Beogradske novine

Strana 2.

Nedjelja

beogradske novine

5. avgusta 1917.

Broj 213.

log ne usvoji, ja ću biti primoran da podnesein ostavku na položaju z;ipovjeJ> nika, jer ne želim da učestvujem u propasti otadžbine. Ruska Ukrajlua — neposredna opasna zona. (Naročiti brzojav „Beogradskib Novina") Haag, 4. avgusta. „Morning Post“ javlja iz Petro grada: Ruska Ukrajina je 31. jula oglaSena kao neposređno opasna zona. U javnosti se opaža već ozbiljno uznemirenje, jcr neprijaleljska ofenziva i poelije đesetođnevnog trajanja još nikako no slabi. Jaš pod ruskim zapovjednlštvoui. (NaroČili brzojav „Beogradskih Novna“) Ženeva, 4. avgusta. Jaš je stavljcu pod rusko zapovjcdništvo. Ruski haos Pripreuie za ustavotvornu skupštinu. (Naročiti brzojav „BeograJskih Novina“) Ziirich, 4. avgusta. lluska narodna skupština sastaće se 6. avgusta u Moskvi. Odbor za pripremu jzbora za ustavotvornu skupšlinu riješio. je učestvovanje graničnih ob.asti na osnovi teritorijalnog načela, prema kome bi Sibir za svojih 140.000 stanovnika dobio tsamo jednog poslanika. Inače će se izbori izvršiti po proporcijonalnom siste* mu. Oblasti, koje je neprijatelj zaposjeo moćiće u izborima učcstvovati tek pošto budu oslobodjene, izuZimajući Poljske, za koju izborno pravo nije predvidjeno. I Bucbara kao i oblasti koje je Rusija posjela, ostaju bez izbomog prava. Pitanje o izbomom pr&vu Finske nije još objašnjeno, jer ruske mjesne vlasti lie mogu u finskoj oblasti vršiti nikakvc đužnosti. Proglas odbora dutne. Kb. Petrograd, 4. avgusta. Odbor dume, koji je još na okupu, apurio je slanoviništvu proglas, u kojern Vzmedju ostaloga veli: Mračne egzistencije u vojsci dale su se u bjegstvo. Ono, što se zbiva s vojskom, samo je djeloyauje onoga, što se zbiva u cijeloj Rusiji. To stanje stvari svodi se na uzurpaciju prava vladine moći od strane organizacija neodgovomih stranaka, na obrazovanje tako zvane vlade u središtu države i na propadanje svake mjesne vlasti. Katastrofa u pozadini povući će za sobom i propast vojske i značiće propast Rusije. Zatim odbor dume raziaže što bi sve trebalo učiniti, da se izbjegne H.armaru, koji jo zavladao U ecndji. Za saziv dume. Kb. Petrograd, 4. avgusta. U privatnoj skupšdnl članova dume predložili su mnogi poslanici, da se duma sazove. Predsjednik Radzianko je izjavio, da je i on istina tog mišljenja, ali da misli, da ioš nisu došli psihološki momenti za saziv dume. Poklič revoiuciionaraca ruskom eradianstvu. (Naročiti brzojav„Beogradskih jNovina") Lugano, 4. avgusta. Po jednoj vijesti agencije ,,Stefani“ iz Petrograda od 1. avgusta, obnarodovali su mnogi ugledni revolucijonarci vatreni poklič, kojim pozivaju gradjanstvo, da se prikupe oko privremene vlade i da spasavaju zemlju i revoluciju od smrtne opasnosti, U pitanju je ops.anak Rusije,

