Beogradske novine

Strana 4.

Neđjelja

Beogradske Novtae

15. aprila 1917.

Broj 102.

kazniće sresko zapovjcdništvo novčano do 2.000 kruna. ill zatvorom do f> injeseci, a osim toga će prikrivena roba besplatno biti oduzeta (konfiskovanak Istu kaznu iskusiće I svaki ko za takav prestup zna, a o tome svojem sreskotn zapovjedništvu ne javi. U slučaju prijave dobiće dotični za pronadjenu količinu kudjelje 1 lana u ime tiagrade 2% od procijenjene vrijednosll. Izvještaj prijavnog ureda. 13- aprila: Prijavljeno 55, odjavljeno 56; selidaba 24; u hotellina prijavIjeno 79, odjavljeno 93; ostalo u hotcliina svega prijavljeniu 228 stranaca.

Zdraustvo. IJr. Fran S. Guiidriim-Oriovčaiiiii: Nefto o hođiinlu noprijed, nolruSKe, CefueronoSKe te nosometu. Nauka o životinjama uči nas takodjer, kako se kreću giblju. Što je biće nesavršenije, to je njegova kretnja jednostavnija. Savršena pak bića, medju koje ubrajanio sisavce, a u prvom redu čovjeka, krcću sc pomoču vrlo usložnjenih udova. Jednolično biće, recimo ameba, promjenjuje svoj oblik, pa tako može položaj promijeniti. Životinje bez nogu, krila, kao n. pr. crvl itd. gmižu; plivaju (ribe); koje imadu krila lete, a jer posjeduju noge mogu i hodati. Broj noga je u životinje raznolika: ima ih, koje se kreću. jer imadu po dviio. tiri, šest I viŠe nogu. Kretnje se pojedinih životinja upriličuju prama mjestu 1 okolinl, u kojoj žive. Gotovo sve, više manje, savršenlje životinje napinju kretnje naprijed, ove dakle idu običuo naprijed; tek važtii razlozi kao na pr. obrana 1 t. d. sile najveći dio životinja, da i natraške idu. Aii ovakovo gibauje natraške je i kod najsavršenijih životinja, pa 1 čovjeka odista nespretno, te pošto ltema svagdanje nužde i potrebe, da se takove kretnje izvode, nose otte na sebi obično biljeg nešto nespretnoga. No ima životinja, koje mogu brzo natraške ići. Tako n. pr. rak. Ne znam zašto tu kretnju smatraju kao uešto posprdnoga; obično se vcli, da ako tkogod u čemu nazar duje, n. pr. u školi, da ,,ide natraške kao rak“... Bilo kođ životinia kako mu drago, mctie ova.i put više zanima gibanja hodanja čovjeka natraške. Ne ću se upuštati u dokazivanje, kako su prvi Ijudl liodali: je 11 četveronoške ili na dvije noge. Djeca puzaju četveronoške i ako su donje skrajnice po vremenu dosta jake, počinie dijcte uspravno hodati, koji je hod osebujan za čovječanski rod, jer je sustav mišića i živaca tako ustrojen, da se tijelo može gibati i da gibanjc upriličuje pratna ovint okolnostlma. koje u njegovoj okolini vladaju. Kretnje čovjeka su vrlo raznovrsne. kao štn su neizmjerno raznnvrsnl I vanjski nvjeti. No ima uvjet 3 i odredjenili razloga, poradi kojih se čcvjek u nekom određjenom smjeru najobičnije kreće. A to je stajanje I hodanje. Pa i kako nema dva posve jednaka čovječanska bića, ne može biti ni posve jednakoga đržania. ni krctanja, ali su ipak neke osnovne crte svima zaiedničke. Najveći dio vanjskih uvjeta zahtjeva, da Čovjek naprijed ide ili da u jačoj ili slabijoj mjeri trči (bježi), da se naprijeđ žuri. Vrlo je rijetko, da čovjek natraške idc l ako se to dogadja, korakne možda tek dva trl put natrag. Zašto je tako? Možda su r<Hegom i kojekakove predrasude. Sjećam se, da kao djeca naprosto nijesmo smjeli hotice natraške ići, jer nas uvjeravalo: Koliko koračaja ideš natraške, toliko ćeš godina prije u grob, ili „toliko si koračaja bliže grobu“, ili ,,za toliko će ti godina oiac. majka Itd. prije umrijetl. < . , “ Ovakove sl prijetnje djeca rado upamte, pa zato gdjekoje dijete ne će ni kad bi moralo natrag koračiti. A kada se dječje tijelo takovim kretnjama ne obikne, ide s njima teže, kad je tijelo već odraslo. U Sokolanama se ne posvećuje paska koračamju natraške, a nl kod vježbanja vojnika baš nedolazi u velike u obzir. Tek neka rijetka zvanja traže, da se kod posla ide „natraške". Tako užari idu natraške. Kada se njihov stroj okreće, pa se od njega sve više ,,natraške“ udaljujući zasukavaju konopače. Pa i ako se obično ne ukazuje prijeka potreba, da se ide natraške, Ipak bi sa zdravstvenoga stajailišta bilo vrlo dobro 1 shodno, da se svakl čovjek nauči natraške ići. Proučavanjem melianike kretnje noga (cijelih donjih okrajnina) dolazl u obzir trojako djelovanje, koje se medjusobno znatno razlikuje uplivom, 5to ga noga vrši na gornji dio tijela. Prvo je djelovanje: doba (perioda) poduportija, koje počinje onlm časom, kad noga dovršl zamah 1 opet se tla takne. Drugo je doba: upiranje. Kad bl podupoma noga djelovala tek kao potpor nepronijenljive dužine, sagnulo, spustilo bi se tljelo, kad se naprl1«* kreće, na okrug naprijed i dolje. Ali kad se tijelo naprijed kreće, povećava se dubljina noge pružanjem nožnoga zgloba, a time se umanjuje spu-

