Beogradske novine

Br. 226. BEOORAD, subota 18. avgusta 1917.

iiiaz«: dfievno u Jutro, ponodjeljkom poslijo podne*

Ptjallal brajtvlt

I HiHfcll Nilhk

• Mm

kn mt pMKiH M H,

. . .10 kahri . . .13 Htterl ■ ■■ Oeiasl po eljen&u.

MJaaaln« prntplatnt

UfMkilitvB! BEOBRAO, Vnka KandlM« ul. broj 10. Totofbn bro| 83. Upran I prlmanj« protplata TopllEfn vanao broj 21. Tolefon broj 25. Prlmanjo ogteta Knoia IHbajla uL bro| 38. Talofon br. 245.

Godina III.

Ratni izvještaji. izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb, Beč, 17. arguatit Istočno boiište: U Rumnnjsk>oj ucma nikakorih piv>* aijeua. Ukupni piijcii od početka borbi sjo> Vemo od Fočaaii-a iznoai 200 zarobljwiih časnika, preko 11.000 vojnika, 118 tnaSinskili pušaka i 35 toj ora. Južno od Grozesci*a odbacno su honvedske Čefce i bar. 1 kralj. koAjiea, !u pješačkoj borbi odlučnim aiapadom ne* prijatelja još daljo natrag, Ovom ja piiJikom zarobljeno 45 Časnika, 1600 voj« nika, a zaplljenjeno jo 1S mašinsklh pu* fiaka i jedan top. 8. satn'ja trenčinskog honvedskog puka broj 15 zarobila ja »ama 600 neprijateljskih vojnika. Na vipuiama sjevemo od II o 1 d e na B i* »trici natjerala su lodjelenja segediuskog honvedskog puka broj 302 u bijeg jedan niski napadajuči bataljun, kojora pu prilikom zaplijenili nraogi ratni ma* terijal. Taiijansko i baikansko bojištet Nema ništa novoga, Načoinik glavnosr sioier«.

Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berliti, .17, avgusta. Zapftdno boJBte: Front prljestolonasljednlka R u p* pr ech ta bavarskog: Jedan novi, drugi veiiki borbenl AJan u Flandrjji završen je u našu Brorist, zahvaljujudl lirabrosd četa svliju rodova oružja, zahvaijujući uikada ismanjenoj napadtioj sirazi naše besjiriinjenie njemačke pješadije. Poslija Ibubnjarske vatre, koja je potrajala jeidan sat, preduzeo je ujutro 16. ov. mj. jcvijef cngleske vojske, praćen na sjeivernom krilu francuskitn odjelenjima, mapad u dubokim kolonama. Na fronitii od 30 kilometara bljesnila je od |Y s e r e pa sve do L y s a cijeli dau aiajbjesnija bitka. Istaknute straže na lianalu Ysere su uništenc. Neprijatelj je zadobio u borbi i zemijište ispred borbenih položaja sjevcriio i sjeveroistočno od Bixschoote na MartjeVaartu, koje su naša sigurnosna odjelenja napustiia korak po korak. Englezl probili su i naše linije kod L a nE e m a r c k a, pa su prodrli sa novim ipojačanjima sve do P o e 1 k a p e 11 e. (Ovdje je stigao protlv napad naših borbenih pričuva. U neslomljivom juri feu nadvladani su prednji neprijatcljski idijelovi, a stražnii odbačeni. Na večer ije bio opet L ang e m a r c k i naši ;amo lizgubljeiii položaji u uašini rukarna. I !I;od St. J u 11 e n a, kao i na mnogitn tmjestima dalje južno do Marnctoina, provalio Je neprijatelj, koji je svoje proredjene redove ltvijek ispuaijavao novim pričuvama u naše boribeno područje. Pješadija je svagđjo jprih\ r atila ovaj snažni napad i odbacila jjieprijatelja opet natrag uz poinoć topjaiištva 1 letača. Na drumovima, koji »vode od R o u I e r s a ! M e n J n a za jVpern provalill smo u uspješnom naijadu preko našlh starih položaja. Na (Ostalim dijelovima prostrauoga boiiš.a slomili su se engleski napadaji ispred maših položaja. U prkos najtežih žrtava jiiijesu Englezl mogit ništa da postignu. *MI smo izvojevall u obrani potpunu Biobjedu. Očellčen stojt naš front spreiiuan za nove borbe. U području Artoisa navalili su uvečer Englezl kod L o o s a opct ; sa velikim snagama. Gdje je neprijajtelj injestimice prodro, izbačen Je opet u protiv napadima. S t. 0 u e n 11 n je bio opet Izložen jakoj francuskoj vatri; jkrov katedrale je uništen, a unutrašaijost crkve Je izgorjela. Front njemačkog orijestolonajlljednlka: Na Alsnl slomlli su se djelimlčn! fiapadajl Francuza istočiio od C e r9t y-a, dok se kod V e r d u n a razvlla itopnička borba opet do najveće snage. Po sada neprijatelj Još -nije navalio. Na lstočnoj cball Maase prodrla su vrljedna odjelenja badiskih pukova iiziienada sve do šume Caurieres, lUtiištila su neprijateljska postrojenja li vratila su se sa preko šest stotina zarobljenika od triju francuskih di(vlzlja. I drugi veliki borbeni dan u Flandriji odlučen u korist Nijemaca. — Dalje pobjedonosne borbe u Rumunjskoj. — Sjeverno od Fočana zarobljeno preko 11.000 neprijateljskih vojnika.

