Beogradske novine

Strana 4

Iz današnje Srbije. Rad bc«gradskog opštinskog odbora odl. januara d o 31. decenibra 1916. *. (SvrSetak.) VI. Od 1. januara do 6. septembra, kada su po naredbi c. i k. glavnog vojnog zapovjedništva uvedena tri bezmesna dana u nedjelji (ponedjeljak, srijeda i petak), klanje je vršeno svakoga dana. Od 7. septenibra do konca godine dopušteno je klanje 4 puta u nedjelji. Kianičnih prihoda bilo je, arende K 185.904.10, kianič. takse K 20.484.55, ljekarske takse K 2844.20, svega K 209.232.85. Pored ove takse naplaćeno je od c. i k. kobasičamice, za 1363 komada zaklanih svinja & 2 krune svega K 2726.—. Od prenosa stočnih pasoša primijeno je K 874.58: svega klaničnog prihoda K 212.833.70. Na osnovu či. 4 „Pravila o slobodrrm Vlant" stokp“. n^šHnska uprava otkupljivo’a je govedji i ovčiji cubok i sopstvenicima plaćala po ovoj cijeni od komada: za govedji cubok: bijela i crna džigerica K 1.50, glava bez mozga i jezika K 1.20, slezina K 1.10, noge K —.20: za ovčiji cubok od komada: glava K —.50, bijela 1 crna džigerica K —.50. Otkup cuboka uslovljavala je potreba jevtinijeg snabdjevanja slromašnog stanovništva mesoin. Pored cuboka, koji je otkupljivan od zaklane stoke na opštinskoj klanici, opštinska uprava je dobijala: od c. I k. voine klanice preko cijele godine govedje noge besplatno; od c. 1 k. vojne kobasičarne u mjesecima januaru i lebruaru: 5309 kilograma svinjskog cuboka: giave, džigarice, noge 1 repove uz napiatu od po 1 K od kilograma; svinjskih crijeva 730 komada po 40 helera komad, I svinjskog sala sa crijeva 2080 kilograma po 2 K od kiiograma. Za prodaju cuboka na opštinskoj prodavnici u 1916. godini odredjene su ove cijcne: po kilogramu: svinjske glave K 1.60, svinjske noge K 1.60, svinjski repovi K 1.60, svinjska srca K 2.—, svinjsko salo K 4.—, svinjsko salo od crijeva K 2.—, svinjska džigerica bez srca K 1.20, svinjska crijeva K —.60, govedje glave K 1.—, govedja crna džigerica K —.80, govedja bijela džigerica K —.40, govedja slezina K —.40; po komadu: govedje noge K —.40, ovčije glave K —.80, ovčija džigerica sa srcem K 1.20, ovčija džigerica bez srca K 1.—. Bruto prihod od prodaje cuboka bio je K 91.865.20. Na ime isplate cuboka lzdato je: mesarima K 16.357.85, c. 1 k. vojnoj kobasičarnici K 9.761.—, svega K 26.118.85: prema tome je čistt prlhod od prodaje cuboka iznosio kruna 65.746.35. Taksa za grobnice i grobove naplaćivana je ovako: za veliku zidanu grobnicu K 1100.—, za malu zidanu grnbnicu K 560.—, za veliki grob K 12.—, za dječiji grob K 7.—, za mrtvo rodjeno dijete K 4.—, za otvaranje velike grobnice K 5.—, za otvaranje male grobnice K 4.—, za otvaranje groba K 4.—. Za održavanje grobnica i grobova naplaćivana je godišnja taksa 1 to: za kapelu K 100.—, za arkadu K 40.—, za veiike grobnice K 15.—, za male grobnice K 10.—, za velike grobove K 2.—, za male grobove K 1.—. Za privremenl grob sa ćuprijom naplaćivana je pored takse za grob još i taksa za ćupriju od 20 K. Sve ove takse naplaćivane su na osnovu „Pravila o novom grobiju od 1886 godine“ 1 riješenja ranijih opštinskih uprava prije rata. Izuzetak je učim'en snmo knd takse za oostavlianje ćuprija u privremenom grobu u toliko, što je ranija taksa biia K 12.—, pa je riješenjem ove opštinske uprave — zbog poskupljivanja gradje podignuta na K 20.