. Sada vlada posvemašnji mir. Nesrećnim je slučajern ubijen i admiral Nepenjin 17. o. m. Stroga cenzura depeša u Rusljf. Kb. Stockliolm, 21. marta. Finski listovi vele, da za sađ nije moguće dobiti objektivne depeše iz Petrograda. Samo neki predstavnici londonskih i pariskih listova imaju monopol da šaiju novinarske brzojave, koje Miljukov rediguje. Stanovništvo je zabrinuto i dobra polovina njegova smatra, da se ovo stanje ne može održati, te zato strahuje od daljih dogadjaja. Držanje ruslcih generala. (Naročiti brzojav iBeogradslđh Novina«; MahnO, 21. inaria. Predsjednik <dunie Rodzijanko obralio sc « iine revolucijonai-ne vlade brzojavno na generale Ruskog, Ecverta, Ale ks e je v a, B rusilova, Our k a, Saharova, Lešickog i Ščerbatjeva i pozvao ili, da se pridruže revolucij i. Dok je gfavar glavnog 6tožera general Aleksejev, koji je bio i prije pristalica liberalnih ideja, odgovorio dosta optirnot i u prilog revoittcije, odbio je general Brusifov svaku zajcdnicu sa revolucijonar nom vladom. 1

i na dugačka korita u kojima se slagao i prao veš, sada videvši. kako Srana sasvim ostavljena od mušterija i jednako ćuti, a njoj nikada ništa ne zamera, već što god joj zaištc ova joj daje, jednako je sve više i više tražila, da se Što bolje najede, pa da onda, ccloga dana, đrhteći da ne bi izmrzla. makar u najvećim vrućinama Icži tamo u kujnl uvijajući se ponjavama i krpama. Korita u dvorištu osušena stajala su izvaIjena i isprepuklu. A i sama joj knćica došla trošnija i rrulija. Zaudarala jc na prašinu i crvotočinu. Trebala jc sarno jedna iskra pa da se sva upali i izgore. Zato se valjda baba Stani i ne milelo da sedi u kući, a još manjc u kujni, dvorištu, gdje se je ona sluškinja vukla i uvijala u dronjke, već je celog dana sedcla na ulici, isprcd svoje kapijice, slušajući kako prolaznici, osobito komšije, spazivši je i odinah sećajući sc na ouo ,,njcno“, sa gnušanjcm. okrećući glave ođ nje, čak i kada odmaknu. sami sebi govore: — I još ne umirel A ona je htela umreti. Zclela je. Dosadila joj ova starost i usamljenost. S dana u dan osećala je kako joj ćoškasta, laka glava sve više i više vučc k zemljl i teži joj. Prsa joj se sa ledjima spajaju, iepe, te jedva ih može na svojim već oteknutim nogama držati i nositi. A i vrerne ioj dosadjuje. Svaka zima, proleće, svaka promena nju stiska, gnjavi, da sa mukom oči otvara, kamo li ruke da nrože dizati i njima raditi. A najgore joj je bllo jesen kada dodje i kada sve ogoli i opusti. PoČnu oni neprekiđni vetrovi da prodiru svuda, kroz zidove, vrata i pukotfne. Cele noći zavijaju, huču, pa posie kao sjedinivšl se dižu se iznad kuća, iznad va-

