Beogradske novine

m

Broj 189. Iz tih narodntfi kuhinja izdano jc svega 63-399 porcija. Za besplatne lijekove sirotinji opStinska uprava izdala je preko 8300 kruna, a 2 a besplatno saranjivanje sirotinje oko 11.000 kruna. Na ime babičke pomoči siromašnim porodiljama isplaćeno je oko 1750 kruna. Pored pomaganja t- zv. opste l ratom stvorene sirotinje opštinska uprava poniagala je još i opštinsku siročad, „Dom staraca, starica i siročadi“, dom „Materinskog Udruženja' 1 i „Dom za njcgu i vaspitivanie gluhonijeme djece“Djeca, koja su ostala bez roditelja i porodičnih staratelja, primana su na opštinsko staranje. Po ranijoj praksi djeca su davana na njegu i staranje privatnim licima, najčešće bliskim srodnicima, a opština je za njiliovo izdržavanje plača■la odredjene mjesečne svote. Broj opštinske siročadi iznosio je u januaru 88, iebruaru 107, martu 118, aprilu 119, maju 118, junu 122, julu 129, avgustu 121, septembru 131, oktobru 127, novembru 124, decembru 128. Ukupna svota, utrošena na niiliovo izdržavanjc iznosi 14.482 kruneU „Domu staraca, starica i siroča'đi“ nalazilo se na početku godine: 32 staraca (3 ispod 60, ostali preko 60 go’dina) i 29 starica (2 ispod 50, ostale preko 50 godina). Na svršetku godine ostalo je u domu: 34 starica i 41 starac. iTečajem godine otpušteno je 12 staraca i 9 starica; umrio je: 41 starac i 39 s'arica. — Djece je na početku godine bilo u domu svega 60 (48 muškili i 12 ženske). Na kraju godine ostajo je u domu 54 djece- Tečajem godine mnrla su u domu 4 djeteta, otpušteno ili je 109, a pobjeglo je 23 djece. Pored ovi'h nalazili su se u „Donm“ na izdržavanju još i ovi: jedan ratni invalid (od januara do juna), jedan umno ograničeni nesrećnik (od februara do konca godine) i jedna gluho-nijema djeVcjka (od januara do oktobra, kad je npućena u Dom za gluho-nijeme). Od otpuštenili iz Doma upućeni su: 1. U bolnicu za duševne bolesti: 2 starca i 1 s.arica, koji su umno oboljeli; 2. U Materinsko Udruženje 12; 3. U Dječije staralište u Topčideru 79 djece- Od diece, koja su pobjegla, vraćenih je ponovno u Dom njih 9. — Higijenskim prilikania kao i ishrani u Domu opštinska uprava je posvećivala najveću pažnju, Smrtni slučajevi kod staraca i starica nastupili su većim dijelom zbog staračke iznemoglosti. Stan se Doma na kraju godine nalazio u Bogojavljensk )j ulici. Izdržavanje staraca, starica i siročadi u Domu stajalo je opštinsku upra,vu g. 1916. oko 47-000 kruna. Za starce, s.arice i siročad u njem vodile su veliku brigu i gdja Ana F.rauz kao pokroVitcljica Doma od marta do oktobra 1916- g. i gdja. Izabela N e u m a n n, koja je pokroviteljica Doma od liovembra 1916- g. Za odojčad i malu djecu bez roditelja vodilo je brigu „Materinsko Udruženje“ pod upravom gdje. Natalije P avlović 1916. g. opštinska uprava nije davala pomoć u gotovom novcu. več u namirnicama. Ukupan broj djcce u „Materinskom Udruženju“ iznosio je u januaru 30, fetruaru 35, martu 37, apijlu 43, maju 43, junu 46, julu 53, avgustu 58, septcmbru 64, oktobru 71, novembru 76, decenibru 79. Broj se djecc u Udruženju dakle svakog mjeseca stalno povećavaZa izdržavanje ove djece opština je dala ove pomoći: U životnjm namirnicama preko 5.000 K i drva u vrijednosti od po prilici 900 kruna. -■* 1 za ovu su djecu darovima u stvarima, namirnicama i novcu zauzimale neke plemenite gospodje, kao gdja. Aua Franz (poJvioviteljica od decembra 1915. do