Beogradske novine

Sfrana 2.

Subota

Beogradske Novbifl

Ratko Dimitrijev.

Austro-Usorsko.

Potopljen minskl brod.

(Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Beč, 6. aprila. „Neues Wiencr J our na 1“ iavlja iz Rotterdama; Po vijestmia iz Petrograda stavio se general Ratko Dimitrilev novoj vladi na raspoloženjc i ova ga je imenovala vrhovnlm zapovjednlkom vojnog zbora ii Rlgi. Žeusko pravo glasa. Kb. Petrograd, 6. aprila. Ministar-prcđsjeđnik knez kvov saopštio je jednoin izaslanstvu, da će na izboriina zaustavotvornu sku pš t in u učestvovati i žcne.

Amerikn I tfjemnčka. Nivmački zvaničnl glas o WHsoiiovobi govoru. Kb. Bcrlin, 6. apriia. „Norddeutsche 'AlIgeineine 7, o i t u n g‘‘ piJe ovako: Mora se naročito •ikazati na izvjcsno držanje NVilsonovo u njogovom govoni. On lioće našein narodu, ila se pređstavi kao donosilac prave slobolle. Kakvu slUžinsku dušu zamišlja on da ima njemački narod, kad misli, da će ovaj ilopnstiti, da mu se njegova siobođa sastraue odmjera. Dovoljno na:n je poznata sloboda, kojit su nam neprijatelji namijeuili. U imo slobođe Iifjela bi Engleska da nas ponovo baci u stam ncmoć, u ime slobode htjcla bi Francuska, da nam oduznic zomlje njetnačke krvi, tt ime sloliode odvodio je njihov saveznički cari/.am starcc i djectt u rusko ropvtvo. Njcmački narod jc u raftt postao dalekovid. On u iSViTsonoviiti ' rijcčima o slobodi ne vidi ništa dmgo do pokušaj, da so oiabave čvrste veze izmedju naroJa i vladalaca Njemačke, kako bi mi postali lakšt plijen »teprijatelja. Mi i satni znamo, da nam j'o za učvršćenje naše spoljne ntoći i slobode pottvjbiio da riješimo i važna unirti'tišttja pitanja. Csrevo riječi, Izgovorene tt znamenitim danima goditio 1914. flarodn i rajlistagu, sadrže već u sebi progfani, koji se sve više i više razvija, a govori državnog kancelara su još jače opisale 1aj program. U rahioj ncvolji car se nije nikad odvraćao od pitanja novih uiedjenja. Kad su ne davtto u Reihstagu pale dobrc riječi o sorijahtoin kraljevstvu, onda sit bez sutnnje i te riječi dokaz, da povjereujo jzmodju itaro.Ia i cara nije autokratizam, ltako to Wj!son misli, već narodno kraljevstvo. Da se i4ohenzollea i čvrsto ukorene u njeraačkoj zentlji, to je zajeđnička žcTja i cara i naroda. Zarad toga nam je tt buri narasla moć. iTobožnji novi korak \\ Ilsotiov za uiir. 'Naročiti brzoiav „Bcogradsklh NovIna'M .Basel, 6. aprila. ,,D a i 1 y C Ii r o n i e 1 e“ javlja iz Nc\v-Yorka: Iina uzroka za vjerovanje, da će W11 s o n s v o j r a n i 11 raj uamiru preduzetisad kao ratu juć a si I a otl 1 učnIje i stvarnijc. Ncdvosmislena nora Wilsonova sv'ma zaračenim i neutralima biće ohiIjcžje iduče nedjelje. Pozdrav pariške koinore 1 senata. Kb. Paris, 6. aprila. Havasova vijest: U Icomori i u senatu pozdravio je R i h o ■ miješanje Amerike l rekao je, da čeivorni sporazum očekujc otuda o d 1 u č 11 u p om o ć. Njegov govor, kome su se pridružili govori Deschanela i Dubosta, biče obiiarodovan.

