Beogradske novine

Broj 210. J674 Zlatković Mihajlo, učit., Sajinac, Humanovo; 1675 Zojić Savka, učit., Kujnanovo; 1515 Zukić Jovan, Giljane; 1520 Znkić Mirča; Ž. Broj 1676 Živic Dimitrije, učit., Bilina, Prištma; 1677 Živkovič Ljubica, pčit., Kratovo; 1924 Živković Stanko, pipar stovarišta soli. 1500 — 2000 II. Svetozaru Živkoviću, učitelju fetiSka ulica 9, Beograd. Učitelji i učiteljjice: Roksanda Stahić iz Krive Palanke, Zagorka Avakumoyić iz Leskovca, Slavka Milenković iz Parcana, Milosava M. Laza;re\i)ć i Miiko Mitrović u pcnziji.

’Cetvrtak' Preminuo. Poznati beogradskl trgovac Miloš A. O j u r i ć, preminuo je poslije teškog bolovanja 30. jula, u svojoj 64 godini. Vječan mu pomen! Nesretan slučaj. * 31. jula. pregazio je u Beogradu automobil Bogoljuba Janićijevića, nastanjenog u ulici Kraljice NataJije br. 94. Nesrećnik je dosta teško ranjen, pa je prenesen u gradjansku bolnicu. Vode se izvidi, da sc ustanovi, ko je kriv toj pesreći. Narodna privreda.

BEOGRADSKE Novihe SKolska objuvo. C. £ k. vojna g.lavna gubernija u Srbiji odjelenje 8/b. lzdala je pod br. 14.238/1917. od 26. jula o. g. slijedeću objavu: Nov upls i primanje đjaka u c. i k. reabiu gimnaziju u Beogradu i u c. i k. poljoprivredni i zanatlijski zavod na Banjici za školsku godinu 1917./18. vršiće se po ovom redu: I. U realnoj gimnazij'*. Upis u realnu gimnaziju u I. do zaključno VI. razreda obaviće se 1. septembra. VII. i VIIL razred ne će se otvarati. Oni djaci, koji su do sad pohadjali realnu gimnaziju, prelaze automatski u najbliži viši razred. Ti djaci ne podnose molbu za primanje, već se saino prijavljuju školskom zapovjedništvu reaJne gimnazije usmeno ili pismeno najdalje do 16. avgusta. Dječaoi, koji su svršili 4. razred osnovne škole u monaibiji ili kakve c. i k. osnovne škoie u posjednutim krajevima Srbije, primaju se u i. razred realne gimnazije bez prijemnog ispita. Za primanje u neki viši razred mora molilac podnijeti svjedođžbu odgovarajuće srednje škole iz monarhije, ili se mora podvrći prijemnom ispitu. Molbe za prijem imaju se poduijeti preko dotičnog okružnog zapovjeđništva vojnoj glavnoj giubemiji najdalje do 15. avgusta o. g. Te moll>e ima da ovjeri okružno zapovjedništvo i da se u njima izjasni o vladanju dječijih roditelja, Uz molbu treba podnijeti svjedodžbu poslijednje školske godine, ki’štenicu, liječničko uvjerenje i iskaz o imovnom stanju. Roditelji ili staraoci molitelja biće blagovremeno izvješteni preko okružnog zapovjeđništva o pripuštanju na prijemni ispit ili o prijemu u dotični razred. Roditelji ili staraoci imaju se sami starati o djačkom stanu, obskrbi i t. d. U I. razred primaju se djaci, koji nisu mladji od 10 ni stariji od 13 godina, a u VI. razred oni, koji nisu stariji od 18 godina, Djaci, koji su već pohađjali realnu gimnaziju u 1916./17. školskoj godini, mogu se bez pratioca upisati, Bvi pak ostali moraju doći u pratnji roditel/a, srodnika ili od ovili izabraaih odraslih lica na upis ili prijemni ispit. Za školsku godinu 1917./18. ima da se piate ove dažbine: Upisnina za^ I. rtizred , ,10 kr. Upisnina ža'vSerazredo 8 kr. Školarina zid'ćpeiu godinu 40 kr. Upisnina še ’jjfaca prilikom upisa za cijelu godinu u naprijed, a od škoiarine polovina prilikom npisa, a poiovina početkom drugog tečaja izmedju 