Beogradske novine

BroJ 215.

Utorak

BEOGRADSKE NOVINE

7. avgusta 1917.

Strana 3.

Grad i okolica. Dnevnl Kelender. Uanas ie ntorak 7. avgnsta, po atarom 25. lula. — RimokatoHd: K»i«Un pr.; pravosUvnt: Uspenjc Ane mat. Bogor. CasatSk« i Cinovntčka kastna otvo> rcna je đo 12 satl u noći. Ctk. vojntčkl dom: Citaonlca, soba *a pisanje i lgranje, kantina. Otvoreno ođ 7 satl lz jutra do 9 sati uveCe. Slobodan pristupsvakom vojniku. Bcogradski orfeum (u bašti Hote 1 Takova); PoCetak predstave u 8 30 uvc£e. Kinematografi: Vojni kino (Koloaeum): U 4 i 6 sati poslije podne predstavc za gradjanstvo. — C i kr. gradjanskl kino (Paris): U 6 sati posltjc podne prcdstava za gradjanstvo. Noćna služba u apotekama : Od 5. do 11. avgusta vršiCc noCnu službu u Beogradu ovc apotekc: Dr. P a n i ć, Sabornaulica77; Nlkolić, Bitoljska ulica 2; Crveni krst, Beogradska ulica 2. Paroplovna veza. Iz Beograda za Zemun: 6, 7, 8, 9, 10. H * 12 sati prije pođne; 2, 3, 4, 6, 6, 7, 8 1 9 sati r Mlijc podnc. Iz Zcmuna za Beograd: 30. 6-mT 7-30, 8-30, 9-30, 1030 i 11’30 prije podne; J'30, 2'30, 3'30, 4'30, 5'30, 630 7 30, 8-30 i 9 30 poslijc podne. — lz Zemuna za Pancsovu: u 1 sat poslije podne i u 8 satl u većc. — Iz P a ncsove za Zemun: U 6 »ati izjutia i n 4 sata poslije podnc. — Ladja, koja vozi izmeđju Zemuna i Fancsove i obratno ne pristaje u Beogradu. — BrodarskJ saobraćaj S a b a c—S mederevo. Polazak iz S.ipca za Beograd ćctvrtkom i nedjeljom u 7 i po sati izjutra. Dolazak u Beograd u 12 i po sati poslijc pođne. Poncdjcljkom odmor broda u Smedercvu. Botanička bašta.Otvorena utorkom, Cctvitkom, ncdjetjom i praznicima. Posjeta bolesnika u bolnicama: U boinici .Brčko*: od2— 4 sata posllje podne. U bolnici „Brarni' 1 : od 9-30—12 sati prije podne i od 2— 4 sata posltje pođne. Riječno lt u pa ti 1 o n a S a v i, otvorcno od 6 sati izjutra do 7 sati uveoe.

Istorijskj kalendar. Na današnji dan, 7. avgus.a 17i4. god., potukao jePetar Veiiki u pomorskoj bitoi kod H a n £ o-a švedsku flotu. — 7. avgusta 1848. gođ. uinro je u Stockkolmu slavni švedski hemičar baron J. J. Berzelius trodjen 1779. gođ.). — 7. avgusta 1872. gođ. uinro je u D r e z d i slavni gluraac Devrient. Pisao je i sant nekoliko narodskih isiorijskiit prtgodnih drama (,,Luther“, „Oustav Agolph“ i t. d.). Danas je četvrta godišnjica b u k a reškog mira. Pukovsha proslava dopunskog bataljuna pješačkog puka br. 50 u Palanki. U istoriji pješačkog puka br. 50 jo i. avgust 1915., kada su austro-ugarsko čete zauzele Ivangorod, dan slave. I)a bi se vojuici tog puka potsjetiii »a, ovo gjajno djclo oružja, proslavijcn je ove godinc 1. avgust svečano. U oči tog da na je beograđska gamizona glazba održala vojničko povečerje. Prije podne 1. avgusta izašao je đopunski bataljun s novom zastavom, koju jo podarilo Njegovo Veličanstvo njemački car, na vježbal šle, gdje je vojni sveštenik odslužio svečanu inisu. U stanu bataljuna je zapovjednik pod-odjelenja objasnio vojnicima značaj dana. Pri svečanom ručku, na kornc su bili časnici dopunskog bataljuna i zastupnici okružnog zapovjedništva, napio jo zapovjednik dopunskog bataljuna pukovuik Giehne oduševljenu zdravicu Njegovom Veličanstvu caru i kralju, sjetivši se tako isto i poginulih jumaka puka. Kasno u veče je završena proslava dana u gradini časničke menaže.

