Beogradske novine

Srijeda

Beocradske Novine

Stram 3

Broj 126.

knju neko doba noći zvrndajući vretenima, a iora ni ne misli da zabiii već pređu iznova". . . v Na selu nema innogo zena, a jos ma,,je muških, koji bi se bavili samo vczeiijcm i tkanjem i od toga kao qJ zanata iivjeli, jer se kaže: igtica jadnica, iglica gladnica, pa će tek siromašnije žene u selu ili mozda po koja fJjevojka uraditi štogon 'iinig'oi za plaću, a naročito ko,oj imucnijoj susjedi i drugi. Inače radi obično svaka sama zascbe. . ... v U inovije vrijeme ima i seljackin zena, koje žive od toga, Što zar.tJe šijenjem, paiglom nešto i zarade. TaiJa sc mogu pohvaliti: , fglica tanka brazdica, ali hrarn kmšcem, tko je često ugrijeva". I na igii može čeljade da preživi, jer alat radi, a majstor se hvaii. Majstorija koze pase. 5to je jcdnom zabava, drugomu je hraj,a, pa sc kaže i za slijepca, da su mu guslc i plug i motika. Sto je okatom zabava, to je s lijepcu lirana. ,.Danas sirota nc sirotuje kao pr.je, samo'ako zna raditi", piše Lovretić. „Prije su žensko iz siromašnih kuća obično iš!e u \-eiilce kuće, da biij.lu d;ci dadilje. Danas je djevojčicama žao, da tako Bogu dano kraIdu, jer će nosajuć ono tuđje ditc naueiti bcsposličiti. Siromašna divojčica voć u školi radi jdrugomu, a kad škola prodje, to su prve radenice u selu, pa raJe i skupije poslove, a tko vidi fJa im nikc vride, jagmi se za njinia, pa one rade drugom, a naradc i sebi". * Ovih dana potaknuo je AnfJrija AA.ilčinović u ,.Hrvatskoj Njivi" pitanje, koliko je narođno vezilački rad podesan, da IdaJne zarade našim seljačkim ženanut. On misli, đa je opasno seljaeku ženu otimati ratarstvu, pa dr/i, Ja bi bilo boIje, da se seljačke žene bavo višc obraidjivanjem zemlje, a vezonje da prepuste graflskim ženama, koje su većma đokone, te imadtt za to više vremena. Bilo bi zanimljivo, da o tom pitanju izreknu mišljenje naše vjeŠtakinje o obito prcdstavnice obiju upJruga za čuvanje narodnoga veziva, pa ćc biti uopćc potrebno, da se o toni povefJe rasprava. Sto se tiče naših seljakinja, to su one istina, što se posla tiče. bile i prije rata patnice, asada ćo biti i višo. Treba i gospodarstvu, prigledati i polje obraditi i marvu nahraniti i niuški i ženski posao posvršavati, a još k totnu i na djecu pripaziti. Ženskom poslu nigda kraja, pa je <doista veliko pitanje, hoće li tiaše seljačke žche udovice idospjeti, da ositn ukućanskih i poljodjelskili poslova, pa brige oko marve, još što dnigo tira.Je. Odje su bogatije kuće i gđje jo više blaga i Izemalja, slabo će koja naša seljačka žcna moći bilo što zaslužiti radom svojili niku, nofi .I/e jo više sirotinje, morat će nmoga žena i djevojka za đtigilt zimskih i jesenskih večcri nastojati, da naročitim ženskim ručniin radovima zaradi koji novČić, pa bi tako i narodno vezilački rad mogao postati izdašnitn vrclom zarade seljačkim ženatna, naročito ratničkim udovicamn. Potražnja za radovima našega narcfJno vezilačkog rada i prcfJmetima, što ih izrade naše seljačke tkalje, porast će nakon rata. O nama se u ovorn ratu dosta govorilo i pisalo, pa će se već i zbog toga strajii svijct za nas zaintercsovati tiin više, što će problem naše narodnc umjetnosti zanimati mnoge strane s tručnjake, koji će pokušati da prouče dušti našega naroda. Nade je l' Vakle, da bi naši narodni veziIjački radovi itiogli naei veliku proJju. Koliko je u našoj narodno-veziijaČkoj ©rnamentiki, u skladanju boja posve itašega i posvč samostalna, nije ovaj čas odhtčno. Bilo bi dctduše zanimljivo, kad bi se našao kulturni historičar i po/navalac sviju onih činilaca, koji su djelovaii na liaštt narodnu uinjetoost, pa da to ispita. Cinjenica je medjutim, fia je danas vcziIjačka naša limjetnost prožela naštt narodtiit diišu i ©na je stvorila m'što zasebno Itašega. Na iiama je, da dogradjujemo ono, iemu stt ndarili tcmelj naši pre.iji. Drugi je vrlo teški i veliki proldem, Ua li je i koliko je naše graJsko žiteljstvo podobno, da preuzme taj zadatak i cia prenta motivima iz naše narodne ornamentike stvara nešto iTovo. N’a to bi vaIjaio da cdgovore naši umjetnički knigovi. Ipak nctna sumiije o tom, da bi unaŠanje našili narodnih motiva našemu »imjetnom obrlu i umjetničkom stvaranju »topće moglo dati izvjesnu snagu i origipalnost, osobito onda, ako stvaranje ne bttde prosto imitiranje. Kad se đakle sudi o tom, da se nadje Itajzgoclnije vrelo zaradi naših ratničkih 4ena i udovica, kako onih na selu, tako i ©nih u gradu, valja i to đobro promisliti, pa tek nakon toga stvarati odluko. (, N. N.‘*) _ 1_.J_UU Grad i okoiica. Dntvni kalendar. Danas je srijeda, 9. titaja, po starom 26. aprila. Riinokatolici: GrgurN.; pravoslavni: Vasilijc Ep. Amasij'ki. — Sunce se radja « 4*32, a zala/i u 7'22. Beogradski orfeum: Prcdstava za giadjanstvo. Početak u 7 sati na veče. Paroplov i 2 medju Zemuna i Bec Brada kreće iz Beograđa za Zcmun od i sati u jutro do 9 sati na veče svakoga sat S s „, m u 1 «t poslije podne. Polazak i Zemuna za Beograd od 5'30 u jutro di H 30 na veče svakoga saU o s 1 m u 12to posltje podne. ..5i? e no t0 ?, rafi: V ojnl kino (Kolo ^ ® _P 0 *l*i c podnc prcdstava z lojntke. a u 830 na veče predstava zi fi sn . lf 5 c ' ~ p’ * kr. gradjanski kim (Paris): Predstava za gradjanstvo. Početal u 6 saii na vcče.

