Beogradske novine

Strana 4.

Duhovski prilog „Beogradskih Novina".

Br 144.

Š m 1 liSI Kragujevac: Olavni trg. kazala na uri. Na tom putu oko Sunca zaleti se Zemlja u roj meteoriia, koje nazivamo krijesnicama, kao toipovsko tane u jato- mušica. Jasno nam je, da će njezin prednji dio uhvauti najviše meteoirita; taj prednji dio Zemlje na putu oko Sunca ima jutro zbog rotacije oko svoje oisi, dakle će na Zemlju ujutro ,,padati“ najviše meteorita, a naveče najmanje, što je i iskustvom potvrdjeno. Kad se malo zamislimo u gibanje Zemlje, ne će nam više biti čudno, ako ustvrdimo, da Zemlja ujutro ,,pada“ praina meteoritiir.a, a naveče, da oni ,,padaju“ na nju. Ona strana Zeinlje, na kojoj je jutro, juri meteoritima u susret, a za protivnom stranom njezinom, gdje je veče, jure meteoriti. Naše oko ne zamjećuje razlike u tom, da li Zemlja ,,pada“ prama meteoritima, ili meteoriti prama Zernlji, i mi ne znamo, kako bismo tumačili taj pojav, csim da uzmemo, da meteorit pada na Zemlju. To nas naše oko uči, ali nas razum vodi dalje, kao što smo čas prije pokazali. Sada nam više ne će bili čudno, ni to, da ima ča- j sova, kada ne vrijedi obično- shvatanje „kamen pušten iz i ruke pada na Zemlju“. Evo zašto! Neka u blizini ekvatora ( pusti čovjek ujutro kamen iz ruke, primjerice iz vrsine od 5 m. Kako se on nalazi na prednjoj strani Zemlje, gledom ra njen put oko Sunca, moći ćemo kazati, da Zemlja juri kanienu u susret brzinom od 30.000 manje 5 m u sekundi. Zemlja dakle ,,pada“ prama kamenti, a ne kamen prama Zemlji. Naveče će biti cbratno. jer se čovjck nalazi na

Kraljevo: Pijaca. protivnoj strani Zendje, i kamen će juriti sa Zemljom brzinom od 30.000 više 5 m u sekundi. Dakako da mi ne opažarno razlike u pojavu padanja, a ne osjećamo je ni u tlaku, kojim kamen pritišće ruku, dok ga još rasmo ispustili, ma da naveče tlači kamen na ruku, a ujutro ruka na kamen. Kad god se dva tijela giblju jedno spram drugoga, skloni smo većem od njili pripisati mirovanje, a manjeni gibanje bez obzira na to, da li je to istina, ili ne. Evo i zato primjera! U Beču u Prateru zabavljaju se ljudi, ula-zeći u „začaranu" isobu. To vam je na prvi pogled posve obična, prazna sobica, u kojoj je na poprečnoj osovini učvršćeno sjedalo. Sjednete na nj. Na jednom se stane soba vrtjeti oko one oso-vine, tako da se izmijenjuje nad vašom glavom strop i pod, dok vi mirno u sjedalu sjedite. Svakomu se čini, da se on vrti naglavce, a so-ba da miruje. To je umišljanje tako jako, da se mnogima smuči od toga. Zaista ,.začarana“ soba! Ostavino Prater i sjednimo u vagon. Kraj prozora izmiču stupovi, šume, polja i livade. G'ledamo ili, udobno naslonjeni na jastucima kupea. Ono, što- je u našoj neposrednoj blizini, najvažnije je za nas, a to su klupe i suputnici oko nas. Malen dio kraja, što ga zapažamo kroz prozor, iščezava kraj ove okolice i mi vidimos da se kraj giblje, a mi mirujemo. Ali onome, koji sa brežuljka gleda za narna, jasno je, da mi jurimo dolinom, jer on vidi sav prcstrani kraj tamo 1 do dateka obzorja i naš je voz tek neznatan dio nnoga, što on zamjećuje. Je li da vam je sada jasno, zašto svako tvrdi. da ineteorit, ili kaimen pada na Zemlju, a ne Zemlja prama njima. Po ovim primjerima vidimo, da su sva kretanja relativna, to jest, da ovise o- gibanju našega stajailišta, a gibanje toga stajališta u svemiru ne možemo da odredimo. Poći ćcmo jcš korak dalje i primjerom pokazati, da je i kinetična energija samo relativan pojam. Da se najlirije upoznamo s 1 tim fizikalnim pojmom! Št; uopće znači rijcč energija? Energij-a nam uopće označuje sposobnc-st vršiti neku rcdnju. Kinetička energija jes't cna energija. koju imade tijelo, kada se giblje. Fizika nas uči, da je kir.etička energija jednaka polovici mase pomnožene sa kvadratom brzine. Već odatle razabiramo-, da će i energija biti relativna, jer ona ovisi o brzini, a za tu smo eas prije pokazali, da je relativna. Neka je primjerice masa

Vodopad Morave.