Beogradske novine

1

Izlaze:

dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedinl brojevi: • iMfrada I * kralnliM lapesJriM&ai •d •. I kr. 6tt* po cljiot od. . . . 8 Moti ■ HnraUkdl-tlaTMlJl, Bornl - Herosjorlnl I DalmoclJI po eljool od 10 koUra Uraa avog aodruCJa pa djeol ad. . . .10 halora

Mjesečna pretplata: • Bsograda I a krajttlma lapMjodmOm ad o. I kr. tota za bojna I atapaa pntta. . U Boonrada aa dottaioa i knOo .... u Hrrotakol -fiafonljl, Boaoj - Htroegorkd I DolmaelJI ... U oalatlm krafoTlma Auotrv-a«ankaa>anar1ilJa U Inoairanslru ...........

Oolasl po cljenlku.

Vaso 2 60 3‘-»•50 Urednlilvo: BEOSRAO, Vuka Karadžića ul. broj 10. Telefon bro| 83. Uprera I prlmanja pretplata ToplICin venae bro] 21. Talefon broj 25. Primanja oglasa Kneza Mlhajla ul. broj 38. Tdefon br. 245.

BEOGRAD, četvrtak 28. juna 1917. Godina III. Venizelos podražuje na rat protiv središnjih vlasti. Relativni mir na svim bojištima.

Br. 175.

Ratni izvještaji. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. BoC, 27. juna. Ni na jednora bojištu nema loeadjaja od enačajuosti. N'ačelnik glaviiog stožera.

Izvještaj njemačkoo voinog vodstva. Kb. Berlin, 27- juna. Zapadno hojište: Front prljestoionasljednika R u pprechta bavarskog: Zbog lošeg vremena blia je toptlička dJelatnost tia frontu neznatnija nego ii prošiih dana. Samo u pojeđiniin odsjeclma bila jc vatra nešto življa. Rano u jufro odbijene su sa teškim gubitcima engleske čete, koje su bile napaie na naše predtije položaje u zavijutku L e n s a. Samo se u jednoinprednjem rovu na drumu Arra s—L e n s učvrstio neprijateij. Kod Fontainesa ostala su neprijateljska preduzeča bez svakog uspjeba; isto nijesu uspjeli prepadi ncprijateljskih Izvidničkih odjelem'a na arraskotn frontuFront njemačkog prijestoionasljednika: Osim jače topničke vatre na 'drumu C o r b e n y—B e r r y-a u-B a c bila Je borbena djelatnosf na ostaltm dijefovima fronta dosta neznatna. Front v'ojvode Albrechta vvfirttemCerškog: Nema osobitih dogadjaja. Istočno bojište: Južiio od žefjeziučke pruge L a,vov—T arnopol i na Naiajov/ki Ostala je neprijateljska topnička djelatnost f dJelatnost bacaia mina dosta žlva. Na Zlota Lipi zarobili smo prigodom jednog izvidničkog preduzeća ylše ruskili vojnika. Maćedonsko bojlšt©: U zavijufku Crne Reke oživila |e na vrijeme topnička djelatnost. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff.

Špnnila. Nemfrl, leoji su se posljeđnjih dana odigrali u raznim dijelovima Španiie, Bijesu samo doveli vladu do pada, nego 6u bili i uzrokom, da su u Španiji ukinute ustavne garancije. Uzrocl, koji su doveli do ove namjere, leže naravno u svjetskom ratu- Kao u svim neutralnim državama, stvoriie su se i u Španiji dvije stranke, jedna prijateljna, a I