Casnička i činovnlčka kasina otvorcna je do 12 sati u noći.

,,G r a n d H o t e 1“: Dnevno koncerat. Počctak u 6 sati poslije podne. Posjeta bolesnlka u bolnlcama: U bolnld .Brčko': od 2—4 sata poslije podne. U bolnld „Br(iitn“: od 9*30—12 sati prije podne i od 2—4 sata poslije podne.

Rodjenl datt Njezinog VeličanstvaPovodom rodjenog dana Njezinog Veličanstva carice i kraljice Z i t e održaće se danas u 9 sati prije podne u crkvi u konaku svečano bogoslužetije, kome mogu prisustvovati i članovi austrougarske i njemačke kolonije. Beograd u predvečerje rodjenoga dana carice i kraljice Zite. Povodom roljenoga đana Njez'noga Veličanstva carice i tkralj.'co Zite prolazila je sinoć beogradskirn ttlicama vojna glazba sa bakljadama i lamjiionima. Glazba je svirajući pošla do prC|J glavnu vojnu guberniju i stanove viših vojnih fttnkcijonara, gdjc je CjJsvirala pojediue komade. Glazbn je pratilo veliko mnoštvo svijeta. Slava crkve svetog Save na Savincu. S u t r a 10. ov. mjeseca proslaviće beogradska crkva sv. Save na S avincti svojtt hramovnu slavu: spaljivanje moštiju sv. Save, koje je izvršio na Vračaru 27. aprila (po starom) 1594. god. Sinan paša. Večeras, uoči hramovne slave održaće se u crkvi b d c n i j e, kojc ee početi u 5*/* sati poslije podne. Siitra ua dan siave održaće se sv. liturgija Jov. Zlatoustog sa početkom u 8V» sati ujutru.