—. Kako je, zbog oskudice mrtvačkih sanduka u varoši, opštinska uprava preduzela i izradu i prodaju drvenih mrtvačkih sanduka, odredjivane su prodajne cijene sanđucima prema poskupljivanju materijala. Besplatno je izdato: velikih grobova umrlih u varoši 472, velikih grobova umrlih u bolnicama 609, dječijih grobova umriih u varošl 263, dječijih grobova umrlih u bolnicama 66, vojničkih grobova urnrlih u bolnicama 324, svega 1743. Na otplatu je izdato: velikih grobova umrlih u varoši 28, dječijih grobova umrlih u varošl 5, dječijih grobova mrtvorodjenih 1, svega 34. Prodato za gotov novac: velikih grobova umriih u varoši 224, dječijih grobova umrlih u vaoši 127, dječijih grobova mrtvorodjenih 16, svega 367. Ukupno izdato grobova 2144. Ovoj svoti se dodaje sarana umrlih u prodalim grobnicama 5, sarana u otvaranim grobnicama 73, sarana u otvaranim grobovima 124. Osim besplatnih grobova I prenosa opštinska uprava je za sahranu

Nedjelja sirotinje izdala besplatnih mrtvačkih sanduka i to: za odrasla lica 387, za djecu 276. Vrijednost besplatno izđatih sanduka iznosi K 10.781.—. Na ime grobljanskih taksa prhn• Ijeno je i to: za 5 velikih zidanih grobnica K 3.300.—, za održavanje grobnica I grobova K 2477.—, za obnavljanje prava (turnus) K 770.—, za 224 velika groba K 2688.—, za 124 dječija groba K 889.—, za 16 grobova za mrtvorodjene K 64.—, za 20 ćuprija K 400.—, za otvaranje grobnica i grobova K 841.—, dužne takse K 69.—, svega K 11.498. Pored toga primljeno je: od prodaje mrtvačkih sanduka K 1701.—, od mrtvačkih kola i vuče K 5.582.50, ukupno K 18.851.50. Ostalo je na dugu: za grobnice K 2.200.—, za grobove K 375.—, za inrtvačke sanduke K 387.—, za mrtvačka kola i prenose K 144.50, za održavanje grobnica i grobova K 409.—, svega K 3.515.50. Ukupan prihod od grobljanskih taksa, prodaje sanduka i prevoza umrlili iznosi K 22.297.—. Za pravo d r ž a n j a f i rmi, taksa je nanlaćivana po propisima srpskog „zakona o taksama“. Ovu je taksu platilo 1719 firmi u svoti od K 8.577.—. Za pravo z a u z i m a n j a t r ot o a r a, taksa je naplaćivana po propisima srpskog „Zakona o taksama'* i riješenju odbora opštine grada Beograda od 22. aprila 1915. godine. Na ime ove takse primljeno je svega K 3.309.50, jer su taksu plaćale samo one radnje, koje su iznosile stolove na trotoare. Za iznošenje smetlišta Iz prlvatnih domova l dvorišta, taksa je napiaćivana na osnovu srpskog zakona o taksama i u visini, koju je odredio odbor opštine građa Beograda svojim riješenjem od 10. februara 1912. god. Visina takse je 10 lielera od jednog odjeljenja preko 4 m* površine, što je ravno */• osnovne vodovodne takse. Ovu je taksu platilo svega 1830 domova i to samo za drugu polovlcu godine, a naplaćeno je svega K 15.066.90. Za pravo držanja pasa naplaćeno Je K 11.477.50, a izdato je 1240 komada psećih maraka. Za pravo držanja fijakeral kola na pijacama, taksu je naplaćtvalo c. i k. red^rst' etio zannviodnisfvo 1 pređalo opštinskoj upravi K 2596 50. Za pravo ispaše.stoke na opš t i n s k i m u t r i n a m a, naplaćivalo je ekonomno odjeljenje opštinske uprave u visini od 10 K od 1 grla krupne stoke, a po jednu krunu od jednog grla sltne stoke godišnje. Naplata ove takse zasnovana je na čl. 86. tač. 3. srpskog zakona o opštinama. Na ime ove takse naplaćeno je K 1423Administrativnu i sudsku t a k s u naplaćivalo je administrativno odjeljenje na osnovu propisa srpskog i novog zakona o taksama. Na Ime ove takse naplaćeno je K 37.436.57. Po predlogu varoškog ođbora i rijošenju c. i k. zapovjedništvia beogradskog sreza i grada Beograda, ustanovljen je od 