Beogradske novine

Boj 79. iz IMske I Bosne. „Hrvatskim lunacima — Zila“. Kako javljaju iz Zagreba, dobilo je društvo „Hrvatski Zitin-dom“ od dvorske gospodje Nore groiiee Nostitz obavijest, da mu je Njezino Veličanstvo carica i kraljica Z i t a. previšnja ppkrovjteljica društvena, dozvolila. da šmije reprođucirati sliku Njezinog Veličanstva s svojeručmm posvetcm: „Hrvatskim junacima — Zita“. Zapljena imetka Frana Snpila. Budimpeštanski listovi javljaju, da je ondješnji sudbeni stol odredio. da se zapjijeni cijela imovina bivšeg zastupnika na lirvatskom i zajedničkom ugarskom saboru, Frana S u p i 1 a. Protiv Supila, koji se od poćetka rata nalazi u Švajcarsko.i, povedena je istraga radi zločina velcizdajc. Za prelhodnu zapljenu Supilovog imetka državna ie pograničiia policija na Rijeci već odavna pođuzela sve nužne rnjcre. Tako je bila odmah obavljena premetačina u njegovom stanu i zapečaćena soba u kojoj je on radio. U stanu nije nadjen nikakav imetak. Zatim je došla obustava Supilovog „RijeČkog Novog Lista“ i zapljena kaucije u iznosu od 21.000 K, nu kako je ovu kauciju davno prije rata položio pokojni dr. liinko pl. Sachs ua Rijeci, kao vlastoištvo riječke tiskare dioničkog društva, to se proti ovoj zapljeni vodi parnica. Visoko odiikov<iitic osicčke hrvatske domobranske pukovuije. Zapovjcdnik 28. osječke hrvatske domobranske pješačke pukovnije, pukovnik M e s i ć, priopćio je u svojoj ptikovnijskoj zapovjesti od 1. o. mj. ovo P r e v i š n j e p o h v a 1 n o p i s m o: „Cetama i vodjama 28. đomobranske itrvatske pješaeke pukovnije, koja je nakon teških bojeva i gubitaka u Ijetu godine 1916. još u vrijemc moga vodstva jedne vojne sltupinc opetovano hrabro izvršila svoju dužnost protiv premoćnog neprijatelja, a i sacla je, svojim brižno priredjenim smionim pođuzećima, napose 20. februara 1917. nanijcla ncprijatelju teških gubiiaka, kao 1 svim austro-ugarskim četama c. i kr. 3. vojske itnade se saopćiti Moja livala i Moje priznanje. K a r 1 o v. r.“ Tim povodom i/raziii su zapovjedništvu 28. đom. pješ. pukovnije čestitke: zapovjednik 3. c. i kr. vojske generalpukovnik v. K i r c It b a c h; zborni zapovjedik podtnaršal Č i č e r i ć i zapovjednik 42. lirvatske domobranske pješačkc četne divizije podmaršal $ n j ar i ć. To je zapovjednlštvo uz to poslalo i svotu od K 500, da se nadari momčad, koja je kod fog pođazeča učestvovala. lzbor kapitularnog vtkara u SplUu. Javljaju iz Splita: Nakon sprovoda biskupa dra. A. Ojivoje, izabrao je splitski kaptol za kapitularnog vikara, biskupa V. Palunka, a za upraviteIja in temporalibus kanonika R. M a r oj e v i č a.

GM I eKollta. Da se iavl radi prijema novčanc upiitnlce. Radi prijema novčane uputnice potrebno je da se javi g. Miki Popov ić u sa stanom u Pivarskoj ti I i c i br. 54. gdja J e 1 i s a v e t a L uk e M a s i č a. U slučaju da se ue nalazi u Beogradu, potrebno jc, da pošaljc svoju tačnu adresu radi Isporukc novca. Uputnicc za mliieko i bijelo brašno. Za mjesec april izdavaće se u opŠtini grada Bcograda uputnice za mlijeko i bijelo brašno sanio onim lieima, koja prošlog mjeseca nljesu dobili nikakve uputnicc, ili su dobiii samo uputnice. koje važe sanio za injescc dana.

