Beogradske novine

Beosradske Movlne

Boj 95. ___ ; pod našu zašlitu i kad se škoio ohoriše, jiputismo ga u skolu. Često s© puta zbog Hoga mrgodio, sjećajući so jamačno ,^atnih vrcmena", kad je ,,trgujući“ špartao nlicama. Sad je imao na sebi nepocijepane ćakšire i cijele cipele, bio je ćisto umiven i očešljan i dobivao je redovnu hramt. I kako rascvjetalo ovo sudbinom oporo 'dijetc! Iina već polak goJine, kako je smješten u jedan intemat. Njegov učitclj ve’.i, da se dobro uči i da će po svoj priiid, to dijete s ulice, koje je živjclo u glibu, U toku vremena postati upolrebljiv član društva. Traže se: Da so jave radi prijcma novca iii da pošalju tačnu adrcsu: I. Društvu crvenoga Krsta u c, i k. vojnoj glavnoj gubemiji Srbijc u Beogradu, Sitnina ulica 21.: Cinovnici monopola: Fetar Aćimović; Lazar Tomić; Ilija Krstić; iKosta Stamenković; Rista Radovanović; Seinajo Mandi 1 ovi,ć; Litka Erakovići Ružica G1 išić. Radnici fabrike đuvana: Petar Pa rezanović i Ojorgje Eriić. Braniinir M. N e š i ć, djak, selo Scpšin, Grocka. Djeca pok. Save G a v r i I o v i ć a, upr. poresk. odjelcnj. da sc jave radi saopštenja No. 4090. II. G, Ivanu Zankoviću, Simtna 21.: G-dje: Marica Draže Čedića, Zarko\o —Beograd; Darinka Nikole Ognjauovića, Žarkovo —* Bcograd; Ružica Gjitričić, činov. niinist. finans. G. g.: Jovan Gj. Tasi ć, cariii. čiiiov', iz Skoplja; Ilija Bogdanović, poštan. siužitclj, Leštanc. Porodica Mdana C. Apostolov i ć a iz Kumanova. III. G. Dragutinu Gjorgjeviču, Dobračina ulica 16.: Učitelji i učiteljice iz Kratova: llija Katič; Draga Zafirović; Ijubica Živković; Marko Gjulaković; Gjorgje Tano vić; Rad. Popo vić. U Kumanovu: Jovan Murgorić iz Klečorca; Viadislav Puzović iz Makroša; Nasko Dimitrijević iz Razana; Andrcja Trajković iz Drenjaka; Danilo Č a k i ć iz Dušanovca; Jovau A t a n a sk o v i ć iz Si!jegova; Bogdan A n d j e 1ković iz Sopota; Pctar Sundjurović iz Tabanovca; Todor Gjorgjević iz ’Čelopeka; Stojko Č a k a 1 o v i ć iz Cctrica i Bosiljko Cvetić. U Kratovu: Pavlo Miliajlović iz Ruđara; Spasoje Micković iz Gabera; Miijaii Rakočević i Nikola Gjorg j e v i ć oba iz Zletova. Lazar P. N i k o I i ć iz Gradca, sada u Krivoj Palanci; Dobrosav Leovič iz Prijepolja; Aleksandar Zivanmić iz Gračanice; Pavle Čemerikić iz štinilja i Mla'den J o v a n