Beogradske novine

, Strana 2. Bivša carica leško oboliela. pfaroCilf brzojav „Bcogradskih Novina'O Stockliolm, 14. avgusta. lvako „Ruskoje Slovo'* javlja, itanje bivse carice Aleksandre Feodorovno so tako pogoršalo, da se računa » najgoroin evenlualnošću. Noge ^ariči>io su toliko otekle, da više ne niože ida ide, Osim toga jako pati od Žestokih jgrčeva u srcu. Američke nabavke za Rusiju. jpfaročili brzojav „Beogradskih Novina' i Bcrn, 14. avgusla. P<rema izvještaju „Tagblatla 1 *, američka misija, koja se vratila iz Rusije, izdala je nalog, da se požuri sa gradjenjem 22.000 lokomotiva i 40.000 .vagona za Rusiju. Autononiija bjeloruskih provincija. Kb. B'.-rn, 14. avghsta. Havas javlja iz Pefiogivdi: Ovatoo je prispjelo naročito izaslaiirtvo bjclorusa, da s vladom vodi grcgovore o autonomiji triju bjeloruskih piovincija .Vilne, Kovna i Orodna.

Austro-Ugarska. Novi protektorat Njegovog Veličanstva. Kb. Beč, 14. avgusta. Njcgovo Veličanstvo se primilo protektorsiva nad ođborom, lcoji se brine o održavanju ratnili grobova u Austriji a kome pripadaju svi zcmaljski šefovi i vojni zapovjednici.

Francuska. Uzdrniaii položaj Poincarea. (Naročiii brzojav „Bcorradskih Novina'O Bern, 14. avgns a. Iz Parisa so javlja 11. ov. mj.: \i še nema sumnje, da se Francucka nalazi u sred jedne opšte političke krizo, koja će se završiti potpunom promjcjiora ličnosti na mjorodavnim i upravnim mjestima. Ministar vojni Paiuieve, koji je s Clemencćauom potkopao položaj Poincareu i Ribolu, smat a se kao čovjek, pod čijom će upravom Francuska prikupiti svu svoju vojtiičku snagu, da rat, ako je moguće okonča još u ovoj godini. „L a P a i x" opisuje položaj 1 u svcme Uvodniku tako, da u zemlji viada tak\o opšlo ogorčenje protiv vlade, da se njeno odstupanje ne će srnalra i kao nc-ki iznenadjenjo, nego kao nešto što je po sebi razvunljivo. Sredstva nečuvcne priltijene cenzure i bezobzirnog poctnpka protiv socijalnib demokrata, pomoću kojili Ribot želi da se održi na vlasti, ne će još dugo trajati. Kriza je tu i njeno riješenje mora brzo doći. Velika zapetost u Evropi ne može dozvol’ti da se u Francuskoj u upravnim mjestima dngo proteže prikrivena kriza. Do sad su listovi ćutali o samoni Poincarću, pa i večerašnji iistovi ne govoro o nietnu još ništa, a vjerovat»10 je da sadanja vanredno st’ o o a ccazura ne ćc dozvoliti da se o njeinu što pišc prije, no šlo stvar bndo svršena; to se moze svakog časa očckivali. Poincareva ostavka. (Naročili brzojav „Beogradskih Novii a") Ženeva, 14. avgusta. Ovdje kruže vijesti o ostavci Poincarća. S Parisom su prekinutc sve veze, <ako setevijesti ne mogu p r o v j e r i t i. O d j u č e nema n ik a k v i li n o v i h v i j e s t i.