vima penjući sc na konja, upadajući ponova u onaj svoj samar. •— Hajde Stano! liajdc tamo sa mojom babom da scdišl — Hajdc bar da se gledamo pcd starost! linauja imam. stoke iiuam. Ona odavna okrenuta od njega, ne bi mu odgovarala. A opet i dalje bi ostajala isprcd kapije da ga kao prati, gleda kako se preko mosta, izvan varoši drumom gubi ti noć. I dugo, duboko u noć bi tako ostajala, dok ne bi nastalo tamo ispod mosta u reci, oko opštinske kasapnice tirlikanjc pasa, što loču krv. A još tada ako bi izbila mesečina, kada hi sc mesec počeo da nadnosi nacl tim inosloin, kasapnicom 1 po reci, igrajtići i trepereči da se ogleda i onda psi, njime prcplašcui, usplahireni, urlikajući, jurcči za njim po reci počeli da ga hvataju i da se dave u vodi i da tini svojim jczovitim lajanjcin ,,na mcsec“ ispunjavaju i potresaju celu varoš — ona bi 1 tada dalje ostajala ispred kapije na ulici. Uzalud bi, uplašena tim lajanjem pasa oko cele varoši. dolazila i sama joj suluda sluškinja i molila je da udje, ona bi i nju vraćala natrag j kao odgurivala je od sebe. — Ne dirajte ine! Ostavite ine... I jedva, na jedvite jade, ako bi uspelo sluškinji da je gotovo silorn, na rukama, onako zgrčenu i već obainrlu od noćne vlage unese natrag 1 položi u omi njemi sobicu.

Četvrtak Nove uputnice izdavaćc se opet prema naredbi upravnog odjeljcnja c. i k. zapovjcdništva mosne branc i grada Beogradu od 14. februara 1917. god. br. 2549. na osnovu Ijekarskih uvjerenja. Svi beogradski ljekari sa pravom na praksu mogu izdavati ova uvjerenja. U svakom uvjerenju treba s*aviti i stan bolesnika, reon kome pripada i prodavnicu gdjc će uzimati mlijeko ili bijelo brašno. Ljekarska uvjerenja treba donijeti upravnoin odjeljenju opštine grada Beograda u vremenu od 23. do 26. ovog mjeseca. Poslije toga vremcna uvjerenja se neće ni tt kom slučaju primati. Uputnicc će se izdavati prcko nadIežnih reona cd 1.—5. aprila. Uredba o načinu Szdavanja mlijeka ostaje i dalje na snazi. Koncert Steffi Hegj'esi u Zeinunu. Koncertna pjevačica Steffi Hegyesi prircdjuje koncerat u korist obiiclji palih i mobilizovanih vojnika dne 31. marta u ZemumL Steffi Hegyosi poznata je koloratuT/ia pjevačica, proizažla iz škole zagrebačkog učitelja solo-pjevanja Miiana R e iicra, te nam jo u ugotinoj uspomcni sa prošlogođišnjcg koncerta u Zemunu. Nedavno je i u Zagrebu s velikim ispjchom koncertirala uz pratnju pijaniste Oskara Dicuzeia. Potankosti javit ćc nio naknađno. Nove cljenc telećeg mcsa i jaja. Na osnovu riješenja c. i k. glavne vojne gubernije u Srbiji, odjeljenje 8. br. 331-709. ove godine, građjanski povjerenik prl opštini grada Beograda, riješenjem svojint odredio je novu cijenu telećcm mesu i jajima. Na ime cijena telećein mesu od danas odredjena je po 3.50 krttna po kilogramu; a 25 helcra po jajetu. Javna prodaja. Po odluci starateljskog suda izložiee se javnoj prodaji zaostavština pok. Avgustine N i k o 1 i ć iia dan 26. m a r t a 1917. godine u njenome stanu u R e s a v s k o j u 11 c I br. 76. Prodaja če početi u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupci, da na ovu prodajit dodju. Nadjeno. 