1. januara 1915. godine obaveznl prilog za pomaganje sirotlnje. Na plaćanje ovoga priloga bili su obaveznl svi sopstvenici otvorenih radnji (trgovlna, fabrika, zanata, kafana, spekulativnih i ostalih radnja). Stopa opterećenja ođredjena }e sa 2 % od bruto dnevnog pazara. Bruto pazar prijavl}ivali su sami sopstvenlcl radnja, a tačnost prijava cijenio je ođbor nrl 5 čbnnva V'arnSkog odbora. Na ime ovoga priloga naplaćeno je po mjesedma: januara K 7950.10, februara K 12.988.70, marta K 20.353.40, aprila K 15-001.70, maja K 19.445.60, Juna K 18.167.90, iula K 19.948.70, avgusta K 20.641.95, septembra I( 25.212.65, oktobra K 2225.60, novembra K 10.—, decembra K 10.—, svega K 161.956.30. Obavezni prilog naplaćivan Je do konoa septembra. Svote, koje su naplaćivane u oktobru, novembru i đeoembru, bile su đr'' . svote do konoa septembra. Pfijavljivanje i otpadanje radnji kretaio se po mjeseđma ovako: januara prijavlietio 964, zatvoreno 43; februara prfjavijeno 118, zatvoreno 13; marta prijavIJeno 65, zatv'omno 18; aprila riiavljeno 96, zatvoreno 23; maja prijavljeno 188, zatvoreno 22; juna prijavljeno 145, -atvoreno 46; jula prijavljeno 119, zatvoreno 119; augusta prijavljeno 67, zatvoreno 117; septembra prijavljeno 15, zatvoreno 26. Pored obaveznog priloga, koji su plaćali sopstvenict radnjl, naplaćeno }e t od službenog opštinskog osoblja na ime obaveznog priloga za sirotinju K 8882 29. Državne poreze. Naredbom c. i k. glavnog vojnog zapovjedništva, odjeljenje 10, br. 1443/1916, ođredjeno je, da varoš Beograd do konca mjeseca oktobra mora platiti predujam (akonto) na državnu porczu jedan milijun kruna. Po naredjenju c. i k. zapovjedništva mosne brane Beograda kao okružnog zapovjedništva, raspored i naplatu predujma imala je izvršiti opšttnska uprava. Da bi predujam bio što pravičniie rasporedjen i u odredjenom roku naplaćen, opštinska uprava je obrazo\nala odbor od 12 gradjana, koK je izvršio raspored predujma. U odbor su ušla ova lica: direktoi Narodne Banke Kosta Popović; trgovci Todor Mihajlović, Ilija Marić, Dimitrije 2ivadinović, Dragutin Karaullć f Petar |

beogradske novine Krajinović; rentijer Golub Janjić, industriiaiac Dimitrijc SVidfanski. mesar K'rio Klos, baštoran Dauko Stojanović, fiubar Anton Kelner i kafedžija Radenko Fiiipović. Radenko Piiipović i Petar Krajinović nisu prisustvovali sjednicama >đbora, prvl zbog bolc ’!, a J • ' s - b' na pulu. Odbor je otpočeo svoj rad 5., a završio 15. oktobra i spiskove sa rasporedjenlm predujmom predao gradjanskom povjereuiku Juhnu sa oviin sprovodnim pismom, koga donosinio u cijelosti, pošto se iz njega najboije vidl i sam rad toga odbora: „Sprovodcći Vam 2 zapisnika pod Nr. 30.529 i 30.878, u kojima' je izvršen raspored predujma na državnu porezu za 1916. godinu i blagodareći na pažnji i povjerenju, koje nam je odredjivanjcm u ovaj odbor ođ strane c. i k. clvilnog komesara ukazano, odboru je čast podnijeti izvještaj o svršenom poslu, izložiti principe, kojima se rukovodio u ovotne radu i istovremeno učiniti nekoiiko nužnih objašnjenja t napomena. Na ime: Vi ste nam gospodine komesaru u predhodnoj sjednid izvoljeli saopštiti slijedeće: a) da je naredbom c. i k. vcjne glavne gubernije odredjeno, da stanovništvo grada Be.'grada lina dati jedan milijun kruna predujma na državni porez za 1916. g. i Ja odredjena svota mora biti do 20 tekućeg mjescca i naplaćena; b) zbog toga što se uslijed kra.koće vremena ne tnože redovnitn zakonskim postupkoui izv.