Srijeda Zatvaranje francuske granice. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") ) - ’Bern, 14. a’vgušta. Bvaj'carski dopisni ured javlja: Noćas, u subotu, potpuno je zatvorena francuska g ranica, (Naročili brzojav „Bcogradskih Novina") | Beč, 14. avgusta. U ovđašnjim diplomatskim krugovima so ne misli, da zatvaranjo francuske grauice. prema Švajcarskoj stojii u neposrednoj vezi s đogadjajima, ko.i bi so več mogli obuhvatiti u krupnom izrazu predsjedničke krize. 0 tobežnjoj namjeri odstupauja Poincarea ovilje nema neposrednih izvjegtaja, te se tipozoruje na to, da napadi protiv Poincarea vcć od dužog vremena traju i da oni ne mogu dati naročitog znaka o izbijanju prcd sjedničke krize u sadanjim treuucima. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina') Ženeva, 14. avgusla. Clenntnceau je podnio senatskorn odboru prodlog, da so zaključenje tajnih ugovora prt dsjod ika Poi i< a-ia uputi k i vičnorn sudu. Nenadano zatvaranje burze. Kb. Frankfurt, 14. avgusta. ,,F r a u k f u r t e r Z e i t u n g" saznaje, da je pariska burza bila ti poncdjeljak i utorak neočckivano zatvorcna'. Pošto je 15. avgusia praznik, trajaćc prckid na burzi pet dana. Gospodari Fraucuske. (Naročili brzojav „Beogradskih Nuv.'iia’’) Bern, 14. avgusta. U posljednje vrijcme sc francuska šiampa jako žali protiv držanja englcskiii i američkili čcta u Francuskoj, koje raspoiažti velikim liovčaniin sredsivima i na frgu sve pokupuju, naročito jaja, živad i maslac. Cijene životnim namirnicama su ogromno skočile, a franak je preina. dolaru i šiliitgit ostao bez vrijednosti. Statnpa ozbiljno opoininje savezničke čete, da frnncuskom narođu, kome treba da pomoguu, tie otežavaju život još više. Franctiske socijaiiste i EIsas-Lotaringija. (Naročiti brzojav „Bcogralskih Novina") Bern, 14. avgusta. Odbor francuskih soeijalista se ponovo u četvrtak bavio odgovoroin na pitanje stockholmskog odbora o Elsas-Lotaringiji, o d b a c i o j e a n e ks i j u i označio je kao jedino mogućc riješenje, da se narod upita, Što se tako isto zahtijeva i za Trentin, Trst, Litavsku, Finskn, Jermensku, Ukrajinu i balkanske narodc. Francuska gradjanska štampa je vrlo nezadovoljna s tim držanjem i žestoko napadai lneđjunarodni središnji odboi.

Engleska i koionije. Rasprava u doujein doniu povodom Henderscmove osta\ke. Kb. Lonđon, 14. avgus'a. U donjem doniu je Ifendcrson. dao izjavu o okolnostima, kojo su izazvale njegovu ostavku. On pobija, da je prevario svoje drugove. Razložio je, da nije namjeravao, da u konferenc ji radničke stranke prećuti kakva sa p-tenj i. On jo konfereneiju r/vijesiio o tome, <li se držanje rusko vlade izmijenilo. Iskazao se protiv Jaljeg pretresa pitanja i istakao je svoju želju, đa se rat pobjedonosno okonča. — I.loydOeorge je izjavio, da će se cio dom ođazvati pozivu |