1. i 8. februara. Ove dažbine »ie će se nikom oprostiti. Djacima, koji zbog oskudice u prostoru ili iz drugog kog uzroka ne mogu biti primijeni, može se dozvoliti, da se u mjesecu julu jjMvrjthu lspitu iz školskih predmeta dotičnqg>Tdz ređa. Molbe raiji |,pj 9 guštanja na taj ispit imaju se podnijeti vojnoj glavnoj guberniji ođjeljenje 8/b. preko okružnog zapovjedništva do 1. juna 1918. Da bi takvi djaci biii obavješteni o obimu predmeta, iz kojih će imati da polažu ispit, kao i o školskim knjigama, biće sastavljen spisak školskih kn.iga po razredima i ovaj će se razaslati okruzima. Uz rnolbu za pnjenmi ispit mora moblac podnijeti poslijeđnju školsku svjeđođžbu o svršenoj školi ili u nedostatku ove uvjerenje one vlasti, koja je tačno obavještena o poslijeđnjem školskom uspjehu i o svršenoj školi molioca. Ispiti iz predmeta VII. i VIII- razreda kao i ispiti zrelosti ne mogu se polagati u realnoj gimnaziji u Beoaradu. II. Poljoprivredni i zanatlijski zavod na Banjici. Primanje u poljoprivredni i zanatlijski zavod na Banjici obaviće se 15. septembra o. g. Primljeni mogu biti samo oni dječaci, koji su kao Što treba svršlli 4. razred osnovne školo, koji su umno i tjelesno normalno razvijeni i koji risu mladji od 12 ni stariji od 17 godina. U tom zavodu uče se ovi zanall: Pekarski, kovački, bravarrkl, limarski, kolarski, stolarski, krojački, obućarski i lončarski. Pored ovib zanata zanlmaće so pitomci baštovanstvom i unućlvaće se u školi teorijski iz raznih naročilo zanatlijskih predmeta. Molbi za prijem, upućenoj vojnoj glarmoj gubemiji, ima se priključiti škoiska svjedodžba, krštenica, llječnifko uvjerenjo i revers rođitelja ili staralaca, kojim se obvezuju, da će pune dvije školske gođine ostaviti molioca u zavođu. U molbi se ima još navesti, kakav zanat želi molilac da izuči; ali zapovjedništvu zavoda je slobodno, da po potrebi uputi molioca na drugi zanat. Ove rnolbe ima okružno zapovj'edništvo da podnese s izvještajem o porodičnim prilikama moliočevim i sa svojim predolgom. Za prijem u ovaj zavođ đolaze u obzir u prvom redu cfječad c. i k. utočišta za siročad, koji su napunili 12. godinu svoga života, zatim ostali djecaci bez Boditelja i najzad drugi", koji se dobrovoljno jave. Pohadjanje zavoda ]e besplatno ne plaća se m upisnina, ni školarina, ni obskrba. DjeČad, koji se budu pozvali radi prijema, imaju doći u pratnji roditella.

2. avgusia 1317. srodnika ili od ovih izabranih odras!ih lica, a ako dolaze iz utočišta za siroćad, onda u pratnji jeđnog vojnika. Ova je naredba upućena svim okružnim zapovjedništvima i zapovjedništvima realne gimnazije u Beogradu i poljoprivredno-zanatlijskom zavođu, a radi publikovanja ovdašnjim dnevnim listovima „Belgrader Naclirichteri', „Belgradi Hirek“ i „Beogradske Novine".

Književne vijesti. Matoševe „Umorne priče“« 'Matoš A. O.: Umorne priče. — Vidiciiputovi. (Novo izdanje s uvodom o Malošu Vladimira Lunačeka, sa slikom Matoševom Ljube Babića). U izdanju naklađne knjižare Mirka Breyera u Zagrebu izašle su na novo zanimljive i rado čitane ove zbirke crtica i j>riča neprežaljenog i tako darovitog hrvatskog pisca, kojima jjogledom na značenje Ma;oševo posebne preporuke ne treba. Cijena knjizi K 3.60. u platnenom uvezu K 5.—. Poštom preporučeno 60 hel. više. Pouzećem 1 K više.