šlti porez : vanje, a da bi se posao ipak na vrijeme i šlo pravičnije izvršio Vi ste nas izvoljell odrediti da mi, a n Vaše ime, izvršimo raspored predujma; c) da će for’iialni razrez drŽavne poreze tek docniie sljedovati dok c- i k. vlasti urede odjelenje za rcdovnc razrezivanje državne poreze i da će zbog toga licima, kojins ovaj odbor tude rasporedio even'trdno ntanju sumu no što je njihovo pravo stanie, biti ostatak naplaćen naknadno. dok će lichna, koja sada budu jače opterečena, višak biti priznat kao uplaia poreze za 1917. godinu. Držećl se toga saopštenia, Odbor se u svome radu nije mogao držati principa — opterećivanja cjelokupnog stanovništva grada Beograda — već samo jednog njegovog dijela naime: imućnijeg, koje je u stahju da u srazmjerno kra'kom vremenn može i uplatiti rasporedienu sumu. S druge strane, odbor je morao imati u vidu veliku skupoću života i jaku privređno-trgovinsku depresiju, koja viada u Beogradu a koja je prirodna posljedica svjetskoga rata, te je zato i namjerno morao sasvim izostaviti od ovoga opterećivanja sva ona Iica, čiji prihodi ne preiaze sume, koie su neophodno potrebne za održanje lične egzistencije. Ma da je odbor imao stalno na umu, da u svome rađu bude potpuno pravičan, on ipak vjeruje da je kod Izvjesnih lica mogao i pogriješiti u ocjeni snošljlvosti poreskog opterećenja, bilo da ih je opteretio manje ili više no što je njihova današnja financijska moć. Ali, ako je to negdje i učinjeno, odbor smije slobodno izjaviti: da ni jednu pogriješku nije učinio namjerno. Da se odbor trudio da u svoine radu postigne što veću pravičnost, a da ipak odgovori svome postavljenom zadatku, dokaz je u slijedećem: 1. Što kratkoća vremena za izvršenje ovoga posla nije dozvolila odboru da sa vlŠe sistema udje u ovaj posao. Opšte prijavljivanje prihoda za porezivanje moralo je izostati i zato se odbor morao u glavnom rukovoditi samo iičnim poznavanjem ljudi- Spisak plataca obaveznog priloga za sirotinju, koji je naplaćivaia do sad opština, mogao je poslužiti samo za polaznu tačku rada odborskog, ali' nije nikako mogao biti pouzdano mjerilo sposobnosti opterečivanja državnom porezom. 2. Što je srazmjerno jače optcretio one radnje i trgovine, koje su za vrijeme rata po skupljoj cijeni prodavale svoju robu, i na taj način iz rata izvlačiie ekstra-profit, dok je radnje koje su ratnim dogadjajein oštećene, i!i manje opteretio ili ih i sasvim od ove poreze poštedio. 3. Što je od 1708 radnji, lcoliko ih danas po dobivenom obaviještenju ima otvorenih, oporezovao samo 948, a 769 sasvim od ovoga poreza poštedio, jer prihodl njihovih vlasnika, po mišljenju odbora, ne prelaze minimum potreba za održavanje njihovih porodica, i 4- Što je oporezovano svega 70 sopstvenika zgrada, a sve ostale oslobodio ovoga poreza, bilo zato što ne primaju nikakvih kirija. biio zato što suma prihoda takodje ne prelazi minimum potreba za njihov život. Odbor je gotov priznati Vam, da su izvjesni sopstvenici radnji i imanja opterećeni i više no što bi redovnim porezivanjem bili opterećeni; ali, odboru služe za opravdanje i takvog rada dva jaka razloga, na ime: što će im, po Vašoj izjavi, višak biti priznat u idućoj godini i drugo. što je po načelim a pravde bogatijem sialežu lakše podnijeti i veća sume opterećenja, jer ih izdaju iz viška svojega bogatstva, nego li što bi i najmanja opterećenia podnijeii oni društvenl redovl, kojima današnji prihodi jedva omogućavaju održavanje života.

