Beogradske novine

Strana 2, Nerl zapovleAilfc rnske crnoniorske flo<e. Kb. Stockholm, 6. avgusta. Iz Petrograda javliaju, da Je liniiski poručnik Nemisz unaprijeđjenza konireađmirala i da je naimenosian na mjesto admirafa K o I e e k a za zapoyjednika crnomorske iiote. Japan zaposjeo Mandžuriju. (Naročiii brzoj'ar „Bcograiskih Novina") Basel, 6. avgusta. ,,N a t i o n a 1 z e itung“ javlja neponredno iz Petrograda: Više od pola miii jnna japaoskih čcta je ušlo u Jlandžu^riju. Japanci su zaozeli Vladivostok, IlarJ>in, Khin i Mnkdcn. Oni su tu podigK utvrdjenja. Svud su postavljeno japanske vlasti. Japan je posjeo Mandžuriju tobož ga odobrenjem ruske vlade radi osiguranja usluga, koje je Rusiji učinio Proslava godišnjice sjednice Reichstaga od 4. avgusta 1914. Kb. Berlin, 4-.*avgusta. f’rilikoin dnniišnje proslavc Reiclis aga tf spomen »jcdnice Reiclistaga oil J. avgusta 1914. rekao jc prcdsjednik dr. Kampf porcd ostalog i ovo:,,Šta niogu n drnštvu naiiJi slavnilv saveznika njemački duii, njcmačka jnaufca i telinika i njeroačka snaga kako iia vojnom tako i na privrednom polju, to je u toku ni:nule tri ratne godine imao da vidi cio ivijct. tidje su vcće neprijaleljske vojne Biasc prodrle u nasu zemlju i u zeudje naših saveziiika, one jhii 'danas otud skoio *a svirn protjeranc. Naša slania inomarica, koja engleskoj brojno nije doras’a, ali koja ovu svojom hrabrošću i sposobnošću nadmaša, pretvorila jc u legendu vjerovanjc o ©nglcskoj nepohjedivosli. Privredno i finansijski je moć njemaćke države neslomljiva i jrnjiozanlna. Naša ruka, pružena za izmirenje, odbijena je d podsinjehom, ali iz ođziva, koji dolazi jz neprijateljskog tabora, jasno sc raspoznaje žndtnja za njemačkim posjedom, za Klsasom i Lotaringijom u poklič za po piženjem njemačke đr/ave t za razorenjein njezinih saveznika. 4. avgusta 4914. godine bila je našalozinka: Mi ne vodimo josvajačkl ratl“ To isto dokažu jeino našim nepri Jateljima i danas. Mi ćemo naš mač držati naoštrep. — Zatim je U/.co riječ zamjenik načelnika glavnog složera, pl. Frejtag-I.oringbofcn, te sjctivši se djcla njemačke odbranbene si!e za svo minnlo ratno vrijeme, reče: što Hašim upravo veličanstvenim uspjesima hijesmo dalje 'd'otjeralt, uzrolc je opšli poiitički i privredni položaj. Ali mii ćemo do kraja istrnja.tr. ■—• Zaslupnik njemačkog radničkog uđruženja, Legien, dao je sliku o položaju rađništva u njemaekom harodu i u svijetu, te je najzad uz bur|no odobravanje završio ovako: „Narod tložan kao šlo je njemački, ne može se savladali ni silom oruzja ni gladju. Na8e pouude za mir su znaci naše snage. Nije nikad moglo bili sunmje, da če njcmačko radništvo u času opasnosti Iiiti pa biljezi. Taj čas opasnosti, u prkos svib dojakošnjih vojnih uspjeha, nijo još prošao. Zbog toga stoji njemačko radnrilvo danas isto onako kao prije tri go'dine kao ječau čovjek uz otadžbmu, gotovo za mir, spremno za liorbu!" — Najzad je uzeo riječ đržamr kancclar dr. Michaelis, rekavši: ,,Mi hoćemo, da nasljedstvo dohiveno od naših olaca, preUamo neokmjeno budućim naiaštajinia. Otadžbina je veća i važnija od života nas pojedinaca. Prinosimo rado sve žrt\ e za veličiBu naše otadžbine*'.