Zvonitne objaue. OBJAVA Ovim se objavljuje da radi porezivanja dolaze na red slijedeće ulice: I. Komisija: 2. avgusta: Kosančića Venac, Tamna, Uskočka, Delijska, Strahinića bana br. 1—43. 3. avgusta: Strahinlća bana br. 44 do 89, Pozorišna, Vuka Karadžića. 4. avgusta: Jugovića, Rajićeva, Zmajeva, Zeleni Venac, Knez Mihajlov Venac. III. Komisija: 2. avgusla: Bojanova, Cvetna, Vodovodna, Prištinska. 3. avgusta: Mileševska, Mutapova. 4. avgusta: Spojua, Braničevska, Dobrinjska. C. i k. okružno zapovjedništvo za grad Beograd.

Razne vijesti. Poslije brzojavuog vjeučanja na frodt pa u grob. Otto pl. Mouteton priča u svojoj knjižici o francusko-njemačkom ratu 1870.—71. godime, kako je neki pruski kapetan dobio brzojavnu dozvolu za vjenčanje. Vjemčanje je odmah izvršeno, a zatim je mogao kapetan na front, gdje je u brzo jx>ginuo. Pisac završuje svoju priču ovako; ,,I kad sam kod Beaumonta spustio njegovo tijelo u grob, meni jx>tekoše suze za čovjekom. koga prije toga nijeisam u životu nikad vidio. Ali putevi Božiji su čudni i nedokučivi. Teik u nesrcći drugoga opažamo milost, koja je naxi našom sopstvenom sudbinom pružilia svoju ruku da nas zaštirti“. Mbieralno ulje kao začin za jelo. Prije nekog vreniena neko je p.eporučio mineralno ulje kao začin za jelo. Ali to nije ništa novo. Još godine 1854. izišla je knjiga od F. Kohnelađja pod naslovom „Die Mineralien Mabreus nnd Oesterreichisch-Schlesiens", u kojoj se nalazi primjedba, da rudari upotrebljavaju mineralni loj zvani „hačetin“ ne samo za osvjetljenje, već i za jelo. Oni njime mažu hljeb, kao što ga mažemo maslacom ili pekmezom, te ga tako jedu. A u jednoj raspravi J. J. Jahna-u godišnjaku c. k. geološkog zavoda u Beču od 1892. godine spominje se, da raduici jedu mineralno ulje, koje se pojavljuje prilikom razbijanja i lomljenja krečnog kamena u Kuchelbadu blizu Praga i da tvrde, da je njegova ujx>treba korisna po zdravlje. Kineskj berberin. Berbcrin je u Kini vrlo tražen čovjek, jer se njegov posao ne ograničava kao jx>sao njegovih evropskih kolega na samo brijanje i šišamje. Evo ŠUa o tome priča jedan putnik: Kad kineski bei berin izbrija glavu svojoj mušteriji oko perčina tako, da ova izgleda kao lopta od biljara, on počne da je masira tolikom sibnom, kao da hoće da joj đađe drugi oblik. Vele, da se mušterija osjeća poslije ove operacije kao novorodjeu, uaročito, ako je prije toga proveo u snu, provedenom zbog upotrebe opijuma. Ali nije s tom masažom svršen posao berberinov. Sad nastaje češljanje, mazanje i pletenje perčina, a poslije toga masaža i izvijanje ruku i pretijn na sve moguće načine, tako, da svi zglavci puckaju. Tek onda mu plaća mušterija i odlazi vedar i čio, a Evropejac gleda za njim i čudi se, da u „sinu nebesnoga carstva'* u opšte ima još života, m Povrijedjeno dostojanstvo suda. Na jednu sudsku raspravu u Chemnittzu ponijela je jedna gospodja sa sobom u krilu i jedno malo kučence. To je sudac primjetio tek pošto je publika počela da se razilazi iz sudnice, te pozove gospodju natrag i osudi je da odmah izdrži jedan dan zatvora, što je uvodjenjem psa u sudnicu povrljedila dosrojanstvo suda. *