Odgovor ua nctn Austra.l'garske, (Naročiti brzojav „Beograd. Novina 1 '). Ženeva, 6. apriia. „Herald'* javlja: Pošto kongres primi WiIsonovu poslatiicti, predsjednik će odgovoriti na notu Austro-Ugarske, koja se tiče podmorskog rata. Pttt austrljskih parlameniaraca u Carigrad. Kb. Beč, 6. aprila. Jcdita mj'esna koresponđencija javlja: Austrijski parlamentarci otputovaće u Carigratl 21. aprila. U ovom će putu uzcti učešća prestavnici skoro svih stranaka na čelu sa predsjoJttikom poslaničkog doma dr. SjTvesteroin. Do sad se prijavilo oko 15 jjoslanika. Envcr puš:t o poiožajti raia i padu Bagdadu. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novlna",) Sarajevo. 6. a n rlla. Bosausko-liercegovačka poklomteliia deputacija, koja se jednovremeno baviia u Beču, posjetila jc I;nver pašu. Reis-ul-ulema Sarac je pozdravio Enver pašit i čestitao inti pobjedu otomanskih četa kod El Oaza, o kojoj se istog dana i sazaalo. Jednovicmeno je Izrazio svoje žaljcnie povodom pada Bagdada i izjavio, da liinslimani Bcsue tvrdo vjeruju, da Kalifov grad nc će dugo osfati u neprijateljskim rukama. Enver paša jc izjavio, da pad Bagdađa uije svakako prijatna činjcnica, ali ne* ma daleko onaj značaj, koji mu neprijatelji prlplsuju. U ostalom u ratu drukčlje i ne ide. Mora se po neki put i sa gubicima račumitl, koji se mediuiim u kratkom vremenu mogu popraviti.

tieošuiniteni podmotnlikl rnt. Loše stanje englcskog brodarst'a. Kb. Rottcrdam, 6. aprila. Juče je u engleskom goriUem doinu javljeno, dn je vlada dosad rekvirirala 1000 brodova, medju njima 800 tercfnili brodova. Šlo se tonaža brodova tiče, pcložaj je uvljek lošiji. S toga će biti potrebno. da se pristupi ozbiljnijiin mjerama. Vlada je bila prinudjena da ograniči pioiidbu za prekomorske đominione i aa napusti redovnu liniju ii tom pravcu. Pobrimilo se za pravilnu plovidbu radi uvoza painuka. Holandila ne pušta naoružanc amerlčhe brouove u pristaništa. (Narofiti brzojav sBcogradskili Novina«; ’Amstedain, C>. aprila, ,,N i e u w e v a n d e n D a g“ pi?e u uvodniku, da bolandska viada, čim otpočne ratno stanje izmedju Njemačke i Amcrike, neče dozvoljavati američkim naoružaniin trogovinskim trodovima iilaz u holandskc vodc. * Potoplieit zapovjednički brod ..Surv". Kb. Haag', 6. aprila. Hoiandska brzojavna agencij'a saznaje s injerodavttog mjesta, da je zapovejđnički brod torporlsko flotile ,,Sury“ torpedo van 23. inaria pet inilja jugozapadno oJ rta Orznpza, i da je potonuo. Potopljen belgijski brod sa žitoui. Kb. Amsterđam, 6. apnla. Reuter javlja: Njetnačka podinomica je potopiia nooas belgijskt brod „Trcvier", koji je bio natovaren žitom, u blizini Scheveningena.

Kb. London, 6. aprila. Admiralitet javlja: jedan brod starog tipa', koji iznalazi niino, naišao je na ntinu j potonuo ie. Nestala su 24 čovjeka posade.

Voptt] zn jflpansKu pomoć. Akcija francuske vlade. (Narociti brzojav tBecgradsl:ih Novina«/ K ‘ Berlin, 6. aprila. ,,V o s s i s c h e Z e i t u n g“ javlja iz Amstcrdama: S francuske strap.e se ponovo činc koraci, da se Japan prlkloni da ispošlje veću masu svojih četa na zapađno bojište. Po nazoriina generala N i v e 11 e s a bi se time okonČao rat u toku Iduće zime. U francuskim vojnim krugovima mnogo • se govori, da sporazum mora beznslovno riješiti rat još prije zime.

