Beogradske novine

^ jStrana 2 . , ^ -y T —. +• .. Prema stanju, koje je na dan 1. ( Iprila tvanično utvrdjeno — rekao je pidnlsttr — mi tmo imali 22 milijuna Sentl žitt n zemlii, 11 miiijuna van iemlje I na morskom putu, svega 33 Kdlijuna. Docnjje su okružni načeinici Ktvrdili manjak zaliha u zemlji u iznosu fđ 11 mililuna (da *u 11 milljuna van emlje poamornice upropastile, minitar nlje izrično rekao). S 33 milijuna enti mi smo mogli izdržati do početka teptembra, dakle do nove žetve- Manjićom od II milijuna izdržaćemo do krala juna- Ako nam kakva izvanredna »reća ne pritekne u pomoć. in i i d e in o » susret teškim vremenima. Sa same životne namirnice nama je poIreban brodarski prostor od 1 i pol milijuna tona. Mi moratno računati s jlnanjkoni od 800.000 tona, pa možda i {više, zbog dogadjaja na moru. O m e s u su iznijeti brojevi s pri'jtnjedbom, ako bi protrošnja ovako i daIje potrajala, poslije godine dana neće »iiko dobiti mesa, ni vojska ni grajdjanstvo. Benzina potrcbuje industrija 15.000 ftona (ne kaže se za koje vrijeme), Na raspoloženju ima 3000 tona. Giad pred engleskim vratiina. fNaiočiti brzojav sBeograđshih Novinatl Berlin, 8. iuna. U berlinskom ,;B6rsencourir“-u pišc profesor \Volff: Svakim se daiiom sve jače dobija utisak, da odluku ueće donijcti ni posljednji srebreni kurtum ni posljednja granata, nego da će konačnu odiuku doniieti posljednjiti milijun tona žit-a. Sa svim je pouzdano, da !će Engieska ove zime, ako bi rat doile jfrajao, dospjeti u jedan položaj, koji ni sam Lloyd Georges nebi bio u stanju da savlada. Engleska ideususret katastrofi od gladi. Što još po«lije podmornica preostane, to će dopuniti američka rdjava žetva i nesposobjiost Rusije i Rutnunjske u izvozu. Avet gladi je pred engleskim vratima.

Neograničeni podmornički rat. Novi »spjesi. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Berlin, 8- juna. (\Volffov ured). U sjevernoj zabranjenoj zoni podmornice su izmedju ostalih brodova potopile: engleski parobrod ,,D r a m o r e“, 268 brutto tona, i jednog engleskog jedrenjaka, oboje na puttt s tovarima, dalje jedan nepoznati ali jako natovareni parobrod, 5000 tona, jedan nepoznati natovareni parobrod, 1200 tona i jeduu nepoznatu barku, 2000 tona. Još je potopljeno nekoliko brodova, ali se ne zna ni njihova vrsta ni veličina, jer su oni noću potopijcni. Ruski haos. Nova Kerenskijeva zapovjest. Kb. Petrograd, 7. juna. Zapovjest ministra vojnog Kerenskog naredjuje, da se u toku tri nedjeIje upute na front svi časnici koji se na'laze u službi „Crvenog Krsta“ i drugih vojničkih sanitetskih ustanova, kao i svi sanitetski vojnici ispod 40 godina. Neće se više dozvoliti nikakvi izuzetci- Kereuskij na frontu. Kb. Petrograd, 7. juna. Ministar rata Kerenskij je u pratnii zapovjednika sjevernog fronta generala D r a g o m i r o v a, prispjeo u R i g u i odmah otputovao dalje na front.

