Beogradske novine

Strana 2.

Cetvrtak BEOGRADSKE NOVINE 2. avgusta 1917.

jriAi pod avoju vlast. Vlše od dva milijuna alobodnih gradjaua, na kojimaj«Bamo vojnička nniforma „odlaze kući“. Promjene u ruskoj vladl. Kb. Milano, 1. avgusla. Iz Petrograda javljaju: Prekjuče po*lije podne je održana ministarska Bjedpica radi proučavanja opšteg položaja, položaja kabineta i njegpve mogućnosti *a rad. Ministri su Kerenskom stavili svojo portfelje na raspoloženje, da bi n kabinct mogao pozvati ugledne predstavjnke gradjanstva a naročito^ kadjetske ptranke, 0 kadjetskoj stranci se mole reći, da je ona danas gospodar poloJaja', jer socijalističke vodje uvidjaju, ’da oni bez kadjetske stranke ne mogu fcemljom vladati. Kadjetska slranka je ead zvanično riješila, da učestvuje u ,Vladi. Izgleda, da će kadjetska stranka nobili glavna mjesta u kabinelu. Medju ■kahtjevima, kojima kadjeti uslovljavaju svoj uiazak u kabinet, nalazi se izmedju oslalih i iozinka: „Borba na Btrani saveznika do pobjedonosnog svi’šetkad' Da fci kadjetska stranka mogla zauzeti glavJiija mjesta u kabinetu govori se, da će odstupiti ministar spoljnih poslova Tereščenko. Kerenskova dikiatm'n. {Naiočiti hrzojav „BcogradsVih Novina") Berlin, l'. avgusla. ,,L o k a 1 a n z e i g e r ‘ javl,a :z Stockholm'a: Vlada je već u avima pojediuostinia izvela zatvaranje Rusije. Osim saobraćaja pulnika obustavljen je i cio pofctanski saobraćaj, ne puštaju se m no,vine iz zemlje. I privatari brzojavi se zajflržavaju. Kao povod toj nijeri mski krugovi misle da je namjera Kerenskog, da ^a vrijeme trajanja tih mjera silom uguši anarhiju, pa da ta surova borba protiv krajnjih radikala ne bude s^astranstvu poznata. Sva vojnička pfava ukinuta. Budimpešta, 1. avgusta. „Az E s t“ javlja iz Kopenbagena: Kerenski je upravio vojsci dnevuu zapo.vijest, kojom ukida vojnicima sva prava, koja su oni stekli tečajem revofucije. Monarhistička rovarenja. ^S'aročiti brzojav „Bcogradskih Novina' ) Berlin, 1. avgustai. f „Achtuhrblatt“ javlja s ruske gianice: Petrogradski „Birževija Vjcidtomosti“ javlja, da je bivši zapovjedHik ruske zapadne vojske general Evvert uapšen sa cijelim svbjim nekadanjim stofceroro, jer postoji sumnja, da je general Ba svojom okolinom učestvovao u monarfcističkim pokretima. Ovaj je dogadjaj iza^vao u Petrogradu veliku uzuemireinosl. Po drugoj vijesti istog lista uapšeni eu jvi kaludjeri manastira Potčajevskog. Tvrdi se, da su kaluđjeri ovog manastira .vodili živrn propagandu, da ae car po>iovo doveđe na prijesto; ova je propaganda dobila opasan kai'akter naročito U Kijevskoj gubemiji. Stari arliimandrit tog manastira, Vitalije, smatra se kao 'duša te propagande i otpora protivu po kreta za odvajanje Ukrajine. Bivša carica oboijeia. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") f Stockholm, 1. avgusta. Zapovjednik Aleksandrove palate u Carskom Selu, u kojoj je intemirana car«ka porodica, javlja, da bivša carica Alekp&nam p&ti od srčane bolesti, koja jako napreduje; osim toga pati od jakog otoka Bogu, kojim joj je hod jako otežan.

Vljesti o Leninu. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina”) Amsterdam, 1. avgusta. Kako petrogradski „Birževija Vjedomosti“ javlja, Lenin je preko Stockholma pobjegao u Njemačku. Budimpešta, 1. avgusta. ,,Az Est“ javlja iz Kopenhagena, da prema svim znacima izgleda, da je Lenin utckao u Stockholm.

Nova potapljanja.