Utorak ' Kabinetska kriza u Francuskoj. Kb. Paris, 6. avgusta. „Matiri‘ javlja: Ministar predsjednik Ribot i ministar voiid Painleve, koii su trebali krajem ove nedjejle da otputuju u London radi učešća u konferenciii. odložili su svoj put na neodredjeno vrijeme. Ribot je mišljenja. da on Paris ne sinije ostaviti, dok se potpnno ne riješi minfetarska kriza i dok se ne naimenuj'i nasljeđnici Lacazesu i Cocliinu. — „J o u r n a 1“ piše: U političkim krngovima drže, da će u kabinetu Ribota biti veće promjene. Kako „E c h o đ e P a r i s“ javlja i M a 1 v y namjerava da odstupi. On je sad iz zdravstvenm uzro.'ia uzeo dopusf. Viviani će vierovatno privremeno primiti minisiarstvo trnutrašnjih poslova. O odstupanja Cocliina javljaju francuski listovi. da ie on sa jedne strane odstupio što je prijatelj Lacazea, a s đruge, Što sc njegov zadaiak izmijenio, jer ie izvodicnje blokade prirnilo na sebe američko ministarstvo spoljnih poslova.

Njemacka. Po'ratak cara Viliina ti Berfin. Kb. Berlin. (j. avgusta, Car Vilim i carica Avgusta Viktorija vratili su se danas ovamo. Car Vilim sasiušao je izvieštaje državnog kancekira, šefa civiinog ka’oineta a kasnije i načelnika glavnog siožera. Nova naimenovanja ii Niemaćkoj. (Narocili brzojav „Beogradskih Nov.na”) BerSin, 6. avgusta. Nova naimenovanja u državi kao i u Pruskoj označava šramoa saglasno kao činovničko ministarstvo. Štampa ljevice je uslijeđ toga jako razočarana, jer se njcne nade za notpuno demokratisanje i parlamentisanje nlsa ni u koliko ispunile. Medjutim ic štampa srediŠnje strankc i desnlce potpimo :ime zadovoljna. Štainpa o dr. pi. Kuidmanmi. (Naročili brzojav „Bcogradskih Novina“) Berlin, G. avgus r a. Njeinačka štanipa bilježi s velikim zadovoljstvom davno oćekivano naitnenovanje dr. pl. Kuhlmanna za uržavnog sekretara spoljnih posiova i očekuje od ovoga oprobanog diplornate, da će na diplomatskoin polju unijeti da izvojšti za NjeniaČku uspjehe, koji bi stajali u skladu s njezinim uspjesima na bojtiom poliu. I holandska štampa popraća s interesovanjem to naimenovanje, a • bivši ministar predsjednik Knipper veii n „Standardu", da je od zuačaja. što je uprava itjeniačke spoijne poiHiko povjercna tom vrio sposobnom diplomati, koji je uz to dobro upoznat s Engieskom. Pokret za mir. Stoekholmslia konfereneiia. Čejdze predložen za preds j e d n i k a. Kb. Stockholm, 6. avgusta. „Socialdemokraten“ potvrdjuje, da su Rusi predložili Cejdzeja za predsjednika konferenciie, pa prirnjećuje, da je sa sviin vjcrovatno da će Čeidze pozdraviti konierenciju pa i otvoriii je, ali stvarno rukovodjenje konferemcije trebalo bi iz pojmljivili razloga da pripadne predstavnicima neutralnih narođa, a u prvom redu sadašnjirn vodjama holandsko-skandinavskog odbora.

BEOGRADSKE NOVINE Vetike nirovne skupštiue ■ švedskoj. Kb. Stockbolra, 6. avgusta. U nedjejju, 5. avgusta održalo se u cljeloj Švedskoj 300 mirovnih skupitina, koje su prirediii „Guttemplerski omladinski savez" i ostali priiatelji mira. U siockbolmskom narodnom parku je držao govor socijalislički poslanik Patostjerae.