. Subota .. .. „ Kerenskij pregiedao sje v erni front. Kb. Petrograd, 8. juna. Petrogradski brzojavni ured javija: Ministar vojni pregledao je cijelu liniju fronta istaknutih rovova, koja je 200 koračaja ©A neprijatelja udaljena, pa je zatim otišao na iedno osmatračko mjesto, ne bojeći se, da če ga pogoditi neprijateljski kuršum. Vojnici su minisfra svuda oduševljeno pozdravljali. Istoga dana ministar je održao smotru nad baltijskom florom. I tom prilikom je on bio predinet velikili ovacija. Pitanje ruske ofenzive. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Rotterdam, 7. juna. ,,M o r n i n g P o s t“ javlja iz Pctrograda o članku organa radničkih izaslanika, u kome se, u pogledu govora Kerenskog o ruskoj ofenzivi, izmedju ostalog veli: Nije istina, da mi spremamo ofenzivu. Mi pokušavamo samo da omogućimo ofenzivu, da bi Njemačku spriječili u tome, da prilikom pregovora o miru ne govori kao pobjedilac pobijedjenima, nego kao ravan ravnome. Članak navodi, da revolucijonarna vojska neće poći naprijed, dokle svaki vojnik ne bude uvjeren, da se bori za slobodu, Ministar Thomas agiuije za rusku ofenzivu. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novtna".) Ženeva, 7. juna. Francuski miuistar municije T h om a s, koji se sad nalazi u glavnom stanu Brusilova, razvio je, kako javlja ,,E i g a r o“ vrlo živu agitaciju za što skoriji početak ruske ofenzive radi olakšanja. Ratoborna Francuska štampa očekuje, da će njegovi napori, koji se slažu sa smjerovima Kerenskog, imati odlučan uspjeh, te da će general Brusilov u skorom vremenu preči u ofetizivu. Suprolno tome izjavljuju listovi ljevice, da ruska ofenziva radi olakšavanja nema nikakvog izgleda. Vojnici na frontu za mir. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Koln, 7- juna. ,,K 6 1 n i s c h e Z e i t u n g“ saznaje: U istaknutim rovovima mnogi su dijelovi ruskili četa zahtjevali, da p r ivremena vlada odmah otpočne pregovore o miru. Svi oružnici i policajci, koji su bili poslati na front, morali su biti vraćeni, jer su vojnici odbili svaku zajednicu s njurta. Neraspoloženje u Francuskoj. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina‘0. Kopenhagen, 8. juna. Posljednje izjave ruskog radničkog i vojničkog savjeta izazvale su, kako pariški przojavi javljaju, veliko n eraspoloženje u Francuskoj. Pariška štampa neće ni da se bavi opširnije sa sadržinom izjave. Hervć piše, da Rusiia kako izgleda hoće da raskine savez sa Francuskom, pa da time svoju ofenzivnu i defenzivnu snagu svede na ništicu- Francuska protivu toga ne može ništa činiti, ako ruski radnički i vojnički savjet žele na taj način sramotiti rusku revoluciju i pružiti prilike carističkoj reakciji, da rusku državu možda rasparča. Rusija je za četvorni sporazum izgubIjena, — veli Masaryk. (Naročiti br/ojav »Beogradskih Novina«; Kopenhagen, 8. juna. Poznati češki agitator profesor M a s a r y k, koji ži\i u Parisu, prispjeo je u Petrograd. Brzojav, koji je Masaryk uputio ,,T i m e s“-u, završuje se ovim riječinia:

on — raspali Andriju po obrazu! Obojic.i daju jedan drugoni još po jcdan šamar i dcru se. Sonja, icoja ne možo da podnese takve strahote, takodje počinjc plaka'i, i sva se trpezarija ori od raznovrsnog jaukanja. Ali nemojte misiiti da se igr.i zbog toga svršila. N'e prodjc ni pct minuta, a deca se već opet kikoću i niirno se razgova raju. Lica su im sva uplakana, ali tt> im ni Šta ne sineta da se smeju. Aljoša čak uživa : đošk> je do sporazuma! U trpczariju ulazi Vasja, gimnaz st V razrcda. Izglcd mu je sanjiv, razočaran. ,,To jc prosto strašno! razmištja on, glcdajući kako sc Giiša ncpresiano hvata za džep, u koni niu zveckaju pare. — Ko jc to video davafi deci novac? I zar iina smisia davati im da se igraju hazarđnih igara? Lepa pedagogija! Prosto strašno! Ali deca sc igraju sa takvom voljom i uživanjcm, da sc i kod njcga pojavljuje želja da iin se priđruži i da okuša sre.u. — Hajd baš, da sednein i ja, — got’ori on. — Metni kopcjku! — Odmah, — veli on, preturajući po džepovima. — Ja ncmam kopejke, ali evo rublje. Ja ittcćem rublju. — Jok, jok, jok... kopejku ti metni! — Baš ste budale. Pa rublja valjda više vredi od kopejke, — objašnjuj; g.innazist. — Ko dobije partiju, taj će ini vratiti ostatak. — Ama ne, molim te. Idi. Učenik V razreda smiče rameniina i odlazi u kujnu da uznie od služavki siuia novca. Ali u kujni niko ni kopejke nema! — A ti mi onda raziueni, — navaljuje on na Grišu, vrativši se iz kujnc. — Platiću ti zato, što ćcš mi promeniti. Nećeš? A ti mi onda prodaj deset kopejaka za rublju. Griša podozrivo gleda Vasju ispod očiju: da nije kakva podvala, ili kakav obe- j ien jakluk? ' I