Ensltzi u Rusiji. Prijc nekoliko dana upozorila je ,,N o r d d c u t s c h e A11 g e m e i n e Z c i t u n g“, da Engiezi tačno nadzirit sve grane ruske uprave, osobito fhiansije i vojništvo. Sa pouzdane strane pruna o tonie ,,V o s s i s c h e Z e i t u n g“ značajne pojedinosti: Prije kratlcog vremena razgovarao sam u Kopenliagenu sa uekim višim ruskim činovnikom ministarstva, koji se innogo žalio na izazovno vladanje Engleza u Rusiji. Isti ovaj činovnik putovao je preko Finske i Svedske za Dansku sa još jednim svojim drugom činovnikom, ali je stigao u Kopenhagen sSm, jer engleski nadzorni časnik na granici u Karungi nije dozvolio njegovom drugu, da putuje dalje. U Petrogradu rečeno je obojici, da moraju svoje velike putnice, kaJcove se izdavaju samo diplomataina, dati pofvrditi od engleskog konsula u Petrogradu l od engleskog konsula- u Helsingsforsu. Drugi onaj ruski činovnik je mislio, da je dovoljna potvrda samo jednog od one đvojice kcnsula i tako nije mogao da prijedje granicu. Uzaiud sam ja uvjeravao engleskog časnika, da je naš pui vrlo važan, ovaj nije litio mišta da čuje, nego je jednostavno otpremio mog druga natrag u Petrograd. Isti ovaj činovnik niinistari.tva, pričao je dalje, da on u svom uredu ue smije ispiatiti mjesečnu platu ni svoiu poslužniku dok to ne dozvoli engleskj.ftadzoruik. Da Rusija doj&la.sioji pod finansdjalnom kontrolom Englcskc potvrdjuje pričanje jednog člana Švedskog crvenog krsta. Švedski crveni krst upravlja iznijenom lijemačkih, austrijskih I ruskih invalida preko Haparaude i Sasnltza, pa imade za-^o naravno i troškova. Ove račune plaćale su redovito ruske i njemačke vlasti. Prije nekog vremena izostalo je narnirenje ječhiog ovakvog računa u svotl od 30.000 kru11 a sa strane ruske vlade. Pošio je Jedan član švedskog crvenog krsta slučajno niorao da idie a Petrograd, upotrijebia je tu zgodu, da kod ruskih viasti zatraži platež račuua, na kojega su u Rusiji sigurno bi!i zaboravili. Na veliko njegovo začudjenje pokazao je viši jedau ruski činovnik gotov i iikviđira i račim i reče: „Evo vidhe tako to ide kod nas! Ja sami već prije neikoliko sedmica doznačio ovu svotu, ali do dana damašnjega engleski liadzornik nije imao vremena, da račuu ovjerovL Tako je nioj gospodine“, završio Je žalosno čiiiovnik, ,,mi smo pošli u r&t, da se oslobodimo gospodstva Njeniačlce, ali smo za to postali robovi Engl e s k e“.

7. aprila 1917' Isti ovaj ruski činovnik u Kopenliagenu završio je svoje pričanje sa primjedbom: Sada će u Petrogradu prirediti sigurno pogrom protiv sviju, koji nose njemačko ime, ali drugi pogrom budite uvjereni, biće upravljen protiv Engleza.

itniija u neprillcl. Cadoma I riniski gradjanski strategi. (Naročiti brzojav „Bcogradskili Novina"), i__. Lugano, 6. aprila. Izniedju gcnerala C a d o r n e i talijanske vlade nastali su liovi sporovl, jer u Rimu žele da se što prije sprovede izvjesna ofenzivna akcija protiv Austro-Ugarske. Vlada je iziavila Cadorni, da u pozadini vjada strah o«I neprijateljske ofenzive i da taj strali postaje s dana u dan veči zbog nervoznog pisanja štanipe, a još više zbog mirovanja na frontu. Samo brzorn strategijskom inicijativom mogao bi se položaj pobolišati. U ovom mnijenju j»odupire vladu engleska i francuska diploniacija. Medjutim Cadorna stoji na stanovištu, da on niora odložiti ofenzivu, koju je bio spreu’ao za mjescc april. Pošto je izostala obečan.i francuska pomoć, ne prcostaje drugo njenui nego da se drži u đefenzivi. dok ne budu postignuti veči uspjesi na zapadnom i istočnom frontu.