t Mtlan Mihailović. Juče je preminuo u Beogradu MIlan Mihajlović, pukovnik u penziji i izvanredni poslanik srpskog đvora u Beču i Petrograđu.

Pokojni M i h a j 1 o v i ć pripadao Je kolu spremnijih srpskih oficjra. Bio je llčnl adiuta«t kralja Milana. Uživao Je vellico povjerenje dinastije Obrenović 1 bio je počastvovan poslaničkim položojima na važnim mjpstima. Pokojnik je prenescn iz svoga stana u Sfrahinića bana ulici broj 77 h kapelu na novom grobljn, odakie će bifl saranjen Dar. Gospodja Viktorija RisakovičJ u g o v i ć, supruga apotekara u Staparu ponovo je svoj aurorski bonorar u iznosu 28.98 kruna darovala fondu mlovica i siročadi u boju palih austrougarskih vojnika. Kupatilo na Savi. Građjansko kujiatilo na Savi naprcduje stalno i daJje. Broj dnevnih posjotilaca dotjerao je do 1200 lica, koje muških koje ženskih, Djeci je dopušteno kupanje samo prije podne, poslije podne mogu se kupati samo ođrasla jica. Pomoć za avgust. Priznanice za pomoć za mjesec avgust izradjene su do i»rqja 2300 i mogu se danas dobitt u uredima okružnog zapovjedništva Beograd-grad u Kralj Aleksanđrovoj ulici broj 5, u sobi broj 57 od 8do 10 sati prije pođne. Istoga dana odmah po prijemu priznanico prije podne blagajna c. i k. okružnog zajiovjednišlva Beograd-gra’d isplačuje pornoć. Kako priiikom prijema priznanice, tako i pomoćr potrebno jc Imafi uza se redarstvenu legitimaciju, radi nstanovljenja identičnosti. Kažnjeni zbog rasipania 'ode. U prkos tolikim objavama još se uvijck dogadja, da pojedini sopstvenici, odnosno nadzomici kuća ne popravljaju postojcće neispravnosti' na vođovodnoj iastalaciji 1 đa se zbog toga muoga voda uzaludno rasipa. Ta nemamost je nzrok osjetne oskudicc p vodr. Zbog te nemarnosti kažujeno su ovih d;uia od straue redarstva: Petrović Svetozar, upravnik kuće Ružina ul. br. 2 sa 1000 krana; Nikolić Ana, sopstveiiica kuće Car Dušana ul. br. 94, sa 500 krima; Rariko Y ulović, upravnik iste kuće, sa 1000 kruna; Najdan Kostić, sopstvenik kuće Takovska ul. br. 72, sa 500 kruna; Evgenije Spasić, sopstvenik kuće Takovska ul. br. 61, sa 1000 krana; Ica Laković, sopst-venica kuće Takovska ul. br. 57, sa 500 kruna; Marija Petrović, nadzomica kuće Takovska ul. br. 55, sa 500 krana; Radojp Lešjanin, sopstvenik kućo Takovska ul. br. 60, sa 1000 kruna; Vasa Marković, sopstvenik kuće Vidinska ul. br. 61, sa 500 kruna novčane kazne. Ko od kažnjenih ne bude mogao platili tu novčanu kaznu, imaćo za svakilr 10 krnna da odleži 1 dau zatvora. Ove se kazne ohjavljuju kao opomena svirna ostalima. PazUe ua sirće! U prodaji siićeta pojavilo se dauas vrlo muogo falsifikata. Kako se đanas sirće jako upotrebljava u većiim kohčinama za salale, za spremanjo ziinnice i u razna jela, to je vrlo važno pitanjo, da ne unosimo u svoj organlzara u mjesto sućeta razne vrlo škodljive preparate po organizam. Zliog toga, što se sirće vrlo mnogo falsifikuje sa raznim otrovaim px-eparatima, koji ubijaju naše tijeio i organizam skrcće so pažnja gradjanstvu, da pri kupovini sirćeta strogo pazi i zahtijeva od prodavaoca samo pravo čisto vinsko ili sirće dobre oscncije. Svaku kupovinu rdjavog sirćeta i