BEOGRADSKE NOVINE Henđersona za slogu i pobjedu. Henderson je svo članove kabineta o3tavio pod utiskom, da on namjeruva, da u radničkoj konferenciji ispolji svoj uticaj protiv stocklioimske konferencije. On je ukorio Hendersona, što je saopštenje ruske vlado pročitao i izdao konferenciji. Jsličo pitauje, da li inože neko sebi predstavili, da ne bi bilo nikakve bitne razlike, da onaj brzojav konfcrenciji nije pročilan. U daljein gov'Oru je Lloyd Georga rekao: Posljednjih se dana nešto proinijeuilo. Prcduzeti su naporni koraci, da se u ruskoj vosci disciplina ponovo uspo slavi. Pod takvim okolnostima nije ništa kobnije, nego s neprijaleljem od ž ti konferenciju, i to baš u trenutku, kad se preduzmia prvi korak za uspostavljanjo disoipline, da bi se spriječilo bralim jcnje s neprijateljern na frontu. Do takve su odluko došle četiri šavezne vlade. Boljo je da u ovonl trenulku ništa ne kažein o mišljenju Rusije. Ona ima svojih velikih teškoća. Sjediujene Državo su odlučile, da ne mogu dozvoliti odlazak izaslanika. To je velika demokracija. Francuska vlada jo donijela isti zakljućak, talijanska tako isto, engleska tako ist’o (Odobravanje). Čeliri savczne zcndjo su’ donijelo odluku, da mirovne usiove, kad se budu pretrcsali, preiresaju zastupuici cijelog naroda. Heiidersouov nasljednlk. Kb. London, 14. avgusfa. Zvanično sc javlja, da će ministar Bo-rnes postati nasljednikom Hendcrsona kao zastupnik radnika u ratnom kabinetu. Nezvanično se izjavIjuje, da sti njegovo naimenovanje odobrili ostaii članovi vlade i radnićka stranka. Neville Chaniberlaiit odsii.pio. (Naročili brzojav „Beograđskih Novina") Rotterdam, 14. avgusta. Iz Londona se javlja: Nevelie Chaanbcrlain, organizator gradjansko službe za pripomoč, odstupio sa svog poiožaja. Njega je zamijenio Frle Geddcs. Engleska I stockholmska konferencija. Kb. Amsterdam, 14. avgusta. Englesko ministarstvo z-a kolonije dobiio je od australskog ministra predsjednika Huglicsai ovaj brzojav: Ja sam odlučnog mišijenja, da englesko zasiupništvo ne treba -da se pojavi na stoekhoimskoj konfercneiji, jer bi ono moglo ometati prodttženje rata i odlučujuče uslove za mir. Nije moguee zasiupništvo na stockhobnskoj konfereuciji dovesti u sklađ s ratnim ciljevirna, kako ili je Lloyd George raziožio. Ja vidim u ioj konferenciii. u kojoj će se sastati ini'rovne budalc svili zemalja zaključno Engieske i tajni agenti Njemaeke pod obrazinom prijatelja mira, jednu lukavu klopku, da bi se poiivatali zastupnici engleskiii radnika, koji sad aiotpomaža organizovani rad. _ ; ■! Engleska viada i balkansko pitanje. (Naročiti brzoj'av „Beogradskih No, i :a‘) Fraukfurt, 14. avgusla. „Frankfurter Zcitung" j’ vja iz Bema: U engleskom donjem domu je izjavio mmistar finansije, da ni’e voljau prihvatiti prcdlog, da on ptije odlaganja doma u tajuoj sjednici dade izjavu o isliodu nedavne konferencije sj oraznmnih sila, a naročito u pifanjima o Balkanu i ratnim cijjevima na b iskom istoku.

15. avgusta 1917. Novi uspjesi njemačkih podmornica. Kb. Berlin, 14. avgusla. IVolffov ured javlja: Naše su podmomice u biskajskom zaljevu i Atlantskom okeanu ponovo potopiie 29.C00 bruLto rogistarskih tona biodarske zapremiue. Medju uništenim brodoviina nalazi so jedan teško riaoružani veliki parni brod, preina svim zuacima od „WilsonLinie", dalje jedan parni brod od po piilict 10.000 tona, kao i jeđan nepoznati tovarni brod sa municijom, Načelnik ađmiralskog stožera mornarice.

Demonstracije u Italiji za mir. Kb. Lugano, 14. avgusta. Clanovi ruskog raduičkog savjeta o slavili su danas Italiju poŠLo su posjctiii Rim, Florencu, Bolognu, Milan i Turin. Ta jo posjeta dala povoda, da so ojača protivratna tendencija. Tako je na ninogo mjesta došlo do javnili đemonstracija u kojima su učestv ovaie i grad-ke nprave. Kako se uprkos stroge cenzuie razabiro iz pisanja štampe, ie su demonstracije u Milanu i Turinu bile veiike t dugotrajue. Razni talijanski ratni listovi izražuju svoje nezadovoljstvo zbog toga, što se — kako je to dokazaia posjela ruskih dclegata — sve jasnije ispoijava volja za mir, koja previađ a v a k o d v e ć i n e t a 1 i j a n s k o g n aroda. Ti listovi uzrujani su i zbog toga, šlo je ruskim đelegatiina biio dozvoljeno, da utječu na raspoloženje naroda, 41 smislu nastojanja oko opšteg medjunarodnog sporazuma.