FrcncusKfl. Odložćnie francuskog seuata I komore. Kb. Parls, G. aprila. Senat Je odložen do 15., a komora 'đo 25. maja. Enšleskn I kolonile. Vojna obveza u Engleskoj. Kb. Amsterdam, G. aprila. O dirugom čitanju novog zakona o vojuoj obvezi u engleskom donjeni đomu ima sada opšimijih vijesti. Prema njirna je Bonar L a w izjavio, da Je u početku ove godine nedostajalo 100.000 regruta, koji su vojsci bili za august obećani. Uzrok tome ie podmorski rat, Jer je otežana nabavka životnih namirnica 1 gradjenje brodova zahtievalo mnogu radnu snagu, te je vojsKa došla u dmgi red. S toga }e on zahtjevao ponovni prijegled onih, koii su dosađ važili kao nesposobni. Mnogi govornicl, medju njima i Asqui:li, bili stt toine protivni. Najzad Je zakon primljcn sa 1/5 protiv 18 glasova. Kb. AmsferUam. C. aiirlla. ,,A 11 g em e e n II a n d cI s b 1 a3e t“ javba Ir. LonJona: Prc’vidjene su vrlo važne mjere, da se dobije potrebnili 500.000 liudi za voisku. Izmedju ostalog smjera se, da se godine s:arosti povise do 45 godina. Vlada Je rlJešiia da podjelu životnili namirnica na obroke uzme pod svoj liadzor. Za hljeb će se odrediti jedna cijcna za. cijehi zemlju. Bezmesni daci u Engieskoj. Kb. Lotulon, 6. aprila. Kojitroior za životne namirnice kdao j-e noi'u haredbu o javnim ručkovimav Naredba se tiče gostiouica, klubova, paneiona i ostalih ustanova u kojima se jeio gotovi I ntča. Istotn naredbom je utiT'ljen, bezmesni kian:. Za Lonđon jc utorak, inače srijeda. Krumpir se može 6amo u bezmesni dan i petkom razdavati l gotovitL Naredba povečava najveću količinu brašna i drage vrsto žita, koje se mora mješati sa pšer.ičnint brašnotn, od 15 na 25°^.

Jednom djetetu, sedmo veče, usuđ odsudi da se u svojoj sedinc j godini, ndavi u bunaru. Djetinja majka to čuje, i kad djetem nastane sedma godina, ziikuje svoj bunar, i nikud dijete nijc puštala od kuće. Kad se ugod liavrsi godina seima, djelcncc. vcle, dodje na zakovau bunar, pa ondo legne I mnre!: Tako veli priča. (Šabac.) Svaki čovietc ima u nehu svojti zvijezdu. koja mu svijetli dokle je živ. Kad čovjak unire, lijegcva zvijezda potamni. (Narodno vjerovanje) S u h c e k a d p o m r č i — ono neke hale. njcgovi neprijatelji, hoće njega da pojedu. Zato treba pucati iz pušaka onamo ka suiicu; treba zvoniti u zvona, u klepeutše, i lupati u šio god se možc, samo da bi se Iiaic poplašiie i ustavile sunce na miru. (Narodno vjerovanjc) M j e s e c k a đ p o m r Č i, jedu ga nekake hale. neprijatelji njcgovi. Zato inu treba pomagati da se halc rastjeraju: treba pucan iz pušakti cnamo ka tnjesecu; treba lupatl u kotlovc, :epsije, tiganje, treba udaratd u klepetuše i zvoniti u zvona, onako kuo i sunce kad se jede. (šumadija). Z v I j e z .1 s r o p a t n, koju u istočnim krajevlma zovu i <*pu : i a zviiezda, javlja, po mišljenju sehaka, da ćc biti rata, ili kakvu biio ncmira u narodu. Od vaskrsa do Tomiuc ncdjcljc sva vrata na oltaru u crkvi stoje otvorena. Seljaci drže. da su za to vrijcmc i na raju vrata otvorena, i ko god untre u te vrijeme, ide pravo u raj. — Zašto su, popo, pitaše iednom Laza Tarabič popa Zaku s Kremena: na Vaskrs otvorena vrata na raju? — .Vjere ml, kume I.azo. to