Beograđske Novlae general Ruskij nije htio da čuje, d a p r ekrli »voju zakletvu caru. General Ewert je braojavno odgovorto, da on o s t aje vjeran caru, ali pozđravlja želju naroda, koja traži pobjedu. Generali Gurko, Lešickij i ščerbatjev odgovorili eu takodjer, da oni ostaju bezuvjetno vjerni caru. General Saharov nije u opšto odgovorio. U narednim daninia Vodiče se pregovori izmedju glavnog stožera vojsko i revoluđjoname vlade. Ove če pregovorc voditi Rodzijanko, Gučkov I Miljukov, pa će se raspraviti u prvom redu pitanjo opskrbe i popunjavanje vojske na bojnom polju. Južna Rusija pristaje uz cara. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Kopenhagcn, 21. marta. Svc se višc potvirijnje mišljenje, tia mska revolucija neče pnotcči onako giatko, kako je to želila nova ruska viada i njent engieski prijatelji. Preina posljcdnjim informacijama traju još uvijek borbe izm e dju revolucijonarnih i car u v j e r n i h č e t a. U PetrogTađu je dođuše došlo do mira, ali je taj mir polučen samo na način, što je nova vlada odmah dopremila u grad velike količine žita, koje su podijdjcne medju stanovništvom. Pošto je ovo žito brzo potrošeno i ponovno nastupila glad, došlo je do noviii rađničkih (demonstracija. Ozbiljnije od o\ih su činjenice, d a j e čitava južna Rusija ostala vjern a c a r u. Gradovi Kijev, Rostov i Odesa tt i mnogi drugi gradovi stali su otvoreno na stranu cara Nikolaja. Ovi su gradovi odiučili, da se oružjem u rud bore za svog cara. U svim crkvama u južnoj RttsijtiS vršc sc molitve za cara i proklinju zavjorentei u Petrogradti. Jednom riječju Rusija jc podijeljena .u dva logora, koja su oba odhtčila da se medjusobno bore do posljednje kapi krvi. Zato je netnogućc reći unaprijed, kako će se razviti i kako dovršiit prilike u Rusiji, Demokratizacija ruskog ustava. Kb. Kopenliagen, 2i. marta. „Zapadujačka" ruska socijalistička adruženja u Kopenbagenu održala su juče zajedničku skupštinu. te prihvatila rczoluciju, u kojoj se veli: „Demokratizacija će ruskog ustava, koja ima đoći pod utjecajem rađničke stranke, omogućiti socijalističkoj stranci u Rusiji, koja nema interesa na podjarmIjenju tudjih naroda, da postane važan faktor kod uspostavljenja mira; mir će biti diktiran od' 1 suverene narodne volje, — mir, kofi ne teži za osvajaitjem. U-tome cb 1 Riftiju poduprijcti svi narodi“, Zastoj ruske ratne inđustrijc. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina“) Mafmd. 21. martaU cijeloj je ruskoj industriji već od tri nedjelje ovatno nastao zastoj. Radnici još uvijek štrajkuju; nestalo je svakog gorivog materijala, a žeijeznice ttte dovažaju mkakvih sirovina. Ovihi-'sir-zastojem pogodjene i 6ve tvornice munidje i oruija. Velikc Putilovske. tv.ornice od nekoliko đana nikako ne rade. Kada će u tim tvornicama započeti ponovno rad, ne može se ni iz bbza proreći, pošto radnid ne pokazuju nikakovu volju za nastavak rada. Oslobodjenje 200 finsklh političklh zarobljenika. Kb. Stockholm, 21. marta. U Pctrogtadu jc pretna vijestima stockholmskili listova oslobodjeno oko 200 finskih političkili zarobljenika. Odstranjenje titula ekselencije. Kb. Amsterdani, 21. marta. i,D a i I y C h ro n i c 1 e“ dobiva iz Peiragrada, da je nova vlada odstranila titulu