svijet. Konafno usneš izrnoren u poslijednjoj misli: što li sve ljuđski mozak inora da izrnisli, koliko moraju najbo.'ji lj,«dski sinovi da dadu od svojili najboijili sila, ne đa ovim fantastičkiiu mašinaina postostruče Ijndsku snagu, ne da unaprijede IjuđstVo, već samo da osiguraju goli život, golu slobodu života pred neprijateljskom najezdoin...

po zdravlje škodljivog i ubitačnog, dužan je svaki pošten čovjek odmab prijaviti nadležnoj vlasti, u interesu kako svoga zdi-avlja, tako i zdravlja svojih bližnjili. fzbačen lieš. Duuav je 4. ov. mj. u blizini c. i k. vojne klanice izbacio lješ jednog nepoznatog čovjeka. Lješ ie radi ohđukciie prenijet u c. i k. ratnu prosekturu.

MALl P9DL1STAR. Pobjediii trofeji američkih urodjenika. Ratoborna plemena Caneatalesa imala su naročifte zgrade, u kojima su bili izloženi osušeni dijelovi tijela pa i čitava tijela ubijenih neprijatelja. Kod plemena Inka bio je običaj, da oderu nbijenog vodju neprijatelja, đa ga osu-, .še i ispune toko, da jc trbuli bio naduven. Nad trbuhoan bilc su u rukama učvršćene maljicc, a u ustima poveći kožni instrument u vidu flaute. TaJeav ratni trofej bio je namješten pod krovom, na mjestu vjetru izloženom i onda se dešavalo, da se, kad zgodan vjetar duše, ruke stave u ptAret te maljicama udaraju o trbuli kao na dobošu, a flauta je odavnla otl sebc zvuke, te je izgledalo kao da oderani mrtvae dobnje j svira. *

Teško povrijedjena. Lijcvu ruku 15-godišnje Klaro Katarive, koja radi u ovdašnjoj c. i k. vojnoj tvomici sapuna, dohvatio je 4. ov. mj. stroj i nanio joj teške povrijede. Jadno djevojče jo predato c. i k. gradjanskoj boluici.

Ljekovite vođe u Srbiji. (Nastavak). Tačni istorijski padaci nisu se mogli prikupiti, ni : z najbližp prošlosti mintiloga vijeka. Stariji ijudi iz okoline pričaitt, da je tt prošlom vijeku prvo svoju pažnju ovoj banji poklonila supruga vojvode Vučiča. Kao za sve, tako i za ovu banju možc sc reći, da su se nalazile u primitivnom stanju do kraja prošloga ili početkoin ovoga vijeka.

Drajjo kamcnje u pilećein stoniakn. Iz Halde javljajii: Iz radiouice ovdašnjeg zJalara nestalo jo za kralko vrijemo njeaovog odsustva 11 a ncobjašnjiv načiit nekoliko diiamanata. Radionica je biia dobro zatvorcna i niko nijo mogao u nju krišom ući. Tek poslije dugog uzahiđnog traženja i razmišljanja pade stimnja na jediio pite, Koje. je čel-e pgta vtiazda u radiaidcu; zakotjn ga i pdtst^ iLadiu u uj$-_ govorn stomaku no samo tražene dijamante, nego i neke druge sitne draguije, koje 8U ioš mnogo ranije nestaie, te več biie prošle u zaboravnost •

Banja ova ustupljena je tt cksploatacijn narođa okruga podrinskog 1898. godine. Od toga vremetta nastao je živIji i intenzivniji rad oko unapredjcnja banje tako, đa sada ne samo n Srbiji, no. na cijelom Balkanskom Poluostrvu predstavlja ono, što je Pišćan u Austro-Ugarskoj, Neundorf u Njemačkoj i S a i n t-A m a n d u Francuskoj HHmporovitoblatno i mlneraluo kupatilo prvog ređa. Banja Koviljača ima vi$e svojih izvora. Od ovih su četiri sumpome mineralne, tople i Četiri gvoždjevite hladne vode.