upravo ne znam; valja da zato što je taj dan veiika radost zbog Hristova vaskrsenija!.. — Nije, Bogmo. popo, odgovara Laza: nego se gore oni čuvari oko vrata: Sveti Petar, Sveti Ilija, i drttgi, razvesclc i podnapiju na Vaskrs, pa vrata i zaborave već pospe, te tako može da udje ko god dodje, A u drugo vrijeme su i trijezni i budni, pa ne daju nikom bez ispravice. (Zlaibor). Kad je Bog istjerao Adama iz Raja, rekao mu je: ,,Ti ćeš, i rod tvoj, bolovati sedamđesei i scdam bolesti, i umriječeš ti 1 sav porod tvoj, zato što si prestnpio zapovijed nioju!" (Svuda). Za svaku bolest Bog je dao i lijek; za svaku boljku inia ljekovita trava, ali ljudi ne znaju, koja je trava od koje boles'i lijek. (Svtida). Sirotu i ncjač ne treba cvijeli:!. „Siroti možeš staviti gratm na put, ali joj na srećti stati ne moŽeš.“ vele pametni seijaci. (Svuda). Srbi seljaci u bolesti obično zovu vješte stare žene, vidarice, travare, i bajalice, ili one koje bolesnike trljaju. potpasuju, kupaju, pare. ili kade. Ako sve to no pomcgne, zovu 1 svešrenika, kOji čita m a I u m o 1 i i v u, v e 1 i k u m o 11 1 v u. ili, u đruštvu sa još kojim svešienikoin, sveš'.a mas l a. Nekad bolcsnika natovare na kola i vozc ga kojoj crkvi, manastiru, ili kakvoj svetiuji (staroj crkvini, ili vođtci, gdje se drži da ima kakva svetinja). Tarno smjeste bolesnika te poleži na svef’ elievoj raci, čitaju mu molitve, ili ga kupaju, i zapajaju onom ijekovitom vodicom. Bogoniolje, ili mjesta, gdje sc nmogi bolesnici lijeka radi stiću, ovo su: Sveti Roman, u aleksinačkoj;

Petkovica, u Sabačkoj; Rača. u užičkoj; Pustinja, u valjevskoj; Leskovačka crkva, u beogradshoj; Zaova, u požarevačkoj, Koporin, u smederevskoj; Divostin, više Kragujevca; Miljkov Manastir, u Resavl; Sveta Petka, u paraćinskoj. i mnbge dmge bogomolje, i pošmvana mjcsta. Sveta Bogorodica, biežeći s Hristom od Jevreja, udje u neku čestu da se sakrije; ali je medju drvečem bilo nekoliko jasika, u kojih jc list tako treptao da se ona nije niogla tu skloniti, Zato ona jasiku prokune ovim riječma: „Treptala do vijeka. ni od vjetra ni od kiše, nego ou stralia Božijega!" (Šabač.) Dok je još Sv. Sava !šao po zemlji, 1 činio dobra, predje jednom preko Javora, i dodjc čak na Rudnik. Ono što je bilo prcd njim zcmlje i prostora on s Rudnika blagoslovi te nema papradl, a ne sjeti se da se okrene natrag. da i onu stranu blagoslovi. Zato sad u onim gore nahijama raste paprad (bujad). (Stari Vlah). D j a v o, s o : o n a, n e č a s t i v I, časan ga krst ubio! Protivi se Bogu, i kvari svaku dobrti namjeru, 1 svaki čestit rad. Kad gotl ga scljaci pomenu, uvijek dodadtt: časni ga krst ubio! Djavo $e boji krsta. Zato se i govori: Bježi kao djavo od krsta. Djavo ide svuda gdje ima ljudi. Ali kao da se najradijc nalazi u vodenici, pod vođeničkim kolom. „Djavo niti orc, niii kopa, vele seljaci, nego samo radi da kakvo zlo ogradi.‘“ Djavo ga nadario. To jest, učinio što ne treba.