Nadiutendaiit Emst DdgL

Nadintendant 1- razreda Ernst D o g 1, — koji je od osmitka vojne gktvne gubernije u Srbiji djelovao ovdje kao šef intendancije, — ostavlia danas svoje važno i odgovorno mjesto. Gotiovo već godinu i po dana posvećivao je nadintendant Đrigl u iieumornom radu sve svoje bogate sposobnosti riješavajući teške svojc zadaće, što su ga čckale u Srbiji, koja je zbog rata privredno tako mnogo stradala. Škola praktienili iskustava, koiu je stckao kao intendantski šef jechie vojnc skupine na bojnom polju, u velike mu je pomogla, da se i u tudjoj zcmlji ubrzo snašao. Njegova jalca inicijativa i posvemašnja sigurnost, kao i njegov daleki vojnički pogled učinili su takodje svoje — i danas, kad on bogat'o obradjeno polje predaje svome nasljedniku, može da bude sa svojim radom zadovoljan. On kraj ugodne uspomene, koju ostavlja duboko usadjemi u srcu svakoga svoga druga, ostavlja i drugo jedno živo nasIjedstvo: s v o j e v e 1 e b n o d j e I o, na koje može uvijek s najvećim ponosom da gleda. Nadinteudant D o g 1 odilazi voljom Njegova Veličanstva, jer je pozvan na drugo jedno uvaženo i eksponirano mjest'o u ratnom ministarstvu. Uvjereni smo, da će on i na svom novom mjestu postići najsjajnije uspjeIie, te i ondje naći ono priznanje, koje zaslužuje kao časnik i čovjek.

Parastos t Nastasu Antonoviću. Parastos t Nastasu Antonović u, predsjadniku kasacije u penziji i biv- ministru pravde, održaće se godišnji pomcn u četvrtak 10. ov. mj. prije pounc u 11 sati, u crkvi sv. Nikole na novom groblju. Traže se radi prijenia novčanih uputnica. Radi prijema novčanih uputnica, potrebno je da sc jav:e firmi D. G j ukanović i kompanija: 1. Slavka Milenkovićeva, učiteljica iz Parcana; 2. Anka M a r k o v i ć, učiteijica iz Parcana; 3. Stanoje Bugarski, učitclj iz Rajnovca; 4■ Strašimir B. R u ž i ć, učitclj iz Sopota; 5. Sofija Jovanović, učireljica iz Stojnika; 6. Rtižica R a j k o v i ć, učicdjica iz Ranilovića; 7. Danica Laudanović, učiteIjica iz Ražanca; 8. Draga 13 o ž i ć, učiteljica iz Sibnice. Tako isto potrebno je, da sc javc radi prijema novčamih upirtoica: Gospodinu Kosti Skenderović u, sa stanom n Skeuder Begovoj ulici broj 37: Zorka (Zaka) V a s i 1 j e v i ć. Gospodinu Milanu U r o š e v i ć u, inspektoru željezničke direkcije, sa stalioin u Knez Lazarevoj ulici broj 1: 1- Sima J a n k o v i ć, mašinist, i 2. Josif P i Č, viši kontroior željezničke direkcije. Gospodinu Panti M i h a j 1 o v i ć u željezničkom višein kontroloru, sa stanom u Bitoljskoj ulici broj 85: 1. Svetislav Mladenović, kontrolor željezničke direkcije, i 2. Vukadin M u t a v d ž I č. ir.agacioner željeznički. Prilikom prijcma novci. potrebno je imati uza se redarstveuu legiiimaciju. U siučaju, da se ime’.iovani lialaze u unutrašnjosti, potrebno je da pošalju svoje tačne adrese, preko kojih bi iin se novac mogao poslati. Znak za djake realne giinnazije* Od juče Beograd ima jeduu novinu. Djacima realne gimnazijc razdat je juče znak, koji oni već nose na lijevom ramenu, a služi im kao isprava koja tvrdi, da su cni doista djaci realnc giin-