15. jula 1917. na posljetku, neka odboru bude dopušteno, a na osnovu svega napred izloženog, izjaviti: da ovaj način odborskog rada ne treba nikako da bude mjerilo c. i k. poreskim vlastima za buduću sposobnost porezivanja beogradskog stanovništva, jer su sada izvjesna lica, razumije se po sticaju priIika, mnogo većim sumama opterećena no što bi u reddvnom porezivanju bila opterećena. dok su druga lica isto tako bogata koristila se bilo odsustvom iz Beograda bilo odborskim nepoznavanjem njihovog stanja, te su fako sasvim izbjegli snošenju. porezivanJa njihovog bogatstva. Nadajuć se da smo odgovorili i Vašem povjerenju i pravičnosti prema stanovništvu grada Beograda, bilježimo se • . (Siijede potpisl.) 0d rasporedjene svote naplaćcno je: Na prihod od imanja i kapitaia od 67 lica K 168.500.—, na prihod od radnjl od 942 lica K 851.930.—, od 8 novčanih zavoda K 60.000.—, svega naplaćeno K 1,080.430.—. Ostalo nenaplaćeno od 3 lica na priliod od imanja i na njihove priiiode stavljena je zabrana za svotu od 12.000 lcrtma. Opštinska uprava je svojim riješenjem smanjila osmorici sopstvenika radnji porczni predujam za 8220 kruna; kraj toga je opštinska uprava sasvim oslobodiia plaćanja poreznog predujma 6 lica za svotu od 1230 kruna. Sve naplaćene svote opštinska uprava je u odredjenom roku predala blagajni upravnog odjelenja c. i k. "'ioovjeđništva mosnc brane i grada Beograda. Po narcdbi upravnog odjelenja c. i k. zapovjedništva mosne brane i grada Beograda, opštinska uprava je izvršila popis rakije, a zatim po naredjenju istog zapovjeđništva od 14. novembra izvršena je i naplata državne trošarine na rakiju. Trošarina je naplaćena na 28.789 Iltara meke, i 5363 litara i 500 grama Ijute rakije u ulcupnoj svoti od K 18.767.07, i predata biagajni upravnog odjelenja c. i k. zapovjedništva mosne brane i grada Beograda. Po naredjenju c. i k. glavnog vojnog zapovjedništva od 22. juna 1916., opštinska uprava je vršila napiatu državnih taksa na sva uvjerenja, koja je opštinslca uprava izdavala, i na sve račune, lcoje je isplaćivala. Visina talcse ođređjena je novim zakonom o taksama. Na ime državne takse opštinska uprava je naplatiia do 22. decembra 1916. u gotovom novcu K 1205.95 I tu svotu predala blagajni upravnog odjelenja c. I k. zapovjedništva mosne brane 5 grada Beograda. Od 23. decembra ova se taksa ne naplaćuje u gotovom novcu, već u državiiim taksenim markama. Računi. Od 1. januara do konca augusta 1916. opštinska uprava je sastavljala mjesečne budžete. Od 1. septembra sastavljen je i od nadležne vlasti odobren budžet za septembar, oktobar, novembar i decembar. Odobreni budžeti za 1916. godinu iznosili su po mjesecima u januaru: prihod K 233.700.—, rashod K 233.70.—; u februaru: prihod K 233.700—, rasliođ K 236.470.—; u martu: prihod K 138.490.—, rashod K 138-490.— : u aprilu: prihod K 146.955.—, rasliod K 146.955—; u nniu: prihod K 148.300.—, rashod'K 148.300.