o v i ć iz Sti acina. IV. G, M i h. K. J a n k o v i č u, apoteluru, prcdsjedniku odbora crvenoga krsta U Kragujevcu: Nastavnici, učitelji i učite 1 jice: Miroslava Cvetkovič; Zorka Radosavljević; Natalija Pantelić; Kosara I v an ov i ć; Milica Pop adić; Lazar P a v I o v i ć; Katarina P e t r o v i ć iz Trnave; Vladimir Milutinović iz Glibovca; Olga Z e 5 e v i ć iz Stai og Adžibegovca; Dr. Milan Krstić; Dušan Tripković; Milovan M a r k o v i ć iz Kovačevca; Živko Joksimović iz Giljana; Leposava Tomić i Anđjelija Milovanović iz Opal'ića, G. g.: Timotijo Jovanović; Nikola Krupcžević, protojerej; Nikodije Milošević, Donja Rača, V. G. B o g d a n u J a k š i ć u, poiprcdsjedniku odbora crvenog krsta u Kragujevcu: smi, šta sad da radiin? Mesto da se reoe: „Gledajte čuda, šta sad da radim?“ Itd., itd. Može biti da bi se sklapanjem ovakili i ovima sličnih rječenica i rašira(vanjcni takili u masu, učiniio više protiv psovanja, nego svim zabranama i prijetnjama. Pri svetn tom svakad sc ualazio po koji rjedji čovjek, koji se čuvao da svoja usta ne pogani, psovkom. Jedau takav čovjek bio je pok. llija Cvorič, okružni načelnik u Loziiici. Rodjen u selu Bastavu, u Radjevini, Cvarič je rastao i živjeo sa svojini .scljacima; umješao se, kao već zreo čovjelc, i u narodne opšte poslove, vojevao protiv Turaka, i zato postao načeliiik okružni u Loznici, po iseljenju iTuraka iz Podrinja. Čovjek jc taj u opšte vrio malo govorio. Obično je ćutao i glcdao prcda se, doklc mu se ko za što inoli, ili se na nešto žaii. I kad mu što nije po volji, on dignc glavu, i uzdignc obrvc (koje su mu bile vclike kao u nekoga brei), i rekne; — Šta reče, more? Čvorić liije nikad ništa opeovao do jcduu jedinu riječ š i 1 j a k. Jednom jc bio u popisnoj komisiji u seiu Trbušnici. Tu pristupi da se zapiše icdnn seljak, koji rekne đa se zove: Mltar Šiljak. — Šta reče inore? upita Čvorić: knkvo je to prezime? —; To je moje r^aro podrijctlo-, odgovori Mitar: — Mi smo se doselili iz iVasojcvića. lz našc rodje izišle su tri vladike, a popovima se ni broja ne zna; i svi se zovemo šiljci. — E. ja odsada neču psovati. ni .siljha, rfoče Gvorić: — ja sam mislio da psujem šiljak, kad je već običaj da se iiešto pstije, a tim neču nikoga uvrijediti. Sad vidim da I to ne vajla- Zato .odsada rii šiljka!