— Ncću, — govori on, držeći se za džep. Vasja počinje izlaziti iz ravnodušnosti počinjc ih grditi, nazivajući igrače mazgovima i klipaniina. — Vasja, pa ja ću uplatiti za tebe! veli Sonja. — Sedi samo! Gimnazist seđa i meće p.eda sc dve karte. Anja poćinje izvlačiti i kadvat brojeve. — Paia mi kopcjka pod sto! — izjavIjuje najcdarcd Griša uzbudjer.ini glasom. — Pričckajtc malko! Skidaju lampu i podvlače se pod s'.o I da tražc kopejku. Tamo u mraku naiiaze j i hvataju rukama |>ljuvačkii, orahove Iju■ ske, udaraju se glavama, ali kopejku ;ie 1 mogu da nadju. Počinju je tražiti nanovo i tražc jc sve donde, dok Vasja ne istrgne iz Grišinih ruku lampu i ne metne je na incsto. Griša traži i dalje u pomrćini. No evo, nadja se kopcjka. Igrači sedaju za sto i hoćc da nastave igru. — A Sonja zaspala! — izjavljuje AIjoša. Sonja, metnuvši svoju kudravu g’avicu na ruke, spava slatko, spokojno i ktepko, baš kao da je zaspala pre jedan sat. A zaspala je izncnada, dok su oni tarao tražili kopejku. — Odi <ta lcgneš na maminu postelju! — govori joj Anja, vodeći je iz trpe/arij>. — Odi. Vode je svi, i posle kakvih pet minuta mamina postelja predstavlja zanimivu sliru. Spava Sonja. Pored nje rče Aljoša. Metnuvši na njihove noge glavu, Spavaju Oriša i Anja. Tu je pored njih našao mesto i šćućurio se i kuvarčin sin Andrija. Pored njih leže razbacano kopeike, lcoje su izgubile svoju vrednost sve do nove igre. L,aku noćl Preveo: Jovau Maksimovlć.

BEOGRADSKE NOVINE

9. juna 1917.

Broj 156,

Saveznici bi najboljc uradili, da budu spremui na ono što je najgore i da najviše s time računaju, da će ruska vojska držati svoje položaje i time za »ebe privezati jedan dio neprijateljske vojske. Joffre i. Petain dobro su ocijenili položaj, kad su tražili američku poitloć i njenu vojsku. Rat se 'Hriora svom odlučnošću voditi na francuskoni, talijanskom i na balkanskom frontu. Na jednom od tih bojišta pašće odluka, a ne na istoku. Pred novoni krizom ruske vjade. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina‘0. Rotterdam, 8. juna. ,,M o r n i n g p o s t“ javlja iz Petrograda: Povodom dogadjaja u Kronstadtu može se očekivati nova k r iza ruske vlade. Borba izmedju ruskih četa i litavskih leglonara. (Naročiti brzojav. „Beograđskih Novina"). Berlin, 7. juna. • ,,L o k a I a n z e i g e r“ javlja iz Stockholma: Kod Rige je bilo jake borbe izmedju ruskih četa i litavskih legionara; gubitaka je bilo i na jednoj i drugoj strani. Litavski legionari neće da se odazivaju ruskoj vrhovnoj zapovjesti, jer ruski časnici ne uzimaju u obzir litavske želje a osim toga rdjavo postupaju prema stanovništvu. Prcstao radnički štrajk. Kb. Petrograd, 7. juna. Posto su 140 rudarskili i drugih tvomica i radionica, koje su naročito zaposlene za odbranu zemlje, usvojile sve zahtjeve radnika, medju ovima i 6-točasovni rad, to se može smatrati, da je danas prestao štrajk radnika u tim tvornicama. Izvoljskijev nasljednik. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Beč. 7. juna. Prema vijesti ,,A lg e m e e n H a nd e 1 s b 1 a d a“, koju je dobio iz pouzdanog ruskog izvora, imenovan je revolucijonarni socijalista P1 e h a n o v kao nasljednik Izvoijskijev za ruskog poslanika u Parisu.