Kb. Berlin, 1. avgusta. Wolffov ured javlja: Djeiatnošću naših podmomica u sjevernoj zabranjenoj zoni ponovo je potopljeno 26x00 brato tona. Medju polopljenim brodovima nalazila su so 2 naoružana engleska pama brođa, jedan je od njih putnički pami brod, koji se, po iskazu ljudi u spasavajućim čamcima, zvao „Uruguay“ (10.537 lona). Načelnik adrniralskog' stožera mornarice.

Odjek izjave grofa Czernina. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina*') Koln, 1. avgusta. 0 govoru grofa Czcrnina zastup nicima štampe do'iiosi ,,K51nische Zeituug“ iz Beča ovo: Covor ministra savezne monariiije zaslupnicima domaćc štampe pojačao jo utisak, da je on državnik koji jasno misli i zna šta lioće, koji u osjećaju dobre slvari, koju zastupa, i u jakom položaju, koji su sebi središnje vlasti izvojevale u borbi protivu čitavog svijeta neprijatelja, razvija svoje misli o miru nezazirući od nesporazuma i zlonamjemog izopačavanja, i hoće da raspravljanje o mira, uprkos otporu neprijatelja dovede u tok. U ovom pogledu je znaČajno gledište, koje zastupa poluzvariična štampa, da se u govorima govomika engleske vlade o tobožnjim pregovorima izmedju AustroUgarsko i Njemačke nalazi namjera, da se posredovanjem Austro-Ugarske utre put pregovorima za mir. Povodom polemike „Deutsche Tageszeitung“-a protiv toga polvrdjeno je berlinskoin za stupniku ,,F r e m d e n b 1 a t t“-a, da bi Berlin bio ne samo zadovoljan, nego bi se povodom toga i radovao.

Balfourova izjava u engleskom donjem domu. Kb. Lonđon, 1. avgusta. U engleskom doujem domu postavili suposlanici Brice L Buxton pitanjeonjeniaćkim izjavama o pojmu aneksija. Ministar spo'ljnih poslova Balfour upozorio je na lo, da su osaiove za zakijučenje mira razložili Asquith, Grey, L!oyd George i to nekoliko puta. Kako će se one primijeniti, to zavisi od raznih okolnosti, od dogadjaja u soorazumnim zemIjama, o mjerama protivnika i izgledu rata. Danas se ne možc ništa konkretno tutvrditi. U produženju svog govora je tražio jakim naglaskom granice za Fraucusku, kojc su postojale prije 1870., daijo demokralizovaujc Njemačke i zadovoljavanje nai’odnosnih težnji naroda Austrije kao jemstvo protiv budućeg svjetskog xata. — Snobden mu je zamjerio, što se i suviše zauzima za ta unutarnjoustavna pitanja, te je Balfour povodom toga u nekoliko umjerio svoje izjave. Kb. Lonđon, T. avgusta. Pieuter javlja: Pošto je Balfour sinoć dovršio svoj govor u donjem domu, zapitao jo iiberal Holt, da li vlada u sporazumu sa saveznicima mogla poz-

mene. Bašte naše bile su razdvojene potokom, Svet vatren, a č«6tit i ponosit, Ja ueću dalje od ponosa Sotke i Koštane. Prva ispija rakiju od bola a smeje se kao da sve oko sebe ismejava iil sažaIjeva, druga baea nize dukata dokazujući trme da peva zato što joj se peva a ne kako dobacuje Stojan: Ciganka! Ko da više!... Borisav Stanković nije iak, ]er uvek kazuje đublje, složeno osećanje. trzanje duše, srca. Njegove Hčnosti su prtrodne, uhva"tene u najjačem momentu. Ou je lokalan pisac samo po obiČajima I ipoljašnjim znacima kraja u kcme Hve njegove ličnosti, ali pu iznočenju onih neobičnili, tajanstvenih 'jemitalca čovečijeg bića, koji sc javijaju u životu IJubavi, on je opšti. iTime *e on 1 odlikuje i od najboljih pripovedača iste vrste u stranoj literaturi, Žto on vrlo verno, onako sirove, iznosi te neobične i tajanstvene :renutke. a opet u njegovim prlpovetkamu oni nose »tisak nedužnosti, Čistote, čednosti. Borisav Stanković je n svojim pripovetkama u „VreloJ krvi" sav ta sirova I člsta ljubavna sirast. B.