štanje tijela I kretnja se naprijed pojačava. Što se noga sve više naprljed naginje i tiine konačno sama sa gukoin od stopala (Fussballon) na tlu stoji, potiskuje ili podupire tijelo naprijed. Noga se (u užem smislu, stopalo) dakle sa petom najprijc dotiče tla. onda udari tabanom i konačno se odhijc gukom od stopala. Treće je djelovanje: doba zainalia: U času kada upirajuća noga pružanjem nožnoga zgloba svršava svoje potiskujuće djelovanje. onda se poradi dosta nagloga sagibania koljena i hrptenoga skučenja noge digne sa tla i zamahne se ukraj druge noge naprijed. Poslije se zglob koljena posve ispruži, ali prije. nego sc noga postavi na tlo, opet nešto sagiba. Nožni pako zglob se sve jače hrpteno skučuje. Ove se tri dobe međjusobno umalijuju tako, da obje dobe podupornja i upiranja, zajed»o nešto prevladjuju doha zarnaha. Noga zamalia dakle napušta tio, kada je poduporna noga već polcžena i tiče ga se opet, kad se upiruća poduporna noga opet digne od tla, pače kod najbržega hodanja je uvijek barcm jedan časak, kada se obje noge istodobno tla dotiču. Ovo se tiće dakako onoga koračaja, kad se ide naprijcd i mi vidimo, da poradi gotovo uvijek jednakih kretnja isti mišići uvijck u jednom odrcdjenom smjeru rade. Tako jest, ali to nije u pravom smislu riječi posve shodno. A zašto ne? Na to će nain najbolje odgovoriti najglavnije načelo tje'.oviežbe, koja zapovjeda; Shodni razvitak svili dijelova tijela, prijatno jačanje svih inišića, potpuna gibivost zglobova. No i sama tjeiovježba, koja si je u gotovo cljelom izobraženom svijeru đo sadanje^a rata punint pravom prokrčila put više manje u sve slojeve pučanstva, pa mnoštivo mališa i odraslih obojega spola, nužno ostvariše njezine upute, zaboravila je, bolje reći zapustila je donekle neke mišiće donjih okrajnina čovječijega tijela. Poznato je, da ko duže vremena sjedi, čezns ustati, jer ga od sjedjenja boli cije'o tijeb; tko je od liodanja umoran, rado sjedne iii legne, da se odmori- Tko u postelj! trajnije na jednoj stranl ieži okrene se na drugu stranu, na iedja ili pottbuške. jer se je umorio. Ćesto se pako prevrće i u snu, da za ovu ioretnju i ne zna. Sa svim time se hoće postiči nekl odrnor odnosnih dijelova tijeia, Jer se i onda kada tijelo počiva, naprezajj ncki miš’.