yrana o. . Kad postaje djevojka usijedilica. To će pitanje imaii uskoro da riješi englesko ministarstvo finansija prilikorr. donošenja poreskog zakona o neženjama, koji se namjerava da protegne ne sarno na matore momke, već i na sve starije ženske, koje nijesu udate, udovice ili raspušienice. Biće dakle zanimljiv odgovor na pitanje: Kad postaje djevojka poreskim obveznikom (čitaj: usijedelicom)? *

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 1. avgusta. Zapaduo bojište: Front priiestolonasljednika R u p* prechta bavarskog: Velika flandrijska bitka otpočela je; to je jedna od najsiinijih bitaka 3. ratne godine, koja se danas pod povoljnim iz* gledima za uspjeh završava. Masama, kakve dosad nijesu upotrebljavane nj u jednom slučaju u toku ovoga rata, —» pa ni na istoku za vrijeme v e likih Bru« siiovskih ofenziva, — napali su En» giezi, a uz njih Francuzi na 25 kilometara širine fronta izmedju Nordschoote i Warnetona. Cilj o v oga napada bio je vrio značajan. Valjalo je izvesti straho« vit udarac protivu t. zv. podmorničke kuge, koja sa flandrijskih obaia zagrožava engiesko gospodarenje morima, Jedna za drugom napadale su koloiig pojedinih divizija, razvijenih u smak» nutom poretku (u gustom stroju), u t njih stupilo je u borbu mnogo oklopnih automobila i koujičkih divlzija. Ogrom* nom snagom nagrnuo je protivnik poslije dvonedjeijnog topničkog boja, kojf Je bio u zoru 31. jula dostigao moć do« bošne vatre, u našu odbranbenu zonu, Na nekim odsjecima preplavio je naša b«rbene redove, koji su ili posjeii iijev« ke od pogodaka teških granata i mjesti« mično je privremeno zadobio znatnog zemljišta. Naše valjane rezerve ispa« doše u neodoijivom protivnapadu pro« tivu neprijatelja i u ogorčenim borba* ma prsa u prsa, koje su trajale ciieloga dana, izbaciše ga iz našeg borbenog područja u oblast granatnih lijevaka u prvom borbenom redu. Sjeverno | sje* vero-zapadno od Ypra, područje gra* natnih lijevaka, što ga je zahvatio pro. tivnik zalazi nešto dublje u naše redo« ve; ovdje ne mogadosmo staiuo održati mjesto Birschoote. Novj napadi, pre« duzeti uveče na znatnoj širini fronta, nijesu bili u stanju da stv»re preokret u neprijateljevu korist; skrhali su se P r ed našim preustrojenim borbenim redom. Naše čete javijaju za znatne krvave gubitke protivnikove, koji nije žalio nikakvih žrtava. Za povoljni svršetak ovog krvavog dana bile su pouzdano jamstvo sjajna hrabrost i ofenzivna snaga naše pješadije i naših pionera. nevjerovatna izdržljivost i vanredna tačnost u gadjanju kod naše artiljerije, naših mašinskih pušaka i sprava za iz> bacivanje mina, kao i ostalog pomoćtiog oružia, a naročito pak svjesna i hladnokrvna uprava borbom od stfane vf. šib komandi. Puni ponosa na izvršena djela i postignuti veliki uspjeh, u ko« jemu ima udjela svaka država i sva« ki stalež njemačkoga carstva, kako komandanti tako i čete