nui PODiisrss. Grafologija 1 ujezina sredstva. Grafologija je vještina, kojom se izyođo zakljućci o karaktera neke o.sobe oa osnovi njezinog rukopisa. Ona do sad nije raspolagala skoro nikakvim poinoćnim »redstvima, i c&kljućci grafologa hili sra W stvart proat rozultat njegovih osjećaja. U novije doba atekii su grafoJori jedno moćno sredstvo u filmu. koje

im omogućava đa brže i tačnije donoso svoje zaključke ne samo o karakteru dotičnog pisca, nego i o njegovom raspoioženju za vrijemo pisanja. Grafolog treba da iina samo jednu vjomu 6liku rukopisa i pokreta piščevih i da zna, u kakvom so je raspoloženju nalazio pisac za vrijeme toga pisanja, pa ćo onda nporedjenjem toga nikopisa s drugima iste osobe a iz raznih vremena moći tačno da utvrdi, u kakvoin sc je raspoloženju nalazio, kad je što napisao. Da se iz rukopisa jednog čovjeka prilično tačno dajo izvoditi zaključak o karaktera toga čovjeka, jasno jo svakomo onome, koji zna, da neko, kome desna ruka postane nemoćna za pisanje, te mora da piše lijevom rukorn ili čak nogo«n, proizvodi njima ooe iste karakteristične crto, koje je izvodio prije desnc«n rukom. Rukopis je dakle karakteristična osobina piščeva, koju će grafolozi u buduće pomoću fihna mnogo lakšo i pouzdanije da utvrdjuju. Grafologija ćo u buduće naročito u sudskim istragama igrati važnu ulogu, * Samoća 1 društvo. Kapetan Payer, koji je rukovodio prvu »ustrijsku ekspediciju za ispitivanje sjevernoKa pola, opisujući razne doživljaje te ekspedicije, veli, da mu je bilo najntsnosnije vrijeme, kad je za svojom družinom zbog rdjavog vremena bio upućen, da se na mnogo dana ne miče iz jedne jedine kabine brođa, koju se grijeK i u kojoj su zajednički stanovali. On veli, đa je lakše čovjeku, da na duže vrijeme podnese samoću, nego neprestano biti u društvu, jer se čovjek u društvu ne osjeća potpuno svoj, već uvijek kao pod nekim nadzorom, neprestano mora da ima neke obzire prema društvu, a to stanje kao da ubija duh u čovjeku. •

natim diplomatskim putevima staviti Njemačkoj otvoreno pitanje, da li je voljna da napusti i odžteti Belgiju, Francusku i ostalo posjednute zenilje. Ponsonby jo rekao da je Balfour jako i neumjesno naglasio elzaško-lotarinško pitanje u mjesto da se ograničio na opšta pitanja. Balfour je odgovorio, da on nije dao nikakvu odlućnu izjavu o mjerama, koje bi odnosno Evrope imale da se pređuzmu. Njegov govor se ne smije tumačiti ,u toin smislu.

Njemačka. Carevo priznanje njemačkim četama u Istočnoj Africl. Kb. Berlin, 1. avgusta. W o 1 f f o v u r e d javljai Car Vilim uputio je zapovjedmku njemačkih četa u istočnoj Africi, pukovniku pl. Lettow-Vorbecku, ovu zapovjest: Ulazak u novu ratnu godinu ne ču da propustim, a da vaina, dragi pukovniče, i vašim hrabrim četama ne izreknem moju zahvalnost i moje neograničeno priznanje na vašem junačkom držanju. Prožeti duhom dužnosti. vi ste neustrašimo i pouzdanom hrabrošču primili borbu i tri godine neumornom djeiatnošću branili istočnu Afriku. Mnoge pobjedonosne bitke i borbe dokazale su mi, da je u sudbonosnom času ua pravom mjestu stajao pravi čovjek. U vjemoj zajednici s mojim guvernerom i svekolikim stanovništvom našeg tamošnjeg posjeda mogli ste vi zaJitjevima gorke i nužne odbrane da odgovorite i da istrajete u uaturenoj nam borbi pod žarkiin afričkim suncein u prkos tolikih i raznovrsnili oskudica. U vjemosti i ponosnom divljenju na pragu nove ratne godine sjeća se otadžbina svojih dalekihi junaka i njihovog pobjedonosnog vodja, čije će mirno ispunjavanje dužnosti svagda biti svijetao primjer u ratnoj povjesnici. Neka Bog i dalje blagoslovi vaše oružje. ,Veliki glavni stan, 31. jula 1917. Vilim I. Posjeta državnog kancelara u Dresdenu. Kb. Dresden, 1. avgusta. Državni kancelar dr. M i c h a e I i s posjetio je prije podne predsjednika cjelokupnog ministarstva, državnog ministra dr. Becka. Poslije povratka državnog kancel^ra iz Moritzburga bila je večera u pr.us^am poslanstvu kod grofa i grofice Scljwerin. Osim državnog kancelara i.iuegove pratnje bili su izmedju ostalih pozvani: svi državni ministri, zapovjednički general 12. vojliičkog zbora pl. Broltzen, austro-ugarski ph Braun, bavarski poslanik barun Orunelius. Državni kancelar će otputovati u 10 sati u veče.