Amerika u ratu. Teškoće u aineričkoin rekrutovanju. Kb. Stockholm. 6. avgusta. ,,P o 1 i t i k e n“ javija po amerićkom socijalističkom organu „Svenska Socralisten", da se radnici američkib Sjeđinjenih Država u broju od više hfljada protive vrbovanju. Naročito se odlučno odupiru švedski Američani u Rocktortu. Mnogi su od njih uapšeni. Za niih socijalisiički klub priknplja novčane priloge. Najnovije brzojavne vijesti. Radosiavov u inosiranstvu. Kb. Soiija, 6. avgusta. (Vijest bug. brz. ureda.) Ministar predsjednik Radosiavov je jutrošnjim balkanskim vozom otputovao u mostranstvo. Utisak pobjeda središnjlh vlasti u Carigradti. Kb. Carigrađ, 6. avgusta. Vijesti o neprcstanim pobjedarna protiv Rusa u Galiciji i Bukovini, ^naročito viiest o ponovnom zauzeču Cernovica, i ovdje su primljene s velikom radošču. Lislovi pišu u podužhn čiancima o uspjesima saveznih vojska na istočnom froiriu i ističu njiiiov strateški i moraini značaj. Javne i mnoge privatne zgrade u gradu okićene su zastavama. Engleska protiv 8‘ockhohnske konierencije. Kb. Rotterdain, 6. avgusta. ,,Nieu\ve Courant" doznaje iz Londona, da ,,DaiIy Chronicle * sumnja. u vljest tamošnjeg jednog večernjeg lista, po kojoj je vlada zaključila, da ne izdaje ptrtne isrpave za Stockholni. ,,M o r n i n g P o s t" iznosi engleskoj štampi za primjer francliskog mimstra predsjednika Ribota. Parlamentski jopisnik „Times'-a piše, da i medju radništvom raste ’?tterašpoioženie protiv konferenciji u Stbckholmu, protiv koje se je komisija „Opšteg radničkog udruženja" već izjasnila. Izmcdju namjera Henđersona i ruskili izaslanika postoji velika razlika. I ovi doduše ne će zaseban inir, ali fz^njihove izjave, upućene engleskim radničkim udruženjima, govori otvoren pacifizam. TaHjanski parni brod od 8000 tona torpedovan. (Naročiti brzojav „Bvogradskih Novina <: ) iŽeneva, 5. avgusta. Pariski listovi hnaju iz Tangera brzojav: Talijanski parni brod „Carlos" od 8000 tona, natovaren ugljom na putu iz Engleske za Italiju, torpeđovan je 1. avgusta 20 milja daleko od rta Spartel. Posada je spasena. Momari sa ,,CarIos‘‘-a pričaiu, da je podmornica torpedovala još jedan parni brod isto tako u blizini pomenutog rta. Engleska nevoija u brodarskim prostorima. (Naročiii brzojav „Beogradskih Novina‘0 Basel, 5. avgusta. Kako „B a s 1 e r A n z e i g e i“ j v ja, u dokovima u Engleskoj se sad nafazi

7. avgast« 1917. radi opravko 880.000 toiia brodskog pro* stora. Sve engleske brodamioe imaju pnne ruke posla đa što prije posvršavaju opravke engleskih brodova. Aii zbog ovoga vanredno trpi đrugl rad brođarniea. Račona ee, da je u prošloj I ovoj gotimi Bagradjeno novog brodakog prostora najviše po 600.000 tona prerna dva milijima tona godišnje prije rata.