• 1 Sub'ofa Porodica Dušana J c r e m i ć a, sreskog natiičn.; Djeca Zorke Popovića, biv. učitelja; JeJena Obrađovića; Ljubica udova Voje Živanovića; Mileva Predića; Nastasija Obradovića učitelja; Porodica Svetozara K r s m a n o v i ć a, pođpoiučnika. Da se jave radi prijcma novčaniit tipui* nica. Radi prijema ncvčunih uputnica, potrebno je da se jave g. Ravlu D e n ić u, u uredima predsjedništva opštine grada Beograda ova Iica: 1- Mladen Djurević, fažinjer; 2. Porcdica Stojka V e 1 i č k o v ič a, rezervnog poručnika iz Vranje; 3. Dušan Popc v i ć, nčitclj iz Tetova; 4. Milivoje P e t r o v i ć. učitelj iz Djevdjelije; 5. Atanasija Jovanović, učiteIjica iz Gorništa, sada n Djevdjeliji; 6. Milutin Banjtć, policijsk! čittovnik iz Beograda, i 7. Dragomir G j o r g j e v i e, po!icijski činovnik iz U.nks. U slučajn, da sc nalazc u unulrašlijosti, potrebno je, da dostave svoju tačnu adresti, da bi ini se mogao isposlati novac. Promjenljlvo vv'ieine Poslije nekoliko lijepih dana, juče smo opct imali promjenljivo vrijeme sa vjetrom preko cijeloga dana. I temperatura se bila nešto spustila, te smo juče fonali i nešto malo hladniii dan. CijeJoga dana nebo je bilo natmureno, te je izgledalo. da ćcmo dobiti i kišu, ali jak vjetar, koji jc duvao cijeloga dana, to nijc dao. Prenos brzovozne robe na Dunavti. Izmedju Zemun-Beograda i Ruščuka otvorilo je c. k. Duuavsko parobrodarsko društvo saobraćaj za prenos brzovozno robe sa dođirivanjem ugarshili i bngarsh'h dunavskih stanica. Javtta prodaja. Po odlujt Starateljskog Suda, izložiče se javnoj prođuji zaosutvš'ma pok, Donke Ruzicadović, na dan 20. a p r i 1 a, u staua u nlici P r u š k og o r s k o i b r o j 5. Prodaja će početi u 9 s a 11 n r I j e p o d n e. Pozivaju so kupci, da ua ovu prodaju dodju. Izgubljeuo. 27. pr. nh. i z g u b 1 j e n a jc na putu od Kalemegdana do Rajićeve uliee jedna rućna torbica veličine od prilike 12 X 18 cm. Torbica jc ukrašena zlatožutim perlama. ima zlatožut okov I iste takve lančice za nošcnje. U njoj je bio novčanik od jelenove kože sa dvije novčanice od po deset kruna i više novčanica od po dvije i jedne krtme kao i nešto niklenog novca, ukupno oko 28 do 30 kruna. dalie jedna bijela čaura s olovkama i jedna žcnska džepna maramica, sa vezenim uglovima. Nalazač se moli, da torbicu, koja ima vrijeduost za ljubitelja takvili stvari, preda uz nagradu c. i k. redarstvenom zapovjcdništvu. Mangup konj. U jednoj ulici Beograda nhvaćen j« 5. t. mj. mangup kobila i predata je stanici za prikupljanje konja, gdje vlasnik kobilu može primiti. Nadjeuo. Na jetlnoj livali u bli/iui uiico Prote Mateje nadjona ys svota c-l seđarn kruna. ■— U tilici Miloš Vcliki nadjena su 5. t. mj. četiri svezana ključa, dva-tri ključa Otd kase i jedan običan ključ. Svi ovi nadieni predmeti pnnlaii su redarstvcnom zapovjedništvu, gdje jh vlasnici niogn priniiti, J ' Kretanje stranaca. Izvještaj prijavuog- ureda: Prijavljeno jo 106, odjavtjeuo 45, presdjeno 46; u gostionicaina prijavljenih stranaca 142, odjavljeno 145, svega ostalo u gosionicama prijavljenih stranaca 294.