Austro-Ugarska. Odložena sjednica odbora carevinskog vijeća. Kb. Beč, 8. juna. Za danas zakazana sjednica carevinskog vijeća za dnevni red odložena je poslije kratke uobičajene debate. Bugarskj kraij i prinčevi gosti cara 1 kralja K a rlaKb. Beč, 8. juna. Sinoć u 8 satj je bio u dvoru Lasenburgu porodicrti ^tiioak, kome su. osim Njihovih Veličanstva, prisustvovali bugarski kralj i bugarski prinčevi Boris i Ćiril. Holandski časnički izaslanici na našem frontu. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Haag, 8. juiia. Na poziv c. i k. vlade posjetiće austro-ugarski front jedno holandsko časničko izaslanstvo, u kome će biti pukovnik Nandervoort, potpukovnik M u 11 e r-M a ss i s i Carpentier-Alting, kao i intendant Van B r e e n.

Francuska. P r e dm j m o v i s a v e z n i c i m a. Kb. Paris, 8. juna, Havas javlja: Ministar finansija podnio je parlamentu predsjednikom Poinkarem potpisani zakonski prijedlog, kojim se ovlašćuje ministar finansija, da izda predujmove savezničkim i prijateljskim vladanja na sumu od 2138 milijuna.

Spanija. Kritičan poiožaj. Kb. Madrid, 8. juna'. Havas javlja: Ministri su se po pc-dne sastali da vijećaju o tekućim poslovima. Opšte mišljenje politlčkih krugova je, da će ministarski savjet zakijučiti da izjavi, da je položaj dospio u stanje krizc. To će se objaviti u sutrašnjoj sjednici, kojoj će kralj predsjcdavati. Najnovije brzojavne vijesti. Radoslavov u Berlinu. , Kb. Berlin, 7. juna. Bugarski ministarski predsjednik Radoslavov je prispjep ovamo balkanskim vozom. Prekid odnosa izmedju Njemačke I . Haitl. Kb. Berlin, 8. juna. WoIffov ured javlja: Otpravnik poslova za H a i | i predao je ministarstvu spoljnjih poslova notu. kojom protestuje protlv neograničenog rata pomoću podmornica i kojom tražl odšietu za nanesenu štetu haitskoj trgovinl

potapanjem nekolikih brodova. kojom prilikom kao da su i haitski državijani poginuli. Pošto je zahtjev haitske vlade podnijet u neobičnom obliku i pošto je za ispunjenje tog zahtjeva stavljen tako kratak rok, da njemačka vlada ne bi imala vremena. da tu stvar Ispita, to je ova našla za umjesno, da haitskom otpravniku posTova vrati njegove putne isprave. Sastanak danskog i nor v eškog kralja. Kb. Kopenhagen, 7. juna. Danski kralj otputovao je juče u Kristijaniju, da posjeti norveškog kralja.

Ministarska kriza u Italiji? (Naročiti brzojav „Bcograd. Novina"). Lugano, 8. juna. Kako ,,C o r r i e r e d e 11 a S e r a“ javlja, ministar B o s e 11 i je odložio za juče zakazani ministarski savjet. Govori se, da predstoji ininistarska kriza.