—; u junu: prihođ K 173.000.—, ras iod K 173000.—: u julu: prihod K 245.210.—rashnd K 245.210—; u avgustu: prihod K 269.015—, rashod K 269.015.—: u sej>tembru, oktobru, novembru i decembru (zajedno): prihod 2,211-307.75, rashod K 1,895.331.39, naknadno je odobreno K 80.150.50: svega je iznosio prihod K 3,799.677-73. a rashod K 3,566.621.89. Od spomenutih u gorniiin budžetima prihoda je predvidjeno: redovni'h: K 2,201.307-73, a od prodaje namirnica K 1,598.370.—; od spomenutih u gornjim budžetima rashođa je predvidjeno: Iičnih izdataka K 522.826.64. tnate rljalnih izdataka K 2,084-495.25, izdato za kupovinu namirnica K 959.300. Stvarnih Izdataka je u godini 1916. bilo ulcupno K 4,761.692.61, a stvarnih prihoda K 5,083-016.52. Višak p r Ihođa preko rashoda n 1916. g. izliosi prema tome kruna 321.323.91Račun izravnanja na dan 31. decembra 1916. godine izgleda ovako: Imovina: I. Gotovina u glav. blagajnici K 129.223.30 II. Ulozi na štednju . . . . „ 932.182.19 III. Tekući aktivni računi (pomoć austro-ugarskim podanicima K 26.138.80, razni dužnici K 268.590.81, dužnici za robu K 64.67, dužnid za drva K 4290) „ 299.08-1.28 IV. Razna aktiva (Roba u glavnom magacinu i prodavnicama po komis. izvještaju K 256.036.08, dužnid za plate K 4695—), dužnid dr-žavne por-eze K 12.000.—) . . . . . „ 272.731.08 V. Pokretnost u namještaju, priboru i voznom parku „ 117.411.44 VI. Razno (ostave) 50.r ^ , V , " Svega K 1,750.682.29

Broi i92 Dug: I. Glavnioa K 580.821.83 II. Raznl depozifi . . . . „ 719.329.66 III. Pasivni tckući računi (rekvirirana roba K 22.658.62, razni povjerioci kruna 89.803.27) 112.461.89 IV. Razna pasiva 16-695.—■ V. Razno: ostavljači 50.--I Višak prihoda preko raslioda za 1916. . . . . „ 321.323.91

Svega K 1,750.682.29 Zaključak. Crpili smo gornje navode prema autentičnim podacima iz opštine. Iznijeli smo s\ r e ono, što nam sc učinilo važnim i interesantnim- I ako nitesmo iznijeli sve, jer bi se to i suviše oteglo. \ idi se iz ovog djelimičnog prikaza, kako su radnici opštine grada Beograda s gradjanslcim povjerenikom na čelu marijivo i savjesno obavljaji svoju tešku đužnost u ovo još .eže vrijeme. Ootovo ništa nijesii propuštali, brinuli se za svaku si'nicu i pomagali gdje su god mogli đa pomognu. Njihov težak rad moći će se tek u pozniia vremena pravo da ocijeni. Uspjeh. što su ga postjgli, za sada im je jedina nagrada. B. K. .!•

Herbarij hrvatske flore. Da je botanika uistinu „scientia amabilis“. dokazuje nam napose historija botaničkih isiraživanja Hrvatske t Slavonije, jer većina istraživača hrvatske flore nijesu biii botanici po svom zvanju- Utemeljitelji hrvatske flore Schiosser kao liječnik i V u k o t inović lcao politik ? književniic bavili su se istraživanjem fiore samo iz čiste ljubavi prama toj st.