Traže se: D r uštvo Crvenog a Krsta u c. i'k. VGG/S. pozrva radi prrmanja novca niže imenovana lica, ako su u Beogradu, da se jave iično sa legidmacijom (prijavnom listom), inače da pošiju tačnu adresu i označe najblržu doštu, koja prima novac iiputnioom. 1. Zastupniku blagajnika Društva Crvenoga Krsta u c. i k. VOG/S. g. d-<ru Marku T. L e k u, prof., Beograd, Vatrogasna ul. 15. I. sprat, svakog radnog dana od 2—4 saia poslije podne, sa pozivom na broj, koji se pred svakim imenoin nalazi. B. Broj 2112 Babić Darinka, telefoniskinja, Valjevo; Gj. Broj 2096 Gjukić Jelena, Visočka ul. 23; J. Broj 2088 i 2103 Jovanović Slavko, manevrista, Kragujevac; K. Broj 2098 Kozarac Katarma, kaf. iz Prištine; 2104 Krstić Živko, čuvar magacina, Palanka (Smed.); L. Broj 2097 Lazarević Leposava Bla«oja; M. Broj 2095 Marković Angja udova, Lazarevac; 2094 Marković Milenko porođica iz Bivolja. 2117 i 2118 Milićević Siana, učiteljica; 2105 i 2090 Milojković Ljubisav, skretničar, Kragujevac; 2107 Milošević Živojin, desetar, Čačak; 2106 Mlađenović Ljnbomir, skreiničar, Kragujevac; N. Broj 2023 i 2102 Nikolić Rista, poslužit. željezn. direkcije; P. Broj 1589 1 2099 Popović Pelar, suplenf; R. Broj 2025 i 2108 Rtstić A. Dušau, čin, željezn. direkcije, Cačak; S. Broj 2030 i 2109 Spasojević Dušan, manevrista, Kragujevac; 2115 I 2116 Stajić Vlastimfr, poslužitelj; 2091 1 2110 Stefanović Svetozar, skremičar, Kragujevac; T. Broj 2029 i 2111 Tejić Vojislav, kočničar, Smederevo. 2100 Todić Jovan, sudija, Prištrna; V. Broj 2113 Veličković Draga, telefonfekbm; 2114 Velimirović Gjorgje, poštanski čin. željezn. stanice, Beograd; 2101 Vlajković Radomir, sreski pisar, Kos. Mitrovica.

II. Odboru CrvenogaKrsta u c. i k. VGG/S. u Kraguievcu. Činovnici: Broj 252 i 1624 Mih. Spasojević učit.; 235 Kosara Ivanović učit.; 2u7 Zorka Radosavljević, nastavnica; <i3 i

hitae ovog ocjehmg diva udario je !u | 'Asiagu sred pazara. Malo po tom eto s đrugog, gdje raznese brzojavno središle j vojnog zapovjedništva. Protivnik je o hna u početku boja ostao bez glave i vodslva. Takova su žkodjna iznenadjenja... Teško jc u ostalom i prildi/.no samo ocjcniti, koliko je batcrija tečajem rata poslao u bojno poljc. Zapravo: koliko je puta c. i kr. artiljeriju iznova naoružao. Njegovc su radione, razurnije s?, golem grad za sebe. A uuutar ovog škodinog grada i opet je svaki odio, ljevaonica željeza, tvomica topova, dvorane za montažu, znamstvcni laboratoriji i deselak drugih ođjcia poscbni grad. Tri dana tre baš da puluješ ovim gradom, lioće.š li tek lelimice nešto da vidiš, a nekoliko mjeseci treba da ga prončavaš, ako ga želiš upoznali. Laika prencrazuje grdno čuđo pojava. U jednom kaosu, u komo gori, pali, sikta, zvižda, treska, lomi i tutnji, jedva češ nać* neki savez. PuL iz stovarišta surovina, koje dolaz.e neposredno željeznicom do rad'ona, vodi kroz šimi i zveku grozničavo usijanog fabirinta, pred čijim izlazom eto gotovih, bljcšLavih topova. U tome Jalfiiintu čitava vojska mašiua, a čitava vojska ljudi uz te mašine. Stovarište za surovine, to je go'em pazar. na koji staro željezo do'azi u najćudnijam ohlicima i stvarinni, kvake, ckseri, vijci, slnpani looci, komadi ohruča ( svoto dolazi u niskim, otvorenim žeIjezničkim kolima, koja u neprcg'.ednom nizu stoje pred stovarištem. Tu jo zametak topova. Sa visokog dizala spušta 80 široka okrugla pioča nad ovo staro gvoždje. U trenu so ova ploča pretvara u ogromnu stonogu, jer se svi ovi že jezni komadi pođ uplivom tajne nekc sile dižu, pribijaju uz nju, stršeći na sve strane u čudnim formama. Tajna sila je elek-