cktobra 1916.) i gdja barunica Ida L a n g, koja je u novembru 1916- primiia stalno pekroviteljstvo. Pošto se uprava društva ,.KraIj Dečanski“ nije nalazila u Beogradu, cpštinska uprava je i ove godine vodiia siaranje o djeci, kojn je :o društvo primilo na svoje staranje prije ra!a. Osnovan jc „Dom za njegti i vaspitanjc gluho-nijeme djece“. U tom je Domu bilo djece: od januara do konca maja 7, od juna do konca oktobia 9, u novembru i decembru 17. Na iine izdržavanja ove djece opštinska uprava je izdaia: ži.votnih namirnica u vrijednosti od K 1045-98 i drva u vrijednosu od 289 K. Uktipni materijalni izdaci za pomaganje sirotinje i dobroivornih nstanova u 1916- godini iznose svega K 537.345.84. S o c i j a 1 n i o d n o s i. I 1916. g- opštinska uprava nastavila je rad na regulisanju raznib privatno-pravnih pitajna, koja proističu iz socijalnlh, privrednih, trgovinskih i saobraćajnih odnosa gradjanskog živola. Ovi su poslovi bili u toliko veči, što sii c. i k. upravne vlasti za riješenje svake molbe — o otvaranju nove i)i prenošenju stare zanatlijske, Irgovačke, spekulativne i drugih radnja; za seobc, za jzdavanje pasoša, kao i za sva ostala privatno-pravna pitanja — tražile uvjerenje opštinske uprave. 1916. g- opštinska je uprava izdala 4048 uvjerenja za otvaranje novih i prenošenja starih radnji. U ovaj broj iišla su i uvjerenja, na osnovu kojih su poicdini sopstvenici radnji vršill protokolisanje, kao i odredjivanje prokurista dotle postoječilt radnji. — Po mjesecima izdano je: u januaru 569, februaru 466, martu 499, nprllu 327, maju 412, junti

Cetvrtak’ 363, julu 251, avgustu 521, septembru I 235, oktobru 109, novembru 118 i u de'cembru 78 uvierenja. Po izvještaju odsjeka za trgovinu i zanate upravnog odjelenja c. i k. zapovjedništva mosne brane Beograda, u 1916- bilo je u Beogradu svega: 1592 trgovačke i 1424 z a n a 11 i j s k e radnje. — Od trgovačkih radnji bilo je najviše (nabrajamo samo one, kojih je bilo preko 20); agentura I komesionarskih radnji (46), deiikatesnih trgovina (23), trgovina mješovitom robom (147), sitničarskih radnji sa životnim namirnicama (399), drvarskih radnji (24), piljarskih rdanji (125), sitničar.skih radnji (89), trgovina sa kolonijalnom robom (53), trgovina sa životnim namirnicama (210), trgovina sa mamifakturnom robom (108), trgovina „nirnberškom“ robom (39), i bakalnica (118). Dionička (akcionarska) preduzeća bila su u svemu samo 3. Imaoci dozvola bili su: po polu; 844 muška, 745 ženskih; po podanstviP. austro-ugarski podanici 193, srpski podanici 1379, podanici os;alih zemalja 20; po vjeri: rimokatoljci 52, pravoslavni 1186, mojsijcvci 338, pripadnici ostalih vjera 16; tečajem godine prestale su da rade 224 trgovačke radnje, koncem godine 1916. ostalo je 1368 trgovačkih radnji. — Od z a n a tlijskih radnji bilo je najviše: aščinica (kuhinja) bez pića (84), pekara (95), bozadžinica (38), kasapnica (mesara) i kcbasičarnica (54), berbernica (70), gostionica (239), diplomiranih babica (22), poslastičarnica (21), prodaja kolača po ulicama ( 50 ), opančarskih radnji (22), limarskih radnji (27), bravarskih radnji (39), krojačkih radnji (83), obućarskih radnji (128), stolarskih radnji (48), časovničarskili radnji (21), prodavnica bonbona (29). Dioničko (akcionarsko) preduzeće bilo je samo jcdito. Intaoci dozvola bili su: po polu: 966 muških, 457 ženskih; po pođanstvu: austrougarski podanici 