„Zao duh Francuske“. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Bern, 7. juna. Senator Beranger veli u ,,T e mp s“-u, da Francuska ima gorjeg neprijatelja od Njemačke, naime z a o d u h, koji se uvlači medju čete sporazumiiih sila i širi neraspoloženje i malodušnost, Beranger misli, da se uzroci tih nepovoljnih uticaja nalaze u smetljikania ruske revolucije- Beranger očekuje, da će udruženim naporima saveznih vlada poći za rukom, da zlo u Rusiji iskorjeni i da spriieči njegovo širenje u drugim zemljama. Uapšeni grčki časiiiciRadizavjereprotivengleske v o j s k e. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«;. Lugano, 8. juna. U A t e n i su aupšena 3 pukovnika, 5 majora i 2 kapetana, jer su, tobož, pripremali zavjeru protivu engleskih časnika. Demonstracija protiv vojne obaveze u New-Yorku. (Naročiti brzojav. „Beogradslcih Novina") Frankfurt, 7- juna. ,,F r a n k f u r t e r Z e i t u n g“ javIja iz New-Yorka: Odr-žana je jedna burna skupština, na kojoj je prisustvovalo 20.000 Ijudi, u svrliu demonstracije protiv vojne obaveze. Ministar finansija izjavio je, da će rat u ovoj godini stajati 10 milijardi dolara. Prvi su zaiam preuzele banke. Dogadjaii u Kitaju. Kb. Rotterdam, 7. juna. Kako ,,N i e u w e C o u r a n d“ JnvIja, kitajska provincija F e n g i t e n proglasila se nezavisnom. Kb. Pekiiig, 7. juna. Reuter javlja: Odstupanje predsjednika L i-Y u a n-H u n g a je u posljednjein trenutku spriječio podpredsjednik. Ministarski predsjednik je otpušten, tako isto i guverner provincije K i a n g s u. General L i-C h a o-C h e n je izjavio, da i ostali pristalice nove vlade žele sanio nov parlament- On ne misli da će doći do borbe, jer su sve čete Pekinga, zaključno s tjelesnom gardom predsjednika, na strani ministarske stranke. Poslije izbora novog parlamenta objaviće se rat Njemačkoj. Boinbadovanje Algecirasa(Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Ženeva^ 8. juna. Prema brzojavu iz Madrida englesko-španski spor zbog bombardovanje Algecirasa biče uskoro izravnat i to, kako se ve!i, s navodom. da je engleska artiljerija učinila omašku. Očekuju se promjene u zapovjedništvu Gibraltara. Englesko izvinjenje Španiii. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Kb. Madrid, 8. juna. Voj'.rl guverncr Algecirasa je na ■topničkom brodiču ,,R e c a 1 d e“ učinio posjetu engleskim vlastima na Gibraltaru. Fortice Gibraltara pozdravile su guvernera topničkom paljbom u znak izvinjenja za pogriješku, što se na Algeciras pucalo teškim granatama.

Grad i okolica. Oncvni kalandar. D a n a s ie subota 9. juna; po siarom 27. maja. Rimokatolici: Prlmo I Fellks muč.; pravoslavnl: svežt muč. Terapont.Sunce se radja u 4 03, a zalazi u 7 50 (po starom vremenu). Gostovanje bečkog ,,Raimu ndthcater-a." Danas se daje ,,Na zapovjest voji’otklnje" („Auf Bcfebl dcr Herzogiu"). Početak u 8 - 30 na veče. Klnematograft: Vojni klno (Koloseum):. U 6 sati poslije podnc predstava za vojnlke, a u 830 na veče predstava za časnike. — C. 1 kr. gradjanskl kino (Paris): U 6 saU poslijc podne predstava za gradjanstvo. Ladja Izmedju Zemuna I Beograda kreče lz Beograda za Zemun od 6 sati u jutro do 9 sati navečc svakoga sata oslm u 1 sat poslije podne. Polazak iz Zemuna za Bcograd od 6*30 ujutro do 8-30 naveče svakoga sata osim u 12-30 posiijt podne.