trična struja, Okrugla ploča je e'.cktromagnct. Nijc potrebno, da se Ijudi muče pretovarivanjem, i da svo ovo gvožđjo vuku u talionice. Magnet jo ovdje neumomi, va/.da pouzdani sluga, koji radi za stotinu ljudi. Tu stoji; i noka gvozđena kula. Na njoj su ogromne lopate, koja grahe u jedan mali po nekoliko centh. Tovar s magneta istcpo se u ovu lopatu u času, kad se dižući se s željezničkih kola nalazi ravaio nad njom, jer sc u tom času prekida električna stmjja. U isti čas učini gvozdena kuia „de.sno kret!“ i vozi poput pokretne tvrđjave, iz koje lopate poput topova vire, da'je. Pola minute, kako je elektromaguet sasuo željezo u lopate, već su ove slig'.e pred vratima talioničke peći. Vrata se dižu, a lopate sc spuštaju iluboko u ušijano ždrijelo peći, gdjc istresaju svoj tovar. Vrata se zatvaraju, a kula putuje dalje. Opct se iskreću lopate, da prime slijedeći tovar. Na drugom kraju magnet se spušta, slijedeća vrata talioaičke | eći otvaraju se lakoma i gladna... Iza prvog koraka još tisuću d u-ih. Sa tisuću temjieratura r tisuću obradjivanja. Konačno eto osmerouglafog trupca: lo ćo da bude topovska cijev. Skrlctan, nađut, deReio i izobličcn leži njegoM dnig upravo pođ tijcskom. Već p.'olmšon, ko nakolčen cniom gvozdenom greiom, koja mu prolazi posred ervenog tijoia, uprkos užarene okolico, lilađua i nedirnuta. Tucet cijevi neprestano goni vodu kroz gredu. A međjutim ga prešaju i mijese. Na maiiovo, kako ga teški tijesak nemilosrdno dnječi, biva manji i jnanji. Crvcna se masa stiska ko maslac. Kasnije susrećemo ovog usijanog orijaša još jedanput: đvijo trećme svog obujma već je izgubio... pretvorio se u vitku djer. Neizmjerau je broj djevi, ploča, poluga i oklopa, što se u nekoliko tuceta

' lvorana kuje, bugi, vrta, ispire; maže, turpija, reže » pili, dok kon.dno zadnja, tajanstvena sinteza no stvori cjev i zaklop, dok no stvori konačno top. A najčudnije, to su mašine... Svaka imađo svoju glavu, svojo nike. Šest stotina i višo motora zuji i šumi ovdje. A tek dvjesta radnika ili dvori — lx>!je roći, nadzire. Radnik stavi mašinu u gibanje, a svo drugo ona sama obavi. Kao cijeli Škodin grad, t;Uco i svaka mašina radi za sebe kao cjelina, kao labirim cijevi, kotlova, kupelji, pilana i preša sa svojim vječnim udaranjem i natiskivanjem, spuštanjem i dizanjem — na ulazu u labirint izobličena masa čelika ili tutije, a na izlazu fini, komplicirani, savršeni instrumenat ili santo i dio inslrumenta, što su ga mašino izrađile. U jedva nekoliko časaka radjaju se čudno stvari, a svo na jednu stohnku milimetra izvajane... mnogo tisuća mašina rad dan i noć u škodinom gradu... a n kad ne zataje. Pa kad čovjek ovuđa^pro.azi, onda shvaća, zašto i nehotice pomišlja na Kmppa. Počinje shvaćati, zašto cernl a!n© vlasti uz pomoć svojih gvozdenih garda no predaju pred preuioći enlenlc... I opet jejjna visoka, svijot a dvorana sa staklcnim prozorima u stijenama i stropu. Gotovo kao slikarski atelje. Citavi arliljerijski park sloji ovdje. A pokraj njega: dio propale prošlosti. Došli smo kraj silnog jednog ko'a zamašnjaka, s napisom „Belfort“, koje jo trebalo godine 1914. Jifrovati za tvrdjavu, a koje sada zajedno s turbinama za Vulkanova brodogradilišta i stotinu drugih bajki iz miraog dolia čeka dan, kad ć© možda svjetski rat utrauti... topovi, merzeri i oImco u ateJjeu nažalost su aktuelnije, Sred postava novih, bliještavih topova jedan poćasni gost: top od Asinga, o kojem smo prije kazJvnli. Pngačak je samo