93, srpski podanici 1317, podanici ostaliii zemalja 14; po vjeri: rimokatolici 137, pravoslavni 1128, mojsijevci 110, pripadnici ostalih vjera 49. Tečajem godine prestala je da radi 141 zanatlijska radnja; krajeni g. 1916. ostale su svega 1283 radnje. U ovaj broj radnji nisu uračunate one radnje, za koje je dozvole izdavalo c. i k. glavno zapovjedništvo, kao š;o su: tvornice, dozvole za uvoz stoke i namirnica iz unutrašnjosti u Beograd i druge radnje- Uvjerenja za seobe iz stana u stan ili iz radnje u radnju izdano je ukupno 5207, i to: u januaru 536, februani 675, martu 609, apriiu 495, niaju 778, junu 466, jiilu 311, avgustu 336, septembru 241, oktobru 290, novembru 323 i decembru 147. Uvjerenja na putnice (pasoše) izdano je ukupno 7032 i to: u januaru 379, februaru 818, martu 1291, aprilu 994, maju 784, iunu 601, julu 594, avgustu 523, septembru 132, oktobru 374, novembru 310 i u decembru 232. — Pasoši su traženi: u svrhu trgovine 494, u svrliu donošenja namirnica za privatne porodične potrebe 1747, u svrhu porodičnog vidjenja i regulisanja drugih porodičnih odnosa 1334, u svrhu odseljenja iz Beograda 1414, u svrliu doseljenja u Beograd 651. za razne druke svrlie 1392. Raznili uvjerenja, koja su izdavana radi uredjenja mnogostrukih socijalnih privatnih i privatno-pravnih odnosa, n. pr- o podanstvu, svršenoj školi, vojnoj obavezi, svojini, stupanju u brak, zanimanju, nabavci stočne hrane i t. d., izdano je ukupno 3210, i to: u januaru 230, febrtiaru 220, martu 232, aprilu 149, maju 340, junu 267, juiu 265. avgustu 308, septembru 171. oktobru 327, novembrti 449 i u decembru 252- U vezi s izdanim uvjerenjiina za stupanie u brak, biće od interesa, ako spomeneino, da je u 1916. <%. u Bcogradu skiopljeno svega 69 brakova. (Nastaviće se).

Grad i okolica.

Dncvni kaiendar. D a n a s jc čctvrtak 12. jula ; po s'arom 29. juna. Rimokatolici: Molior m.; pravoslavni: Pclrov-đan. Kincmatograli: Vojni klno (Koloscum): U 6 sati poslije podnc predsiava za vojnikc. — C. 1 kr. građjansk! kino (Parls): U 6 sati poslijc podnc prcdstava za gradjanslvo. B o t a n i č k a bašta. Otvorcna utorkom, iclvrtkom, ncdjeljama i praznicima. l.adja izmcdju Zcmuna i Bcograda krcćc iz Bcograda za Zemun od fi saii u jutro do 9 sati naveče svakoga sata o s i m u 1 sat posiije podne. PoJazak i i Zemuna za Bcograd od 5 - 30 ujulro do 8-30 naveče svakoga sata oslm u 12-30 posllje podne. Casnička i iinovnlčka kasina olvorena je do 12 sati u noći. C. i k. v o j n I č k i d o m : Čitaonica, soba za pisanjc i igranjc, kanlina. Olvorcno od 7 sati ujutro do 9 sati na vcie. Siobodan pristupsvakom vojniku. Riječno k u p a ti 1 o n a S a v i, otvo(cuo od 6 sati izjutra do 8 sati u veic. ,,G r a n d H o t e 1" : Dncvno konccrat. Počctak u 6 sati poslijc podne. Posjeta bolesnika u bolnicama: U bolnici .BrČko": od 2—4 sala poslijc podne. U bolnlcl „Brflim“: od 9'30—12 sall prijc podne i od 2—4 sata poslijc podiie. Za uspomenu na svoga oca — za beograđsku sirotlnju. Gospodja Mileva dr. Mikc Popovića, bivšeg ministra priložila je sivotinjskom odjelenju opštino giada Beograda, na dan 9. jula ove godrne, fcvo na dan godišnjice smrti svoga oca 8tevana Lu-