Topli su Izvori sumporoviti, gdje se sumpor nalazi u obllku sumporvodonika, koji se na daleko osječa po mirlsu na ukvarena iaja. U toplim se izvorima nalazi još: slobodna ugljena kiselina i njpne soli kalcijuma, natrijuma i magnezijuma, kao i kuhinjske soli. Prema tome ovi izvori spadaju u red sumporovitih, toplih voda, a zbog sastojaka u solima i u red aikalo-kiselih i murijatičkih voda. Hladni izvori imaju u sebi toliko gvoždjevitih sastojaka, da se a pravom mogu uračunati u mineralne gvozdene vode. U ovoj se banji liječi još i blatom. Čuveno sumporovito koviljačko blato spravlja se iz naročite vrste zemIje ilovače, kroz koju se za duže vrijeme propušta sumporovita mineralna voda. Koviljača liječi s uspjehom ove bolesti: Skrofuiozu u svima njenim oblicima i varijetotiina; — Reumatizmc sviju vrsta, a naročito hronične, zglavaka i mišića. (Pri liječenju bolesnika sa ovim hroničnim boiestima primjećava se pqslije ttećeg, petog ili najdalje devetog kupanja, da nasiupaju bolovi u zglavkovima, ili drugim reumatičnim mjestima tijela — tako zvana reakcija). -— Zatečcnosti, ukočenosti, uzetosti i neuralgično bolove reumatično prirode. Traumatične povrede, kao: uganuća, iščašenosti, prelome kostiju, eaino ako nisu mnogo zastarili. U svirna ovim slučajevima naročito su jndicirana topla blatna oblaganja, ili još boljo djelimična zagrijana blatna kupanja kornbinirana po potrehi sa sumporovrtim mineralnim kupanjima; bvo vrste inalokrvnosti — anemije j hloroze. Kombinarinim kupanjima sumporovitih i gvoždjevitih vođa sa pijenjem jstili postižu se sjajni rezultati u liječenj«, naročito kođ djece, pa i odraslih; ženske holesti kao: katare, maiterice i vagine, poremećaje menstruacije peri j parametrilične eksudate i di-uga hronična zapaljenja genitalnih organa. Upotreba djeluničnih blatnih kupanja sa sumpornom, j mimcralnom vodom veoma su korisnal i prjima se posfižu vrlo po,voljni uspjesi u Jiječenju; lnonične katare organa za varenje, kao želnca i: crijeva, pa i na šuljeve i otoke jetre i sfezino ima liječenje u banji Koviljači dobrog i povoljiiog uticaja; hronične katgre organa za disanje, kao ždrijela, grkljana i pluća sa sipujoin Empliysenia pulmonum, naročito hronično zapaljenje plućne maramice; kjožne bolesti naročito iu'onične ekcemrr, dpgotrajne rane; sTlis u svima oblicima,; hroniqne bolesti očiju i ušiju; mnoge živčane bolesti; pomaže re konvalesccntnim licima poslijo preležanih akulnih Jioiesti, kao i onima, kojj su izmoreni' j zamorerri prekomjeruim radom. Ova banja zahrajnjena je bolesnicima: koji pate od tuberkuloze pluća, gdje je proces uzeo malia i ouim koji češće imaju hemoftoje; koji pate od akutuih bolesti ga visokom i stalnom temperaturom; koji jmaju srčanu manu u stadijumu Inkfehpezacije. Bauja raspolaže sa večim brojem vrlo modemih vila i gostionica i daje sve više garancije o svome budućem razviću, to će sve više spađati u prve svjetske banje ne samo u Srbiji, već i na cijielom Balkanu. (Svršiče se.)