15 rnetara. Novi merzeri od 30.6 cm poredašc se oko ovog gorostasa. Domasaj novm mortela porastao je, a snaga im se povisila. „Već prve ba(erije,“ pripovijeda jcdan od Škodinih direktora, „vrlo su nas ugodno zapanjile. Tvomica garantuje s;imo za odredjcni broj liitaca. U prosjeku jamčimo kod naših topova za sto h Uca. To jo za četrđeset liitaca više, ncgo što jamčo engleskc fabriko za svoje proizvodo. Koliko Englezi u praksi nadmašuju svojo jamstvo, to nc znam. No sjctito se još jednom glasovitih merzera od 30.5 cm. Mi smo jamčili za 200 hitaca. No svaki merzer, koji vani stoji, podnesao je đosađa bez štete 3500 hitaca!... I jedna tvoniica patroaa una ovdje, Neđaleko od ocjelnih talionica, gdjo u silno kazano tokuća ocjel poput b-jelih slapova pada, dok se čitav kazau ofeivit vati-om i vrtlogom iskra Jtogzna kamo otputi, gonjen nevidljivom silom. Kraj o/e i vizijo i kraj dese ak sličnih vi i a d lazi se u tvomicu patrona. Ovdje so prave kovno kapice » navlake sviju vrsta i u sve moguće svrhe. Ne bi trebalo ovajj odio ni spominjati, kad ni on no bi, ko sve, što jo Škodino, imao svojiii oscbina. Upravitelj ove tvoraice pokazujo nam najnoviju patronu. No nc treba višo mesinga, no treba bakra. On ih piavi iz gvoždja. Dosad se izjaloviše svi pokusi. Sve su se željezne palrono raspukle. Škoda nije popuštao, njegovi su inžinjeri pravili novo pokuso. Promijenjen je način izrade, promijenjen sastav. Konačno so našlo, što je bilo uporabivo, nešto, što je posvo moglo nadomjestitv dosadanjo patrcne. Mi možemo đanas u neizmjeraost praviti patrone neovisni o svakom drugom materijalu. Dakako, da ?mo ovaj novi izum stavili na raspola

Braj 215. 1750 Živko Jokshnović, uči. u Giljanima; 1105 Stanka S. Slcfanović, uSt. Cukojovac; 1103 Anka Drasrutina Simovića, Guberevac; 1063 Danica Radotlć, učit. Kriva Palanka; 1062 Vojislav Radovauovlć, učit Prahovo; 1799 Mileva Jevte Radoviča; 836 Katarina Peirović, učit. Trnava; 192 Milan Krsdć suplent; 146 Dimitrije Gjorgjević. ; okr. šumar u pcnzip; 97 Mil. Mflićević, polic. čin.; 605 i 1064 Jovanka Damnjanović, čin.; 1115 Mitar Knežević, đijurnista. 1076 Ljubica Andreje Krstića, p.pukovn.; 1079 Sfavka udova Boriv. Jončića, majora; 961 Velja Nikolić. narednik muzike; 923 Drago Venesković, praktikant vojn. tehn. zavoda; 277i porodica Dr. Aleksandra Ćirića; 820 porodica Gj. Cirića, majora; Željeznićari; Broj 598 Tihomir T’omić. inaga-; cioner, Lapovo; 597 i 1754 Kosta Todo-> rovie, čuvar magacina; 824 2ivan Rau-i ković, skretničar; 1690 Borisav Pavlović, skretaičar; 594 Branko Jovanović činovnik; R a d n i c i vojn. tehn. zavođa: ” Broj 527 Dimitrije Rajković; 530 Danica D. Miliailović; 536 Jovan Spasić; 552 Milioa P. Marković; 712 porodica Mihaila Milivojevića; 919 Alek sandar Radovanović; 914 Vukašin Petrović; 911 Velimir Radoiević, šloser;' 862 Milisav Rančić; 803 Aleksandar Stanković; 1135 porodica Koste Bugarčića, nadzorn. vojn. tehn. zavoda. 1139 Leposava M. Lazarević, nađničar; 719 Angelina A. Jovanovie; 158 k 8 Randjel Milovanovič, 1586 Radivoje Čipčić, radn8c; 523 djeca radn. V. Mar-: kovića; 531 djeca radnika Mi!. Petrovića; 711 porođica Jovana Mihailovića; stolara; Broj 1225 i 518 Angelina Pelivanovič; 1234 i 519 Anka S. Aleksandrović; 520 i 1227 Anka M. Petrović; 533 i 1160 Evgenija Dmić; 537 i 1196 Jevtai Pecić. 538 i 1147 Jelisavefa Gioiović; 539 i 1222 Jovan Rađo»čić; 324 i 1233 Janićije Vasić; 543 i 123 Jelena Sterićd 545 i 1216 Mileva Corbić; 546 i 1205 Milan Krezović; 547 Milka Ivetić; 543 i 1165 Marija Vuković; 549 i 1152 Milica Grujić; 550 Mileva B. Vnletić; 551 i 1158 Milovan llić; 552 Mladerr Stanković. 560 Neda Marković; 561' Niketa Vasiljević, 5(>4 Ilija Miletić: 656 Ilinka J. Karanović Karalić; 566 i 1230 Jovan Bihela; 568 Petronije Gligovič; 569 Petronije Atanasković, 572 Persa Miljušević; 573 i 1142 Polka K. liić; 574 i 1231 Posa Balos, 576 i 1170 Stanija Kostić; 577 i 1150 Sfanka Gjor-> gjević. 579 i 1199 Sofija Spasič; 583 ii 1188 Sava Petrovič; 584 i 1200 Stanojka Jovanović; 585 i 1143 Stojan Joko-, vić; 586 Živan Obradović; 598 Tiiiomir Tomič; 603 Leposava Svetozarai Stanišića, Lazarevac; 616 Leposavaj udova Hristivoja Todorovića; 6.31 Dragutin Stanković; 633 Petko Uić; 634 udova Kostandinka Maženkovića; 7131 Milovan Vukić. 736 Milunka Srećkai Nikolića, Cerovac; 744 Ljubica i Radmila Marković. Bania kod Arandjelov-, ca; 760 Kosara Vasilija M. Petraš-! kovića, Srojnik; 802 Ružica Milu.ina) Milrnkovića, Bosuta; 1239 Persa Mi-* Ijušević; 1241 Danica Nikolić; 1244 IhL ja Miletić; 1246 Mileva V. Miletič; 1247 f Milica P. Marković; 1248 Neda Marković. 1252 Ljubica Nešič; 130 porodica poručnika Radivoja A. Petkovića;670 Svetozar Pavlović; 647 udova Milutina Kostića; 684 Milica Ranka Perovića; 683 Čeđomir Oj. lvanovič.