Rusija — mrtva težina za sporazumne sile. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Milano, 4. avgusta. Pariski dopisnik ,,Secola“ javlja, da će se u sadanjim diplomatskiin konferencijama u Londonu, u kojima će učestvovati Sonnino, pokloniti veiika pažnja položaju Rusije. Rusija se smatna kao mrtva težina, i ako se još konačno zbog nje ne očajava i vjeruje se u mogućnost, da će Rusia moći daii vojnički otpor. Novi petrogradski zapoviednik. Kb. Petrograd, 4. avgusta. Kozački general Mosilkovskij naImenovan je za glavnog zapovjednika četa u petrograđskom vojnom okrugu. Nova Kerenskova naredba. (Naročili brzojav „BeograJskih Novina") Munchen, 4. avgusta. „Munchner Neueste N a c hrichten“ saznaju preko Haaga, da je ministar predsjednik Kerenski objavio naredbu, da gradianstvo preda svoje oružje najbližim vlastima. Borbe na zapadu. Glavna svrha engleske ofenzive. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina') Zurich, 4. avgusta. ,,Secolo“ javlja: Izrična je svrlia velikc engleske ofenzive ne samo osvajanje stra eških oslonih tačaka u Flandriji, nego da se i Rusima pruži mogučirost, da se u najnepovoljnijem slučaju raogu prikupiti izmedju Dnjestra i Pruta. Nadmoćnost engleskog fronta u ijudstvu i lOpništvu prema neprijatelju je trostruka. Trostruka nadmoćuost Engleske. (Naročiti brzojav „Beogradskih Nov.na") Žencva, 4. avgusta. Prcma izvještaju ,,S e c o 1 a“ javljaju engleski iistovi, da je nadmočno&t engieskog fronta u ljudstvu i topniš.vu trostruka pirema neprijatelju. (Prema tome je i engleski poraz trostruko veći. Op Ur.) Nova bitka na Aisni. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina“) Basel, 4. avgusta. Pariski dopisnik ,,C o r r i e r e d e 11 a S e r a“ najavljuje novu bitku na Aisni. Francuzi su ,,riješeni“, da borbe na visoravni Craonne privedu „povoljnom svršetku“, ali i Nijemci sa svoje strane nisu ni izdaleka voljni, da partiju smatraju izgubljenom. Anieričke čete prvi put u borbi. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novma") Kopenhagen, 4. avgusta. ,,P o I i t i k e n“ ja vija iz Parisa: Prvi put u ovont ratu jile stt američite čeie u borbi. Američka vojnička ođjelenja, koja su poslata u Lvropu, učestvuju već u frontnim borbama. U posljednjoj francuskoj ofenzivi ona su se nalazila u prvim redovima.

hrabrom odlučnošću i pouzdanjem u Boga odupirete ruskoj nadnioćnosti, izjavim blagodarnost vašiii drugova, kojima je vaše čvrsto držanje omogućilo, da izvrše na jugu pobjcdonosno nadiranje, dalje blagodarnost svih na donm, otadžbine i vrhovnog ratnog zapovjednika. Hrabri dijelovi njemačke vojske izvršili sn mnoga junačka djela, koja dostojno otlaze u red junačkih borbi, koje su sc ovdje borile. Njemaeka postojanost, izdržljivost, gvozdena hrabrost i čvrsta odltičnost istakli su ovdje bedem rttskim navaiama, o koji su se one razbile. Od velikog je značaja bio taj bedem za naše operacija, za s guinost naše otadžbine, lijepe njcmačke zemlje, koju mi ovdje na ovorn mjestu branimo. Ja vam u isto vrijcme čestitani na vašent uspješnoni držanju i Iirabrosti, s kojom ste se borili. Mi smo svikli, da naše borbe vodimo s nadmoćnošću. Ja od vas i dalje očekujem, hrabri dragovi, da ćete g j ; vas budem poslao, vršiti svojtt dužnost, kako bi naša otadžbina pošla u susret sigurnoj budućnosti. Bog neka ltam bude u pomoći!

Nova potapljanja.