HanKne oblave. OBJAVA. Objavljuje se, da radi oporezrvanja dolaze na red ove ulice: I. Ivomisija. 6. gggqsta: Obilićev venac, Rudaiska, Hajduk Veljkov venac. 7. avgusta: Topličin vmac. Kosmaiska br. 1—16. 8. avgusta: Kosmajska br. 17—54. Zmaj od Nočaja Sokače. 9. avgusta: Banke — Noveani zavodi. C. i k. okružno zapovjedništvo za grad Beograd.

Razne vijesti. Oskudica u hrani kod s(arih Helena. Orčka je od vajkada oskudjevala u lirani, jer nenia dovoljno povoljnog zemljišta za protzvodnju zmas're hrane. Još stari Heleni, naročito iz Atene i Atike bili su upućeni na uvoz žha iz današnje južne Rusije, iz Krima. Put u Krini vođi kroz Dardanele i Bosfor, koje je moga(#kakav neprijatelj da zatvori te da spriječi otud dovoz lirane. Nenia dakle sumnje. da su I Helenski državnici morali tražiti nove puteve i izvorc za hranu i novija povjesnička ispitivaiija utvrdila su, da je Alkibiađesov ratni pohod protiv Syrakuze imao tu svrhu. Taj se ratni poliod nesre.no okončao po Helene i Alkibiades je za kaznu prognan iz otadžbine. NeuspjeJi plan Helena bio je inače sa njiiiovog gledišta vrlo dobar. Oni stt bacili oko na plodnu Siciliju i uđarili su na njezin glavni građ Syrakuzu u namjeri da ga sebi potčine i time sudbinu cijelog oslrva privežu za svoju sudbinu. U tome nijesu uspiefi, te su i đalje morali da snose oskudicu u hrani, na«-očito za vrijeme raiova. Nije dakle čudo. što je još tađa bilo spekulanata. koji su se thn stanjem koristili, prodajući hranu ninotro skuplie. no što su )e kupili. To-