Svaljeno je 16 neprljateljsklh letiiica. Konjički kapetan barun Rlchthofen s.valio je svoju 58. a nadipo■ručnik D o s 1 e r 25. neprijateljsku letilicu. Istočflo bojlšio: Front maršala prinoa. Leopojda bavarskoga. Nema osobitih borbi. MJestimično clošlo je do jače topnlčke djclatnosti l do borbi ispred položaja. Front general-pulcovnika nadvojVbde Jos! p a: Sjeverno od Holde na Bistrlc 1 ! južno od t r o t u s k e dollne bilo je manjih uspješnih borbi. Front mr.ršala pl. Mackensena: Sa velikitn gnbitcima razbill su se rusko-rumunjski napadajl sjeverno od F o č a n i J a i ma dottjem S e r e t u. Maćedousko bojišt^: Nema nlšta novo. Prvi sapovjeđntk glavnog stana pl. Ludendorlf. Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 17. avgusta. U Flandriji i lcod Vor'đuua traje aanuo topnička borl>a ea izmjeničnom snagom. U St. Q u o u t iriu stoje u plamenu kuće loko katedrale. Požar s« proširujo, jer Francuzt meprestano pucaju« Na istokif neina mišU* norog.

Sukob u Sjevernom moru. Kb. Berlln, 17. avgusta. U Sjevemom mortt sukoblla ®u se na 16. avgusta njemačka potnorska izvlđnička odjelenja sa neprijateljskim krstašiina i razaračima, pa su na njih navaiila. Neprijatelj, koji je bio brojno tiadmoćan, okrenuo je I prekinuo borbu u njemačkoj vatri i otplovio sa najvećom brzinom. Nijemci liljesu imali gubitaka. °roslava rodjendana Njegovog Veličanstva u Beogradu. Juee je prije dvije stotine godina sa svojotn pobjedonosnom vojskom ušao u grad i tvrdjavu Beograd princ Evgenije, plemeniti vitez, a 17. avgusta 1917. lepršale su stotinama slavom uvjenčanih zastava Habsburške države na injestu na kome je borba vodjena, it čast našeg uzvišenog ratnog poglavara, čiji smo prvi rodjendan kao vlađaoca svečano proslavljati. Lijepo ne suviše toplo vrijeme obasipalo je Beograd svojim ljetnjm plavičastim jastiim zracima, a u njetnu Je već u osmom jutarnjem satu bilo sve več vrlo živaluio. Časnici I vojnici, čije su kape bile okićene zelenilom, hitali su ulicama, s njima zajedno članovi austro-ugarske i njemačke kolonijc, gospoda većinom u crnom odijelu, a go-spodje u bijclom i svjetlom rultu. CilJ ovog užurbanog kretanja blle stt Terazije, gdje je u sredini bio podignut crkveni oltar, koji je svojom skromnom ali veličanstvenom prostototn činio uzvišeni utisak. Na vrhovima visolcih bandera lepršale su se zastave u austro-ugarskitn bojatna, a od zelenog lišča isplcteni vijenc! prijatno su dopunjavali cio ukras. Na prozorima okolnili domova, medju kojima su „Časnlčka I činovnička kasina", gostionica ,,Takovo“ i drugi bill su za ovaj svečani dan naročito ukrašetie, nalazile su se mnogobrojne gospodje i mila dječica, svi su oni s najvećotn pažnjom pratlli sjajnl vojnički prizor. Cio dan do kasno uveče vladalo Je u Beogradu živahno svečano kretanje. Momčad, koja Je po zapovijestl Njegovog Veličanstva povodom Njegovog rodjendana dobiia petodnevnu plarfu, veselila se, u koliko je blla slobod.ua od službe, najneviniiiin načinom, karakterlstičnim za Iirabru austrougarsku vojsku. Zabavni lokali, za koJe nijesu potrebni veiiki izdacl, kao što Je vojnički klno, bijehu prepuni. All I u lijepl Topčider odlažahu mnogl časnici i momci, da se nauživaju prljatne svježine toga lijapog ljetnjeg dana. Tako se i ovom prilikom u mnogojezičnom oružanom narodu monarhiid po-