Kb. Berlin, 4. avgusta. Wolffov ured javlja: Djelatnoa* ću naših podmomiea potopljeno je ponovo u sjevemoj zabranjenoj zon : 2'501 bruto tona.

mnoštvom tonova, pa ^e vidjeti da ni jedna riječ, ni jedna izreka, nije prazna, nije suvišna. Ne velim, da će svi jednako uživati. Pa i slušajući glazbu, ne uživaju svi jednako. Jedan se rastapa u zvukovima Beethovenove Simfonije, drugi se dosadjuje, treći uživa u jodianju '1 irolca ili u buci limenih vojničkih giazbala. Ljudi su različi.i. Ali tko od nas nije doživio dan srećau i veseo, kad mu je bilo, da ,,zagrli cio svijet?“ Tko nije doživio suton, kad stanu „tonuii ladje'* i mrklu noć očaja, kad se nadjemo „pred dverinta smrti?“ cto kroz takova nas raspoleženja vodi Miroslav Krleža u svojim Triin Simfonijama. On nam ne kaže jasno, šio ga je tako napunilo sirećom, te se pretopio u svemir, pa na us.a čitavoga svemira viće svoju radost suncu i majskom podnevu (Prva simfonija: „Podne' 1 ). I hvala mu, da nam to ne kaže. Ne zarobijuje nas svojont srećom, ncgo nas pušta slobodne i samo nas vodi, otvara nam.nove vidike, pokazuje nove ljepo.e i mi onu n a š u zaboravljenu sreću proživljavamo ponovo, bogatije i ijepše, sa svakim nervom. svakim atomom duše i tijela. „Uolo, svečano, ognjeno Podne je Kao gorući orijaš Sjajni plameni disk na plavom kubetu ueba Zakovitlalo na najviše! A. sve miriše Mirisom smlivenih oraha. Mirisom toploga hljeba, O, sve se kupa u žaru vatrene kiše, I tako Je divno, tiho. Tek plava ljepota diše. |Eemija se podaje suncu,

Njemačka.

Car Vilhn kurlandskim četania. Kb. Berlin, 4. avgusta. VVoIffov ured javija: Car Vilini je 30. jula održao jednom izaslanstvu četa, koje se nalaze u Kurlandiji, ovuj govor: Sa bojišta Galicije, gdje vaši d.ugovi gone Ruse i djeliinično 111 prebacill preko granice, pohitao sam ovamo, da vama ovdje gore, koji se njemačkom srčanošću,

Nov Ribotov govor. Kb. Paris, 4. avgusta. Ilavasova vijest: Ribot je u četvrtak u komori ovo izjavio: Vlada misli, da mi tek oada možemo doći do mira, koji bi mogli prihvatiti, ako ga Njemačka zatraži. Kad bi se prerano ođazvah lukavim predlozima, koji nam se čine i po.pomogli manevre, koji su vam poznati, mi bi izđali zemlju i povrijedili našu dužnost kao Francuzl i našu dužnost kao vlada. Ko bi još moga.o u ovom času, kad su naše oblasti zaposjednule, pomišijati na mir s Njemačkom? Ko bt se mogao odazvati mirovnim predlozima, ko bi mogao želiti, da se udjo u pregovore, koji samo tome služe, da se rat oliesnaži? Mi tako isto žeiimo mir kao i Rena dol i njegovi prijatelji, ?.li mi hoćemo iskren, trajan i za ovu zemlju častan mir. Kakav bi to danas bio mir? Mi bi pristali da se odreknemo starih prava i prvi bi izjavili, da nam nije namjera, da nešto za nas tražimo, bik> ma što, pa ni EisasLotaringiju; a to bi ‘iala sudbina svih naroda, čije smo še odbrane primili i 8ranmo bi iznevjerili zernlju. Takav m : r nije moguć, na njega no trcba ni m : s'i'i. Mi smo mišljenja, d i tr«ba ra-mje pretresati uslove mira, nego li ispitiva'i najbolja sredstva, da se dodje do pobjede. Konferencija sporazumnih sila. Kb. Lugano, 4. avgusta. Agencija „Stefani" doznaje iz Lonđona, da su Lloyd Gfeorge i Sonnino u pratnji Ceciia i Boilaf Lawa kao i generaia Smutsa i zašhipnika Rusije juče otputovali iz LO'tidona za sjevemu Francusku, da tamo konferišu sa zastupnicima Francuske. Novine tvrde, da će se Sonnino vra iti ti London, gdje će pored-Lloyda Georgea i Balfoura u subotu priiikom proslave dana, kad je Engleska stupila u rat, javno govoriti. Grčka. Vraćanie grčke flote. Kb. Atena, 4. avgusta. (Reuter.) Juče se otpočelo s vraćtmjem girčke flote. Krslarica ,,H e 11 a s" bio jc prvi ratni brod, koji je natrag vraćen.