| ganjo našem savezniku, jer se i ovdjef imrimo ramo uz rame. S automobilima so izve/.osmo na strcljanu. Vozimo se češkim šumama, kroz kojo odjekujo grmlja\ina. B.zo smo famo. Streljana — bolje reći, jodna od nmogih ŠkoiLnih strcljana — jest pravokutmk, nekoliko stotina koraka širok i dug. Sa četiri strano ogradjen naaipima. U jedan uasip vodi tunel, a taj jo pun pijeska. Pređ tunelom okrugla ploča sa krstom po srijedi. Oko 200 metara pred njim stojo topovi, kojo valja isk'ušatt. Puca se u pij,esak. Tu so ne puca u cilj, jer se radi samo o tome, da se isprobai materijal. I brziiiu metka treba izračunati. Na ploči pred tunelom ima koviui mreža, a malo pođalje u tunelu opet jedna. Metak, koji se ispali, prodere mrcžu. Električni živci u trenu lo jave. Jednu, dvijo sekundo kasnj’e pr-odere nietak i Urugu mrcžu. I opet se elekt.ic* e a jav!ja. Tako sc ustanovljuje vrijo.ne i fcrzina od mreže do mreže, Ostato jo onda lako izračunatr. Prcd tunelom stoji jerlna batcrija, puca se u tunel. Opasna su samo prva tri Jiica. Mala, nezamjetna pogreška u cijcvi i ona bi mogla da se rasprsno. Tri prva bica ispaljuju se dakle postranca od Jjudi. Svo so sakrijo u zaklontšta, koja su čvrsta i stgurna. Momead ispaljujc pomoću dugih uzica. Tr.put zatutnjo topovi, a onda svo ostajo uz nje, Još so tri do četiriput opalo salve, batcrija jo spremna za fronlu. Dolnzi slijedeća, čelvrta i tako u boskonačnost, ibm za danom. Pa kad so ovako nakon iedndg jeidinog dana kod škodo vTatiš u grad, onda ti glava šumi od lupm' loinn, lutnjn, kriještenja » puaijave. Citava jc vojska ovdjc na djelu. Iz surovo mase radjai se ovđje Bvakim satom novi, sredjeni