9. maja 1917

nazije. Znak se sastoji iz srebrnastog vijenca od lima, u čijoj sredini stoje početna slova: c. i k. R. Q. — Kolilco smo mogli zapaziti, djaci sa zadovoljstVom nose ovaj znak, jer i sami znaju, da ih on u mnogome odlikuje. Pregažena od tramvaja. Juče prije podne poslijc 10 satl desila se grozna nesreća u Kralj Milanovoj ulici. Pred kućom hr. 77. prelazile su četiri seljanke put, kad su prerna ,,S!aviji“ jurila tramvajska kola. Na živalme signale dosad pouzdanog kočničara tri ženske se ukloniše s kolosjeka, dok su četvrtu, koja po kazivanju onih drugili nije dobro čula, kola dohvatila. I ako je kočničar na četiri koraka prcd njom zaustavio kola, ipak jc ncsrcćnica dohvaćena prednjim fočkovima, te ostala na mjestu inrtva. O ovom j'e odmah izviještena c- i k. vatrogasui ćeta, koja je brzo stigla na mjesto nesreće, gdje je uz pomoć pomoćnih sredstava digla kola, pod kojima je ležala ncsrcćnica. Vidjelo se, da su točkovi prešli iznad liogu i ove sasv.im odritbili od gornjeg tijela, što je moralo prouzročiti momentanu smro. J ješ nesrećnice, koja je agnoscirana kao Kata M a r k ov i ć iz Ripnja, prenijet je u mrtvačkim kolirna u prosekturu c. i k. rezervne bolnioe ,,Brčko“. Na mjestu nesreće, kojc je redarstvo odirtah opkolilo, skupio se vclik broj radoziialog svijeta, koji je još dugo govorio o ovom žalostiom slučaju. Primanje pomoći. Pomoč, koja se činovnicinia, umirovijenieimii i uniirovljcnicama izdavala do sada biagajna mosne brane grada Beograda, izdavače se od sada kod blagajnc okružnog zapovjedništva Beograd—grad, u Kralja Aleksaudra tilici broj 7-, gdjc sc nalazi i samo okružno zapovjedništvo. Skreće se pažnja svima onima, koji primaju iionioč, da je blagajna vcć preseljena u gornjoj zgradi, gdie je od danas otpočela izdavanje ovc pomoći. Javna proda.ia. Po odluci starateljskog suda, izložiće sc javnoj prodaji zaostavština pok. Ž i v k e S m i 1 j a n i ć, na dau 30- m aja 1917. godine, u stanu u uiici Šumadijskoj broj 41. Prodaja če početi u 9 s a t i p r i j e p o d n e. Pozivaju se kupči da na ovu prodaju dodjti. *V ' M ' Izvještaj prijavnog ureda. 7. maja: prijavtjeno 139, odjavljeno 31, selidaba 100; u hotelima prijavljeno- 129, odjavljeno 94, ostalo u hotelirna prijavljeno svega 292 stranca. Austro-ugarske i njemačke mineralne vodeSvježe mineralnc vodc (napunjene ove godine) mogu se od danas dobiti u Ijekarni (apotegj) P r o t i č, sada pod vojnom upravoip. Beograd, Kralja Milana ulica 87. rrS |,, Bl , Dnevns vijesti. Pomoć criiogorskim siromašnim porodicanta, v Odbor crnogorskog crvenog krsta u Žencvi poslao je preko c. i k. vojne glavne gubernije u Crnoj Gori mitropo1 itu Mitrofanu u tri navrata svotu od K 384.540.30 K, da jQ sporazutmio s austro-ugarskim vlastima razdijeli medju najsiromašnije porodice u Grnoj Gori- — Prvi je dio poslate svote već razdijcljen. Prva lasta. Iz lječilišta L i p i k stigao je prvi iskaz o posjetnicima, javljajući 416 Iječilišnih gostiju. Lječiiište nalazi se u potpunom prometu. Opskrba je izvrsna. Obljubljenu kombinaciju opskrbe s kupkama pruža ravnateljstvo Iječilišta i u današnje vrijenie. Poslijednis brzoiavite vilest!. izvještaj nlemafkoš vojiioj vodstva. Kb. Berlin, 8. maja. Zapaduo bojište: Front prijestolonasljednika R u pprechta bavarskog: Na arraskom frontu ponovno se pojačala topnička borba. Neprijateljski napadaji na zamak R o e u x i na naše položaje izmedju F o n t a i n e s-a i R i e n c o u r t-a odbijeni su krvavoKod borbi za posjed Bullecourtl-a ostao je je južni dio sela u rukama protivnikovim. Jutros su naše čete zauzele na juriš mjesto F r e s n o y i održale ga u prkos engleskih pokušaja, da nam to mjesto uzmu natrag. Do sada je privedeno preko 200 zarobljenika, a zaplijenjeno je šest mašinskih pušaka. Front njemačkog prijestolonasljednika: Na bojnom polju A i s n e oslabila je mjestimično borbena djelatnost poslijo vclikili i teških borlii posljednjih dana. Do većili je borbi došlo samo tokom dana sjeverno od C r a o n e 11 e-a, gdje su Francuzi nastojali da nam u bezuspješnim navalama i sa velikiin njihovim gubitcima otmn naše visinske položajc izmedju Hurtebise i