Pokret za mir. Ruski izasianici z$ medjmiarodiii mlr. (Naročili brzojav „Bcogrndskih Novina") Am^ćMiin, 1. avgusta. Član ruskog radničkog i vojničkog savjeta Goldberg izjavio je u Parisu priTUčku, koji je bio priredjon u čast izaelanika, da postojo samo dvije mogućmoEti:-ili ostvarenjc vrlo opsežmih radikalnih reforama, ili pak ponovno uspostavlja, ljanje carizma. Ovo bi posljeđnje za Rusiju značilo zaključenjo zasobnog mira. ,,Mi smatramo", rekao je Goldberg, „da je moguć samo medjunarodini mir, s’ 'toga mi i želimo medjunardnu akciju". Englesk] socijaiisti f stockholmska konferencija. Kb. Stockholm, 1. avgusta ,,S o z i a 1 d e m o k r a t e n“ javija: Na predlog ruskog izaslanstva i u sporazumu sa izvršnim odborom ,,Labour Party“ riješio ie odbor svih engleskiii socijaiisiičkih radničkih grupa, da se 10. avgusta, na dan sastanka socijalita sporazumnih zemalja, sazove engleski kongres, koji će ripešiti učestvovanje u stockholmskoj konferenciji i izabrati zastupnike. — Pošto se odiuka primi, zastupnici bi imali otpmovati 15. avgusta u Stockholm i tamo pređložiti, da se konferencija odloži do 22. avgusta. Time je učešće Engleza osigurano. Najnovije brzojavne vijesti. Galais dat Engieskoj pod zakup. (Naročili brzojav „Beogradsldh Novina T 0 Berlin, 1. avgusta. Prema vijesti „Lokalanzeiger-a" iz Ženeve, povjerljivo su priznali francuski viši činovnici, da je prije tri nedjelje dat Calais na 99 godiua Engleskojl pod zakup,

Traže se: Društvo Crvenoga Krstft u c. i k. VGG/S. poziva radi primanja novca niže imenovana lica, ako su u Beogradu da 8e jave lično sa legitimacijom (prijavnom listom) inače da pošlju tačnu adresu i označe najbližu poštu, koja prima novac uputnicom. I. Zastupniku blagajnika Društva Cr* venoga Krsta u c. i k. VGG/S. g. d-ru Markiu T. Leku, prof., Beograd, Vatrogasna ul. 16, I. »prat, svakog radnog dana od 2—4 poslije podne, sa pozivom na broj, koji bo pred avakira imenom nalazi,.