BEOOKADSKE NOVINE , ^ janovića, direktora Štedionice iz Oršave, peđeset kruna, kao gvoj prilog za beograđsku airotinju. *' -f Nove banknote po dvije krune. Nove banknote po 2 krune stavljene su u proiriet 9. ovog mjeseca i otisnute su na bijeloj hartiji. Banknote su dalir* ne sa 1. ftiartom 1917., te nose na crvenoj podlozi cma slova. Na rubu stoji oznaka broja i serije. Na ugarskoj strani sniješten je medju dvije ženske glave veliki ugarski grb i znak O. M. B. (Auslr.-ma' gjarska banka). Austrijska se strana dijeli na tri dijela. U sredini je platežna obveza banke, a na stranama vrijednost novca u osam zemaljskih jezika. Nov parobrodarski saobraćaj. Prvo c. k. kriv. dunavsko pavobrodsko društvo otvara svojitn salonskim parobrodom ,,Arad“ jamačno još iduće sedmice novu vožnju za putnike i prenos robe izmedju Šapca, Umke, Obrenovc a, B e o g r a đ a, G r o c: k e i S m e d ereva. Parobrođ će saobraćati izmedju navedenih slranica dva put u sedmici. Pažnja vlasnicima imanja. Skreće se pažnja vlasmciiria imanja, da se naredba o prijavi domova reonima, objavljena u našem listu u jučerašnjem broju, odnosi kako na nckanalisana tako i n a kanalisana imanja. Prema tome mora se reonu prijaviti svako imanje, na kome ima ma kakvih zgrada, i o njima dali* obavještenje, pa bila takva imanja kanalisana ili ne. *t Traže se vlasnici vinograda u Smcderevu. Gospoda Jovan Miljković i Rajko P o p o v i ć, i gospodja Zorka G j u r i ć koji imaju svojc vinograđe u Smeclerevu, potrebno je, da se odmah obrate uredima tajništva opšline grada Beograđa, radi izvjesnog hituog saopštenja. Predaia vuiie. Svaki vlasnik ovaca i jaganjaca dužan je, da u što kraćem roku prijavi svome rejonu opštine grada Beogvada: Od koga je broja ovaca i koju količinu vune đobio prilikom striganja ova- a i jaganjaca. Na osnovu ove prijave svaki vlasnik dobiće od rejona propratnicu za: W o 11 m a g a z in d e r R o h s t o f fzentrale na Savi, gdje će vunu ut o r n i k o m i p e t k o m od 8—9 s a t i p ri j e podne predavati i ođn ah obračunati se za istu. Posljednji ŽioL zh predaju vune u Rolistoffzenti-ali jeste 17. j u 1 a ove gouine, na šta se skreće pažnja svima onima, na koje se ovo odnosi. i Izgiibljena putnica (pasoš). 9. ov. mj. izgubljena je jedna putnica (pasoš), izdan.t od ureda za izdavanje putnica, koja vrijedi za putovanje u Zemun, Lazarevac, Arangjetovac i VaIjevo, a glasi na ime Stanislava Krunića. Iraa se predati c. i k. okružnom za ovjednišlvu BeograB glad. Lutrija i ratua'^Jtfb? 1 N eseije nađ dobitkom skopčano sa ugodnim osjećajem da se kupnjom sreć ke doprinosi svoj obol i za svrhe ralne skrbi, jedno ie privlačivo sredsivo više za najnoviju državmi Iutriju, koja će održavati vučenje na 26. jula 1917. Pla;i igranja ove u duhu vremena sprendjene dobrotvorne lutrije ima velik broj velikih zgoditaka. Prvi je glavni zgoditak 200.000 kruna. U svemu imade 21.146 zgcditaka u ukupnom iznosu oj 525.000 kruna, šio će se isplatiti n gorovom novcu. Srečke se mogu dobiti uz cijemi od 4 krune po komadti u kolekturama, kao i kod c. i k- vrliovne direkeije državnih lutrija (k. k. Generaldirection der Stadtlotierien, Abteilimg fi'ir WohItiitigkeitslotferien Wien. III. Bczirk, V< rdere Zollamtstrasse 5). odakle će se odašiljati srećke pros;o od poštarinc. p obiegio pseto. I/. ulice Miloša Pocerca br. 21 pobjegao je ceslo-gradjeviuskom ureilu veliki ruski rt, koji čuje na ime ,,Krek“. fma se predati na spomenutu adresu. Jzvještaj prijavpog nreda. 10. jula: Prijavljeno 102, ođjavljeno 49, selidaba 49: n botelima prijavlje«io 146, odjavljeno 106; ostalo u hotelima svega 436 prijavljenih st araca.