Najnovije brzojavne vijesti. Iz francuske komore. (Naročiti brzojav „Bragradskib Novina") Bern, 4. avgus’ta. Povodom raspravljanja interpelacije Buissona o plovidbenoj politici vlade, kojom je prilikom primljen prost prelaz na dnevni red sa 200 protiv 157 glasova, pišti „Humanitć" i „Journal du Peuple". davladau komori nema više većine. Uzdržavanje od glasanja je tako veliko, da to najjasnije pokazuje, koliko je položaj zbunjen i nesigurait, i da je parlamentarna nelagodnost sve veća. „Journal du Peuple" veli, da Je ogroman broj poslanika, koji se uzdržavaju od giasanja; on izno’si 200. N aša je vlada — svršava t-aj list opasno bolesna. Mogučnost francuske iniuistarske krize. (Naročili brzojav „Bco,ra3skih Novina“) Ziirich, 4. avgus a. Švajcarski brzojavni ured javlja Iz Parisa od 2. avgusta: Prema večerašnjim pariskim listovima izgleda da ima mogučnosti, da če b r z o i z b i t i ministarska kriza. Ostavka ministra Thomasa. Kb. Ženeva, 4. avgusta. Jedan francuski list javlja: Pošto je veltka većina socijalista glasala protiv kabineta Ribota, to je vjerova'no da ostavka ministra Tbomasa stoji s time u vezi. To bi potpuno odgovaraio odstupanju Hemdersona. Cetiri člana radničkog savjeta, koji su sc bavili u Londonu i Parisu, otputovali su danas za Italiju. Dogadjaji u engleskom 'ioujein doiuu. (Naročili brzojav „Beogradskih Novina") Haag, 4. avgus a. Iz komemara londouskc š'ampe o jučeranjim dogadiajima u donjem domu vidi se, koliko su sada nučni odnosi izmeju Engleske i Rusije. Engieska vlada, koja više ne vjeruje Rusiji, morala je, kao što ,,Times“, ,,Daily Ciiron:cie“ i ,,Daily News“ otvoreno priznaju, poslati ministra Hendersona prvo u Stockholm i Petrograd da vodi nadzor nad nekim sumnjivitn ruskim postupcima, a poslije u Paris sa izaslanicima ruskog radničkog savjeta. Lloyd George, razumiie se. nijc mogao otvoreno priznari, da Engleska više ue vjeruje svonte savezniktt na Nevi, pa je morao s toga frazama pokušaii, da zadovolji opoziciju u donjem domu, a da pri tom ne uvrijedi Rusiju. Razumije se, da mu nije ni jedno ni drugo pošlo za rukom. Kako „Nieuwe Rotterd. Gourant" tvrdi, znatno je porastao ttpliv mirovne grupe u parlamentu povodom uticaja govora austro-ugarskog ministra spoljnih poslova grofa Czernina i rezolucije Reiclistaga, tolikodaizgleda. dase zemlja pod nogama L1 oyda Georga 1 j u 1 j a. Američke vojničke gradnje na francuskom zemljištu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'O Haag, 4. avgusta. Američka vlada Je lzdala svotu od 187 milijuna dolara z,a gradjenje vojničkih postrojenja, vojničkih :e!jeznica, prisfcaništa i drugih radova na francuskom zemljištu, što američka vojna uprava nalazi da je potrebno radi boljeg izvršenja i ugodnosti iskrcavanja vojske i njenog razmještanja.