A. Broj 1847 Ajdačič Petar, raden. fabr. duv.; 1864 Aksentijević Natalija, učit., Vojnik, Leskovac; 1861 Aksić Vitko, učit., Musikovo, Prizren; 1839 Aleksić Veselin, učit., Bobovište, Aleksinac; 1756 Aleksić Milan, učit. hogoslovije, Prizren; 1840 Aleksijević Staua, učit., Žabare; 1841 Aieksijević Milojko, reviz. glavn. pores. upr.; 1842 Aleksić Dušan, prakt. min. fin.; 1850 Aleksić Jlilan, učiL, Prizren; 1852 Alić Vlada, učit., Krenta, Knjaževac; 1696 Alić P. Olga, učit., Stubik; 1755 Andjelić Mileva, čin. min. fin.; 1693 Andjelković Stojama porodica, učit., Prizren; 1696 Andjelković Bogdan, učit., Soix)l; 1836 Andrejević Lenka, učit., Trujane, Požarevac; 1855 Aniarević Hristina, učit., Skoplje; 1505 Antić Ž. Petra porodica, rez. pporučn., Vranje;. 1543 Antić Konstantina udova Mirsa, Gi.jane; 1849 Antić Zagorka, učit., Mala Kemenica, Brza Palanka; 1734 Antić Rista, uČit., Veljkovica, Gostivar; 1735 Antić Trajko, učit., Zeljcin, Gostivar; 1856 Arsić Rista, učit., Brodac, Skoplje; 1758 Arsić Milan, učit., Ranilug, Priština; 1694 Atanacković Jovan, učit., Siljegovac; 1753 Atanacković Stojan, sreski poslužit, Kriva Palanka; B Broj 1697 Babagrlić Sima, učit., Prizreu; 1700 Besekić Kosta, učit., Kumanovo, Gostivar; 1699 Bogatnčević Jel.ca, učit., Veles; 1797 Božinović Djord e, učit., Kriva Palanka; 1698 Božović Ivan, učit, Monastirci; 1540 Božović — Vaaić M.ke Kata, Giljane; 1542 Božović Vasić lome Lenka, Giljane; 1541 Božovič— Vasić Vasilija Veta, Giljane; 1796 Branković Milan, učit., Trgovište, Kumanovo; 1546 Brzaka Isaije udova Sobja, Gi jane; 1527 Bušata Jovana udova, Giljane; C. Broj 1595 Cvejića M. Borisava porodica; 1760 Cvetković Milan, ekonom bolnice, Prišlina; D. Broj 1549 DanefUkuća Nikola, GiIjane; 1801 Danilović Pavle, učit., Golemo Selo; 1547 Danilović Trajko, mutavdžija, Giljane; 159? De Majo Alfreda porodica, rez. pporučnika; 1763 Demajo Moric, 8re8k. čin., Zaječar; 1798 Despotović Andreja, učit., Novo Selo, Sjenica; 1804 Despotović Stevan, učit.. iz Nerodislja, Priština; 1805 Dičić G. Ljubica, Priština; 1799 Dimitrijević Milan, učit., Biljača, Kumanovo; 1800 Dimitrijević Nasko, učit., Rasanj, Kumanovo; 1762 Dimitrijević Stevana porodica, rek;ora bogoslovije, Prizren; 1761 Dimitrijević Trifun, učit., Prizren; 1803 Divjaković Ni kola, učit., Skoplje; Gj* Broj 1601 Gjorgjević Anka, učit, Skoplje; 1926 Gjorgjević Caja, križač