Podlistak. Miiorad M. Petrović: Glasno jecanje. Dragl moj, Opet su došle laste sa toplog juga, ■ti tebe nema, dragi moj, najdražiji, najveće blago moje. Kad su nas prošle fesenl laste ostavljale, i kad su pošle tamo, gdje si ti ljubavi moja i srećo fnoja, ja sam te po njima pozdravljala. 0 a li se može izbrojati, koliko sam ti pozdrava poslala? Jesi 11 video ona siloa jata, koja su preko tebe prelazila i otišla dalje..• Je si li ih mogao izbro|ati? ... Eto toliko! Ovo je treće proleće, dušo moja, kako te očekujem. Da li >e i kod tebe tako divno i mirisno proleće- Ja i sad berem ono isto mirisavo cveće, koje smo zajedno najviše voleli, I od njega pravim vence i mirisne krun* i mećem ih na svoju glavu. onako isto, kao što >i ti voleo i da me gledaš — nekad! Oh ala je to davno bilo! Večnost! Več■osti... mill mojl A znaš li ko mi pomaže? Naš prvenac i jedinac: naše zlatno čedo Iva. Ti si ga ostavlo malog, u povoju, tek od Iiola godine, a da znaš koliki je do sad porastao! Po ceo dan trčkara 1 čavrljaOn mi Je jedina zabava i utelha; on već poznaje tvoju sliku, I svakl čas je uzl*na u ruke i dovikuje Joj: „Tata, tata, idodJi!...“ Da Ii ti čuJeš ;o? Kad nekad tpremlra kolače, on prvo parće uzima, l

druga nepriiateljna sporaztimu, jedna koja traži rat na strani sporazuma, druga koja je protiv rata i žell. da ŠpaniJa ostaue do kraja neutralna. I danas još je u španiji ona stranka u vcćini, a šnjom i cijeli skoro časnički zbor, koji su svi za apsolutnu neutrainost, a da je i vlada odlučila ne upuštati se u nikakove pustolovine, jamči svafcom gvozdena volja novog ministra predsjednika D a t a, koji je bio na vladl, kada je buknuo ovaj svjetski rat. Poslije niega došao je Romanones, koji nije nikađa krio svoje simpatije za sporazum, i za to je na kraju morao da ode. Čini se, da je Datov konzervatlvn! kabinet čvrsto odlučro uništiti u državi sve plodove sporazumnih spletaka posljednjih godina i u zemlji radikalno povratiti inir. O teškom položaju Španiie u ovom svjetskom ratu držao jc Maure, poznati vodja konzervativne stranke i drug ministra predsjednika Data početkom aprila ove godine govor u Madridu, u kojem je tačno, bez svakog strančarstva i iskreno ocrtao prilike, koje su nastale zbog ovog rata. On je otvoreno priznao, da je tradicijoin Španija vezana za Francusku 1 Englesku i oniin časom, kada bi se Španija iznevjerila svojoj tradiciji, njeni bi vojni tereti od jednoč skočili za sto na sto- Aii kraj svega toga mora svako da zna, da se tu ne vodi borba za slobodu malih iiaroda, da se tu ne vodi 6orba protiv militariztna, jer militarizam je i prevlast jedne države na moru, što više ona se pruža na sva mora i na sve kontinente. Sporazutnne sile traže od Špauije, da ona prekine diplomatske odnose sa Njeniačkom. Španija bi trebala, da se zavadi sa Njemačkom, kola joj nije učinila nikakovo zlp. Španija je preponosna, da postane plaćenik drugih ratujućih đržava. U ovom se ratu Još nikada nijesu čule tako iskrene riječi iz ustiju jednog državnika, I hiljade su govorniku klicale i pozdravljale ga kao svog spasioca. Dato, sadanji španski ministar predsjednik, politički je drug Maure, a što se tiče njegovith konzervativnili načela, stoji on još više desno od njega. Može se dakle očekivati, da će on jednako kao u počctku rata da provodl politiku najstrožiJe neutrainosti. Kad bl Španija u ovom ratu stala na stranu sporazuma — makar za plaću dobila 1 Gibraltar — izgubila bi i posljednji tra-

ostavija u jednu kutiju. „Ovo je za našeg tatu!“ veli on- I niko, pa ni ja, nesme u to, kao u neku svetu stvar dirnuti. Ima već punu kutiju tih koiača. I on ma da vole posiastice, on Ih čuva, ali ili ne dira. ,,To je za našeg tatu, kad dodje, jeli mamo?“ veli on. Naš zlatni Iva. U veče, kada ceo svet usne, ja otvorim prozor, naslonim se na njega i gledam u beskrajno, zvezdano nebo. Ja tražim onu istu zvezdu, koju smo mi nekad u ovo đoba godine, svake večeri gledali: našu zvezdu, dragi inoj. Ona je na istom mestu. Da li je i t' gledaš? I po njoj ti šaijem kiljade pozdrava i tcliko isto uzdaha. I onda, klonula I umorna naslonim se na naše drago čedo, i dugo ga ljubim, Uubim, ljubim..., dok se on ne trgne i ne prošapuće: „Tata! — Mamo, je li došao tata?“ — Nije, Još nije, slne moj, još.«. još... još-.. Ah, da li Ćeš kad doćl, radosti moja, srećo moja, ljubavi moja. Dobila sam tvoju sliku. Kako si lep — lepl moj. Tebe je to južno sunce opalilo, pa sl ml sad još dlvniji. Sad si onakav muž, kakvog sain ja u svojim devojačkim snovima uvek zamišljala 1 želela. Sad sl mi najmiliji srećo mojaIva te je odmah poznao. Ja sam namemo ostavila sliku, da je on primeti i šta mlsliš: Cim ju je vldeo, on je uzvlknuo: „Mama, evo našeg tate!“ Slatko dete naše! Mili! Danas ti šaljem moju i Ivlnu sliku. Veruj ml, nema ni Jednog de-