Stani! Kuđa? CI orfeum! Novi raspoređ.

Harodna prlvreKo. Bržavnl monopo! u Bniarskol. U poslijednjem broju gospodarskog časopisa „Narodno Stopans t v o" napisao je potpredsjednik safijske trgoviuske i zanatlijske komore, g. Sr. Karadžov raspravu o državnim nionopolima. U tim zanimIjivim razlaganjima veli pisac, da je bugarska država, koja je godine 1912. imala državnog izdatka od 180 milijuna leva, pokazala godine 1917. potraiivanja od 430 milijuna leva. Da bi se jeđnora stalo na put sve većem deficitu, podnio je ministar financije u poslijednjoj sjednici Sobrauja zakonski prijedlog, I to o državnim monopolima i o porezi na dionice. Državni monopoli su se imali uvesti na spirit, rakiju.

sirće, so i još neke druge predmete, a imala se povećati trošarina i nove uvesti, Opozicija u Sobranju bi!a je tomc protivna, a i većina nije pokazivala neku osobitu volju. da to tako važno životno pitanje države uzme u pretres. S toga je ministar financije bio primo-rari, da svoje zakonske prijcdioge povuče. Trgovinska i zanatlijska koinora u Sofiji. hidustrijski i trgovinski savez u Sofiji predali sti muiistru financije memorandum, kojim su tako isto izjavili. da su protivni zakon. prijedlogu. Svoje opozicijono držanje obrazložili su time, što bi novim porezima bio cpterećeu najveći dio gradskog staaovništva, t. j. trgovci- zanatlije. radnici, činovnicl i t. d. Istorijski razvitak poreze u velikim cvropskim državama kazuje, da gradovi snose mnogo veći poreski teret, nego li scosko stanovniŠtvo- Seosko stanovnišfcvo ne samo što ziiatno manje proizvode troši, nego on vcćinom troši svoje vlastite proizvode. za koje ono ne plaća nikakvu trošarinu. Šećer. šećenia r.oba, čaj kava, sapun, pivo, dulian i t. d. u ninogo većoj se kolieini troši u gradovima nego li u selima, te su gradovi upravo glavni nosioci ncposrcdne pcreze. Dalje je potrebno navesti, da seosko stanovništvo plaća od 30—40 godina na ovamo jednu i istu porczu na zcinljište, dokle se u gradovima svake treće godhie ponovo ocijenjuje vrijednost zemljišta i skoro se redovno vrijednost zeinljišta sa 20—25% povećava, tako da i poreza na zcmljište u istoj srazmjeri raste. U selima se i nc zna o skupoći kirije za stanove i trgovine. Odijelo, koje seljak sam sebi od svog vlastitog materijala izradjuje, kođ gradskog stanovništva je vrlo važan izdatak, a kao o*težavajući privredni životni uslov dolazi za gradsko stanovništvo u obzir još i težak teret neposredne porezc. Novi poreski prijedlozi bi u prvom rcdu jako opteretili gradsko stanov-

ništvo. Država medjutim trcba za svoje sve veće 'izdatke novaca, da li, dakle, da se odrekne ove vrste prihoda? Gospodiu KaradŽov misli, da na to pitanje može odgovoriti sa — da. Monopolisanje, upraivo veće porezivanje predmeta, koji su predvidjeni, ometalo bi njihovn slobodnu i pumi proizvodiijti, otežalo bi još više već i inače teš-

ke živctne uslove gradskom stanovništvu, a spriječilo bi i njihovu prodajučuveni evropski narodni-ekouoini protiviii su sistemu državnog monopolisanja. ne toliko ša teorijskog koliko sa praktičnog gledišta. Država je sa svojim birokratizmom u tome troin i uesposoban aparat, tako da svaki njcu korak nanosi štete poreskim obveznicima. Naša demokratska država ne može biti ni iudustrijalac ni trgovac ni preduzetnik. Država treba, da u svojoj ruci zadrži samo kontrolu nad kakvoćom proizvoda. Treba li drždvi novih izvora za prihod, ona neka amđa poveća seljacinia porezu na zimljište, pa neka uvcde i porez na prihode i zaradu. Ako država hoće da svoje gradjane csposobi za veće porezivanje, ona onda ne smije ograničiti sdobodnu proizvodnju. Ona ne smije smanjiti snagu potrošnje monopolisanjem inđustrije i trgov'me ili povećauje neposredne poreze. Državni činovmk. kog stranačko gospodarstvo ili protekcija postavi za trgovca, nema interesa da izr.alazi dobre kupce i da postigne takve cijene, kao privatni trgovac. I kao ivorničar država ne vrijedi nmogo, skuplja je nego li privatni tvorničar. Porez na zemljište u staroj Bugarskoj donjeo bi dvojinom više nego li 22 milijiuia leva- Zemljoradmd bi mogii mnogo lakše podnijeti povećanje porczc nego 11 gradsko stanovmstvo, koje je do sad jedino uvijek na progresivni način opterećivano porezcm. To u prvom redu važi za našu poljoprivrednu državu. A što je najglavnije, sad u ovo nctnirno doba, u kome ratna nevolja svakog tišti, nije vrijcme da se uvode poreske reforme. Ministav financue bi trebao da pričeka mir, koji će niozaa douijeli sobom i sa svim promijenjene životne prilike, a na prvom mjestu zahtijevati novu osnovu poreze na zemljište. ,