Ostavka engleskog ministra Hendersom. (Naročiti brzojav „Beogradskib Novina'Jt Berlin, 4. .ivgusta. ,,M o r g e n p o s t“ javlja iz Basela: „Agence Havas“ ima iz Londona vijest, da je poslije mirovne ^ebate u; engleskom donjem domu m-nistar Henderson podnio ostavku. ^ Otomanski novinarski izaslanici n Beču. Kb. Beč, 4. avgusta. Izaslanstvo udruženia otomansk’et štampe, koje je juče ovdje prispjelo. pozdravilo je jutros u njihovom stanu „Hotel Bristol št o bečljog novinarskog i književničkog udruženja.

Grad i okolica.

A sunce je plameno sišc. O, čisto Podnc! Daj mi goruće usne, I ja ti se ženski dajem ! Pogled mi gasne po vinorodnom hnmlju, U sjeni plavetnih šuma, gdje pleše Eter! Podne! Podne! Pođne! Vječno, veliko, svečano, ognjeno Podne! Oblik ti je čist, ko život svjetlog sveca, Koji se klanja šutnjL Koji se nijcmo paJ. Oblik ti je čist, ko miris bijele trešnje u proljemoj sonati. Oblik ti je čist i kao ritam pjesme, Na Tijelovo što pjevaju je djeca... Osjećain te, Podne. I ja sam tTešnjev cvijet I ritam dječje pjesme. I ja sam planien tnlaz, I goruča sam zvijezda. I sjajni vatren disk, na plavom kubetu net)a. I sve su moje patnje i-*ve moje boli Sunčana pjesrna boga Apolona Feba! Kud ću da ugasnem? Kad kao sunce svijetim I vječnost napajam . . . Preobilje se moje vatre proli I masa joj se patnika na nesretnoj jednoj zvijezdi Kao bogu moli... Podne! Sve su naše forme plava, sjajna Vječnost I crvena zvijezda, što se mi'rno krijesi U zavjesi plavoj južnjačkih nebesi... O. sunce! Ženski ri se dajem Paiiš me i sišeš I više M e n e nema Rastopljen sam u kozmičke sne. v Sttnce!

Ja satn Oganj. Istok. Požar. S v e I m e n e, m e n c n e m a Zatvaramo oči i opojeni svint tim oblicima, bojama, slikama i osjećajima, siušamo zamiruće akorde vcličanstvene himne, što ju cio svemir i sva stvorenja u njemu pjevaju Suncu, Sreći... Ali neka se sjeta, neke teške slutnje spuštaju na pjesnikovu dušu. Umire Dan: ..Lavova crvenih čopor crnu galijtt vuče Sutonjim poljem pasnu ini grive usjane, goruće, Zalosnih ljepo;a plače silno bngati san: Umro je golemi heroj, Bijcli, sunčani Dan!“ I pred očima odigrava se onaj grandiozni prizor, koji obično ne traje dulje od deset časaka; u kom smo iako često uživali, ali nikada ga nijesmo bili kadri vidjeti u svoj cjelini, tako plastično i živo, kako nam ga pjesnik ovdie iznosi. (Druga sintfonija: ,,Suton“.) A kad se smiri taj ples boja, oblaka i sjena, kad utihnu zvona, stane se u dušu čovječju uvlačiJ strah i čežnja i tuga. Da više ne đuljim upozoravam naročito na pjesme na strani 65—74. Treća simfonija ,,Noć“, očajni je krik čovjeka nesretna i razočarana, te sve stvari i pojave gleda kroz to stakio. Potresa nas svojim teškim, tmurnim tonovima. Kao da čitamo ispovjest. Pjesnikovu, svoju i tolikih drugih, beskućnika, neurastenika, djece našeg nervoznog doba. Ta je knjiga jedan doživljaj či.ateIju. I kad ju dočita. opet će ju nzimati