Borbe u vazđuhu Njeiuački vazdušui napad 11 a utoku Themse. Zvanični engleski izvješfaj. Kb. London, 14. avgusta. (Zvanično). U 5Vs sati posiije pođne je javljeno o cskadrili od 20 11 cprijateljskih letilica u pravcu cd Felixtovvna. Ona je krstariia obalom do Ciactovvna-, gdje se podijelila. Jedaa je d'o letio prema Margate, gdje su bačeno bombe. Ostale su preletjde obalu j baciie su bombe na okolinu Sulbana. Naše su letilice gonile noprijatelja pođalje na moi'skoj pučini. Kb. Londoi, 14. avgusla. Vazdušni napad je pričinio u SutIianu zaatnu štctu. Bačeno je 40 bombi. Prerna dosadanjem izvjtš aju je poginulo 8 ijudi, 9 ž pv«t i G Ujece, a o!;o 50 lic.a je ranjeno. Dalje suuOxfordu ranjena 2 lica. Na Margate su bačene 2 bombe, porušcna je jeclna kuća koja je bila prazna. J.jndskih žrlavn nije liiio. Francuski letači nad Fraiikritrtoiu. Kb. Fraukfurt, 14. avgusta. Jutros so pojavio nađ Frankfurtom n. M. jedau neprijateljski Ictač i oko 7 sati bacio jc bombe, koje su u unutarnjera gradu pale neposredno pr j d vclikom vojnom boLnicom. Srećom nije bilo nikakvih žrtvi. Nekoliko nji'n u bolni' i i jedan vratar sn lako poviijedjciv. Stela je neznatua. Naknadno se javlja: Neprijat'-ljski lefač je poslijc bačene prve bombo bacio jotš i dmgih pet, a!i nije počinio nikakve štcto; bombe su pale u jednu šumieu zapadno od Frankfurla. Kb. Frankfurt, 14. avgusta. ,,Frankfurter Zeitung" j v ji: Oko 8 sati se pojavio ponovo jcd n neprijateljski letač nad Frankfurtom, kcji je, 11 c birajućr, bacio neko’iko liombi 11 a jako živ grad, jer je ]>i!a nedjeija. Na |

_____ Broj 223. žalost je ovom prilikom bilo četiri nirtva i nekoliko, raujenili. Kb. Frankfui-t, 14. uvgusta. Letilica, koja je juče napala bombama Frankfurt, 0 b o r c n a j e. P o s ad a’ njena je uhvaćena.

Borbe na zapadu. „Baseler Anzeiger* 0 ratnoin položaju. Kb. Basel, 14. avgusia. ,,B a s e 1 e r A 11 z e i g e r‘‘ piše o' ratnoin položaju ovako: Novi, kako sporazumne sile tvrde, postignuti uspjeb jedva se može izmjeriti 11 a gene•ralštabnoj karti, a uboštvo toga uspjelia najboijc se ogieda u vijesti 0 zarob-' Ijavanju svega 40 vojnika. Da se i posiije osmodnevnog odmora nije mogio ništa više postići, jeste najbolji dokaz, da sc nasjelo s namjerom, koja se mislila osvariti preduzetim velikim napadom, jc'r da su Englezi dvadeset i četiri dana pucaii iz liiijade fopova r'aznog fcalibra samo zato, da osvoje selo Bixschoofe, odnosno proslor na kome jc ovo nekad postojalo, i da osvoje majur Westhock, u to ni oni sami ne vjeruju. Stoji fakt, da se mora smatrati kao potpuno izjalovljen naPkid 11 Flandriji, koji jc izvršcn neiskazaniin truđom i nečuvenom krvlju i materijalom. Južiio od Yperna su E 11 giezi opet skoro sa svini izgubiii i inače neznatno zadobiveno zemljište. Kod St. Ouentina, na Aisni, n Champagni, kod Verduna, svuda sn provedene uspješne njemačke djelimične akcijet tako, da ni u kom pravcu nema nlkakvog izgieda, koji bi ukazivali na preokret položaja u korist sporazinmiiii sila.