či. Pa osnivajtič se na ovoj činjenlđ nužno slijeJi, da i noge trcbaju neke kretnje, koje su u opreci običnim kretnjama, što se i/vodc, kada čov-ek naprijed ide, što više hužro sh'jedi, da čovjek ide natraške. Ova inl se potreba svojedobno namaknuU i imao sam zgode i prilike, da joj posvjetim svoju pažnju. SeČuć uzbrdo u krajevj’.na, gdje sam se liječio osjetio sam dosta umora, osjetio sani goiovo boli u odnosnim mišićinia donjili okrajnina. Pa i samo srce je bilo dosta naprczano. Stao sam doduše i pomalo se odmarao, Ali prradi nepriiatnog vreinotn, bure. vjetra itd. se to ne tnože upriličiii, jcr prijeii opasnost prehlade. No Ja sarn si pomogao na drugi načiu: Ćaskom sam išao uzbrdo naprijeJ, ćaskom pako inalim koračajima natraške. Posljedica lijašet csohuo moje čuvstvo bijaše već nakon nekoliko koračaja mnogo prilatnije od pr.’jašnjega, činilo mi se, kao da se srce tolii.o ne umara, boll i unjr u mišićima doitjih okrajnina, koji su kad satn napiijed išao živo zaposbni, postado^c, 'Ct su protivne, oprjećne krctnje i ilc pretežnije, a mišići u posvj drugom poslu. Jer dok se kakc gore spomcnuh. ncga kad se naprijed i.le najprije sa petom dotiče tla, pa onda udari tabanom i odbije se gukom od stopaia, nastaju kad se natraške ide protivni odnosi. Najprije se dotiču nožni prsti sa gukom od stopala tla, onda taban i konaćno peta. Ovakve dakle krcrnjc izvode drugo djelovanje mišlća, koje ne može, a da ne bude vrlo prijatno za mijenu tvari, za kolanje krvl, za živčevlje u mišićima i za zglobove donjili okrajnina. Uz sve tio se ima očekivati skladnije razvijanje, a time i bolje jačanje svih diielova rnišiča, naprosto ne če biti jednostranosti. Jednostranost se protivl zdravstvu fjelovježbe. Ima na pr. kovača, čijl su mišići gornjih okrajniua i grudnoga koša jaki, dok su ostali mišići tijela slabiji. Sličnih odnosa vidimo svaki dan. Pa kad 'sam iduć natraške već u prvom početku tosjetio blagoh’omo djelovanje, sustavno 'sain se vježbao i dok sam najprije mogao tek po koji korak natrag provaliti, usavršio sam se te ml nije bilo teško po tđvije što i više puta tako koračati. Kad sam se pako iduć tako malb umorio, i&ao sam opet naprijed i tako je izinjonično hodanje \t1o prijalo mome zdravstvenom stanju, osjećao sam se laglji, sigurniji, Čvršći, uopće zdr.aviji, a u srcu ne bijaše neprilika, kako ih osjećah prijo kad sam uzbrdo išao naprijed. Slićno sam čuvstvo osjećao kad sam plesao naročiti ples mazurku, pa sam dosta „natraške“ plesao, a poda se jdoticao tek sa gukom stopala. Natraške se inože uz znatno strmine ić», a na to se dade brz» naučiti. Nizbrdice natraške gofovo ne ide; na ravnu je sliodno i lako, no najveći se uspjeli opaža, lcad se ide uz brdo. Preporuoam si akomu ovu vrst hodanja, Jcojoj dosad, kako iznadem, nitko nije svoju pažnju