August Šenoa: B r a n k a, (Nastavak). 33 ,,Eb, kad se vaše napasti nemogu drugačije riješiti i kad je moj pokojni gospodin o!aJ polazio takodjer vaše jalševačke ispite, neka vam bude. Doći ću; ali župniče, znajte, đa nisam ni u čem optimista, da ću po vraški paziti i kiitizovati bez svakoga mifosrdja. Navlaš ću sviatiti pažnju na to vaše čudo od učitcijice, ko.a jc, kako velite, pošla novim ali praktičuim putein, te tjera svoj školnički zanat posve ozbiljno." „Hvata vam, gospodine grofe," nasmija se župnik, ,,ali se vas nimalo nebojim, jer znam, da ćete ostati u čudu. No još jednu. Vi ste viiljeli i čuli, šta j© Bianka radila u šumi sa sv r ojom djecom. I drugi su vreba'i na nju, te čuli njczine misli o domovini, pa su je kukavice optužiie kod vlasti, da buni djecu prcvratnim eovorima a po djeci i cijeli puk.“ ,,Ehl Nemojte tako, dragi župniče," nasmija se grof. „Nešta ste mi vcć na

1 2. jnla 1917. tuknuli, da neki progone vašu štićenicu, no vi te navale možete vrlo Iako otkloniti od njezine glave. Ali nemogu nikako vjerovati, da joj ee ovakove šumske šetnje s đjecom upisuju u gfijeh, da se pjevanje patriotičke pjesme smatra bunom. To bi preludo bilo, i ja toga nevjerujem, dragi moj župniče." „Meni nevjerujele, presvijetli?" reče župnik ponešto uvrijedjen, da grof simnja o istini njegovih riječi te da ih odbija na ono živo učešće starca za progonjenu djevojku. ,,E pa dobro! Već sain pokazao nekoliko ćlanćićja, i lislova proti njoj, a sad izvolite ovo pregleda(!i i samo malko zaviriti u te vlađine otpise, |U kojima poziva mene, da izvijeslim ovo ili ono o Branki, na ovu ili oini denuncijaciju. Oprostite, gospođine gro"fe, znam da vam dosadjujem s lim poslom, nego moje je srce uvrijedjeno do korijena svoga, kad vidim toliku liimbu i pakost. Sirotica Branka ide upravo zanosilo za svojim poslom, te se smalra nekom apostolicom uljudbe svega naroda počevši o<l velike gospode do zadnjega kukavca. A koja joj od toga hvala? Ponjga, oproslite gospodine grofe, a!i poznajem vas za pravična čovjeka, pa ste izvoljeli sami govor svratili na Branku.“ Župnik predioži sve dobivene spise Belizaru, koji ili pročila letimice, te čes o župiiika zamoli nek mu protumači ovo ili ono mjesto; župnik mu razjasni sve živim komenlarom svoga jezika. Čilajući i slušajući zavrtio bi Belizar često gtavom, često pianulo bi mu lice, sijevnuio oko od gnjeva. „Oprostite, gospodine župuiče," reče Belizar drhćpćim glasom; „krivo sain podvojio o punoj čislini vaše (užbe misleći, da vas je prijazan za revnu učiteljicu ponešlo zauijela preko prave medje, pogriješio sam, oprostite! No jeste li čuli? Tko bi vjerovao, da ima lako opakih Ijudi na svijetu, koji se nežacaju pogazili i uništiti klevetom sreću, poštenje i budućnost vrijedne koje duše. Nezamjei'ite, diagi župniče, govorit ću posve iskreno, ali čuo sam često od mojih zemljaka, a evo zalo imam živ primjer pred solann, da kod nas Hrvala ima dobra mjera jala i zavisli, i da u novijc vrijeme denuncijacija silno cvale. Ta kad se ovdje absolulno vladalo i kad se počelo dijelili službe, došla su gotovo cijela kola tajnili pritužaba policajnomu ministru, sve lijepi listići, gdje prijlatelj prijatelja, kuin kunm poput vraga opisuje. To je, vidite, diagi župuiče, veliko zlo medju nama, jer se tim zatire muževnost jiojediiiaca, a i ćijeloga naroda, koji poslaje