ZAM.IE.NA RAFIJE. Od satnika Klementa. Mcdju najvažnije radovo u vinogradu spada vezivanje loze, jer bi ovu inače vjotar ili kakva druga nepogoda mogla lako da odlomi i timo i groždje da uništi. U mimo doba npotrebljavala se za ve* zivanje skoro isključivo rafija ili lika, dok je za to & mnogim predjelima AustroUgarsko upotrcbljavana naročito proparirana slatna od raži. No ova jc inefCi'Ja slabo poznata u Srbiji s toga, što se u njoj slabo sije raž. Kao što je u dnigim artiklima, čijoj so izradi u ratu poklanjala mahja pažnja, skočila cijena, tako je skočila i rafiji, i danas se za nju traži po kifograniu 14 pa i višo kmna. dok je u mirno doba stajala 1.60 kmna. Pa i poređ tako visoko cijcno rafije jedva da se ova može još ovđjo ondj« dobiti, S toga ncće biti s gorega, • da ovdje opišemo jedno drugo pomoćno sredstvo, koje može potpnno da zamjeni rafijtt. Ta zamjena nalazl se u trsrf, a đolazi «e do nje ovako: Trska se hipa drvetom •ve donđe, dok iz nje ne ispadnc srč i đok spoljna opna trske na krajevima ne

7. aprila 1917.

Strana 9. *

olabavi toliko, da se prstinia može odvojitiod timde stabljike u vidu uzanih pantljičica iii jačilt podužih končića. Te uzane pantljičice mnogo naliče rafijr, ali zbog svoje krtosti ne mog*u odmah kao ova da se upoircbe, već treba po tri pantljičice ili končića upredati i tim predivom vezivati lozu, Kod malo izvježbanosti može jedna osoba da ispredc tri do pet stotina metara, a ta količina je s obzirom na dužinu prediva ravna jednom kilogramu rafije, Kako u Srbiji ima skoro svuda trske, to nije teško, zamijc-niti rafiju opasanim predivom, koje bi mog'ii da proizvode svt pletači kotarica, pa i nestručnjaci, a naročito sopstvenici većilt vinograda. Gdje nema trske, a ima ševara, tamo možo ovaj da se upotrebi u mjesto rafije. Sevar, podtižf, valja ođseći do zemljc i ostaviti na suncu da se do6ro osuši, a prije upotrebe se ovlaži i svaki Jist za sebe dobro izgužvati i uzduž kao malo upresti. Tako spremljenim ševarom vezuje se loza kao i rafijom.

Zabraujen uvoz u Iialiiu. Kb. Rim, 6. apriia. Zvaničnt list javlja: Za vrijeme tra* janja rata zabranjeii je ’uvoz svih vrsta robe stranog porijckla i strane proizvodnje. Izu2 iniaju 'se životne naminiicc koje su kupljeno za' raČun države, dalje još industrjjske sirovine kao i robe, kojima jo minj*stai' finansije naročito uvoz odobrio.

Oivorenje peirograđske burze . Kb. Bern, 6. aprila. L)’onski listovi javljaju iz Petrograda: Ministar finansije tzvjestio je banke, da se burza može ponovo otvoriti 10. aprila, ' Ukimito pravo patenata u Italiji. ■ Kb. Rinr, 6. aprila. Agencija Stefani objavljuje, da je za vrijeme tafa ukinuto u Italiji pravo mdustrijskih pronalazačkjh patenata, nepijjjar teljskih pođanika. StanSe zimsliih usjsva it Srbiji. Stanjo 2 imskih usjcva u Srbiji je uprkbs neobičuo dugoj rimi u opšte povolino.JUsjevi, zasijani u deceinbru, još 6U do duše ttešto slabi, ali su svi izglsdi, da će se u nastalom pogodnom vremenu brzo oporaviti.

Front gencral-pukovnika nadvoj.vode Josipa: Nema ničega jiovog. * F r o nt m a r š a I a p 1. M a c k' ć nsena: položaj je ncpromijcnjen. £ Maćedousko bojište; - U istočnoj polovini zavijutka C r n e Reke artiljerijsko dejstvo postizalo jc * vremena na vrijeme veću žestinu. U v ar* darskoj dolini zapaljena su izbačcnim letačkim bombama obimna stovarišta muiticije. Prvl ziipovjednik glavnog slana pl. Ludendorff. ' ’

Hjeđnie Hrzoisvne vijestl. fiustro-UjtRki izvieftaj. Dogadjaji na moru:

Izvjestsj bugarskog glavnog sfožera. Kb. Sifija, 6. aprila. Maćedonsko bojišt«; U jstočnoj polovini zavijutka Crne Rekei zapadno od Dojrana vladalo je živijo proti'.’ničko artiljerijsko dejstvoi Na ostaiim dijclovima fronta bilo je sam« slabe a rtiljerijske djolatnosti. Kod sela K «linova izmedju Vardarai dojran-t skog jezera natjerana je jedna protiv« ujćka letilica da so spusti. Riimuujsko bojištc: Istočno od Ttilće neznatna arii'iorijska vatra. I donii dom izrL,"’« rn* sa NL— acho.ii. Tok d.ebatc. — Ratni krediff.j Kb. Wasliington, 6. aprila. % Rcnterova agencija javlja: Debatu poslaničkoin domu o ratnoj rezolurf^ otvorio jc predsjednik odbora za spolin© poslove, Flood. On Je rekao: Mi fireba? mo odlučno da stanemo na stranu «I» sporazuma, koie vođe borbu za čovječan* *tvo. Naša tnoć treba da se Sskoristi na takav način, da se njihovi napori kninišii potpunim uspjchom. Prnski mlitarizam va!ja smrviti. Kb. Wasiiington, 6. aiprila. ^ Reutcr javlja: Vlada traži od kongrrfsa da odinah odobri 680 miljona fmiŠ ster’inga za vojsku i flotu. Od te sume redjcno je preko 586 milijona funti V4 vojsku. ,% Kb. Washington, 6. apri-la. % Re.iterovi agencija javlja: Poslani*kl đom usvojio ie prijedlog o ratu sa Njstnačkom. Zvanltne ciijrne.

Kb. Beč, 6. aprila, Noću u oči 4. aprila bombardovaie su nekolike eskadre našili pomorskili letilica vojr.ičkc ofcjektc a mvročito letačke hangare uGradul Gorgus velikim uspjehom sa mnogobrojnim boiubama teškog i najtežeg kalibra. Mogla su s« konstatovaii nekoliko potpumli pogođaka u hangarima. (Od pomorskih letilica jedna sc nijj vratila, dok su ostale zdrave i čitave stiglc u svoja polazna mjcsia. Zapovjedn»tio mornarice, Izvlešltt] nitnukkoi volnoš VOSSlUB. Kb. Bcriin, ž. npriia. Zapadno bojššte: Posljednji'h dana znatno su se pooštiilo artiljerijske borbe na artoiskom frontu. Naročito naši položaji od Angres a do južie obaie rijeke S c a r p e bile su Juče s vremena na vrijeme izložene žestokoj vatri svij i kalibra. Naše rovovske posadc odbile su cngleska izvidjačka odjelenja, koja su u više rnaha nadirala. I na frontu na rijeci Aisni đošlo je u vezi sa našim juče javljenim a u željenom obimu potpuno uspjelim preduzećem do žestoke vatrcnc borbe kod Sapigneula sjeveruo od R e i m s a. Mi smo tamo zarobili 15 oficira i 827 vojnika, a zaplijenili smo 4 mitraljeza, 10 sprava za izbarivanje mina i mnogo mtmidje. Odbijcn je francuski protivnapad izmedju Sapigneula i L a N e u v i 11 c a. Na zapadnoj obali Maase topcvska je vatra oko podne za neko vrijeme bila žešča. Zahvaljujući jasnom vremenu bik je i preko dana i preko noči ži /3 izvidjačke i borbene letačke djeiatnosti, koja je đovela do mnogih vazdušnih fcorbi, Naša gonilačka letačka odjeljenja napala s i 1 tmflštila jcdnu englcsku lefačku eskađru, koja je bila prodrla do D o u a i a. Sve Četiri letiiice pale su iza našeg bcrbenog reda. Od njili jc dvije oborio natporučnik baron Richthofen, a to mu je 35. i 36. protivnik, što ga je on do sađa savladao u vazdušnoj borbi. Osim togt pn tivnlk Jc izgubio 6 letiHca « vazdušnoj borbi a 2 usljed bombardovanja sa zemlje. Od naših letilica nestale su trj. Istočno bojište: Front maršala princa L e o p o Ida bavarskog: Južno od Rige, kod Iluksta, kod Tobolia, na Zlatnoj Lipi i na N arajovci, kao i južno od Stanislavov a, niska je artiljerija utrošila znatne količine municijo dejstvnjući protiv naših položaja. Ruski napad pokrenut protiv visa Popijeliha (jugo-zapadno pd Breezanya), a poeksploziji jedne mine, propao je. Pri zauzeću ruskog mostobrana kod Tobolija na Btohođu 3. aprila palo nam je žaka 9.500 zarobjjenika, 15 topova i nekih 150 mitraljoza i sprava za izbacivanje mina, kao i dnigi svakovrsni ratni materijaf. " ' X