kazala ona lijepa harntonija, koja je oduševila veiikog ■ otačastvenog i>jesnika Franju Griliparzera za apoteo-za austro-ugarskoj vojsci, koja apoteoza kulminira u stihu: U tvome je logoru Austrija! Bogoslužeiue. Cijele Terazije do u knez Mihajiovu ulicu i kralja Miiana ulicu zauzele su čete beogradske posade, a pred časliičkom i činovničkom kasinom zauzeli su injesto Časnicl van službe, vojni i guberuljski činovnici. TaČno u 9 sati uzvlšenl zvttci narodne himne objavljivali su, da se približuje gospodin guverner, koji je praćen svojim stožerom prošao front polubataljuna c. i k. pješačkog puka br. 37, kojl je imao svoju u borbama lscijepanu zastavu, tako isto I front đrugih četnih tljela ! ustanova. Poslije ovog je otpočelo bogosiuženje, koje je opet sinžio vofni svečenik Kllmković. Sviečan je bio odjek glazbe, koja je pratila svetu službu, zagrmeše tri počasna piotnna u kojti $e umiješala gnnljavlna topova. . . . Deiilovanje. Svršilo se bogoslužettje. Jasno i oštro čuše se komande, čete se postroJiše za defHovanje, koje Je vršeno Terazijama, pa dalje do u kralja Mllatia ulicu. Obe glazbe su savile u đesno i stalc su prema gospodinu guverneru I časničkom zboru. Oštrim koracima i dobro Izvježbana proiazlla su pojedina čefna tijela pored Njegove Preuzvišenosti, lta završetku je bilo topnlštv'-o. Lijep je prizor bio viditi, kako pojedino satnije defiluju, čijl je valjani ijudskl materijal pottovo pokazao, kolilto se našl licprljatelji varaju, kad misle, da mi lte raspolažemo nikakvom ix>uzdanom pričuvom. Izvanredno dobrfr rzrršenim mimoltodom biia je vojna svečanost završena i čete se vratile u svoje vojarne. U svima krajevima grada održavala je red beogradska vojna policija . sa njoj uobičajenom revnošću, a pod ličnom upravom svoga oprobanpg glavnog zapovjednika, potpukovnika Crevatta. Mora se priznati, da se domaće stanovništvo primjerno pona« šalo I da je s gotovošćn vršilo sve policijske itaredbe. Nesretnih slučaja ili tome slično nije bilo. Cijela svečanost tckla je bcz ikakvog poremećaja. Svečane službe Božje kod drugiii vjeroisi>ovijcstl. Previšnji rodjendau Njegovog Veličanstva proslavljen je svečanim Bogoslužjem I kod drugih konfesija. Tako u pravoslavnoj sabornoj crkvl, gdje su službi BožjoJ prisustvovali osim pravoslavnih časuika i vojnika i članova beogradske cpštiue. — U ©vangeličkoj stt crkvi (Vuka Karadžića ullca) uz mnogobt ojne članove evangcličke opštine sakupila i njemačka braća u oružju, koja su se nalazila tt Beogradtt, da se usrdnom moiitvom pomoie za našega najvišega ratnoga gospodara. — Isto je tako održano Bogoslužje tt liramtt eskcn.-israelit. bogoštovne opštine (Kosmajska 51), kao i u liramu setard.-israel. bogoštovne opštine, i to u prvom u 11 sati prije podne, a u drugom tt 5 sati poslije podne. Prisustvovali su časnici i vojnici israel. konfesije. — Najzad je u ntuslimanskoj džamijl takodje dostojnim načinom proslavijen Previšnji rodjendan. U prisustvu muslimanskih časnika i vojttlka održao je imam D e1i ć svečanu dovu. Proslava u časnlčkim inenažama. Rodjendan Njegovog Veličanstva proslavijen je u raznim beogradskim 'časničkim menažattia svečanim objedom, kojl je s obziroin na ozbiljnost vremena i po liaročitoj žclji Njcgovog Veličanstva blo špartanski jednostavan. U svakoj od tlh incnaža upravio je predsjedavajućl po činu najviši časnlk učesnicima na tom svečauoin objedu kratak vojntćki jcZgrovit govor, koji se završavao trokratnim, oduševljenim ,,živio“ u čast Njcgovom V'eličanstvu. U menaži i. držao je takav govor ilčno Njegova Preuzvišenost gospodin vojni glavnl gitverner, general pukovnik pl. Rhemen Baicnsfeldski, u kom je pomenuo najvišeg ratnog gospodara 1 drugove na frontu. Za vrijeme svečanog objeda, na kome