mirno | s po« uzdanjem očekuju nove borbe. Front njemačkog prijestolonasljednika: Na Chemin des Dames-u, Francu« zi su iznuravaii svoju snagu u četirl puta ponovljenom uzdludnom naletu na naše položaje jugo-zapaduo od Fillaina, koje smo bez razlike održali. Daije na zapad u borbi okušana 13. westhi|ska divizija nanijela je protivniku opet znatan poraz; posiije kratke ali razor« ne pripreme vatrom oteli su pukovl te divizije Francuzima gustu inrežu rovo« va na visoravni južno od majura La Bovelle. Padoše nam šaka preko 1500 zarobljenika, od kojih su v eliki dio povukle sa sobom naše iurišne kolone u borbi sjevero-lstoćno od Troyona. Na zapadnoj obali rijeke Maase, hrabri bavarski batalijuni povratiš e na juriž or.omad izgubljene pojožaie s »biju straua druma Lamecourt—Ramas, Francuzi su odbačeni na više od 2 ki> lometra širine fronta i ii 700 metara dubine. Privedeno |e preko 500 zarob« Ijenika. Istočno bojište: Front maršala princa L e o p o I« da bavarskoga. Vojna skupina general-pukovnika pl- B 6 h m-E r m o 11 i-a: Naše čete, koje sjeverno od Dnje«stra nadiru ka iugo-lstoku potlsnuše protivnika, kojl je iza potoka Bilia ponovo primio borbu u rijećni ugao kod Hotlna. Izmedju Dnjestra i Pruta pro« biia je jedna jurišna kojona ruske po« ložaje na žeijezničkoj pruzi Horodcnka —Ćernovice, dok ie lednovremeno juž« no krilo te vojne grupe odbilo jake napade kod Ivankowa, kojima je bio cilj da olakšaju položaje odstupajućim če« tauia. Front general-pukovnika nadvojvod© Jotripa: Na sjevero-lstočnim padinama I u sjevero-istočnom dijelu šumsklh Karpata njemačke i austrijske divizije u napadu zadobiše uporno branjene kiance. Na Casinului-u planlnske ečte odbiše nekoiiko neprijateljsklli napadaja. Prvi Mpovjednik glavnog »tana pL Ludendorff.

Grad i okolica.

Dnevn: kalendar. D a n a s je četvrlak 2. avgusta, po sta-on 20. jula. — Rimokatotici: Alfons Ligori b.; pravosiavni: llijin dan. Casnička i ćinovnička kasina otvorcna je do 12 sati u n’oćt. C. i k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje i igranie, kantina. Otvoreno od 7 sati iz jutra do 9 sati u vcče. Slobodan pristup svakoin vojniku. Beogradski orfeum (u bašti Hotei Takova); Počctak predstave u 8-30 u veče. Kinematogra": Vojni kino (Koloscum): U 6 sati poslije podne predstava za vojni.,e. — C. i kr. gradjanski kino (Paris): U 6 sati posllje podne predstava za gradjanstvo. Noćna služba u apotekama: Od 29. jula do 4. avgusta vršiće noćnu službu u Beogradu ove apoteke: KuSakovič, Knežcv Spomenik br. 2; Viktorovič, Terazije br.'28; l’rotić, Kralja Milana br. 87 ; S t o 1 i ć, Sarajevska ulica 70. Paroplovna veza. iz Beograda za Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 sati posllje podne. Iz Zemuna za Bcograd: 5-30, 6-30, 7-30, 8*30, 930, 1030 i 11 30 prije podne; 130, 230, 3 30, 430, 530, 630 730, 830 i 930 poslije podne. — iz Z e m u n a za P a n c s ov u: u 1 sat poslije podne i u 8 sati ti veče. — lz P a ncsove za Zemun: U 6 sati iz jutia 1 u 4 sata poslije