žrtvom svakoga mogućivka." „Istina je, gospodine grofe,“ potvrdi sla ac, „što ste govoriii o zavis i, o jalu, o denuncijacijama; ružna je to crta karaklera našega naroda, i nniogi ljudi, za kojili patriotizam bih bio dao desuu ruku, neprevjeriše se samo đa postignu svoju korist, već su do te koristi došii izdavši najbolje svoje prijalelje. \idio sam mnogo takvih primjera na svoje |oči i erce mi se rasplakalo; okusio sam što više i sam gorke plodove tog izdajstva." „Umirile se, dragi župniče," utješi ga grof. „Koliko bude do nas i u našoj moći, borićemo se proli toj opačini, da je iskrčimo koliko moguće bar u onoui kiaju i kolu, gdje živimo, navlaš eto vammojeruke radi Branke. Kaogodj i vi, mrzim krivicu i krv mi uskipi od jarosli, kad vidim takvu lopovštinu, kao što je ova. Moja će biti briga da vašoj štićenici operem pošlenje pred svijelom, a da poniknu oni đjavoli, koji joj rade o glavi. Ja vam još jednom velim, Liko mi vjere, gospodine župniče, mi ćemo u loj borbi biti saveznici i moramo na svaki način pobijediti, a pobjeđu slavićemo, ako Bog da, za vrlo kratko vrijeme. Ja sam sad, što no se veli, zagrizo u tu stvar, i nemogii mirovati, dok se neriješi po mojoj volji; moja je narav već takova ,,E pa živjelil gospodine gjofe," kliknu župnik veselo skačući i smijući se. ,,Uz vas boriću se kao iav i pravo ste lekli: ja kriv, ako nepobjedimo za najkraće vrijeme. Oprostite presvijet'i, svomu prepokomomu župniku," uze slarac klikiati veselo, vrleći se oko grofa i tarući dianove, „činiće vam se možebit drzovito, a'i je od srca' i po staroj hrvatskoj navadi, koja vam, nađam se, nije baš odurna. Vidite, vi nezjuate presvijetli, kad vas ovdje kođ sebe vidiin i kad s vama hrvalski razgovaram, pa mislim, eto velikaša, koji se povratio u svoje kolo, u svoj narod, igra mi srce od radosti, to godi mojemu srcu. U to ime, jkao i u ime biize naše pobjede, koja je polijetla pravičnosti, da iskapimo, gosj;odine grofe, čašicu ovog starog z'atotikog vina, što nam ga dađe hrvatska loza; krepka jo kaplja, grije s?rc> 4 ( i dušu." „E pa točite, župničel" nasnijehnu se grof i pruži mu čašu, „u to je ime viije<jno piti. Da Bog da, pristali svi boljari uz kolo narodal Da Bog da, da pobjedi skoro i sjajno pravičnost i vrlina." Visoko dignuše čaše, živo se kucnuše, d a je zlatno vince planulo poput sunca. Ka<l je grof Belizar, oproslivši se sa župnikom, uzlazio u svoj grad, reče sain sebi: „Viijedan starac, čestita dušal Nežalim, da sam taj dan pioživio pod njegovim krovom." XIf. Ispili su bili minuli, biika dovišena i Bianka je pisala svojoj prijaleljici Hermini osini ostaloga ovo: „Draga moja Zagrepkinjo! Nema

. Sfrana 3 . sfamnje, da se i opet na me Jjutiš, ko godj u svakorn- tvo|em pismu, a ovaj put tim više, jer duže vremena od sebe neđadoh glasa. Nečudi se, ispiti su bili pred vratima, ja pune ruke posla, jer se radilo o mojem glasu, jer sam htjela kleveti slati za vrat. Ti dakako toga nerazumiješ a još manje ćutiš, jer ncmaš škole, jer nemaš ispila, jer nemaš napokon zavidnika i klevetnika. Dozvoli, da ti pišem, kako je bilo. Dobro znaš, kako se proti meni piskaralo po novinama. S prvine me je Jioljelo srce od takvili podlih) i Ražnih navalja i Jrijela sam zbilja javno na sve te laži odgovoriti, pa sarn već bila napisala šest sitno pisanih labaka. Prije ipak, nego ću ih otpremili novinama, pokazala sam laj razjareni odgovor vrijednomu župniku našemu, koji mi je u istinu drugim ocem. Bez njega bih bila zto prošla u Jalševu. 