C r a o n n e-a. Neprijatelj niie uspio ni na jednom mjestu. Tokom večeri i u noći došlo je na više mjesta fronta o<l ,V a u x a i 11 e n-a do Corben y-a do djelimičnih neprijateljskih napadaja, koji su svi ostali bez uspjeha izuzev neznatiii mjestimični uspjeh zapadno od Craone, i to zbog hrabre odbrane naših četa- Kod L a N e u v i 11 e-a bila jc jaka topnička vatra uvod za bezuspješiii ncprijatcljski napadaj protiv vislne 100 i naših priključnih rovova; U Chanipagni vodilo je obosttano topništvo borbu, koja je bivala sve jača. Namjeravi francuski napadaj protiv visine sjeverno od Persones-a nije se mogao razviti zbog naše jake topničke vatre, koju smo podržavali proiiv Kcila i Polilberga. Ncprijatelj, koji je proiazno provalio u neke naše prednje rovove, bačen Se natrag u svoje stare položaje. Na 7. maja izgubio jc neprijatelj 20 letiiica. Poručnik Bcrnet oborio je svoju 27., a poručnik barun R i c h t h of e li svoju 20- neprijateljsku letilicu. Istočno bojište: Položaj je neproniijenjen. Maćcdonsko bojište; Izmedju ohridskog i presp a n s k o g jezera odbile su a u s t r i js k e i t u r s k e čete neprijateljske napadaje, kod čega je lieprijat'elj pretrpio vrio teške gubitke. U zavijutku C r n e R e k e došlo je poslije jake topničke pripreme do očekivanih neprijateljskili napadaja u širini od 8 kilometara, koji su svi o d b i j e n i junaštlvom saveznih njemačkih i bugarskih četa. Istu sudbinu su imali jutros ponovni napadaji Francuza, Rusa i Talijana. Zapadno od dojranskog jezera razvio je neprijattlj jaču vatru nego obično. U mjeseeu aprilu izgubio je neprijateli 362 lctilice i 29 osmatračkili balona. Od letilica podieglo je u vazdušno] borbi 299. Mi smo izgubili 74 letilica i 10 osmatračkih balona. U prošlom mjesecu pokazala se njeinačka vazdušna snaga na visini svoje moći. Dok su naša odbranbena sredstiva nastojala. da uspješno odbijaju navale bombama na područja naše otadžbine, iziskivale su teške borbe tečajem mjeseca aprila iiajveće napore od naših letača, osniatračkih balona i odbranbenih topova na bojnom polju. Naše bombaške eskadre uništile su važna neprijateljska vojnička postrojenja, dok su naši vazdušni izvidjači donijeli vojnom vođstvu vrlo važne viiesti. Požrtvovni rad naših letača na bojnim poljanama podupirao je našu pješadiju I topnišitvo u njihovim teškiin borbama uzornim načinom. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff.

tijemafkl veternji Izuleltaj. Kb. Bcrlin, 8. inaja. Wolffovured javlja: KoJ mutnog vtemena i kiše oslabila je danas borbena djclatnost kako kod Arrasa tako i na A i s n i.

PotcpUeno trl trnnsportnn brodn n 26,000 tonn. Kb. Berlin, 8. maja. Wolffov urcd javlja: Prenta stlglim vijestima ptotopljena su opet 3 neprijateljska ratna trar.sportna broda i to 15. aprila istočno od M a 11 c fđupkom pur.i četrti transportni brod sa jx> priLci 10.000 tona, koji je praćen od flva talijanska razarača plovio pretna Egiptu, 20. aprila istočno od Gibraltara jcdan engleski sivo obojailisani četni transportoi {brod oi po prilici 12.000 tona sasmjerotn prema istoku; 4. maja u jonskom moru talijanski čctni transportni> brod ,,Berso“ (3925 tona) sa vojnicinta 61. pnka, koji je bio pogodjen u sred sigurnosne pratnjo neprijateljs'kih razarača. Načelnik adniiralskog stožera ratne mornarice. Bije? ensieskos posinniko Iz Petrosrodn. Ruskinarodprotiv Engleske. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina‘9. Berlin, 8. maja. ,.B e r I i n g s k e T i d e n d e" donosi ovaj braojav: Engleski jx>sl.'inik u Petrogradu zatdržaje se na putu za Englesku u Bergenu. Ovom prilikom upozoravaovaj list na veliku mržnju, kojadanas vlada protiv engleskog poslanika Buchanana u Rusiji, zbogčegaon moradačim brže put u j e u L o n d o n. Ova vijest nije nevjerovatna, kad so zna, da ruski narod želi mir pod svakiuvjet, dakle protivno željama Engleske. List ntisli, da je poslanik za to otputovao iz Rusije, jer je tamo odigrao svojtt ulogu i nema ništa više da traži. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Haparanda, 8. naja. I finski listovi donose vijes-ti o b iJegu engleslcog poslanika u Petrogradu Buchanana. Dok