17. ov. mj. nadjeno je na željczničkoj stanici u Beogradu sedani kilograma soli. 19. o. m. nadjena je u Bitoljskoj ul. jedna džepna inarainn i u njoj novčanica od jerine kmne i kuponi za priinanje životniii nainirnica. Nadjene stvari mogu se đobiti kod c. i k. redarstvcnog zapovjcdništva. Izvještaj prijavnog ureda. 21. marta prijavljeno 107, odjavljeno \12, scoba 63; u liotelima prijavijeno 97, odjavljeno 65, ostalo u hoteiima prijavijcnih 276. lm\m oblaue. Svima narsdnim utitsljimo I Bčiteljleama. Svi narodni učitelji u vojno-upravnoin području u Srbiji u čijeni se djelokrugu gaji svilena buba, ovim sc pozivaju, da obaviještavaju stanovnižtvo o koristi gajenja svilene bubo i da to gajcnje po mogućstvu potpomažu i rasprostiru. Oajcnje svilene bube iaskuje tako malo posia, da ga lako možc sporedno vršiti svaki poijoprivrednik, pogiavito poinoću žeBa i djece. Pošto sc gajenje sviiene btibe dovršujc prijc žetve, dakle u rdoba kad su većinoni tekovine iz prošie godine utroEeno, a od ovc tek u izgledu, to ono može da posiuži kao đobrcđošli lijep prihod. Prcina tomo je iijepa i plemenita zadaća narodnih učitelja rda utiću, da se što više ljudi bave gajenjeni svilene bube. Svaki, ko žeii da se time bavi treba da se prijavi kod dotičnog opštinskog prerJsjednika. U opštinc, u kojima je prije jače gajcna svilcna buba, uputiće sc inspektori, koji ee potpomagati tu granu privrede. Narodni učitclji pozivaju se, da se s inspektorom, koji bude došao u njihovu opštinu, stave odmali u S]x>razum, đa ga u tome potpomažu i u opšte da mu u svemu idu na mku kao i da slušaju njegova upustva za dalji poeao i da se po istima upravljajtL Dorvoljeno jc narodnim učiteljiina, da se u svome slobodnom vremenu primjera radi bave gajenjem svilcnc bubc i da doenijc učestvuju u otkupljivanju galeta, JBeograd, 22. marta 1917. C. i k. vojna giuvna gubernija u Srbiji. OBJAVA. tSuđ c. i k. zapovjedništva mosiie brane 1 grada Beograđa dozvolio je na temelju članaka 1., 3., 4. i 17. zakona o zaštiti trgovačkiii i tvorničkih maraka i zakona o pristojbama firnii Fabrique des Longincs Francilion & Co. S. A. u St. Imieru (Svajcarska) uknjiženje zaštitne marke, aiveđen" kod b v.'cg srpskog trgovačkog prvostepenog suda u Beogradu posljodnji put 30. marta 1907. pod br. 6565, za sve izradjevine i njihove omote na daljih deeet godina, računajući od 12. aprila 1917. po podne 44/* sata, s iskliučivim pravom upotrjebo u podmčjh c. i k. vojne glavnc guvemije u Srbiji. Beograd, 5. niarta 1917. Sud c. I k. zapovjedništva mosne brane i grada Beograda.