„Djavo ie imiogo opanaka podej rao, dokle ga.je dotle doveof Reče se I djavu čovjeku kad več dolija. (Suniadija). A1 a, A ž d a j a, Z m a j, avetl su i koje više mogu nauditi nego pomoći. I Ala leti i vodi oblake i grad na usjeve. : Aždaja i Zmaj kao da su jedno. Zmaj kad lcti noću preko neba. onda mu se osobito rep sija, i ođ svega niega ođskaču varnice. Vile i samovile žive po velikmi planinama, i po kamenjacima duž voda. Vlla je svaka mlada, lijepa, u bijelu tanku Iialjinu cbučena. VHe su neke oblakinje što vode oblakc, a neke su brodarice koje borave kraj voda. Viie nJkorn ne činc zla dokle im ko ne učini što na žao. Na visokini pianinama one vode kolo. Na to kolo čovjek ne treba da nagazi. S a m o v 11 c se čujii više u is'očliim krajeviina. 0 vilama ima nmogo priča, a I u limogitn se pjesmama poniiuju. Vrijedno bi bilo pribrati sve što se o njima pjeva i priča. V j e š 11 c a je žena, koja ima u sebi nekakav djavolski duh, koji u smi izlazi iz njc, i s'.vori se u leptira, kokoš, ili ćurku, pa lcti po kttćama i jede ljude, osobito nialu djecu. Zato kad u veče uleti u kuću kakav leptir, seljacl drže da je to koja veštica glavom. Toga leptira uhvate, malko ga nagore na vatri, i pus e, rekavši: Tti što si mi večeras doleijela, sutra mi dodji i zaišti soli, hljeba ili što lioće da reku. Ako sutra koja žena iz sela dodje i zaišM ono što se sinoč reklo leptiru, onda sc pozdravo drži, da je vjcštica. 1 o vješticama ima nrnogo priča, a može se nači, pomena i u aktima državnih vlasth " (Šnmadija.)