C. ik. vojnlčkl dom: Citaonks, •oba za pisanje i igranje, kantina. Otvorci*> od 7 aati njufro do 9 sati na vcče. Slobodan pristupsvakom vojniku. PHvajuće kupatilo na Savi: Privremeno otvoreno samo odjelenje za časnikc. Do 11 sati prije podne inogu se kupati samo gospodjc; poslije toga vremena gospoda. „Grand Hotel": Dnevno koncera!. PoČetak u 6’sati poslije podne. Posjeta bolesnlka u bolnicama: U bolnici .Brčko*: od 2—4 sata poslije podne U bolnicl „Briinn 11 : ođ 9-30—12 sati p r ij e podne i od 2—4 sata poslije podne. Rimokatolička služba Božija. Sutra u neJjelju (10. juna) služiće se: 1. U konaku:u8 sati ujutro sv.misa prije- koje držaće se njemačka i česka propovijed za vojništvo. Slobodan pristup ima i gradjanstvo. — U 10 sati talijanska propovijed i sv. misa za zarobljenike. 2. Užupskoj crkvi (Poslanička uiica): u 8 sati ujutro sv. misa za školsku djecu. — U 10 sati srpsko-hrvatska propovijed i velika sv. misa. U pol 7 sati popodne večemja u čast Srca Isusova. U radne dane počima prva sv. nlss u pol 7, a druga u pol 8 sati ujutro. Parastos knezu Mihajiu i kralju AJeksandru. U ponedjeljak 11. juna (29. maja), davaee srodnici parastos knezu M ih a j 1 u i kralju Aleksandru. Parastos održaće se u crkvi sv. Marka u 11 sati prije pođne. Jeđan hrišćanski priiog za beogradsku siretinju. Sve pravoslavne crkve u Beogradu, za vrijenie velikih duhovskih praznika, kupile su za vrijeme Božje službe i tas za sirotinju grada Beograda. Saborna crkva poslala je već kao svoj prilog za sirotinju grada Beograda sumu od 46.50 kruna, koju ie svotu skupila na tas za vrijeme praznika. Ostale crkve poslaće ovih dana svoje priloge. Ovaj lijep primjer hrišćanskog milosrdja zaslužuje svaku pohvaiu. Gostovanje bečkog Raimund-pozorišta. S operetom „Hoheit tanzt Walzer“ produžila je bečka umjetnićka družina svoje gostovanje u Beogradu. Prošio je već prilično godina, od kad jc ta opereta slavila svoju premijeru, ali se ipak ne opaža zastarjelost ina onoj živoj i ljupkoj muziđ, jer je Leo Ascher znao vješto da iskoristi u svojoj muzici sve mogućnosti tog do kraja zanimljivog komada. Ta muzika počinje nekom lupnjavom udur i unisonu pa prelazi u priželjtujuđu sent/men(a/nosf, cfa w malo odmori pri jednoj mekanoj pjesmi doskočici, koketuje s harmoničn.rii skokovima, te zato nije mnjek puna stila. Ali pored toga ima stvari, koje se svršavaju najumilnije, kao što je to pjesma princeze ‘Tralala, koja se tematski ispreda. Ascherova opereta je odista jedna od najboljih, koja iz godine u godinu Bečlije zaniniaju. Prikazivači su se i ovom priiikom odriali na svojoj visini. U glumačkom pogiedu pokazao se Viktor F1 emming u s.e.nu sjaju svome: prijatne figure i istinskog bečkog kova bio je taj ueitelj muzike, koji se usudio da s jednom princezom proživi Ijubavne časove, pa da onda pođlegne svojoj sudbini. Po operski škoiovanoin glasu bio mu je Karl Melzer kao gostioničar „Srebme pereoe“ nadmoćniji. Kao princeza odigrala je i otpjcvala je gospodjica Adele Baum svoju ulogu do nevjerovatnosa vijerno. Iza njezinog zvonkog glasa došlc melodične tužbalice. Polly Koss bila je kao vesela i feš ćerka praterskog gostioničara prirodnija ncgo slijepo zajubijena ćerka starog bibliotekara (g. Otto Langer), koja se najzad obećaia bogatoin -neotesanku, prikazanom posve originalno od Luja Grossa. U jednoj ma'enoj ulozi prikazao je g. Egger opet svojc sniiješne preobražaje. — Kapelnik Egon N e u m a n n upravljao je s poietom svoj orkestar, n kome su violine možda zbog pogriješnot izabranog mjesta po kad i kad popuštale u svojoj predvodničkoj snazi. Režija (g. Binder) pokušao je, da pomoću malenih sredstava stvori što povoijnre pozornič.e •siike, što mu svakako služi na čast. Mjesta su bila sva rasprodana i pristupni su zadovoljno p'.jeskali prikaziv .čima. Đa se jave radi prijema novčanih uput* nica. Radi prijenia novčanih uputnica, potrebno je da se jave gospodinu Ur. Voji V e 1 j k o v i ć u, predsjedniku opštine grada Beograda; 1. Draga Milana Gjurkovića, iz Ćuprije; 2- Nadežda C i r i ć, iz Petrovca, (srez nilavski), i 3. Persa S i v a n o v i ć. Prilikom prijema novca treba iinati uza se redarstvenu Jegitiniaciju. U siučaju, da se ne nalaze 'u Beogradu, potrebno je da pošalju svoje tačne adrese, na koje bi im se novac mogao poslati. Uspjesi Junaka iz Llke‘‘. Ponovno smo s raznih mjesta unutrašnjosti dobiii vijest o velikom uspjehu, Što ga je postigao sa svojitn predstavama u korist dobrotvornili institucija, poznati atleta g. Marijan M a t i j ev i ć, „junak iz Like“. S toga ga ponovno toplo preporučujemo! Porodjaj na ulici. 7. o. mi. dozvana su kola za spasavanje c. i k- vojnog redarstva u ulicu