Beogradske Novine OBJAVA. Pinosavskl kmet, Živojin S t a n k ov i ć tvrdi, da jc izgubio sivoju kmetovsku fegitimaciju u Všctečkinom mlinu u Beogradu. Ova se legitimacija oglašava za nevažeću. Ako bi )e ko našao, ima da je preda upravnom odjeijenju komande niosne brane i grada Beograda. Beograd, 15. marta 1917. C. 1 kr. komanda mosne brane f grada Beograda it svojstvu okružnog zapovjedništva. Poslilednle arzol&vne vilestL

Rutka reuoiudju. Seljački ustanak. (Naročiti brzolav „Beogradskih Novina") Berlin, 21. marta. „Vossische Z e i t u n g“ dobiva preko svoga stockliolmskog dopisnika: U Rusiji st| izbili teški seijački nemirl. Seijaci traže mir. Na hiljade seljaka sakupilo se u Sysranu, gdje su predobili za sebe ondašnje doknadne bataljune, koji su na to poubijall svoje časnike. Sjeverno odVoroneša došlo je do agrarnih nemira. Jedan je niz posjednlka i nadzornlka poubijan.Guverner je prizvao u pomoč pješaštvo i 16. ulanski puk, novojnicl su otkazali poslušnost i uhlli 6 ćasnika, medju njlma i zapovjednika 7. divizije. I sam je guvenrer teško ranjen. Skupštine u priiog miru. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«) Hamburg, 21. marta. „Hamburgische Korrcspondent" đoznaje js Stockholma: U petak je pred tavrijskom paiatom došlo do demonstracija za mir. Posianik je Skobe ljev držao đemonstrantiina govor, u kojem je rekao: S a m o m i r m ože da spasi narodod gladi, ako vlada neče da i s p u n i o v e n a r o d n e ž e 1 j e, o n d a ć e si narod taj mir sam pribaviti. Rusija — reptiblika? (Naročiti brzojav »Beogradskili Novina j Amsterđam, 21. marta. „Tiracsu" javljaju iz Petrograda: Provizorna je vlađa naredila, da se svi članovi kuće Rptpanov isključe od vlade. Nova j,e ^uska vlađa zatražila od Wl.jk.oga kneza Mih aj 1 a, da sc pidcekne regentstva. Vee je pri je zaključeno, da ni jedan član Romanove kuće ne sniiJebiti vrhovnim zapovjednikom vojske. Vlada je stoga poništila p o c a r u o d re tl j c ii o i m e n o v a n j e N i k o 1 a j a Nikolajevića z a v r h ov* nog zapovjediiika. Revoiucija na Kavkazu. (Naročiti brzojav, sB^gradskih Ncvint.; imni JBerlin, 21. marta. ,,V o s s i s c'ii e' Ze it u n g“ dobiva od svog stockholmskog dopisnika: Clan dume Cejdže javio je ministarskom predsjedniku knezu Lwowu i niinistm Kerens k i j u, d a j e K a v k a z p o I i t i č k i razdvojen. Sjever i sjevcrozapad traži republikansku državnu uredbu na socijalnoj poiilozi, dok sc na jugozapađu i sredfijcm Kavkazu rnzinahao vrlo jak pokret, koji iđe 6a ocijepljenjem od Rus i j e ili bar za postignućem dalekosežne autonomije. Cete, kojo se nakize na Kavkazu, a koje se rekrutiraju iz domaćeg stanovništva, prianjaju posvema uz posIjednji pokret. Načelnik glavnog stožera velikog kneza Nikolaja, general Januškijević posiao je u Petrograđ sličan izvještaj. Ruski car i carica zarobljeni. Kb. London, 21. maita. Rcuterov ured javlja iz Petrograda: Vlada je odredila, da se bivši car sa caricom imadu sinatrati kao zarobljenici te kao takovi odvcdu u Carskoje Selo. Priznanje nove vlade u ruskoin glavnom stanu. Kb. Lonuou, 21. marta, Rcuterovoin uredu javljaju iz ruskog glavnog stana, da su se ondje ruske eete formirale na jednom javnom trgu, gdje su noseći crv'enc zastavc i pjevajući marseljezu izvršile mimoliod. Na želju velikog kncza NiKotaja pročitao jo na to načelnik glavnog stožera tekst uiiaza o abdikaciji i upozorio čete, da lojalno izvrše svojui dužnost prema ncvoj vladi. Njemački napadaj na Peresini. Kb. Berlin, 21. niarta. Wolffo v ured javlja pod 21. ov. mj.: Na zapadnom boj štu psim bojeva na Sommli i u podničju Oise nikakvih namčStih dogadjaja. Na istočnom je bojištu uspiou punom opsegu jedan naš veliki napadaj. Sjeverno su se od Bitoljaponovno votiile borbe. Dosada potoplleno 850.000 tona neprijateljskih ratnih brodo v a. Kb. Beriin, 21. marta. Uništenjein jethioga broda razreda ,,Dantona“ povisili su se gubitđ našili neprijatelja — izuzevši pomoćne krstarice 1 ponioćno brodovc — samo na ratnim brođovima na okruglo 850.000 tona. To je toiiko, koliko je Rusija zajedno sa Japanom iinala ratnih brotiova prije rata ili ,

22. matta 6000 tona manje, nego li što ih imaju Sjedinjene Države, treća pomorska tila na •vijetu.

Mna prlvretfa. SujetsKa ptolivodnla Sećera. Jaka potreba šečera, što se svugdje pojavila otkad je rat buknuo. učinila je, te je prolzvodnja „šećera od trstike" znatno skočila. Naprotiv proizvodnja „šećera od repe“ znatno je nazađovala godine 1915./16. prenta godinl 1914/15. Po dosadašnjoj procjeni ova posljednja proizvodnja neće poći na bolje ni god. 1916./17. Tablice, što ćemo nize donijeti, predočiće nam visinu proizvodnje šećera u tri posljednje godine. U tabiicama su navedene one zetnlje. lcoje proizvodc najviše šečera. Brojevi se raztttnijcvaju u tonama. Š e ć c r o d t r s 1 i k e

Evropa (Spanija)

3016-/17. 6.000

Engleska Indija

2,400.000

Java

1.595.260

Ostala Azija

650.000

Afrika

530.000

Amerika (Sjed. dr/ave)

1,277.000

Kuba

3,400.000

Ostala Ainerika y

1,242.000

Auscralija

310.000

Svega

11,410.200

Evropa (Spanija)