-uci. Na polju islraživanja gljiva Siavonije slavan je pl. Schulzeriz Vinkovaca, po svojem zvanju kapetan. A i u sadašnjoj se hrvatskoj botaničkoj literaturi ističe ima jednoga hrvatskoga časnika kao jednoga od najrevnijih hrvatskih florista. To je Karlovčanin Liudevit R o s s i, domobranski major u miru. Po svojim svojstvima i zanimanju irnao je Rossi da postane hrvatski prirodoslovac; no sudba je htjela drugačije, te od vježbeni’ca u muzeju i konzervatora u zoološkom pomorskom zavodu u Napuliu postade hrvatski domobranski časnik. No sudba ipak nije bila tako jalca, da je Rossi-a odvela sasvim drugim putem i nije skršila u njemu svu onu volju i ljubav za izučavanje prirode- Od svoje prve mladosti pokazivao je Rossi najviše h'ubavi za botaniku, pa se već n gimnaziji odlikovao osobitim poztiavanjein flore. I boginja Flora pratila ga čiiaviin životom. To đokazuje njegovo veliko djelo, herbarij hrvatske flore (Herbarium croaticum Rossianum), koji je eto sada kao domobranski major u miru priveo lcraiu i konačno uredio. Kroz neko 40 godina sabirao je Rossi bilje svakom priiikom. na vojnini vježbama. na stavnim putovanjima, a ponajviše na posebnim botaničkim ekskurzijama, lcoje je priredjivao širom lirvatske domovine. i to ponajviše po kršnom Velebitu, ličkoj Plieševici, Primorju, po čitavoj Lici i Krbavi kao i po Pokupju. Nije žalio ni troška ni truda. te eto danas stoji velilco djelo gotovo — herbarij hrvatske flore od neko 28-000 brojeva, dotično listova. Ko je ikad pravio herbarij, ,aj će znati da cijeni trud i posao oko ovako velikoga djela. Svaki je broj uložen u velik bijeli folio-imperial papir, te oko 150 brojeva sačinjava po jedan svezak. Svaki broj sadrži po nekoliko primjeraka pojedine biljne vrsfe. Svaki je svezalc omotan tvrdim koricama. a ima ih u svemu 240. Biljke su pravo uzorno preparirane, tačno i saviesno odredjene, te svaka ima etiketu „Flora croatica ex: herbario Ludovici Rossi“ s imenom biljke uz tačnu oznaku sianišta 1 da uma, kad je biljka ubrana. Ima medju oviina dašto i mnogih rijetlcih bilina. od kojih ovdje pominjemo neke. štono nose ime naše domovine ili naših gora: Lusula croatica Borb., Arabis croaiica S. N. K. Sibaraea croatica Deg., Astrantia croatica Tommas., Saturea croatica Host-, Centaurea croatica Wagneret Deg., Degenia velebitica Deg. et Hag., Cerinthe glabra var. velebitica Deg., Salix velebitica Borb-, Dianthus velebiticus Borb., Ranunculus velebiticus Deg., Thalictrum veleciticum Deg., Stachys velebitica Fristch. Melampvrum velebitictim Borb. I t. d. Osim ovih pominjemo i dvije po Rossi-u nazvane biline Centaurea Rossiana Wagn- et Deg. i Leontodom Rossianum Deg. et Lengy. Čitavi je lierbarij složen po brojevima i po bilinskom slsteinu, te se za čas može naći željena biijna vrsta. To je djelo pravi bilinski muzej brvatske flore, pa je za poznavauje potonje velike važnosti. I sam je Rossi na temeIju ovoga djela objelodanio više dobriii I osobito vrijednih florističkih rasprava, od kojih pominjemo: ,,U Sugarskoj duIibi“. „„Floristička izučavanja po jugoistočnoj Hrvatskoj 1915-“, ,,Bei:rage