u rttke, otkrivajući nove Ijepote, nove dubinc. Tek jednog „priznanja 1 ', koje su dosada svi pjesnici uživali, morati će se autor Simfonija odreči. Kevice (šiparice) ne će njegove stihove prepisivati u svoje školske knjige i biiježnice i šaptati ih za mjesečnih noći, zaljubIjeni gimnazijalci ne će ilr zapisivati u „Spomenare" svojih obožavanih. Ali možda je upravo i to njenru priznanje. —elMflLI PmiSTflR. Nešto o spavanju. Ko pati od nosanice, tome se no mcgu dovoljno preporučiti ova pravila: Večera treba da je laka i bar na dva sata prije leganja u krevet. Na po sata prije leganja treba izbjegavati teške tjelesne i tmine poslove, a!i prije toga va’.ja poslom duh i tijelo dobro zamoriti. Kad se legne u krevet, treba oči zatvoriti i fiksirati jedan uobražen pređmet, a pri tom u sebi brojati: jedan, dva, tri i t. d. Još je dobro neko vrijeme držati ispružene ruke više giave. Mnogo pomaže autosugestija; zato je dobro o.;o pola sata prije leganja upotrijebiti na lagauo hodanje po sobi, vukući nogo, kao što se to čini, kad je čoviek jako umoran, a pri tom sebi uobraz'ti fnV‘ič'>u z mo-mnst i samo na to misliti, da so valja odmarati a u jutru rano zdrajv; i čio probndJi. Kod većino ljudi ta autosugestija lo'iko pontaže, da se rođovno hnde u zamiš'j'rao vrijeme i Ida se osjećaju potpuno odmomi i sposobni da nastave dalj : rad. Danju ne valj'a sipavati, niti noću bditi. Samo slaboj djeci i slabim starim osobama možo se za vrijeme divrih, tnnph, Ijetnjih dana dozvoliii, da poslije ručka jedno po sata prodremaiu •