1915./! 6. 6.359

Engleska Indija

2.636.875

Java

L 198.567

Ostaia Azija

706-549

Afrika

522.528

Atnerika (Sjetf. državc)

1.100.103

Kttba

3,007.915

Ostaia Amerika

1,166.632

Australija

240.000

Svega

10,585.523

Evropa (Spanija)

1914-/15. 7.376

Engleska Indija*

2,460.573

Java

1.303.045

Ostaia Azija

505.000

Afrika

523.788

Amerika (Sjed. države)

1,105.560

Kttba

2.592.667

Ostala Amerika

1.378.533

Australija

348.403

Svega

10,224.959

Pretna tome je, otkad

je rat po-

čeo, proizvodnja šečera od trstike pos-

kočila za 1,185.310 lona. Ali je. na-

žalost, tt još većem obimtt spala proizvodnja šećera od repe, kao što nam ova tablica predoću.ie‘

Sečer oc! repc

I916./17.

Njemačka

1,600.000

Austro-Ugarska

1,000.000

Rusija

1.500.000

Ostala Evropa

1,175.000

Amcrika (Sjedinjer.c tlržave)

846.000

Amcrika (Karada)

14.000

Svega 6,135.01*0

1915/16.

NjemaČka

1,500.000

Austro-Ugarska'

1,011.000

Rusija

1.589.000

Ostala Evropa

1,109.000

Amerika (Sjedinjene države)

779.800

Amerika (Kanada)

17.640

Svega

6,006.449

BflZRejlJSSil. Slulnje, oizije I pntotonstm. (Nastavak), Sluga jc začudjeno glcdao sveštenika, pa mu odvrati, da se njegov gospodar mo-žda još nikad nije osjećao bolji i zdraviji, nego baš sad. — Kako to?! reče sveštenik, okrenttvši se. Evo ova dama... Dalje ne reče nego ostađe otvorenilt usta: koia i ženske je nestalo i kao da su u zemlju propali. Sluga pomisli, da je taj čovjek, što se ovdje izdavao za sveštenika kakav umobolnik ili šaljivčina: i taman je htio da zalupi vratima, kad se pojavi satn gospcdar kuče, da pita šta se to dogodilo. Sveštenik mu s nekoliko riječi saopšti o tajanstvenoj datni, poktišavajuči da opiše njen izgled. — Medjtt svojirn poznanieania nemam nikoga, ko bi se podttdarao s vaŠim opisotn, odgovori „samrtnik", aii ipak smatraću za čas?, ako udjete unutra. Sveštenik primi Ijubazni poziv i pošto stt sjeli domaćin če mu reći: — Svakako je veoma čudnovato, što su Vas na ovaj tajansrven način poslali k meni. Ja naime, i ako se u zdravstvenom pogledu nalazim sasvirn izvrsno, od neko vrijeme na ovamo imam brigc zbog svoga duhovnog zđravlja, pa sam i satn pomišijao, da do_ zovem sveštenika, da se o tome pojazgovaramo. Pa kad ste već ovdje, onda ne obzirući se na slučaj, koji Vas je doveo k meni u kuću, da Vam kažem, ako nemate ništa protiv toga> šta me tištl. Pošto su njili dvoje razgovaralt t

Strana S.