-. | f | , Broj &ađ l oKoIlcn. Rimokatolička služb.i Božja u Veiikoj sedmicl I na Uskrs, Danas m VeIiku subotu (7j aprila): U 8 saiti blagoslov vatre i vode, zatim oko 9 sati pjevana sv. misa. U 5 sati poslije podne uskrsnaće sa svečanom procesijom. Sutra prvi dan Uskrsa (8. amila)' A) U konaku: a) U 8 sati u jutro sv. mlsa za vofništvo; t b) U 10 satl pjevana sv. misa i ;alijanska propovijeđ (,,Pax vobis, ego sum, Halleluja!") za talijanske zarobljenike. B) U 2upslioj crRvI: a) U 8 sati tiha sv. misa; b) U 9 sati tiha sv. misa; c) U 10 sati njemačka propovijed 1 svcčana sv. misa; \ d) U 3 sata posiije podne večcrnja Na d r u gi <1 nn Uskrsa (9, aprila): A) U konak ur, U 8 sati sv. misa za vojnišfvo. B) U žu psko j c r k v i. a) U 8 sati sv. misa; b) U 10 sati srpsko-hrvatska piopovijed 1 svečana sv. misa; c) U 3 sata poslije podne večernja. Današuje pravoslavito bogosluženje. Danas prije podne održaće se u pnvoslavnim crkvama u 9 sati velika služba, & poslije podne u 4 sata velika večernjai na kojoj će se pjcvati pjesme i razdavatl vrba. Naš mali prođavač. Bilo je to u januaru 1916. gođeie„Beogradsl«; Novtne" nalazile su se tađa u prvom mjesecu svoga ndaženja i u borbi koju mora đa preturi svako novinarfeko pieduzeće, prije, no što sebi izvojšti iiužmi rasprostranienost i značaj. Dječaci izmedj« 8—16 'godina i taJa eu prođavali nasS fiovine. Jednoga đana, pade nam u oči Jedan omanji dječak. On je nedjelju dafiL ranrje, kao prvi put, prodavao po dese) primjeraka điievno, a posiije iz dana u da ft tražio sve više, te jo tako od jcduoni ratražio ravno eto primjeraka za pra?. daju. Otpravnik je nešto malo bio iznenadjen tolikim brojem i vrtio je đlavonr. mu je opet dao, a dječak nagnu odmah ^ »obe s novinama ispod miške. Još pred samom kućom dopirao je njegov čist giasić u grubom diskantu: „Beogradske Novine'*, „Belgrader Nachrichten'M Jurio jo kao neko, koga njegovi povjeritelji gone. Vjerovatno, da je tada njegov tanak glas odj^ kivao i po najudaljenijim ulicaina, rr.onoj tono i iznemoglo, hvaled prolaznirima naše novine... Kasno pred veče dodje mališah ponovo u ptpravništvo i zatraži još trjdeset primjeraka za prodaju. Na našu izn^ nadjenost i primjedbu, da je danas svojon* vrijednoćoin zaradio preprodavački rabal ođ sto primjeraka, ođgovori on sa sviirr ozbiljno, kao neki matorac, da mu je P<£ trebno još đeset krajcara; trjdeset je vcč ikupio, a treba da plati kiriju, jer će g» toače izbađti gazdarica na ulicu. No od tada nije više morao da prođaje novine Mi smo se o njemu raspitali i doaiaji *mo ovo: Etjećak je uprkos svome inalej nom rastu, iniao osam godina, roditeiji mu za vrijeme rata ubrzo jedno za drughu .umriješo od pjegavca. Oid tada je živio usamljen bez jkakve njego i nadzora, jef ne fauadjaše nikoga o>d svojte, da ga pnp hvati. Kad je primjetio opasnost, da 6e ga gazđarica izbaciti iz stana, on dodje na misao da pređaje novine i time d» zaradjuje hranu i stan. Uzesmo maBšan;* —— — - o*« Seljalc Vreočanin zasijao njivu kukuruzom I pasuijein tačkašem. Šve sjetne lijepo niklo; ndarila kiša te usjev zalila, a drugi dan ogrijalo sunce. \Teočanin sve to razgiedao pa se vratio u seio sa svim zadovc-ljan. — Jesi li bio na njivi, upita ga susjed? — Bio sani, odgovori veseo cnai prvi. — Vjere ti, kako je poslije ove kiše? — E, kano, nije druga, nego baš mili uz tačku! Poslijc nekoliko dana udarl ua Vreoce grad i sve usjeve satre u korjen. U najveći huk od grada, siromah Vreočanin dopadne na njivu da vidi što se čim’. i Sagledavši što holujina radl, on nialo poćuti, pa onda s nekim neniarom rekne: — E, uđri, Bogo, udri! Pa sutra siđji te se sam širi po Vreocima!!... (Kolubara) s Srbi seljaci psuju i mnogo I ružno; psuju sve što im je u vjeri naisvetijc, i sve što im je u rodu najrodjeuije Otkađ je taj ružni običaj postao, ne znam; samo znam da njega osudjuju svi stariji i obrazniji Ijudi; protiv njega ustaju crkvene starješine, a državne vlasti su i bojein kaštigovale psovače; pa sve to nije ništa poniogio. Ootovo se može reći, da se svaki dan sve više i swe ružnije psuje. Riječi od psovke ušle su u govor tako da njih često izgovaraju i oni ljudi, koji se Čuvaju od psovanja, i izgovaraju iii ne da opsuju. da naruže, nego samo da popuue svoju rečeuicu, na priliku, često se čuje: „majku inu j —, Ijudi, zašto radite tako?“ Mesto da se reče: „za Boga, Ijudi zašto radite tako?“ Ili „O, oc*