Neograničeni podmornički rat. Poiopljen američki naoriižaui brod. Kb. Washington, 14. avgus'a. Reuterov ured javlja: Moraarski ured saopštava, da je 6 . avgusta kod Isle de Re potopijeu američki naoružani pami brod „Campane'*. Drži se, da je kapetan toga broda zarobijen od njemačke podmoruice. izbačene inine. Kb. Amsterdam, 14. avgusla. U mjcsecu julu izbacilo je more na Iiolanđijsku obalu 88 mina, oi kojib su: 77 engleskog, 2 njemačfcog i 9 neprznatog porijekla, Pokret za mir. Molitveni dan za mir u ŠVedskoj, Kb. Stoekiiolm, 14. avgitsta.? Kralj je potpisao poklič, kojiin se javlja, da će 26. avgust biti naročiti molitvcni dan za mir u cijeioj državn

Amerika u ratu. Ainerička vojska. (Naročili brzojav „Bcogradskiii Noviua'O Rotterdam, 14. avgusta. 1 Prema Reuterovoj vijesti ib \Vasiiingtona je zvanično objavljeno, da se narodna vojska Sjedinjenih Državaf čiji su vojnici več rekrutovani, ne će u septembru sazvati. I'o znači, da će se onih 750.000 ljudi tek docnije uzeti u vojuičku obuku, zbog čega američka vojska prije idučeg proljcća ncće moči stnpiti 11 akciju.

misao. Prvo što je 011 a od njega bila starija, a i što je to biia Markova, ,,batina‘‘ sestra, koja im jc, 11 osustvn n]egovom, bila starcšina. A drugo što sc znalo da sama 011 a vrlo dobro zna kakav bi zbog toga lom i nesrcćc nastale. Ali jcdne godine, kada se Marko vra.io, ona je toliko bila bremenita, da jiije smela da se pojavi. Marfco, kad čuo, jedva, 11 a molbu i piač svili, na komade svojom rukoin što jc ne iseče. I ne smiri sc, dogod mti 11 c javiše da su je na konjima — a sve krišom noču — u ncki ženski manastir od veii, i ne pđkazašc pramen njene osečcne kosc i parče od cme joj kaludjerskc rizc. Aii na užas i trcpet brastveniKa, videlo sc kako on, bata im Marko, čisto žali. I to ne toliko scbe, koliko Alimeta pobratima, jer za Jusufčiča zna sc da mora bki mrtav, ali, daj Božc, da se na tomc zaustavi, a da ovi njegovi 1 samoga Aiimeta sa kučom nc unište. Uzaiud, Aiunct, prencražen, ceo fis dovukao k sebi, da mu Jusufčića dan i noć čuvaju i pazc. Krišom ga 110 ću odvodili u druga pletnena, samo da Markovi ne doznadu gde jc. Ali to ništa nijc pomogio. Najmladji iz brastva Markova, još ncogarcna, detinja lica, kao da je ispod zemlje ižao, tako neopažen prošao sva arnantska seia, našao selo i kuču, u koju su biii odveli Jusufčiča. Ne zna sc kako se popco na krov, kako je ceo dau presedeo skriven u badži, trpeći da ga davi i guši dim sa ognjišta. Samo, kad ovi 11 veče sa Jusufčićem zaseli oko ognjišta, da večeraju, naoružani, sa puškama preko kriia, i sa stražom ispred kuče, ovaj odozgo, kroz badžu.