'Sfaiae pročita moj sastavak vrlo pažljivo i nasmjeline se čitajući ne jedanput. I’io čilavši polemiku srnota papir, vrali mi ga i reče posve ozbiJjuo: „Znatc Ji šta, draga Branko? Lčlnite, što ću vam reći.“ ,,A šla, prečasni gospodine?" „Vaš saslavak vrlo je dobar i ]ogičan, pun plemenita gnjeva, iz njega odjekuje uvrijedjeno čislo srce i baca strijele na klevetnike, kojim nije nišla svelo, ■— ali vam opet velirn: Spalite (aj saslavak." Prepadoh se od čuđa; župnikov savjet ošinu me nemilo. ,,Da ga spalim, velečasni gospodine?" upiiab ga gotovo uvrijedjena. „Moj savjet primio vas se nemilo," nasmjehnu se starac, ,.a!i učinite, kako vam rekoh. Nije vrije<ino bacafi biser pred krmke. Sulite, prezirite ih, jer nisu vrijeđni odgovora. Radite dalje pošteno i savjesno a po vašim djelima biće vam obraz svijetao pred svijetom, a klevela će propasti u cmu zemlju. Da odgovorite ovakjo žestoko, osjelile bi bulje, koje na vas graju dižu, da se srdite, a lo bi im vrlo godilo. Zato šutite, draga Branko, i spalite svoj sastavak." Uvjerim se, da dobri starac pravo govori, spalim onih svojih šest žeslokih tabaka, neodgovoiih ništa, već prezirali svoje napasnike nadajući se, da će djelo izići na vidjelo, da će se pokazati, što je istina, što je laž. Već nekoliko dana prije ispita gledali me Jal* Ševčani čudnim okom, pa šuškali, pa šaputali ]>ez kraja i konca. Ja svega toga pisani ni pravo razumjela, dok mi načejnikovica nereče, kako se po sveni mjesiu govori samo o ispitu, za koji su Jjudi prije yrlo malo marili, no sađa da su radoznali, kako će moja škola proći i je li isfina, što su novine proti me-ni pisaie. Dodje urečeni dan (Nastaviće se).

Poslijednje brzojavrie vijesti. Njemački večernji izvještaji. Kb- Berlin, 11. jula. W o I f f o v ured javlja: Na zapadnom bojištu mnogostruko pojačana topnička djelatnost. — Na istoku stoje južno od D n j e s t r a njemačke i ausiro-ugarske čete na Lomnic i ope; u borbenom dodiru sa Rusima. Odlikovanje nadvojvode Reinera Karla. Kb. Boč, 11. jula_ ■C'ar i kralj Karlo podario je nad vojvodi Raineru Karlu u priznanju junačkog držanja i revnosnog službovauja pred neprijateljem vojni krst za zasluge III. reda sa dekoracijom i mačevima . Strahoviti ruski gubici. (Naiočili brzojav „Beogiadskih Novina") Stockholm, 11. jula. „Birževija Vjedomosti" javljaju: Kod riove ruske ofenzive potpuno su uništene <1 ruga i treća transamurs k a d i v i z i j a. Od prve su preostali sariio maleni ostaci. 7. i 41'. ruski vojnt zlxir morao je biti tri puta popunjavan pričuvama. Divizija, koja je podržavala vezu izmeđju oba ova vojna zbora, pietrpjela je teške gubitke. Ustrijeljeno13 rumunjskih socijalista (NaroČili brzojav „Beogradskih Nov'na") Rotterdam, 11. jula. Kako ,,Matin“ javlja, radi oslobodjenja R a k o w s k y-a ustrijcljeno je po naredjenju rumunjske vlade prije sudbene osude 13 socijalista. U rumunjskim krugovima vlada zbog foga vellko nzbudjenje. Ukrajinci i ruska privremena viada. (NaroČiti brzojav „Beograđskih Novina”) Stockiiolm, 11. julaKako ,,R j e č“ javlja, zaključio jc ukrajinski središnji savjet, da se ne smije izvršiti ni jedno naredjenje privremcne vlade prije nego li ono bude odobreno od središnjeg savjeta.