me je doskočeno strogim zakonom, koji je pod pretnjom smrtne kazne zabranjivao, da neko kupl od jedanput više od 2600 lltara žRa ili da ovo preprodaje skuplje od jednog obolusa (= 15 filira) šupljc mjere, koja je hvatala 52 litra. 1 K°liko ralijeka daje jedna krava? Ovako se pitanje oesio stavlja kravarima; I eni su. uvijek u nedoumici, kako da odgovore na njega; jer no daje svaka krava i u svako doba pođjeđnako mlijeka, već neka više neka manje, a svaka neposredno poslije telenja najviše, pa onda postepeno sve manje i manje, dok pred novo telemje, na Šest do 10 nedjelja sa svim ne presuši. Mnogo zavisi količina i kakvoća mlijeka od dotične pasmine, a ponajviše od količine i kakvoćo hranc. Krupnijo pasmine iz nizina daju više miijeka nego sitnije iz gorskih krajeva; ali je zato mlijeko ovih drugih ninogo bolje. Pravilo je, da dobra krava pored dovoljue suve i sočjne brane, daj'e preko godine pet puta onoliko litara mlijeka, koliko je kilogrania ona tcška; dok dobra koza daje dcset puta onoliko lilara mlijeka, koliko je kilograma teška. *. Posudje od harlije. List njemačkili inžinjera upozoruje na američku industriju posudja, koja već izodavna proizvodi razno postidje a poglavito boce (flaše) za vodu i mlijeko od hartije, upravo od drvene mase, od koje se sada spravlja haitija, jcr je to posudje lakše, trajnjije i jef’iinijc, a i sama proizvodnja je jednostavnija, pošto se u rastvorenu drvenu masu spusti čelični kalup, oko koga se naiiva 1 :« sloj drvene mase, kojoj se mijenjanjem kalupa i glačanjem dade željeni oblik. Da bi posudje odoijevalo uticaju razuih kiselina. ono se meće u tečan parafin, koji obrazuje tanak neprobojan sloj na duvarovima posudja. Kaplar i general. Jedan francuski vojni list. priča: Kod Bitolja uputio se mlad vojnik svome šatora, a pod svakim pazuhom stisnuo po jednu veliku bocu s vinom. Uz put naidje na drugog starog vojaika, koji bijaše sav uprljan blatom. „Dobar dan, družel" pozdravi ga mlađji', a stariji otpozdravi sa „Bog ,dobra dao‘M — „Boga ti, bi li htio biti tako dobai', da mi pomogneš i ponekeš jednu bocu?“ — Stariji Bo diže s riječhna ,,Da vidimol", prihvati jednu bocu i poclje s mladjim, a ovaj če reći 'starijem: „Sta veliš na to, mene proizveli za kaplara?" — „Zašto ne — odgovori gtariji — metie napraviše čak generalom!" Mladji' se žacsiu, pogleda holje u starijeg druga, primjeli iia njemu blatom ukaljana generalska odličija i stavi se, propisno salutiraj;ući, u pozitura, a generai oštro zapovjedi: „Napređ, maiš! Nernarn kad da otpozdravljam, jer ako bih htio đa ti otpo,zdravljam, boca bi otišla do vraga". * Higijena unmog rada. U ,,Kosmos“-u je objavio Aifred Leopold Miiller svoje populamo predavanje 0 unmom radu i odmora, koji se u glavnome svodi jia ova pravila: Devet sati napregnutog umnog rada je najviše, što 8e smije dozvoliti, ali za većinu normahiih uirmih radnika i to je mnogo. Poslije uinnog rada treba da nastupi odmor, ali ovaj se ne smije sastojati u čitanju novina, u igranju šalia, biljara iii karata, u pohadjatiju pozorišta; i tome sličnome, jer so i u tome više ili nranje napreže um. Od umnog umora najliolje će se čovjek oporaviti laganom šetnjom, dubokim disanjem i spavaujein. Tjelesno vježbanje, kao što su razni sportovi, ne emiju se pretjerivati, jer i ona naprežu um, ma da se to na prvi pogleđ ne opaža. Trcba izbjegavati noćni rad. Noć je za spavanje. Uzima se, da je za odraslog čovjeka dovoljno đa spava sarno osam gati, ali kome to nije dovoljno, neka slobodno spavat i duže, jer neispavan čovjek nije dovoljno odmoran, a kad nije đovoljno ođmoran, onđa nije ni dovoljno sposoban za rad. Unran rad izisknje još ne samo đovoljnu, več i razno'iku Inanu, koja svojom promjenom osvježava i um 1 tijelo. Poslije jela ne valja odmali radiii, jer varenjo otežava umni rad. * Fraucuska prevrtljivost. Kratko vrijeme iza njeinačko-francuskoga rata netko je sabrao sve francuske ,,2ivio!“ i ,,Dolje!“, te je tiine jasno pokazao kako su Francuzi nestalni i kako su čas oduševljeni, a malo zatirn postaju najljući protivnici iste stvari. Ovdjc đonosimo nekoliko primjera: 1788. Živio kralj Ljudevit XVI.! Neka živi plemstvo! 1789. Dolje s plenvičima! 1790. Živio Neoker i Mirabea«! Živjelo sveštcnstvo! 1791. Dolje Necker! Dolje s popovima! Živio konstitucijonalni kralj! 1792. Dolje konstitudonalni kralj i njcgov veto! Dolje konstitucija od 1791.! 1793. Dolje s Ljudevitom Capetom i s monarkijom! Živjela republika! Živjela sloboda! Živio Roberspicrre! Živio Marat! Zivio terorizam! 1794. /5. Zivjela guillotina! Dolje Robespierre! 1795-/6. Zivio direktorij! Živjeli Baras i Đonaparte! Dolje direktorij! Živjeli konzuli! Zivio prvi konzul! 1804. Dolje s konznlma! Dolje s republikom! Živio konstitucijonalni kralj! 1814. Doljc tiran Napoleon! Dolje senatl Živjeli saveznici! Živio Ljudevit XVIII.!

1815. Dolje Ljudevit XVIII.! 2ivio Napoleon! Dolje s korzikanslrim uzurpa- 1 tororn! Neka živi Ljudevit XVHf. đavno Iščekivani! 1824. Zivio Karlo X-!

»•tviU

Pbilipp kralj gradjanin! 1848. Dolje ministri! Živio Guizot! 1848. Doije s Louis Philippom! Dolje Guizot! Zivjela revolucija! Zivjelo radnistvo! Zivio Lamartine! Živio Gavagnac! 1849. Dolje s Lamartienoni i Cavagnacom! živio predsjednik! 1852. Živio Napoleon, car Francuza! 1861—70. Živio Napokon i carski princ!