upao posred ognjišta. U mraku i zaprcpašćenosti svih odsekao Jusufčiću glavu. I onda dočekan od svojili, praćcn njima, halakujući, dojurili svi ovamo i gore, 11 a kuči pobili mrtvu Jusufčićcvu giavu, te njome oprali greh i sramotu sa kućnjog s!arog i k-amenog slemena. Odmali Marko, ne sebe radi, nego da sačuva jedinca sina a i brastvu budućeg vodju i starešinu, — ženu i sina preveo ovamo u varoš. Kupio ovu kuću. Navukao otuda sa sela sve 0110 bogastvo, istina s’rovo ali vciiko, grdne denjkove ćilimova i ponjava. braš11 a, vune, vina, a od stoke samo kučne krave, kućne konje, sa kojima su sc biii, naročito žena mn i s:n. kao srodili. A sam on, kao nc mogući da se odvoji sasvim otuda, a i s toga, što bi bez njega sva rodbina biia potučena i upropašćena od Ahmetovog brasiva, zakupio nckoliko lianova, koji su bili po granici, koji su više siužili za šverc, kradje i puškaranje izmcdju Arnauta, nego za trgovinu, da bi iz tiii 11 anova držao Arnaute u škripcu, straiiu. Ovamo kući, u varoš, retko bi dolazio. Ako bi došao u godiuu tii, čcuri puta. Cak i preobuka slaia mu se od kuće, pa i to ne često. Obično subotom, kada bi dolazilc rabadžije, da na svojim teškim, voiovskim kolima, za hanovc prenesu espap, kao: veliki grumeu soli, kacc pune zejtina, gasa, ali uvek najviše bdruta i olova i oružja. Ovde u varoši je jednako sedela njegova žena, Stana, sa onim slugom, Arsom, koji se več nije smatrao kao sitiga, jer je kod njiii bio i odrastao. A Siana, kako prvi put došla u varoš, u kuću, takva i ostala. Več je bila stara. Suva. visoka'. sa uskim li-

cem, mirnim, gotovo belim očima i ustima. Ma da jc imala čime ceiu kuću da namesti, ipak ništa nije činila. Još su stajaii denjkovi vczaniii stvari: ćilimova, jastuka, pokrovaca. Trebalo jo samo jeđan dan, pa da se kuća sva ispuni. Ali ona, uvek kao tobož od vclikog posla, nije mogla, Sve se kao kanila. Svaki dan se brižno pitala: kad će več po kuči da razmesti, a opet bi ostavljala i odugovlačila’. Sve se kao nečem nadala. A izgledaio je da se najviše nadala, da čc se opet vratiti u sclo, 111 a da je bila sarna uverena da je to nemogućno. 1 zato nikako se nije mogla da „povaroši", da se pomiri i uživi u kuću. Večito je bila sama, i kao odbačena od nečcga, Dolazile bi joj komšike, od njiii neke. isto tako kao i ona, doseljenice. I ona bi iŠla k njhna, aii satno to i višc ništa. Ni s jednom da sc istinski sprijateiji. A od celog odela, po kome bi se moglo da sudi da je u varoši, samo što jc nosiia anteriju i to skupocenu, svilenu, ali opet je ispod nje virio kraj njene dugačke, debele scljačkc košulje. Jednako se još zabradjivaia žutom, prostom i jakoin šatnijoni, jednako opasivala futom, 0 kojoj je visilo nošče sa nekoliko kijučiča od raznili sauduka. I jediiio što je, rncsto u opancima 1 bosa, išla u papučama i vuneniin belim čarapatna. Pa i to, koliko se puta zaboravi i počne da vezuje opanke, dok 11 c bi, smcjtići joj se, Arsa podviknuo: — E, ej, gazdarice, nismo u Pčinjl. I da joj nije bilo još toga Arse, ko zna šta bi bilo od nje, onako same. On joj je bio sve, i selo i varoš. On je išao po varoši, po čaršiji, i onda sve njoj ovamo do sitnica pričao. Ona je od njega saznavaia kakva je čaršlja-, kakvi

