Beogradske novine

Straga 2 . rekao je optuženi Suhomlinov, (la je njemu car naredio, da o)>o;'ove mobilizacijn. J Jv'muSkijevič je izjavio, da je car i njemu rekao, da se mobilizaeij i opozove, ali mu je on odgovorio, đa je to tehnički nemoguće. Uprkos lome je car nare lio da se mobilizacija obustavi. Sutra dan, re- j kao je Suhomlinov, slagao sam cara, da je mobilizacija ograničena samo na jugozapadne okruge. Srećom je car stekao idućilr ’dana drugo uvjerenje, ] a mi je blagodario, Sto je mobilizacija izvišena. Svjedok Januškijevič je zalim izjavio: 29. jula 1914. uveče u 8 sati đao sam vojuom punomoćniku Njemaeke čamu riječ, da do tog časa mobilizacija nije naređjena. Tu sam izjavu mogao dati, jer narcdba o mobilizaciji nije bila oiijavljena, carev ukaz l>io je još u mome đžepu.

Papinski prijediog za mir. Shvaćanje ii Vatikami. (Naročili bizojav„Beogradskih pvovina") Zurich, 30. avgusta, ,.S tamp a“ javlja iz Riina: U Vatikanu sc još iivijek p o v o 1 j n o ocijenjuju izglcdi papine intervencijc. Od dva kabineta papa je dobio dopunjuća pitanja; jcdno od tili pitanja n : je od središnjih vlasJi. Irci protiv papinc note. (jkaročili brzojav „Bcogradskili Novina“) Slockbolm, 30. avgusta. Ovdašnji urćd piijatelja irskc s'ob> do obnaro'dovao jc izjavu, ko.om protestujo protiv papiue notc, što u njoj nim spomenula Jrska. U izjavi se izmedju ostalog veli: I ako mi potpimo priznajemo i istotu pobiula papine nole, ipak smo uvjereui, da ćemo biti tumaei svih nacijonalno mislećili Iraca, ako svečano proteslujemo što u papiuoj poslanici n’j ’ ni jednorn riječi pomcnuta katolička Trska, Rusiia ne će odgovoriii na mirovnu notu. (Naročiti hrzojav „Beogradskih Novina”) Ilaag, 30. avgusta, ,,IIandcIsbla'd ; ‘ javlja iz Petiograda: Privrcmena vla'da je vijoćala o papiivoj noti i riješila, da na nota ne oilgovori, jer ona ne govori ništa o Rusiji; u tom smislu biće gaveznici izviješteni. štampa prilično liladno govoii o papinoj noii. „Novojc Vremja" misli, da bi vatikan daleko veću uslugu ueinio svijetu, Ua je krivce ovog svjetskog rata žigo'sao kao takve. „Rječ ,< veli, đa su papini predlozi je'dino od koristi sreiišnjim vlastima. Nadbiskup Bcnzane o noti. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Haag, 30. avgusta. U jednonv razgovoru izjavio je apostolski izaslanik u Waslnngtouu nadbiskup Benzane-u, da je papina nota u istini pođstrek 'da se zaključi opšte prirnirje, jer kad bi zaraćeni je'dnom dotlo došti, da privremeno potože oružje radi pregovaranja o miru pravičnosti i sporazuma, ne bi so više ponovo latili oružja.