Onevn: ka.endar. D a n a s je nedjelja 5. avgusla, po starom 2.3. jula. — Rimokatollci: Sniježna Gospai pravoslavni: JMu{. Trofim, Teofii i dr. Casnička i ćinovnička kasina otvo rena je do 12 sati u noći. C. I k vojnički dom: Citaonica soba za pisanje i igranje, kantina. Otvorenc od 7 sati iz jutra do 9 sati uvcčc. Slobodan pristupsvakom vojniku. B eogra d s ki o rf eu m (u bažti Holcl Takova); OGje predstave, prva u 6 sali poslijc podne, a druga kao obično u uvece. Kinematografi: Vojni kino (Koloseum): U 4 i 6 saU poslije podne prcdstavt za 'oinike — C. I kr. gradjanski kinc (Paris;; U 2 - 30, 4 i 6 sati posiijc podne pred stavc za gradianstvo. — .Slavija*: t. 3 30 i 6 sati poslije podnc prcdstave za gradjanstvo. Noćna služba u apoiekama : Oo 5. do 11. avgusta vršiće nočnu službu ti Beogradu ove apoieke: Dr. Panić Saboma ulica 77; N i k o i i ć, Bitoijska ulica 2. Crveni krst, Beogradska ulica 2. Paroplovna veza. iz Beograda. za Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 1 12 sati. prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 sati' poslije podne. iz Zemuna za Bcograd5-30, 6-30, 7-30, 8-30, 9'30, 10-30 i 11-30 prtje podne; 130, 2-30, 330, 4-30, 5-3o: 6 30 7"30, 8"30 i 9"3U posilje podnc. — Jz Zemuna za Pancsovu: u 1 sat poslijc podne i u 8 sati u veće. — Iz P a n csove za Zemun: U 6 sati izjutia i t» 4 sata poslije podne. — Ladja, koja vozi izmedju Zemuna i Fancsovc i obratno nd pristaje u Beogiadu. — Brodarsid saobraća 5 a o a c—S mederevo. Polazak iz Sapcs za Beograd cetvrtkom i nedjeljom u 7 1 po sati izjutra. Dolazak u Beogtad u 12 i po sati poslije podnc. Ponedjclikom odmor broda u Smederevu. Botanićka o a S t a. Ot vorena utorkon\ čeivrtkom, nedjcljom i praznicima. Posjeta bole»nika u boinicama: U bolnici .Brćko': od 2—4 sata poslije podne. U bolnid „Brfinn“: od 9-30—12 saii prlje podne i od 2—4 sata posiije podne. Riječno kupatiio na Savi, otvorcno od 6 sati izjutra do 7 sati uveče. Rimokaiolička siužba Božja. Danas u nedjeijtt, u. avgusta, služfće se: . U konaku: u 8 sati njemačka l češka propovijed i sv. misa za vojni* štvo. Slobođan pristup ima i graujans. vo. 2. U župskoj crkvi (Poslanička ulica): u 8 snti rri*-'-o tiba sv. misa. U 10 sati srpsko-brvatska propovijeđ i pjevana sv. misa. U 4 sata poslije podne veeernja. U radne dane počima prva sv. misa pol 7, a druga u pol 8 sati ujutro. Evangeličko bogoslužie. Danas, u nedjeljn, vršiče se u 10 sati prij'e podne u evangeličkoj crkvi (Vuka Karadžića uiica) bogosiužje u njeniačkom jeziku. Istorijski kalendar. Na današnji uan 5. avgusta 17iC. godine, biia se pod bedentima tvrdog V aradina (Petrovaradinaj krvava b.tka, u kojoj je čuveni princ Evgenije Savojski do nogu potukao brojno skoro tri puta jaču tursku vojsku. Na imo 10. decembra 1714. god. porla jo bila oikazala mletačkoj republici takozvani karlovački mir, zaključen 26. januara 1699. god. u Sr. Karlovcima izmedju cara Leopolda I., Rusije, Poijske i Mletaka (Venecije) s jedne i truske carevine s druge strane. Napadnuta mletačka republika pozvala je u pomoć cara Karia VI. kao saveznika, čija je država biia potpisnica nanišenog ka.lovatkog mira. Pod uticajem svoga vojskovodje princa Evgcnija, koji se nadao da će tim ratom oteti Turcima bar zapadni dio Banata, takoz\ a ni „tamiški Banat“ sa gradom Tentišvaront, ako ne i cijeli sjevero-zapadni Baikan (kao što jo i bilo), car je u toku 1715. godine objavio Turskoj rat. Početkom avgusta iduće, 1716. god. princ Evgenije krenu sa 64.000 ljudi na Varad i gćje na današnji dau, 5. ovgusta naidjo na velikog vezira Aliju, koji je imao ne ntanje od 150.000 ijudi. Poslije užasne borbe, u kojoj su so odlikovala i srpska đobrovoljačka odjelenja, Evgenije potptmo potuče Al jiuu vojsku, koja odstupi ka Bcogradu. Brdo, na kome jo AJija potučen u ataru Srijemskih Karlovaca, zove se i sada „Vezirac“. 1902. g<xl. otkriven je na varađinskom bojištu 8pomen-krst. Varadinska b tka omogućila je princu Evgeniju, da u proljoće iđuće godiue otpočne opsadu Beograda, koja se svršila predajom njegovom, jtošto jo Evgcnije 16. avgusta 1717. god. (kroz desetak dana napunićo se daklc ravno 200 g o d i n a od toga događjaja) potukao u takozvanoj beogradskoj bitei (odluka je pala na mokroluškim po'.ožajima, koji dominiraju smederevskiin druntom) si'nu tursku vojsku, koja je bila pošla u pomoć Bieogradu. Opsadu i beogradsku bitku opfiimo jc u našem listu opisao najboljf poznavalac beogradske istorije, g. Todor