fabr. duvana; 1766 Gjorgjević Dragomr, sresk. čin., Umka; 1858 Gjorgjević Janičije, učit., Lipljane; 1602 Gjorgjević Janko, učit., Ljubičevo, Prizren; 1604 Gjorgjević Nikola, učit., Zletovo; 1605 Gjorgjević Stojadina porodica, roz. pjx)ručnika, Kisevo; 1606 Gjorgjević Todor, učit., Cglopek; 1555 Gjukić Mihajlo, stručn. ucit., Jagodima; 1607 Gjulaković Marko, učit., Kratovo; 1928 Gjurđjanović Zorka, nadzom. fabr. đuv.; 1608 Gjurgjević Predrag, učit., Orahovac, Prizren; 1931 GjuriČić Jevrem, pisar monopol. uprave; Dž. Broj 1624 Džvrga Mona, Giljane; G. Broj 1811 Gavrilović Filip, Duf, Gostivar; 1809 Gligorijević H. Toma, učit., Gostivar; 1810 Grabovski Irena, učit., Kumanovo; 1812 Grošević Jovan, ufit., Kumanovo; L Broj 1862 Ignjatovfć Ljuba, krizač fabr. duvana; 1612 Ilić Dr. Dimitrije, Prizren; 1613 Ilić Jelena, učit., Priština; 1614 Ilić Lazar, učit., Kučevište; 1616 Ilić N. Petra porodica, apotekara iz Prištine; 1770 Ilić Serafim, poslužit., Kumanovo; 1616 Ilić Spasoje, učitelj, Vodno, Skoplje; J. Broj 1771 Jačimović Jlenca, poslužit. gimn.; 1617 Jakićeva Stojanka, učit, Veles; 1622 Jakovljević Nestor, učit., Taj« nište; 1544 Janjića Petra Veta, lončara, Giljane; 1772 Jamićijević Dim. Darinka, poslužit. policije, Prizren; 1545 Janjič Divjaka Vase Leposava, Giljane; 1618 Janković Vasilija, učit., Velos; 1521 Javić Suta Vasa, Giljane; 1626 Jovanović Dimitrije, učit., Djermane; 1777 Jovanović R. Dimitrija porodica, upravn. policije, Prizren; 1775 Jovanović Despot, polic. poslužit., Prizren; 1778 Jovanović R. Draga, učit. pomočn., Skoplje; 1773 Jovanović Doda, polic. poslužit., Kriva Palanka; 1632 Jovanović Jefta, učit., Skoplje; 1865 Jovanović Milica, prakt. mim. fin.; 1629 Jovanović Mladen, učit., Stracin; 1523 Jovanovič Vanuša Petra, terz. Mirsa, Giljane; 1630 Jovanović Nikole porodica, sanit. poslužit.; 1774 Jovanović Stojilko, polic. poslužit., Knmanovo; 1634 Josifović Aleksandar, nčit., Kozji Do; 1635 Josifovič Galina, uČit., Kratovo; 1633 Jovičević Jovan, učit, Prizren; K'. Broj 1814 Kajović (KojovlčJ Milivoj, nčit., Melnica; 1870 Karapešić Mihajlo, carin. čin.; 1820 Katanić Petar, uftit, Prizren; 1821 Katić Hija, uftit., Kratovo; 1780 Katić Vojislav, pr., Bujanovac; 1817 Kecević Marko. uft., Bujanovac; 1558 Ketika Emil, učit, gimnasđke, Kruševac; 1953 Koen B. Isaka porodica; 1818 Kostić Gavrilo, učit., Tetoro; 1932 Kostića