podne. — Ladja, koja vozi izmedju Zemuna i Pancsove i ooratno nc ristaje u Bcogradu. — Brodarski sasbraćaj a b a c—S mederevo. Polaz*k Iz Sapca za Beograd ćetvrtkom i nedjcljom u 7 i po sati iz jutra. Doiazak u Bcogtad u 12 i po sati poslije podne. Ponedjel,kom odmor broda u Smederevu. Botanička bašta.Otvorena utorkom, čctvrtkom, nedjeljom i praznicima. Posjeta bolesnika u bolnlcama: U bolnici .Brčko": od 2—4 sata poslije podne. U bolnicl n Brunn“: od 930—12 saii prije podne i od 2—4 sata poslije podne. Riječno kupatilonaSavi, otvoreno od 6 sati iz jutra do 7 sati u veče. Illjin dan. Danas praznuje pravoslavna crkva proroka Sv. 11 i j u, groniovnika, kakc ga narod naziva. U srpskom narodu pos:oji ovo vjerovanje: Kad na Ilijin dan grmi, te če godine pocrvati orasi, lješnici i žir. I Turci još iz davnašnjih •vremena praznuju Sv. Iliju. U svakoj srpskoj domaćinskoj kući je običaj, da se na današnji dan zakolje najma.oriji pijetao. Jabuke i kruške, koje o Iiijinudne prispijevaju, narod naziva ,,ilinjače“. Na današnji je dan prije tri godine otpočelo sa bežanijske kose prvo bombardovanje beogradske okoline. Istorijskl kalendar. Na đanašnji dan, 2. avgusta 1788. \unro je u Londonu čuveni engleskii slikar Thomas Gainsbonrongb (rodjen 1723. god.). Nai'očito su poznati njegovi portreti čuvene ljepotice lady H amiltonore, prijateljice slavnog admiralaNelsona, koju je Gamsbonrongh kao i njegov isto tako poznati kolega Romney bezbroj puta slikali. — 2. avgusta 1870. god. završena je prva borba u njemačko-francuskom ratu 1870. godine kod Saarbriickena (započeta 29. jula) odstupanjem pruskih prethodnica ispretl brojno višestruko nadmoćnije; korpusa francuskog generala Frossarda. Ovo je jedini slučaj u tome ratu, gdje su francnfike trupe za čas stupiie na njeuiačko zemljište. .Vaznesenska crkva za beogradsku sh'otinju. Vaznesenska crkva poslala ie siroiiinjskom odjeienju opštrne grada Beograda svotu od 14 K 50 hel., koju je svotu skupila na tas prilikom bogosiuženja, kao svoj prilog za pomaganje sirotinje grada Beograda. Kako treba pisati u Švajcarsku? Kako nam javijaju iz Švajcarske, tnnogi,’ koji se obraćaju oglasima i kartama iil pismima na svoje rodjake i prijatelje u Švajcarskoj za usluge ma kakve vrste, velikim dijelom ne označe svoju lačnu adresu, kao ni taćuu adresu onoga kogk pitaju, kao što.ne izlažu tačno šta žele i traže u svojim zahtjevima. Skreče se pažnja svima, da prilikom traženja obavještenja o kome, potrebno je pored svoje tačne adrese staviti i tačnu adr«su onoga, o kome se obavještenje t 1 Ui/ii Ako traže kakve druge usiuge, treba uvijek stavki pored svoje tačne adrese i svoje zanimanje. 2ene i djeca, kada se obraćaju zabtjeviina, treba da naznače jx>red svoje adrese i ime i zanimanje svoga muift; a djeca ime 1 zanimanje svoga oca; ako 8U živi i eventuajno gdjo se — ako znaju -— sada naiaze. ., Usini toga mnogo je bolje, da sva5? Raženje bude zasebno biio oglasom v a nlkako ne tražlti jednom kartojn ffl ogiasom vlše raznlh.usiuga.