1870. posiije 2. septembra: Doije s Napoleonom, što je raskomadao Fnancusku! Zivjela komuna! Živjela republika!

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 6. avgusfa. Zapttduo bojište: Front priiestolonasljeduika R u pprecbta bavarskog: U Flandrijl je vatreria djelatnosi: teoajera dana ostala većinora neznatna. Uveče je lopnička borba u nekhn odsjecima poprimila veKku žestinu. Posvuda su odbijeni jaki engJeski djelimični napadaji, koji sn u noći i danas u jutro povedeni protlv iiašili položaja na drumu Y p e r n—M e n i n 1 na L y s i. U nama dobro po/natim prednjhn poljima izvele su naše navalne čete uspješna preduzeća. Privedeni su mnogobrojni zarobljenici. Sa jednog granatoma izrešetanog oklopnog automobila, kojih pred našim frontom Ieži 25, izvadili smo više mašlnskiii pušaka. Kod ostalih vojski ograničila se borbena djelatnost preko dana na uznemirivajuću vatru. Uveče se ta vatrena djeJatnost pojačala na kanaht La Bassće, na Scarpi, kao i na Cheniin des Dames-u. Prećpoložajne borbe protekle su uspješno za nas. U vazdušnoj borbi oborio jc poručni'k Gontermann svoga 25. protivnika.

Istočno bojlšte: Front tnaršala priiica L' e o p o Ida bavarskoga. Vojna skupina generaj-pukovtiika pl- B 6 h m-E r m o 11 i-a: Uzduž Z b r u c z e mjesne horbe. fzniedju D n j e s t r a i Pruta Rusi su se ponovno upuštali u borbu. Front general-pukovnika nadvojvode J o s I p a: Jugo-istočno od Černovica odupire se neprijatelj na rumunjskoj gnanjci. Naš je napadaj u tečaj u. M i s t o j i m o p r e d m j e s t o m S e r e t i z a u z e 1 i s m o p o s 1 i j e žestokih borbi Radaa.z. S obje strane Molđave i na istoč« noj obali Bistrice oteto je ruskim zalaznizama više visinskih položaja. Opetovani neprijateljski napadaji na Mgr. Casinului i na samostan Lepsa sjeverno od dolino Putna osujećeni su Xtz velike protivnikove gubitke. Front maršala pl. Mackensena: Izmedju planina i D u n a v a oživjela je 11 a nekim mjestima }>orbena djelatnost,

Maćedonsko boiišt^: Položaj je neizmijenjen. Prvl zapovjednik glavnog slma pl. Liideadorlt.

Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 6. avgusta. Wolfof ured javlja: Na zapađti nikakvilr borbenih djelatnosti. U Bukovini napredujemo.

Njegovo Veličanstvo u Cernovicama. Kb. Cernovice, 6. avgusta. Njegovo Veličanstvo car i kralj K a rlo ušao je danas prije podne uz neopisivo oduševljenje stanovništva u Cernovice. Kerenskov proglas. Kb. Petrograd, 6. avgnsta. Pefrogradska brzojavna agencija javlja, da je Kerenski upravio ruskom liarodu proglas, u kojem razlaže uzrokie, zbog kojih ie odsmpio. No pošto je konferencija p&trogradske socijaiisiičke, demokratske i liberalne strankc rijieišila, da mu povjere preustrojstvo kabineta, to on smatra neniogućini, cla se na očigled spoljmli poraza i unutarnjeg raspada ogluši torn pozivu ;c taj poziv smatra kao 'zričitu zapov : jest cijeie zemlje, da u Što je mogiiće kraćem vremenu u prkos svim potešltoćama stvori snažnu revolucnonarnu silu.

Solo. Nesmotrenost. Starija gospodjica: „Pod ,ovim starim dubom provodim, gospodino grofe, moje najinilije časove.“ Grof: „Razumijem; jamačno stc ga gospodjioe, vi sami posadili maSim nježnim ručicamal“