* OBJAVA' Sjeme za pas u 1 j, • uncok r e 11 k|J kuruz može gradjanstvo kupiti v sjemenarskoj prodavnici pofj«|č privredne stan ice u BeogrncL« (Kralja Aleksandra ulica br. 68). Svngidjvi gdje su zasijane biljke, koje vaija ofcopaVsti, moraju te vrtovi i njiv.e tfjfe • ijati suncokretom. To isto v&žTj za vinograde. Ne smiie so dakle nigrf^č naći njiva, vrt i t. d, da je zasijan rastinjvjn fca okopa\anje, a da nijesu zasijane^jl sunoolcnetom. Svaki ima da nabavi sjeciA najdalje do 20. aprila o. god., a kupije^u •jeme sniije se upotrijebiti samo za sijanjt, Neispunjavanje ove zapovijesti kaznićc zatvoroni. B<)ograd, 6. eprila 1917. C. i k, zapovjedništi'o mosne br^?S i građa Beogiada, kao okružno. zap'ovjrifš ništvo. E. Br, 4015/1917. OBJAVA. I pored nekoliko opomena oi etivjie c. j k. Zapovjedništva mosne brane^f grada Beograda ima još dosta neobrađjgnog ziratnog zemljišta. S toga se iiaređjuje: Sva polja, vrtovi i druge prostorijej koje eo mogu obradjivati, moraju do -'JV; aprila biti obradjene. Sjeine i biljke mog« se kupiti u poljoprivrednoj stanici Be% grada U Kralj Aleksanđrovoj ulici br, 63; a lukac fcođ c. I k. središta za iskorišća^ vanje žeive. Polja, čiji vlasnici nijesu c.vdje, dužni su susjedi obraditi. Ako mHfiio staje radne snago, trcba se radi toga ob^ titi mjesnom redarstvenom ztipovjednišfCi), Vlasnici zemljišta, fcoji ma iz kog uzrofui «— a koji se mora navesti — ne mogitobradjivati svoja zemljišta, moraju to prijavtit mjesnom redarstvenom zapovjedništvtri Stanovništvo treba da se modjusobno po? tnaže, nego li da tnmara bez ikakve djelj* po ulicaina ili da sjedi po kavanama, Ka 6e ovoj naredbi no odazove, biće kaž* njen zatvoiom. * U Beogradu, aprila 1917. C. i k. zapovjedništvo mosne bfimsi I grada BeogTada, upravno odj'elenje. F. Br. 4.733. OBJAVA’. Zapovijeda se: Svuda, gdje su jiot sijaue ili gdje će se posijati sjeme by liaka, koje treba okopavati. imaju se njive 1 vrtovi posijati i sjemenom sunf cokreta. Ne sniije sc naći vinograd niti njiva, zasijana naročito kukiiruzonf, krompirom ili repom, u kojima nije posijan i suncokret. Sjemenje suncokreta inože se dobtti u siemenarskoj prodavnici poljoprivredne sianice u Beograđu (Kralja Aleksandra ulici br. 68.). Cijena 60 filira po kilogramu. Neispunjavanje ove zapov:jesti kazniće se zatvoj rom. ' Beograd, 4. aprila, 1917. C. i k. zapovjeđništvo mosne firane f grada Beograda, upravno odjelenje.