su bili i mnogi njemački drugovt, odjekmiše pucnjl postavljeniti topova sa tvrdjave, čljl puni odjeci objavijivaltu nesalomljivu pobjednu volju i potvrdu položene zakletve, da se za Ijubljenog cara i kralja pobijedi ili mre. Vojnlčka svetkovlna u stožerskom odjeienju. Povodom uzvišenog rodjendana Njegovog c. i k. Apoštolskog Veličanstva juče je poslije podne prlredjena u c. i k. stožerskotn odjelenju vojnička svetkovina, koja je i vrlo iljepo I vrlo veselo tekla. Svi su vojnicl bili počašćeni I uživali stt u raznitn zabavama. Naročito im se dopaio nettmorno i lijopo izvodjenje raznih komada njima mite garnizone glazbe. Veiiko dopadanje Je požnjeo i „Juiiak Iz LIke“, Marijan M a t i J e v i ć, koji je bespiatno izvodio svoje priznate junačke i snažne radove. Lijepa svečanost, kojoj su prlsustvovall mnogo časnici, ostaće svima prisutnima u trajnoj uspomeni.

Papinski prijedlog za mir. Mlrovnl uvjeti. Kb. Ltigano, 17. avgusta. Rimski „Mesaggero“ doznaje sa dobro upućene strane, da su uvjetl u papinskoj notl za mir slljedećl: 1. Osiobodjenje i uspostava Belgije; 2. Povratak zaposjednutili francuskih provlncija kao t zaposjednutih dljelova S r b i j e, C r n e G o r e. R u m u n 3sk e i R u s IJ e; 3. ostobodjenje Jermena ispođ turske vlasti; 4. slobođa inora; 5. daseu odnošajima izmedju Francuske iNjemačk e i A u s t r o-U garske ureda područna pitanja po voljl stano-vništva; 6. d a s e N j e m a č k o} v r a t e ko 1 o n 1 j e. Predhistorija akcije. Kb. Zuricli, 17. avgusta. ,,Italia“ javlja, d a j e papa p r eduzeo korake za mir pošto je prije ipregovarao sa svim s t r a n a m a i n i g d j e n i J e n aišao na otpor. (Naročili brzojav „Beouradskih Novina“) Basol. 17. avgusta. Rimski đopisnik „Basler Nachrich’tena“ javlja đa je papa Benedikt XV. prije nego što je izradio svoju notu, dao po svojim apostolskim posianicima kcd. svih ratujućih vlasti sabratr podatke o ratnim položajima i even tu alnim u vjetima z a mir. Ujedno je papa izvijestio ovo države, da je on spremati preduzeti u ime čovječanstva korake za mir, pa so iz stalnih izražaja u noti dade naslućivati jasno da tendem* cije obostranih ratujućih grupa ne stori danas više dijametralno jedna prerna dnigoj. Paplnska nota — naji/.gleiiniji korak ka miru. Kb. Budapest, 17. avgusta. Prema vijestima đopisnika ,,Po-;ter I.loyda“ iz Lugana, inože se bez sva'cog pretjerivanja smatrali papinska nota za mir kao najizgledniji koralc ka miru. Prema dosadanjim komena 'ma talijanske štampe javno je mnijairi u Italiji protiv note, ali svakako prijatelj* skije raspoloženo, nego što je u svoje vrijeme bilo prema 'VVilsonovoj noti. Američka vlada prodv prijeđloga za inir. Kb. Stockbolm, 17. avgusta. Prema vijestima „Morniing Po sta“ održalo je američko mTiistars'.vo konfercnciju o papinskoj noti. Predsjeđnik Vilsojn i kabinet su mišljenja, da se rat mora produžiti, jer Njemačka mora da da garan* ciju za buduću sigurnost na svij:,tu. Shvaćanje u američkim katolički.u krugovlina. Kb. Haag, 17. avgusta. . „Nieuwbureau“ javlja iz Vas’.iingtona, da u katoličk'ni krugovima smatraju papinski prijf'd’v^ t«o pokušaj, da se katoličkim zemljaina A'Lridrougarjko i Bavarske učine dobre usluge, ji ot ogući osnutak katoličke poljske kraljevrie.