posvećivao. S njome neka počmu djcca, nek se poslije vježbaju u školi, a kad nastanu sredjeno prilike u našim sokolar nama. Proporučain jn zdravima, ali i bolesnima, pa oe kod bolesti srca, dflsala, te pretilosti 'uopće naći dobroga uspjeba. Ne valja napokon zaboraviti ni na činjenicu, da se oči liolje rastresu, kad se uzbrdice ido natraške, jer će duže ili kraće vremena promatrati prirodu, što inače postizava tek ako se stane, pa se okrene. Mnogiin sam osobama preporučlo da slično hodanje za koji čas zamijene hodanjem inatraške i nitko ini ne reče, Ja je nezadovoljan. ' Priznajom, da Smo bili izvrgnuti sinijchu ineuvidjavnih osoba, koje su mislile, da Se fako licvla tek iz obijesti, :ali to nam inije smetalo, kao što se ne bojasmo, da se ifJuć natraške pribMžujemo grobu itd. čime su mene i druge strašiti U dietinjstni 'valjda 'najviše zato, da ne padnemo, pa da se ne ozlijedimo. Tko iprivikne ovaicvu hodanju, moći će se 'laglje sklizati na ledu, bolje ćc i laglje Iplesati, biti će uopće spretniji, mlado ćo Seskladnije razvijati. Uz lovakvo bodanje se može idosta preporuciti hodanje četveronoške, kojim činom doliaze U obzir gotovo svi pokretni mišići tijelia. S takvim hodanjem se najlakša <đ»aJe suzbijati jednostrano razvijanje mnogih mišića, tijela te iskrivljenje kraIjcžnice. a 'time i nejednakost zidjeliee, što se tiče kasobito ženskinja. Dijete, koje se uči uspravno hođati neka ne zapiisti da se četveronoške kreće, pa će Se i ono skladno razvijati. Poradi više vodoravnoga položaja pluća biti će u svim dijelovimia podpunoga disanja, pa se niogu suzbijati kataralne bolesti vršaka pluća, bolesti, koj© su danas i onako već preotele 'imali. Nezdravi pako ivršci pluaa mogu biti ognjištem zaraze sa bacilinia sušioe, pa onda je zlo jol gore. Jačanjem pluća je disanje savršenije, a time se uspjesi kemickog procesa o\oga rvažnog fizijološkog djelovanja samo na veću korist pojedinaca 'iscrpljuju, te se u plućinra a ! i poradi ko'anja bolje krvi U cijelom tijelu i u ostalim ustrojama tijela, uagomilava odporna 'snaga, čija zalilia treba da buđe što veća pa da se u shodno vrijeme upotrijebi. Posve je prirodno, da se kod takve vježbe mora paziti, na kakvu će se injestu vježbati. Ne smije naime biti prašino; pod mora biti Ueoštećen, da se ruko ili noge ne ozlijede it:l. Ovom ću S-e žgotlom u kratko taknuti zanimlj'ivogi sporta nogometa, ijer i on 'zahtijeva, đa igfač niora često natraške koracati ili skakati. Ako promatramo dvije okrajnine ,,nogoinetača“ uvjerit ćemo se da su njihovi niišići posve sklaino i snažno razvijeni, ali da su takodjer mišići trupa, 'pa slabina krij'epki. Ovo valj.t U obzir uzeti i zato nije shodno, đa ije šport '„nogoinet povcljen“ (privilegovan) šport tek muškaraca; šta više njemu bi se imale — uz đrugo športove i tjelovježbu u odnosnoj mjeri posvetiti ženskinje, 'več počam od iljetinjstva. Držim da 'bi mnpge takve ženskfmje, ktud se udadu f zanose, ninogo lakše radjale, odnosno ne bi trebale kod poroda tako česte liječnićke ponioći kao sađa. Mišići, koji kod radjanja imadu važnu ulogu mogli bi sv'oju važnu i prirodnu zaidaću lakšo i sigumije 'vršiti. Neki inače 'vrlo razumnf gospodilii vtIo so je smijao, kad sam izjavio potrebu, da se ženskinjo vježbaju i ti nogometu, ati je proinijenio svoje raspoloženje, kad je saznao za 'inoje razloge. H.