čak svojc nezavisnosti. Engleska već i sada nije dozvoijavala, da Španija bude gospodar svojih obala i svoga mora, a marokatiska je afera najbolje pokazala, da Francuska I Engleska brinu se samo za svoje stvari i ne niare za interese španije- Španija je bila uvijek za Francusku neprijatiia zaprijcka slobodnom putu za Afrikti. Kad bi Španija u ovom ratu prisiala na stranu sporazuuia, čcka je isla niska sudbina kao l Portugalsku, koja nije drugo nego vazal F.ngleske. Osim toga imade nesuglasica unutarno političke tiaravl, koje ne dozvoIjavaju, da se Španiia smiri, a osobito je veliko nezadovoljstvo u vojsci. Već u proijeću 1914. godine osnovali su razni vojnhJtomiteii, koji traže od vlade reformu vojske- Najvažniji je od njih onaj u Barceloni, koji se osim toga aslanja na katalonsku opoziciju. Ovi komlteti podnijcli su mnoge pritužbe radi zanemarivanja vojske, došlo je na više mjesta do otvorene vojničke pobune: stara vlada biia je prema njima nemočtta i nezadovoljstvo se stalo sve više širiti na katalonske i aragonske partikulariste i socijainu deinokraciju. Ovo je bio najvažniji razlog, da je Garcia Prieto morao da podnese demisiju svoga kabineta, pa nema sumnje, da će konzervativcu Datl poći za rukom, da se pogodi sa vojnim odborima, pa se već javlja. da je vo,« o ministarstvo stuiJilo u vrlo povoljue prcgovore sa odborom u Barceloni i izjavilo svoju pripravnost, da se provedu neke reorganizacije u vojscU Obzirom na spoljiiu i imutarnju politiku ovisi dakla lnnogo o cnergiji novoga ministra predsjednika, kojl je printio na sebe časnu i tešku zadaću, da svoju otadžbinu izvede iz sadanje krize i opasnosti bez štete i gubitaka.

Pokret za mir. Izasjanlci hrvatskih socijalista tia stockhoimskoi konierenciji(Naročiti brzojav „Beogradskih Nov'na") 'Stockliolm, 27. juna, Socijalistička stranka u Hrvatskoj izvjestila jo liolandsko-skaodinavski komi16, da je izabrala za svoje izaslanike Miju Radoševića i Stjepana Turkovića.

lića na njoj, kojl mi nismo pokrili našim celovima nantenjen našem dobrom, našem leponi, najlepšem tati. Molim te, podeli te celove, namenjene santo tebi dragi moj, pođeli ih sa tvojim najmilijim. Podeli ih sa dva tvoja crva, koji pište od prevelike tuge za onim časom, kada će te stisnuti na svoje grudi za navek... za navek.. • Piši mi često, mnogo 1 kaži mi uvek da me voliš i da sam tvoja, samo tvoja, moj dragi, moj mlli, moj lepi... samo moj 1 ničijl više. Tvoja —