roši i jure se po poljima sušeći i ono malo zeleniia što po prisojima i zaklonima preostalo. A tamo, gore u pravom gospodskom i hadžijskom delu varoši, nastajalo bi dovlačenjc drva, kupusa i klanje stoke i spremanje pastrme i zimnice. Nastala bi vcselja, svadbc, slave, proševinc. Nikako ne prestaju svirke, pesme i pucnjava pušaka od veselja. A ovamo kođ nje, jedino što sc ona njena sluškinja, sasvim obezobrazivši se sve više i jače dere i ište, natresa na nju: — Daj mi, mori, da jedem) Pa ne samo to, nego počela i neke svoje drugarice, prosjakinje i isterane sltiškinje da dovlači ovamo. Cak suludi Jovan i Menko gajdardžija, kada bi bili isterani iz koje mehane i njihoviii štaia tu bi dolazili, da sa onim sltiškinja/ma po kujni i dvorištu nočivaju, a I da se uvek tuku medj soboin što tobož jedno drugom krade ponjave u kojima spavaju. I onda prava jesen. Večita magla, večita kiša. Duge noći. A ona ne može iz kreveta u onoj svojoj sobici da se makne. Leži. Oseća. kako joj kosti, kao raspadnutc i odvojenc. svaka za sebe teže i leže nepomično kao neko kainenje u postelji. AII nra kakvo bilo vreme. ma koliko ono bila bolesna, nikada ne bl moglo biti, a da subotom pred tnrak nje ne bude ispred kapije, na ulici. I to onda kada bi nastalo ono sa pijace i iz kafanica i aščijinaca raziiaženje i prolaženje zajedno sa kupljenom stokom. Tada jedva bi se ona raspoznala na kapiji, toliko bi bila zgrčena, ali zato opet obučena u novoj anteriji, povezana novom šamijom, pa čak i cvećem zakićena. Ako ne bi bilo prirodnoga cveča, ona bi se zakitila veŠtačkim. od hartije i platna. Sa mukom, ali ipak još raspo-

22. marta 1917. . - „ekselencija" ( n Prevashadjiće)jstvo“). Ministri će «e od sada naslovjjiVati samo sa „gospodin ministar". Držanje Finske. Kb. Stockliolm, 21. niarta. O prilikama u Finskoj donose ,,D a g e n s N y h e t e r“ vijestl, Iz kojlh proizlazl, da je koinislia durne, koja putuje kroz zemlju, stigla danas u Torneu. UHelsingforsu izvršio se prevrat vvlo brzo. Broj se poginulih časnika cijeni na oko 100. Prema izvještajima iz Rusije đočekana je komisija dume posvuda sa velikim cdušcvljcnjem. Na nekim mjestima izašlo je stanovništvo pređ komisiju sa glazbom. Posvuđa se svirala finska narodna himna i marseljeza. Svi su finski govornici zatražili u svojirn govorima, da se budući odnos izmedju Rusije i Finskc itnada da izgrađi na principima slobode i prijateljstva. Finska štampa traži saziv finskog sabora. Obustavljen poštanski saobraćaj sa Rusljom. (Naročili brzoj'av »Beogradsbih Novinaip Beč, 21. marta. Zajednički urcđ za obaviještenje o ratnim zarobljenictma javlja: Prcma novinskim je vijestima obustavljen u o\ r aj čas svalci poštanski saobraćaj neutralnih država sa Rtisijom. Upororuju se stoga rodjaci austro-ugarskih zarobljcnika, da se ne uzrujavaju, ako neko vrijcme ne dobiju vijesti iz Rusije, a ujedno im se prcporučuje, da se privrerneno sustegnu svakog pisanja za Rusiju. Ured za obaviještenje stupio je u pregovore sa švedskitn crvenim krstom, pa će izvijestiti javnost odmah, čim poštanski promet sa Rusijom bttde opct omogučen. Tleosrtmlčenl podmornlčkl rot. Potopljeno 116.000 tona. N o v p 1 i j c n n j e m a č k i h p o đmornica. Vićolffov ured javlja: Ovili đana potopile su njemačke podmomice u englcskom Kanalu, Atlantiku i Sjevennom moru ukupno 116.000 registrovanih bruto-tona. Medju potopljenim brodovima nalaze se: englcski oružani parni brod „C o n n a n g h t“ (2648 tona), jedna engleskj nepoznata oružana barka od 1200 tona, engleski jedrenjaci „AdeIaide“, „Oaselia", „Mac Men 1 ’, ,,Ab a j a“, ,,U topi a“, engleski ribarski parni brodovi „Redkap“ i ,,H. I ngrant“, dalje dva nepoznata engleska pama broda od 5000 i od 9500 tona, talijanski parni brod „Cavour“ (1929 tona) kao i jedan nepoznati tab'janski pami brod od nekih 3000 tona, belgijski parni brod „Hak nant“, ruski jedraijak „Sveti Teod o r“, jedan veliki nepoznat parni brqd za prenošenje morske trave od nekih 6000 tona i jedan nepoznati tovarni parni brod od nekih 5000 tona, španski pami brod ,,Gracia“ (3129 tona), grčki parni brod „Teodorov Pangalas" (2838), norveški pami brodovi „Storsas", „Stavang'er", „Lars Forstenaer", ,,Th ode“ „Fragelund" 5 norveški jedrenjak „Herrncs", Potopljeno 400-000 tona francuskih trgovačkih brodova. Kb. Bern, 21. marta. ,,I n f o r m a t i o u“ piše. da je središnji ured francuskili brodovlasnika ustanovio dosadašnji gubitak francuske trgovačke marinc sa 400.000 tona, t. j. 17% sveukupne tonaže, kojom raspolaže francuska trgovačka mornarica.