Rnznejljejtl. Od čežnje za latom i tetom. Ovih dana zbio se u gornjoj Ugarskoj na kolodvorn gradića Rozsaliegy tako nježan prizor djetinje Ijubavi spram roditelja i velikoga čeznuća za njima, da ga je vrljedno zabilježiti. Dvoje mališa Miki i Olga, djeca od 4 i 3 godine, zamislili u svojoj maloj glavici, kako bi iznenadili o Uskrsu svoga tatu i tetu. Tafa im je ovdje u vojničkoj službi, a teta isto tako borav! u našem gradu kod svojega drugog brata, kapetana. Brzo snilslili, još brže odlučili, pak će na put i bez rulia i bez kruha, kakono se kaže. Zabrinuta majka po cijelom gradu tražila mališe, ali njima ni traga nl glasa, kaoda su u eemlju propali. U si’notu strahu pade Joj nešto na um 1 pobrza na kolodvor i na veliku svoju radost nadje dječicu, kako bezbrižno sjede u jednom vagonu 1 ozbiljno očekuju čas, kada će zazviždatt za odlazak. „Kaino ćete djeco“, zalama maika rukama od čuda. „Idemo tatl i tcti“, bio Je odgovor. „Ali ta kola ne idu tafi“. „Idu, idu, ti nas samo varaš" i mali putnlci gušećl se od plača, ostaviše vagon i teška se srca odrekoše svojih nada, što su im malo prije punlle njihove mt% le gnidi. Kakovo je čuvstvo obuzelo oca na tu vijest od survruge svoje, čustvon čovjek osjeća to najbolje. Strovalllo se stoljctno stablo. Javljaju iz Dubrovnika: Strovalila se jedim od onih velikih stoljctnih murava na Brsaljama. Zanimat će one, koji bar malo poznaju ta krasna starodrevna stabIja na Pilama, taj najljepši ures predgradja, da se to ogromno stablo srušilo o zemlju bez ikakva vjetra, već je lesrk) kao iznemoglo Ijudsko biće nakom istrošenja životne snage. Padajućl, stablo je učinilo nešto malo štete na čekaonici tramvaja na ogradi vrta Gračića, gdje Je gostiona Legaz.