Dragomir Milovanović: Prva rana. Bilo je to u vrijeme rata s Turskom. S bojišta dolazila jedna vijest za dragom. Mi svi, Ijubopitljivi, razumije se, gutaJi smo tako reći svako slovo tih vijcsti. Moj stari otac obično donese sve moguće novfne 1 pošto mu prvo spremismo njegovu ,,čuturicu“ s rakijom — skupimo se svi oko njega, a on pun ozbiljnostl počne uam objašnjavati i tumačitl sadržaj svake pojedine depeše. Svl isrtojimo 1 slušamo, sarno je moja majka nekako uzbudjena, blijeda... Cas sjedl čas hoda, pa opet sjedi, da se za kratki čas 1 opet digne 1 staračke svoje drhtave ruke skk>pl ovdje negdje u ćošku kao na moUtvu.., Odgadjanje opšte stockhoimske kou' ferencijeKb. Berlin, 27. juna. Liziok odgadjanju opšte stocklioinSske kouforencije, koju saziva ruski radnički i vojnički savjet, leži — kako ,,Vorwsrts“ javlja — jedino u tomo, što je prosto nemoguće, da Francuzi i Englezi prispiju u određjeno vrijeme u Stockholm, Medjunarodna socijaiistička konferencija. Kb. Sofija, 27. juna. Bugarški brzojavni ured javlja: Socijalistlčkl organ ,,N a r o d“ javlja, da je glavnl odbor odružene socijalističke stranke'riješio, da pošalje Janka Sakazova u Stockholm, da tamo učestvuje u predhodnim radovima za mcdjunarodnu socijalističku kotiferenciju, koju je sazvao ruski radnički i vojničld savjet za dane od 28. juna do 8. jula u prijesfonicu Svedske. Čim stranka sazna, da je sastanak konferencije osiguratt, ona će tamo poslati još dva izaslanika.

Ruski haos. Na pragu n»vih zapleta u Rusiji. Iz Beča ltam brzojavljaju: U diplomatskim krugovima vlada uvjerenje, da će u Rusiji skorilt dana liastati iznenadjujući dogadjaji. Razne stranke stoje jedna drugoj na suprot. Medju ovima se naročito ističu Lenlnovćt grupa, koja će se jamačno rekrutovati iz pctrogradske posade i desno s'ojeće krilo radničkog i vojničkog savjeta, koji posredstvom svojih član-ova, sadašnjih ministara, upravljaju zemijom, te nemaju voije, da se odreknu vlasfi. Obe stranke etimaju se o naklonost mase i sumnjiče jedna drugu, da u potaji gaje ideju o uspostavljanju carizma, ma da u stvari ni jeđna na to ozbiljno ne pomišlja- Slično kao u unutrašnjoj politici drže se obje stranke i u spoljnoj politioi, te se prema masi predstavljaju ka 0 prijatelii mira, a prema sporazumu ukazuju na raspoloženje rnase i krive jeđna drugu kao vinovnike tog raspoloženja. S toga je pojmljivo, što Lenin zagovara mir, koji u skoro treba da donese narodu olakšanje, dok radnički i voinički savjet traži reviziju ratnih ciijeva. Zemlja u pozadini jedva da shvaća razliku u mišljenju tih dviju poliiičkih grupa i teško da će pružiti podlogu za namjeravanu opštu ofenzivu. No ako bi ipak do ove došlo, onda bi se Rusija brzo uvjerila, da i u Italiji postoji veliki ponor izmedju uvjeravanja talijanskog ministra poljoprivrede Rainerija i faktičnog po sve žalosnog stanja talijanske privrede.

— Mamo... reknem joj, prišavši k njoj. Ti zacijelo i opet misliš na našeg Milutina! Priberi se, utniri se, mamo slatka. Ta nisi ti jeđina, koja danas tako osječaš ... — Ne, ne, nije mi ništa, sine, liišta! To je samo onako, znaš! No uprkos toga oita je i dalje drlitaila a ja sam u njenitn upalim očima primijelio i suzu. — Ti plačeš, majko? — Ja? Ne... ne... To je samo onako... — Nije mamo... Tebi je tcško, vidim. Znam, razumijem, ta prvijenac Ti je, ali utješi se, šta više smatraj se srećnom, što je i Tvoj sin, moj mili brat, otišao u borbu za domovinu. Ta ima li šta ljepšega na svijetu?... Nije mi odgovorila. Pogledala me samo i duboko uzdahnula. Nu meni se ipak čiuilo, kano da mi je tim uzdahom iitjela reći: Lako je vama svitna, jer ga vi niste rodili. Moj je otac nastavio sa energičnim pretresanjem telegrama... Slušao sam ga napeto i gotovo nisam ni primijetio, kad je ušla naša komšinica i javila majci: — Večeras dolaze prvi ranjenlci... — Ranienici? usklikne majka, klonuvši na stolicu. Odakle? # . . — Ta sa bojišta... Ranjenici puka, u kojem služi moj, a i vaš sin... — I moj sin... Miiutin... zar dolazi I on... ranjen?... zajeca glasno majka. — Eto tl sad . . . razljuti se otaa