je neizmjer.no velika masii vojnikaigradjana p r i r c d j |vala d e mons t raci j e protly Engleske pred njezinim poslanstvom u Petrogradu, ostavio je sir Buchanan potajno sa malom pratnjom zgradu poslanstva pokrajnim izlazom i pobjegao iz Petrograd a, š t o j e v c ć p r i j e b i o namjer a v a o. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Bcrlin, 8. maja. Prema stockholmskim vijestima iz Petrograda široke ra.dničko mase tako su razdražene protiv Engleza, da je englesko posUnstvo, koje jo od početka ritske revolucijc čuvano po jakim stražama, moralo ponovno zainoliti provizornu vladu, da se ovc straže pojačaju. Na ovaj je način poslanstvo Velike Britanije bilo opkoljeno gustim redovima vladi vjemih četa. Pređ zgradom poslanstva doktzilo je poslije prvili neprijateljskih demonstracij'a jionovno do žeslokilt sukoba iztnedju mase i vojnika, koji su čttvali poslanstvo.

njesouo veiičonstvo cor 1 krnl] 25 6, rolni zajnm. Svojeručna p i s m a N j e g o v o £ Veličanstva. Kb. Beč, 8. maja. Njegovo Veličanstvo car i krajj K a r I o upravio je ministru finansija dr. pl. Spitzmulleru brzojavno ovo Previšnje ručno pisrno; Primio sani do znanja Vaš izvještaj o pripremama za 6. austrijski ratni zajani. Blagodarno se sjećajući izvatirednih djela, koja su svi slojevi posjednika izveli prilikom dosadanjili zajmova, nadam se, da će austrijski kapitaliste i ostaji štediše ponovno pokazati snagu naše privredne snage u času, k a d j e uastupila perijoda za završenjerata. J a s a m potpisujeml2milijuna kruna na austrijski ratni zajaniKarlo š. r. Jednaki brzojav upravilo je Njegovo Veličanstvo i na ugarskog ministra finansija i upisalo jednaku svotu i za ugarski ratni ziajam.

Pređ slomom Rusije. (Naročiti brzojav sBeogradskih Novina«! Koln, 8. maja. Kopcnhaški dopisnik ,.K 61 n i s c h e r Zeitung"-a brzojavlja, da je Miljukovljcva nota đovela unutarnji politički položaj Rusije bliže potpunoin slomu. Pošto je utvrdjeno, da je ova poslanica djelo sila sporazuma, a u prvom redu Engleske, uvjerio se ruski narod, da se sile sporazuma mijcšaju u unutamjeposlove petrogradske vlade sve ot\*orenije i bezobzirm'je. Posljedice, koje stt se d<> sada pokazalo medju stanovništvom Petrograda, za cijelo su samo predigra onih katastrofalnih dogadjaja, koji će nastatJ zbogtoga. K tome pridolazi još nejedinstvo i protekcijonizam kod vrhovne vojne uprave, sve to veće popuštanje svake disdpline u vojsci, kao i sve to veće oprječnosti izmcdju onih četa, koje su se dragovoljno priključile revoluciji i onih četa, koje revolttciju ne ođobravaju.

0d 1. maja 1917. godine GLAVNA PR0DAVNICA „ Beogradskih Novina“ u Svajcarskoj je iovan Premović ŽENEVA Case 3545 M. B.

BEOGRADSKI ORFEUM

Srijedom Cetvrtkom I Subotom PREOSTAVE ZA GRADJANSTVO u 7 sati u veče.