Statistika o potrošnji alkoholnih plća u Engleskoj. Englezi su od početka rata izdali 9'A milijarde knina !na alkoholna pića. Od te svote dolazi na prošlu godinu ć>/j tnllijarde. IzJatci su svake godine bivali veći. Prošlo godine bili su za '12»/o veći nego 1915., 'a ža 18o/o veći nego 1914. Ali je žato o Ikohola bivalo sve manje. Tako ga je prošle godine za 12°/o bilo manje nego 1915., 'a ža 24°/o manje nego 1914. Prošle je 'godine potrošeno n,a glavu 2.57 lltara rakije, 105.8 litara piva i 0.9 litara vina. Od ovih 9‘/i milijarde knina, utrošenih za alkohol, dobila je država 2.7 milijardi kruna. Pa pošto je ova kao tribut za cpasnost od polinornica smanjila proizvodnju piva Oid 26 milijuna buradi na 10 milijuna preko godine, a srazmjerno totne i potrošnju rakije i vina, to je ona time sinanjila i svoj gođišnji prihod za nekih 600 'do 700 miUjuna kruna, ali uštedjuje u korist ishrane 570.000 tona ječma 33.000 tona pirindža i kukuruza i 70.000 tona šećera.

Hojnovije brzojovne vljesll. AUSTRO-UGARSKA I MANJFEST PROVIZORNE RUSKE VL4DE. Kb. Beč, 14. aprila. Vlada Austro-ugarske monariiije izviještena je o izjavi privremcne ruske vlade od 11. aprila tckuće godine. Ona je vidjela iz toga, da Rusija nema namjeru da zagospodari nad drugim narodima da im otme njihovu djedovlnu I da nasilno posjeda tudje krajeve, već da ona šta više želi cla dodje do krajnoga mira na osnovu prava pojedinih naroda, da saini odrede svoju suđbinu. Austro-ugarska vlada vid.iela je Iz toga, da ruska privreinena vlada žell postićl cilj, koji se poklapa sa ciljeru što ga je c. i k. minisiar spoljnih poslova grof C z e r n i u n svomo razgovoru od 31. marta t. g- ozuačio ratnim ciljem austro-ugarske monarhije. Na osnovu toga može se utvrditi, da Austro-ngarska vlada s jcd«e, a privremena ruska s druge strane leže miru, kojl bi bio častan za ob.ie strane — mlru, koji bi, kako se veli u ponudi za mir Austro-Ugarske i njenih saveznika od 12. decembra 1916. godine obezbijedio opstanak, čast i sposobnost za razvjjanje zaraćenih država. Daiias poslije izjave privremcne ruske vlade tim više ostaje u važnostj tada izrečeno uvjerenje saveznika, da se njihova prava i njihovi opravdani zahtjevi potpiino dadu dovesti u slriad sa pravima ! zahfjevitna drtigih naroda. Pošto se titne cijelome svijetu, a naročito narodima u Rusiji jasno pokazuje, da Rusija nlje primorana, da se bori za svoju odbranu 1 za slobodu svojih naroda, to, s obzirom na ovu jednakost ciljeva savezničkih vlada i ruske privremene vlade, ne može biti teško, da se nađje put ka sporazuinu, a to tlm manje što Njegovo Veličanstvo car ausirijskl I Apostolskf kralj ugarski u saglasnostl sa saveznim vladarima gaji želju, da u buduće živl u mlru 1 orijateljstvn sa liarotlom, koji je zadovollan i čijl su unutarnji I spoljni životni nsiovi obezbijedieni. Potopljeni brođovl. Kb. London, 14. aprila. Reuterov ured javl’a: Bolnićki je brod „Salla“ (7185 tona) u kanalu nabasao na minu i potonuo. 52 lica su utopljona. Brod nije mosio ranjenike. Kb. London, 14. aprila. Reuterov ured javija službeno: U noći na 31. marta itorpedovala je jodna njemačka podtnornica u kanalu bolnićki brođ „Gloucester Castle“ (7292 tone). Svi su ranjenici spašeni.

Poziu m protplntu! Od 1. aprila otpočinje nova mjesečna kao i tromjesečna pretplatal Umoljavamo, da istu blagovremeno obnovite, da u dostavljanju naših novina ne bi nastalo prekidanje. Pri obnavljanju pletplate, upozoruje se na nove cijene koje su slijedeće: Pretplata: u Beogradu I u krajevlma zaposjcdnutlm od c. I kr. četa za ni n|«* u irtmnjv* bojnu i etapnu poštu. . . K 2-— K 6 - u Beogradu sa dostavom u kuću „ 2'50 , 7-50 u Hrvatskoj-Slavontjl, Bosnl-Hcrcegovlnl I DalmaciJI . . . K 2-60 K 7'80 u ostalim krajevtma Austro-ugarske monarhijc K 3-— K 9 - u Inostranstvu 4'50 , 13 5o Kod plaćanja imade se tacna adresa žitko navesti. Kod preselivanja a naročito kod promjene poljne pošte, nužno je, da se osim tačne nove adrese takodje i predjašnja adresa navede. Admlnistracfja „BEOGRADSKIH H0VINA“ Et. Poita Beograd.