znavajuči, svakoga bi odgledjivala, kao otpraćivala, ma da nju niko već nije otpozdravljao. I ako bi je neko video I poznao, činio bi se nevešt. Jedrno Sulja Džambas. Ako bi on tada bio na pazaru i kao uvek kupovao stoku, a najviše mladc konje i pošao ovamo. čim bi nju video, odmali bi zastajivao. Još odozgo, kada počnu sa pijace ovamo da prolaze poznao bi se njegov ,,buljuk“ kouja. Najveći i najlepŠi. Sve povezani repovima jedno za drtigo. On napred, na najlepšem konju. Oko glave uvijen čalniom i vunenim Šalom i kao nekada sa po deset i više oko pojasa i siljava obešenih kamdžija. Samo sada podgrbljen. Ne izvija se kao pre besno i kamdžijama ne izmahuje da iza sebe đovodi u red buljuk. Podgrbljen, malaksao gotovo kao usadjen i učvršćen u samaru klatl se troino 1 uspavano. Oko njega, sinovi i unuci. Dugih obrijanih glava, dugili nogu, na neosedlanim. sada kupIjenim konjićima i sa prutovima pomamno gonc i obilaze ostali buljuk. I Čim počnu da se onamo. ka baba Stauinoj kući približavaju, a znajući da je ona već ispred kapije i da će sada otac, čim je vidi, odmah sići, zastali 1 sobotn i svom tom kupljenom stokom zakrčiti celti ulicu i time privuči opštu pažiiju, odrnaii bi oni, kao da to izbegnu, počcli življe, brže da teraju konjc... A to bi baš starca trzalo I razdremljivalo. Odmah bi rukama zaustavljivao i silazio sa konja. Poturajući se, vadeći iz siljava „pljosku" sa rakijom dolazio bi k njoj. — Stano! Baba Stano! Kako si mori? Kako si starka? Može Ii se? nudio bi joj rakijc. Ona, jedva s nuikom raspoznava-

Bcoj 79. Potopiieni brodovl. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina‘7' : Bergen, 21. marta. ; Norveški brzojavnl ured javlja, đa se potvrdila vijest o propasti norveškog parnog broda „0 r i v o n“ (1930 tona). Brod je propao u Sjevernom moru, a od posade, koja se sastojala ođ 16 Ijudi, nije niko spašen.