0 proizvodnji ranoga povrća, (Svršetak.) 1 najiskusoiji stručnjaci u proizvodnji povrća u toplim lejama, ne mogu uvijek da se opredijele i đa se rij6se: koju će sortu od koje vrste povrća da uzmu. Oni neće da ostanu uvijek pri starim sortama, nego boće da pribave i da oprobaju i nove sorte, koje naročito stiučnjaci proizvode i preporučuju, ne bi li u tim noviuama našli nešto boIjo od onoga, što već imaju: nešto savršenije u ranijem dospjevanju, nešto bolje i u ostalim osobinama. Iskusam povrtar neće mnogo nabavljati cd tih novina, alt ueće ni starije sorte, koj|e ima i koje poznaje, odmah napuštati, nego će te starije sorte zadržavati uvijek kao rezervu, a sa novima će se ograničiti, bar s početka dok ih ne upozna, samo na pokušaj, ispitivanj© i uporedjenje, jer se može dogoditi, da neke starije sorte budu, pa da i ostanu bolje od novih. Upoznavanje glavnih sorata, krajnji je cilj njegovih ispitivanja, a ujedno je i krajnja posljedrca stečenib iskustava. Danas, sjemenari prCLjeruju u hvalisanju i uznošenju „novih" sorata, u što iskusan praktičar nmogo ne vjeruje, pa ipak se ponekad na neku ,,novinu“ polakomi, pa t prevari, — a za neiskusnog početnika još t iakovjernika, ta su bvalisanja od strane sjemenara još i mnogo opasnija. Često, vrlo često se starije sorte, pod novim imenom, kao ,,nove“ prodaju, jedino u cilju, da se bolje prodadu. S toga, ko hoće neku novinu da nabavi, neka se, samo ogleđa — probe radi, ograniči na vrlo malu količinu; pa ako ispađne u slvari onako kako se bvališe, lako je đocnije, za iduću godinu, nabaviti više. U tome pogleđu, dakle, ne treba se nikad oslanjati na golo hvalisanje; ne treba bez nužde natrčavati na nevolju, jer osim jeda koji ćete u neuspjehu imati, skupo će vas tako naprazno vjerovanje stati, jer je sjeme tih „novina" uvijek i pretjerano skupo. U svakom slučaju p;tk, mi ne možemo ni pomišljati na proizvodnju sjemenja od povrća za toplu lejn; to je posao onih vještaka, koji se tom proižvodnjom isključivo bave, a mi ćemo se njima za potrebno sjeme obraćati, pa ipak paziti, da se na pouzđane obraćamo, jer i međju njima ima vještaka, koji boće vješto i da pođvale. Dobro sjeme nije mkad skupo, jer što više izđamo za onu malu količinu j>otrebuog nam sjemena, nesravnjeno jo veća dobit, koju od dobrog sjemena dobijamo, ali onda treba da je svako zrno i dobro« i zdravjo i od čiste, prave sorte. Sjeme, izvedeno na otvorenom polju, pa da je ono i najbolje, da mu ni u kom pogledu ne možemo naći maiie, ne možo se ujjotrijobiti za sijanje u toplim lejama; za docnije sijanje, pak, u mlakim lejama, kad se mogu prozori više otvarati i otvoreni đuže držati, mogli bi i to sjeme upotrijebiti; pa i u tom slučaju rasti svako jx>vrće, pod staklom njegovano, više u lišće — i ako to ne treba da buđo. Uslovi, koje dobrom povrću za tople leje postavljamo, ovi su: lišća mora biti manje po bujavosti, a niže, kraće jx> porastu. Rotkvice treba da „jabuče"; salata treba u što kraćem vremenu u čvršće glavice da se „uglaviči"; karfiol treba posle nekoliko lista već da zameće cvijet; dinje i kra.stavci da no pustaju dugačke vreže, a da boije „zameću" itd. Od povrća takvih osobina, dakle, treba nabavljati sjemtej, i onda, na srazmjerno ( manjem prostora, imaćemo i više povrća; to i- jeste prava vještina. Pa nije samo ta dobit, nego je još velika dobit i u tome, što đobra sorta i ranije st’že, ranije so potroši, pa se ta ista leja rnožo upotrijebiti za sijanje dragih, maio pozuijilt sorata. Dakle, treba pronaći pouzdanog sjemenara i od njega nabaviti dobro, p avo sjeme od one sorte koju žeiimo, pa smo onda s te strane uđarili temelj sigumijem uspjelm. U svakoin cjeuovniku naćićemo naročito označeno i preporučene one sorte, kojo sn podobne za gajenje u toplun lejama. Počctnicima u ovomc poslu mora se preperačiti: đa samo one sorte nabavljaju, koje su označene ,,z a t op 1 e 1 e j e“, jer ima sorata, koje so prepornčuju i za tople leje č za olvoreno polje. Mpdjutim, treba kod svake vrste izabrati više sorata (odlika), koje iz vlastitog iskusiva poznaje, pa koja se komo dopadne, neka je i nabavi; no ako bi neko htio i drage, 3 druge koje strane preporučene sorte da oproba, neka ih n&bavi i — neka mu bnde sa srećoml