lako možđa jeđan sat, sveštenik, podje 1 gospodin N. mu na rastanku obeća, da će sutra dan doći u crkvu. Ali kako gospodin nije održao to svoje obećanje, to se sveštenik riješi. da još jednom ode k njemu, da ga pfta, zašto nije održao riječ. Sveštenik je bio kao gromom poražen, kad mu onaj isti sluga, koji mtt je vcć prije toga bio otvorio vrata, saopšti, da je njegov gospodar utnro nekoliko minuta po njegovom, sveštenikovom odlasku. Dttboko potresen, sveštenik podje za slugom u sobu, u kojoj je pokojnik ležao, i prvi predmet, koji inu pade u oči, bila je jedna ženska iotografija, što je scajala na jcdnom malom noćnont stolu: to je bila slika one ženske, što ga je dan prije toga odazvala iz crkve i dovela k ,,samrtniku“. — Koje ova datna? u najvećem ttzbudjenju upita sveštenik slugu. — Ta slika je, gospodine, posljednja fotograiija supruge ntoga gospodara, koja je umrla prije petnajst godina! Sveštenik je bio zaprepasćen... Isto toliko je intercsantna stvar i sa proroeanstvoni. I tu sc mnogi bore: da li da vjerujtt, iii ne. Da U postoji u opšite ,,v i d o v i t i h“ Ijttdi i žena, ili je to sve prosta laž? 1 o tome se vode žustre prepirkc- mcdju naučnicima, ali koje nisu doveie skoro ni do kakvog rezultata. Jedna od najčuvenijih savremenih’ proročica bila je Pariska Pitija — gospođja T e b, koja je prije kratkog vremena, ne prorekav sebi svoju sinrf, otišla Bogu na istinu. Ova jo pariska proročica zaisfa predskazala balkanski rat. Ona je takodjer prokazala rat izmedju Francttske i Njcmačke. All gospodja Teb, daije nije baš tako Bog zna šta pogodila. Tako je onaproricala da će godina 1914. biti „slavna medjit slavnima, što su joj prctiiodiie; godina nemira, pa onda mira, godina mržnje, koja ćc se završiti kao godiiia ljubavi, godina klanja izmedju naroda Evrope, koja če se završiti kao godina sporazttina". Ali to sc sve nije baS tako ostvariio, kao što je žeiela gdja Teb. Prošla je 1914. godina, pa 1915., pa cto prodje 1 1916 i mi vidjesmo i 1917. godinu, ali mira riema, pa nema. Ali što je najglavnije ona je proricala cijelom svijetti, ali sebi nije mogla da proreknc, jer kao što rekosmo, ona je prije kratkog vremena ispustiia svoju dušu i vinuia se u nebeske regione, da se sama Iično uvjeri o višim stvarima. o kojima mi ,,s m t n i c i“ još tako mnogo što šta ne znamo. Kad je riječ o proroeanstvima, uesumnjivo da ćc interesovaii čitaoce t proročanstva, koja su davana o Srbiji. Jedtto od najvažnijih proročanstava koja su predskazaia o Srbiji, tiesumnjivo je proročanstvo Mateje i z K r e m n e, čija su se proricanja u mnogo koje čemu i obistinila. U 1902. godini tt „Malim Novinama“ počeo je izlazrti podlistak Jcdno P r o r o č a n s v o“ koje je svojom čttdnoin sadržinom počelo da ,.zbtinjujc“ i mnoge pametnije i ozbiljnije Ijude. Svijet se bio počeo da iiiteresuje, jer jc stvaruo đogadjaj imao i istorijske važnosti. Pok. kralj Aleksandar lično je pozvao bio pisca „Jeduo Proročanstvo" i ttažio, da ga prekine, jer mu je proroČanstvo ulivalo strahovit strah. I zbilja „Jedno ProroČanstvo“ nije ni dovršeno u „Malim Novinama" po izrićnoj žclji kralja Aleksandra. I strah pok. kralja Aleksauđra bio je zaistj i opravdan. Ono, od čega se bojao mladi kraij i dogođilo se. Proročanstvo se ispuniio na nesreću inladoga kralja do slovca. Kralj Aleksandar je pogimto i dinastija Obrenoviča njegovom smrću izgtibiia je i posljednjeg potomka svoga. Ali da vam ukratko ispričam cijclo proročanstvo čuvenog M a t e j e i z K r e m n a, ono ćt i danas imati aktueine vrijeđnosti. U užičkom okrugu postoji seio Krcmna, a u tom seltt u prošlom vijeku živio je čovjek, po imenu M a t e j a. I u svom selu, i u cijeloj okolint Matcja je bio poznat kao čovjek, koji je malo šenuo pamećtt, ali čovjek miran koji nikoga ne dira. 28. maja 1868. god. Matcja ode n obližnji okružni grad Užice, kuđa je češće odlazio. i toga dana po podnc, tu u srcd užičke čaršije i na vidiku tolikog svijeta, on nada viku i drektt, koliko ga grlo đonosi: „Haj... ijttdi!... braćo!... ne dajte, ako Bcga znate, ubiše natn vladaoca, ubiše nam Knjaza!... Ne dajte ... ne dajte, za Boga... Eto ga sektt, eno ga svega jataganima iskasapiše!. Gle kako krv teče! Ult, ala je strašno!.., Krv... Teško nama!... Kuku nanin!... pogibe nam knjaz Mihajlo!...“ (Svršiče se).

Vjerenica nosi ime svog poglnulog vjereniba. Javljaju iz Berlina, da je ministar unutarnjih posaia dozvolio, da učiteljica Elizabcta Leonhard iz Breslave smije uzeti naslov gospodje i ime svog pokojnog vjerenika, profesora dra. B i e \v a 1 d a, koji je pao na bojnom polju.