Broj 210 . » Petra Miieva udova, sresk. kapet; 1871 Kovaćević Natalija, prakt. okružn. načelstva, Kumanovo; 1816 Kovačević Traj* ko, Mirkovac; 1815 Kozić Ilija, učit, Kra tovo; 1666 Krstić Petar, čuvar magacina ; 1819 Krusakija A. Vujica, učit., Stenca; 1913 Kuzmanović Milan, činovnik nprave monopola; L. Broj 1568 Lazarević Dobrivoja, majora porodica; 1825 Lazarević Magdalena, učit., Prizren; 1823 Lazarević Manojlo, učit., Brod; 1824 Lazarević Sergije, učit., Leunovo; 1802 Lesić Nikodije, učit., Mavrovo; 1569 Letić Mihajlo, pporučnik. M. Broj 1519 Magiljanac Zaka, Oiijane; 1884 Majzner Ivan, prakt. pores. odclj.; 1882 Manojlović Milcnko, knjigovodja Min. Fin.; 1571 Marković Aleksandar, prakt. Min. Fin.; 1556 Marković Dragutin, puškar iz Pirota, tast Stevana Nikolaievića, prof. Ćačak; 1986 Markovića Marka Zivana, Pe.ka, Lazarevac; 1572 Markovića Miloja supruga Milja, kapetana, Mirosaljci; 1638 Marković Mladen. učit., Priština; 1640 Mar.Lnovič Vojislav, sresk. čin. Mladenovac; 1573 Micića Ojorgja, porodica, poresk'og pomoćn. Kratovo; 1827 Micković Spasoje. učit., fiaber. 1828 Mijajlović Pavle, učit., Šopsko Rudare; 1987 Mijedije I.azara porodica, katol. vladike; 1518 Mikić Gadžeje Jovana Ruska, Giljane, 1574 Milanović Mladen, pomoćn. naJzom.; 1522 MiJetović Stojan, bivši trgovac. Gi!jane; 1833 Milić Trajko, uči:., Tetovo; 1509 Miličević M. Milivoj, poručn.; 1639 Miljkovič Zorka, uč>t., Skoplje; 1831 Milojević Ružica, JČi'. Kratovo; 1576 Milosavljević S. S\etozara v porodica poručnika; 1577 Milošević Zivko, podnadzorn. Fabr. Duvana. 1832 Milošević Vojislav, učit., Gostivar; 1886 Milovanović Milka. poslužit. Min. Fin.; 1830 Milovanović Vukosava, učit., Skoplje; 1922 Mirković Mii. Milenija, Stepojevac; 1641 Mitić Stamen, sresk. poslužiu, Kriva PaJanka; 1550 Mitrović Filipa deca, preko Banče Vaskovića, Veies: 1826 Mladenović Stanoje, učit., Sveta Petka; 1829 Murgović Jova, učit., Klecovac. N. Broj 1706 Negića Tome Obrenija, Kamenikuća; 1582 Nestorović Dimitrije, prakt. Mon. Uprave; 1535 Novaković Petar, posluž'.t. carin.; 1587 Novaković Vidosava, prakt. Min. Finansije. P. Broj 1649 Pajević Josifa, porodica. konjič. pukovn.; 1650 Palića Ljubomira porodica,, Makenzijeva ulica; 1653 Perića Drag. Ljubica poslužb. Donji Grad; 1739 i 1588 Perrović Katarina, garderob. narodn. pozorišta; 1654 Pešić Goluba, porodica, poslužit. sanir. odelj.; 1868 Pop-Janjić Konstantin, poreznik, Ferizović; 1997 Popović l.uka udova, svešt., Plana Skoplje; 1589 Popović Petar, suplent: 1 r.?6 Popović Save Sultana suplen; 1687 Prljinčević Aleksandar, prof. teologije, Prizren. 1782 Protić Rista Mileva, član uprave, Prizren; R. Broj 1516 Radouča Aleksandar Vasa; 1517 Radonča Mona Sotira; GIIjane;^ 1552 Radovanovič Fetar opšt. poslužit.; 1904 Radovmović Rista, nadzorn. fabr. duvana; 1659 Ristić Jovan, suplent teologije. Prizren; 19P3 Ristič Jovan, poslužir. min. mutr. djela; S. Brqj 1715 Salević Anuša porodica, vojn. poslužit, Skoplje; 1784 Savić Dragomir, čin. uprave varoši; 1909 Sav^ć Ljubomir, poslužit., monop. uprave. 1783 Savić Velimir. sreski kapetan, Kratovo; 1664 Selačić Miika, učit.. Skoplje; 1528 Sima Simić, bivši terzija, Giljane; 1503 Spasić Janicije. učit., Cinoglavce; 1561 Sp.ivć l.eposava, ucit., Kruševac; 1911 Spasojević Sava, nadzom. fabrike duvana; 1786 Spirič Lazar, polic. poslužit., Prizren; 1663 Stajič Vlastimir, suplent., Valjevo; 1718 Stefanović Ljubomir, vojni apot, Prišiina. 1785 Stefanović Mihajlo, čin. uprave, Prizren; 1721 Stojadinović D. Stojadina, porodica kapetana; 1504 Stojanović Petra porodica, učit., Trujane; 1562 Stojanović Viastimir, uprav. carin. u Vacu; 1719 Stojković Manasija porodica, ix>tporuĆnika iz Kumanova; 1590 Strujiček Andra, revizor carin. T. Broj 1667 Tasić Gj. Jovan, carin. čin., Skoplje; 1732 Tenović Dane porodica, zidara; 1731 Teofilović Teofilo otac Save, potporučnika, Tetovo; 1593 Todorović Milan, biag. stov. soli; 1733 Todorovič Zivojin, učit. gimnastike. 1724 Tomić Dušan, prof„ Priština; 1525 Trajković Jovan-Palamar, Giijani; 1669 Trajkovič Miian, carin. revizor; 1725 Trajković Sinia, famulus. Priština; 1787 Trajković Stojan, polic. poslužit., Kumanovo. U: Broj 1591 Urošević Jovan, prakt. carin. uprave; 1960 Uzunović Milenka, porodica bivš, gostioničara; V. . Broj 1791 Vlajkovića Velje porcd'ca, polic. čin., Skoplje; Z. Broj 1670 Zabunović Stantelava’, uftit., Prizren; 1672 Zafirović Draga, uftit.jj Kratovo; 1671 Zafirović Milan, uftit., Kuftkovo, Skoplje; 1626 Zafirović Mira udova, bivš. terzije, Giljjane; 1673 Zeftević Lazar, učit., Hogolec, Priština} 1912 Zlatanović Zorka, prakt. mki. fin.fc