dućani, espapi, mehane, naročito Šarcni Han, gde dolaze i njihni scljaci. Svakoga od njih Arsa bi redoviio dovodio ovamo kod nje, i oni bi sc posle s mukom, gošćcni i čašeeni, mogii od njc da odvoje, i da joj naodgovaraju na njena silna zapitkivanja 0 svemu. I bar da joj’ sina Toraču, kada 0 . aj počc rasti, Marko ostavljao kod njc, raožda bi joj bilo drukčijc. Ali, čim Tomfa odrastao malo, prcšao desolu godinu, 01 ga — kao bojeći se opet da fak ovamo u varoš, Alimetov i po njegovu glavu ne preilju — počeo voditi sa sobom i poslo ga gotovo nikako o<l sebe i ne puštao. Samo na Božie iii Uskrs dolazio bi s njime. I tako ona nikada sina da se nagle<la, nikad da može makar noću, u spavanju, da ga ižljubi. A i <n, dečkn, pa već kao otac. Nema još dvanajost godina, a voć počeo nož da nos'i i sa dva pojasa da se opasujo, i da so na nju izdiro, zapoveda joj i nikako joj ne da da ga mnogo ljul(i i miluje. Jedino Sto bi joj po katkad sam dolazio, to bi b : lo kojom subotom, kada bi, mesto oca, doš.ao sa rabadžijama, da esj ap uzrnu. Pa i to bi morao odmah sutra rauo da se vraća. Koliko puta, kada joj ga po tul ko meseci 011 nikako no pošlje, nifi joj ko dmgi — a to jo najviše plašilo — donese kakvu vest o njima, ona, ne mogući da izdrži, počno Arsu, kao da je on kriv, đa pita i da ga kao kori: — Oli, što ne Saljo to doie? Šlo ga toliko drži kod sebe? Malo so on krvi, nego i ono dete. Arsa bi počeo đa se kao Jjuni, Ijuii šfo ona njega pita. — Pa šta znam ja, gazdarice? Znaš ti gazdu. Ali odmah bi okrenuo <l» je hrabri:

kako će ga sigurno poslati ove suhole, jer otkada nisu ništi pazariva’i. A da jo to sigunio, da će ove subote ko od njili đoćr, zjia i po tome, što je 0:1 tobož fiuo, kako su ovih diuia imali taino mnogo posla, mnoge mušterije, i svc su i trošili od espapa. Ali bi tada, sigumo osećajući koliko laže, i Arsa pvekidao, ostavljao je i kao bežao od nje. Ona i ne slušajućt ga, jer je uvek od njeea takve odgovoiD/dobivala, vraćala bi se presamićena u ke.ća hukćući: — Oli, šta ga no šaljc?.,. Pa bar da jave... Izeđošo me od stralia!

Književni prijegfed. „Hrvatska Njiva". Prhnili sino 23. broj revijalnoga tjednika „Hrv. Njiva“ s oviin sadržajem: Dr. Josip Beroš: Siinim radom k velikoin djeiu. — Vinko Kisič: EIzas i Lota'ringija. — J. Turić; Jugoslavensko pitanje i zagrebaćki medicinski fakultct. — Dr. D. P r 0 h a s k a: Naš kulturni rad za vrijeme rata (,,Lijačenje radom“). — Dr. M. Stijič: Naša kritlka. — Dr. Mirko Dejanovič: Za naše analfabete. — Li ,,S m 0 tri“ ističemo: Zar fuzija ,Jadrana“ sa ,,DaImaiiom“? Pitanje vaiute u ratu od dra. M. Metikoša: Rat i umjctnost; Austro-Ugarska i jugoslavensko pitanje. — Napokon se u rubrici L is t a k nalazi crtica „Nametnik’* od Guide Tartaglie. — Godišnja pretpiata „Hrvatske Njive“ iznosi K 3C. Pojedini broj 70 fil. Narudžbe prima uprava „Hrv. Njive“, Zagreb, Nikp ,: ćeva ui. 8 .