Zoanltne oUave. OBJAVA. Sud c. ! k. zapovjedništva niosne brano i grada Bcograila stavlja do znanja, da je kod srpskog trgovačkog suda na tenrtJju § 3. ci/pskog stećajnog postupka otioren stočaj nad cijelom pokretnom i nqpokretnom imovinom jjremiiiulog J ohana Buciigrabora, krojača, vlasnika tvrtko 'Johann Bnchgraber & Coinp. u Beogradu. Stcčajni postupak a time i rok za prijavu tražbina prekinut je § 7. srpkog zakona o moratoriju. S toga so poziva svaki onaj, koji imade bilo kakovu tražbinu na Ovog opšteg dužnika, da ovu u koliko vcć 'ne prileži spisima, pa ako želi da izbjegne posljedicama § 54. srpskog stcčajnog postupka, do 10. maja uz doprinos potrebnih Uokazala prijavi kad ovoga suda, t- 14. niaja u 9 sati prije (podnedodje na odradjenu stečajnu raspraMt pred ovim suđom bilo osobno bilo da pošaljm svoga opunomoćonika, jor će u protivnom slučaju prcma §§ 66. i 70. srpskog stečajnog postupka sud piovesti raspravu bez njega sa 'pridošlim Vjerovnicima. Beograd, 1. aprila 1917. Sud c. i k. žapovjcđništva mosne bra« ne i 'grada Beograđa, gradjansko pdjelenje. OBJAVA Sud c. i k. zapovjedništva mosne bra» ne i grada Beogmda stavl'a svakonie onoine, na koga se to odnosi, do znanja, đa je nad cijelom pokretnom i ncpokrehiom imovinom D a m j a n a M a r k o v i ć a, trgovca manufakturnom robom u Beogradu, otvoren stečaj kod srpskog trgovačkog suda u Beograđti. Poziva se svaki onaj, koji iinađe bilo kakovu tražbinu na ovog opšteg dužnika, — a^o žoli da izbjegne posIjedAama § 54. srpskog stečajnog jx>stupka uz đoprinos potrebnih dokazala prijavi kod ovoga suda, te 7. maja u 9 sati prijo podne doJje na odredjciru stečajnu raspravu pred oviin sudom (Miloš Veliki ulica 27, 1. sprat, Vrata br. 7) bilo osobno bilo da pošalje svoga opunomoćenika, jer 6e u protivnom slučaju prema §§ 66. i 70. sq>skog stečajnog postupka sud povesti raspravu bez 'njega sa pridošlim vjerovnicima. Beograd, 1. 'aprila 1917. Sud c. i k. zapovjedništva mosne bra* ne i fcrada Beograda, građjansko odjelenje. OBJAVA. Kmet mokroluški Sava J o v a n o v i 5 Izgubio je po njcgovoin tvrdjenju u Rakovičkoj šumi svoju kmetovsku legitimaciju« Ova se legitimacija ovim oglašava za nevažeću, u slučaju da je ko nadje, ima je predati potpisatom zapovjedništvu. C. I k. zapovjcdništvo mosne branc 1 grada Beograda. Urravno odjclenje. OBJAVA. O uvodjeuju Ijetnjeg vremena za godinu 1917. Na osnovu Najvišoni Vrhovnom Zapovješću datog mi ovlašćenja Njegova c. i k. Apostolskog Veličanstva za područja Srbije, koje se nalazi pod austro-ugarskom upravom, naredjuje: § 1. Za vrijeme od pouedjeljka 16. aprfla 1917., do jx>nedjeljka 17. septembra 1917., uvodi se premještanjem vremena za jedan sat, Ijetnje vrijeme. Prema toine će se časovm'k 16. aprila 1917. u 2 sata u jurtu, prema dosadanjem računanju vremena, namjestiti za jedan sat unaprijed, a 17. septembra 1917. u 3 sata u jutru, vratićc se za jedan sat nazad, prema naročitom računanju vremena (ljetnje vrijeme), kojo je ovom naredbom uhndjeno« U jutru 17. septembra 1917. dobiće prvl sat od 2—3 sata dodatak A, a drugl sat od 2—3 dodatak B. § 2. Ova naredba stupa na snagu cnogj đana, kada bude objavljona. Odredjenja o izvodjenju. 1. Novog računanja vrcmena pridrža\ aće se sva zapovjedništva, vlasti i ustanove pri održavanju ročišta, rokova, željezničkih i poštanskih sati, a inora svakt bez razlike vršiti pri svakoin UMidjenju javnog i privatnog života. 2. Svi javmi casovnici namjestiće se u noći izmedju 16. i 17. aprila za jadan sat unaprijcd prema do sad uobičajenom mjesnom i željezničkom vremenu i ostaće u toin stanju do 17. septombra 1917. Prema tome će tamo, gdje se mjesno vrijeme, kojeg su se do sad pridržavale željezničko i poštanske ustanove, od tako zvanog srednje-evropskog vremena ražlikovalo, te razlike ostati nepromijenjene i za vrijeme ljeta 1917. prema novom željezničkom i poštanskom vremenu. 3. Svi pokušaji, koji bi išli na to, da učinak ove mjere odlaganjem eostovnihi sati i timo podobnih osujeta, spriječićo se najvećom odlučnošću. 4. Odrodjenja, koja do sada važe o izlasku stanovništva i o zatvaranju javniH lokala u Beogradu u veče, ostaju i đalje u neograničenoj važnosti. Prema tome će se vrijeme, do kog je izlazak stanovništvu, rad i zadržavanje u javnim lokalima dozvoljeno, produžili po novom računanju vremena do 10 sati u veče. Van Beograda 6e narodbe o ovome izdati rađležna okružna zapovjedništva« U Beogradu, 13. aprila 1917. C. i k. vojna glavna guhemha. j