Borbe na zapaflu. O njentačkom napadaju na tišće Tiiemse Englesko službeno izvješće. Kb. Lonđon. 21. marta. ■ Adiniraiitet javlja, da su njemačke pomorske snage, sastojeće se od satnili torpednih razarača, napale na englesku obalu, te gadjale neutvrdjcno mcr.-' sko kupatilo Ramsgate. Kad su se pojavilc engleske pomorske snage, neprijatelj je odstupio. Jedan je britski razarač potopljen, a jedan torpednim liicem oštećeti. Potopljen je takodjer jedan engleski trgovački brod. Nije biio moguće ustanoviti, kakva je štcta nanescna njemačkim razaračima. Pred pokretni raf na zUpadu. Kb. Amsterdam. ?!. mar.a. Vojui saradnik ,,T yjd“-a piše: Nik’o neće moći da vjeruje, da je uzrok’ njemačkog odstupanja na zapadnom frontu englesko topništvo, kako to tvrdi engleski zvanični izvješraj. Nije vjc* rovatno, da stt Englezi mogli u kratkom vremenu dovući dovoljno teškog topništva 1 mtmicije, koje bi bilo potrebno, da se unište jaki njemački položaji. Po sveniu što se đogadja na zapadnom frontu izvan svake je sumnje, da Nijemci nastoje zadoblti potrebno zemljište za pokretni i odlučni boj. Velike operacije na zapadu dokazuju v e 1 i č a jnu i jaku strategiju maršala Hindenburga.

n ] e m u t k s. Nove Hindenburgove osnove. * Kb. Lugano, 20. marta. „CorrieredellaSera* donosi prema jednom brzojavu, da njemačko odstupanje nije posljedica engleskog pritiska, nego dobro promišljena osnova, koja nipošto ne znaći odricanje na jednu novu ofenzivu prema Parisu. Amerlkn I sreflišnle viasti. Svršetak štrajka anicričkih ^ želiezničara. Kb. New-York, 21. maria. Prcma vijestima Reuterovog ure-, da, došlo je do sporazuma izmedju dW rekcije američkih žeijeznica 1 željezničarskog saveza, tako te su štrajkujući željezničari započeli opet svojim radom. Zeljezničarima je odobren 8-satni dnevni rad, a plaćaće im se i posehni satovi.

Fnntuska. Fraitcuski razarač potopio — franc»sku podmornicu. Kb. Bern, 20. marta. U marseljskom zaljevu potopio je jedan francuski torpedni razarač jednu francusku podmornicu u mišljenju, da je njemačka.

jući ga, radosno, čisto kao da grakće, predusretula bi ga: — A —- — a Može. može’. — Evo rakije! Nazdravi mi! 1 đa ne bi ona kao ispustila iz ruku tu „pljosku“ sa rakijom, on bi joj sam, brižno, pažljivo uturivao u njene-stare suve rukc. Ona bi pila, ali posle svakoga gutIjaja sa neugoduošću — jer zna, da će joj posle od toga teško biti odbijala bi: —- Ne tnogu višc! ’ Pi Stano! Pi stara Stano! Kako si? Živiš 11? Možeš li živeti? Usrdno. bratski počeo bi Sulja. — Živhn?! Nekako jeiko. odgovarala bi mu ona kao tužeći mu se. Sulja, zagrejan, imzdravljivao bi joi pijući u njeno zdravlje i počeo bi da se njome šali, da je dira: — Zašto, rnorl, ne podje za mene, da mi budeš žena (ma da jc on muhamedanac) kada te onoliko molih, kada ti tolikc haljine i nize dukata doneh?! — Hajde, hajde, pijanico! I to , pijanica" bilo je nešto intimno. kao: eto ostareo si, a još si htd, tako b! ga Stana počela da prekida, čim Suljo. počnc ti# svoju priču, kako ju je i koliko volet kada je ona onako. bila mlada, besna lepa i kako on to nikada, zato što je dm ge vere, tada nije smeo da joj kaže, I sada ovako star i pijan nemajući valjdi zašto da crveni, sada joj eto priznaje • govori. — Idi, idi! Okrećući glave zbog t» njegove šale sa njome. oterivala bi gu od sebe. — Zaštol Hajde sa innom! Nastav; Ijao bi Sulja odlazeći i podržavan sin«