Daljo, prenta mišljenjtt tilt krtigova, i.a stoji papinski prijedlog da pomogae i Spaniji, pošto ova zemlja, ako rat ti dalje jratraje, ide u susret svo io gocim zapletajima) i što se iiče privrednog ka * i što so tiče unutamjog polifičkog položaja. Papina »ota i središnje sile. (Naročiti brzojav „Beogradslrib Novina") Kdln, 17. avgusta. „Kolnische Zeitung“ javlja ia Berlina: Vlirovtna nota papina je dosto zamašn i pismo, koje zaslužuje, da so ]xjta.nko i ozbiljno ]>rouči. Mo/.e se gmatrati kao sigumo, da ako tna isto uslijedi odgovor, da će odgovor' Njcmačke biii u potpunoj skladnosti s odgovorom o«tii* lilv savezuika.

Stockholmska konferencija. Predsjcdništvo konterencijc. Kb. Sttockholm, 17. avgitsta. Konfcreiiciju će po svoj prilicl otvoritl Ć e j d ž e, a tt predsjedništvo če blti izabrani uz njega još I B r a nt i n g i T r o e 1 s t r a. Rasprave će se vodltl u ru.skom, engleskom, trancttskom i njetrtačkom jeziktt.

Borbe na zapadu. Fraitcir/.i zatvorili gratiicu pretiia Spanijl. Kb. Zilrich, 17. avgusta. Da se Francuska odijeli (M sviU' neutralnih susjeda, zatvorena je fraucusko-španjolska granica.

Borbe na istoku. Riisko-rumuiijske čcto ti klještama. (Naročili brzojav „Beogradskib Nov:na'') Bcrlin, 17. avgusta. Busko rumunjske č te. kako .,T o!<aini u koliko izmijeniti pobjedu izmedju tusa i Putne u kliještama, koje u toliko nemilostivije ’mogu da zasjeku, jer je Seret za Ruse vrlo neprijatna preprječna linija. U ostalom, veli list pokazuju kako rusko tako i tmirranjsk© čoto u još no okoačanim borbama odlrinu organizaciju i veliku hrabrost, ko a stoji u očevidnoj suprotoosti s demoralizacijom 11. msko vojske u istočnoj Gali* ciji. Ta. lirabrost, koja se naročito opaža' u protiv napadima protiv fron'a Macken« senove vojske, svjedoči, da ruska vo> ska kao takva raspolaže još sa znat* nom otpoi'nom snagom. Ali to neće moćt ni u koliko ižmjeniti pobjedu izmedju Trotusa i Pttlne.

Austro-Ugarska. Grof Hadik potuoćttik grola Fszterhazyja. (Naročill brzojav „Beogradskib Novi .a') Stockbolm, 17. avgusta. „Svenska Dagbladet“ javlja: Aust o« ugaraki poslanik u Stockholmu g.o£ Hadik, koji je od godino 1912. tamo akreditovan, u skoro će napustiti Stock* liolm. Grof Iladik ćo u buduće u osobitoj inisiji za spoljna pitau.a pomaga i ugarskom ministru predsjedniku gro u Eszterhaziju. Za zamjenika n.egovog u Stockholmu izabran je grof Adam Tar* novski, koji je u posljeđoje vrijeme 1 o ■odredjen za poslanika u Wasbingtonu.

Grad i okolica. Varaždinsko kazaiište u Zemunu. Dne 16. o. ntj. u veče oprostila se družina varaždinskog kazališta od zemunske publike, kod koje je stekla mnogo simpatija, pa ako i nije bio materijalnl uspjelt svako veče u skladu s moralniin, ipak će ovo gostovanje ostaviti lijepu uspomenu u Zemunu. Oproštajna predstava bila je Ogrizovićeva popularna ,,H a s a n a g i n i c a“ s gostima kr. hrvatskog zeraaljskog kazališta iz Zagreba: gdjont Ninom Vavrom u naslovnoj ulozi i g. Miliajlom Markovićem kao Hasanagom. Dvoraua „Grand hotela" bila je puna kao nikad prije; uz imeligeuciju zemunsku iiašii se i gosti iz Beograda, i časništvo, mcdju kojinta je tml i pisac. Fredstava je u svečanom raspoiožgnju tekla vrlo lijepo, glumci, naročito zagrebačkl gosti kao i sam autor bili su predmetom srdačnilt ovacija. Družina Je krenula dalje za Mitrovict^