Kirgizi za svoju samostaliiost. (Naiočiti brzojav „Boogradskih Noviiia'*)Stockholm, 27. juna. Stockholmski dopisnik „V o s s i-» scho Zeitung“-a javlja o kirgij-« skoin pokrctu za nezavisnost. Cijela zapadno-sibirska piovidba je obustavijena. Jugozapadno od Tomska se prikupljaju naoružani Kirgizi, čiji broj u pješacima i konjanlcima iznosi oko 10.000 ljudi. Kongres narodno demokratskih Gjurgjijanaca je riješio u TN fiisu, da proglasi autonomiju Ojurgjije. Ogrontan politički štrajk u Petrogradu. (Naročiti brzojav „Beogradsldh’ Novina'T Jlunchen, 27. jona. „M «nchenerZeitung“ javlja A Stockholma: Prtko 100.000 radnika pnd'gradja Viborg u Petrogradu objaviio j* politički štrajk. Vlađanamjerava dai or užanom si 1 orn postupa protlv štrajkača. Ratno pravo i cenzura u Rusiii. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'). Ziirich, 27. funa. 1 „C o r r i e r e d e 11 a. S e r a“ javlja' iz Petrograda: Ratno pravo pro« klamovano je ne samo za vojni okrug u Petrogradu, već i za okruge: Mos skva, Kaluga i Jaroslav, U Petrograd je stiglo 20.000 vojnika sa fronta da ođržavaju red. Cenzttras za saobraćaj s inozemstvom op et je uy e d e n a. Protiv raspuštanja dume. Kb. Stockholm, 27. juna. Ivako „Patskaja VoIja“ javlja, održao je prošle suhote privremeni odbor dume pod predsjednistvom Rodziank a sjednicu, na kojoj medjutim nije bi« lo ni progresista ni kadjeta. Rasprav’jalo se o predlogu radničkog i vojuičkogj savjeta, da se raspusti duma. Na sjednict je naglašeno, da se ovo pitanje ne niože riješiti sve dok ne ist.ekno manđat članovima sadanje dume. Privremenai vlađa nema prava, da raspusti dumtt. Založena petrogrardska giadska imovina. (Naročiti hrzojav „Beogradskih Noviua'’) Bern, 27. juna. ,,J o u r n a 1 d e s D e b a t s“ saznaja iz Petrograda, da je petrogradsko opštinsko vijeće riješilo, da založi svu pctrograđsku gradsku imovdnu.

Šta si se tisplakala. Pa zar mora baš i on da bude ranjen... koješta... Pa najposlije... ako mu je sudjeno... Ne brukaj nas .. — Ne... ne... ne ću Ja da brukam našu kuču... Nego... zar ne..« on baš i ne rnora da bude ranjen?... — Pa razumije se, ženo, da ne mora... Pusti me dakle da nastavira čitanje... — Dobro ... dobro.,. čltaj ti saino, čitaj... idem ja... I otišla je, da se još jače uskomeša. Najzad našla jednu kotaricu f počela u nju da stavlja sve što je u kući najboijega bilo: kolača, slatkog, cigara, vina... Uputila se čak i u baštu i u njoj ubrala najljepšega cvtjeća... I to je ovjjeće stavila u kotaricu. Poslije večerc počeli ljudi da odlaze na stanicu. Moja je majka bila ovdje već poslije podne... Kad stigne transport sa ranjeniclma, moja Je majka zaustavljala jeđnoga vojnika za drugim. — A Milutin, gdje je Mllutin? Zar. njega nema? — Nema... odgovori joj jedan... — Bože, u istinu nema... Zar on nije ranjen, zar je on možda... kuku mene... zar je on možda poginuo? ... — Nije poginuo ... zdrav Je... nl vlas mu sa glave nije pala.., — Nije poginuo veiiš... zdrar Je... on... moj Milutin, zdrav?,,, . — Zdrav ko riba...