Iz današnje Rusije. Državna konfereneija u Moskvf. (Naročiti brzojav „Beogradskih Nov.na”) Moskva, 30. avgusta. Petrogradski brzojavui ur:d javlja: U konferenciji u Moskvi učcstvuje 2500 izaslanika, medju njima 468 članova dume, 110 pre'dstavnika seljaka, ž21 zastupnika radničkih i vojmčkih savjeta miadinom i zbiše sc i stadoše do zida nz kapiju. Čočeci skiduše ćampare, pa i oni pristojno stadoše. Aščika tada pridje Todori, pokloni joj se. — Srcćno, babo! 1 predade joj sito, pumj šećera, leblebija i ostalih šećerlenia, koje će ona uz igru drugom rukom oko scbe prosipati ! bacati, d-i bi tako pun, sladak i raskošan bio novi braćni život njcue kćeri što se uđaje. Svirači zasviraše. Todora poče... Ali, da li kao od radosii, iii od zbunjenosti, što je sve u nju gledalo, pometc se. Poče da greši. Brzo, smcjućl se. nhvatiše se do nje druge i počcše da je popravljaju. I ona se brzo trže, popravi. Poče da igra, vodi. zanosi i ouorn drugom rukoni *z sita oko sebe. na široko po dvorištu, po kući, čak i preko kuće da baca šećcr i leblebije. Mrak otpoče bivati sasvim gust; fenjeri počeše jače da svetle, kuća, osvetljena i puna toploie od Ijudi, ženskinja, njiliua odela, mirisa p<.*če kao da se krećc i nija. A oro nikako nije prestajalo. Sve se jače širi, razviia. Poče da opasuje svu kućn i puni celo Uvorište. Već su okolui komšiski zidovi načičkani susedima, osobito devojkama, koje su dovedene, da tako prcko zida gledaju Pasimi svadbu. Na kaPiji ulaz je zakrčen. V ic i tudji momci iz celc varoši počeli da dolazc, L hvatajti se u oro,.. A sve to odozdo jednako je glednlo onaiuo gore, na nju. ! mladi se učini da, pored nje, najviše glcdaju u ono iza nje na doksatu, u njepe spremljene i rasporcdjene darove koje će sutra nositl tpladoženji: svilene jorgane, đušeke i jasiuke. Osobito kao da su gledali it onaj crveti, svllen, svadben. za

Petak cijele Rnsije, 147 izaslanika gra'dskih zastupništva, 118 zastupnika saveza zemstva, 150 zastupnika industrijskili saveza i banaka, 313 zastupnika udiuženja i 176 profesiona'nih udružcnja. Opšta sjednica biće sutra i pro'dn* žiće, da hi prijavljem govomiđ, njib 91, mogli dobiti riječ. Pesimistička ocjena moskovskog kongresa. (Naročili brzojav „Beograđskih Novina") Frankfurt. 30. avgusta. ,,F r a n k f u r t cr Z e i t u n g“ javlja iz Ženeve: U Parisu se s uajvećim nezadovoljstvom prati rad lconferencije u Moskvi. Francuski lisfovi su bili pokušali, da donosc vijesti o raspoloženju u Petrogradu, ali iin je to cenzura zabranila. Najumjereniji listovi Icao što su „Ternps", ,,Figaro“ i „Journal des Debats“ želc istina Kercnskom nspjeli, ali priznaju, da njcgov .diktatorslci govor lcazuje o teškom, upravo očajnom položaju. Kalco „Agcncc Havas“ javlja, gradjanska štampa u Petrogradu, izuzimajuči „Birževija Vjedomosti' 1 , vrlo hladno ocjenjuje govor Kcrenskov. „Novoje Vremja“ i ,,Rječ : ‘ ne vjcruju, da čc konferencija udružiti stranlcc i zaintcresovane grniic. Zaključena moskovska koniereiici.ia. (Naročiti brzojav „Bnogradskih Novina”) Budimpešta. 30. avgusta. ,.Az E s t“ javlja ;z Rotterdama: Moskovska konferencija jo zaključena govorom Kcrenskog, koji je relcao, da će privremcna vlada bđili nad tcicovinama revolucije i da uc ćc trpiti nikalcvc proturevoluoionarne pokušajc. Dogadjaji ii Finskoj. Kb. Pctrograd, 30. avgusfa. Petrogradski brzojavni ured javlj'a: S obzironi na to, š>o jc danas prije podne zakazana sjednica finslcog zcmaljskog sabora. ruslce čete su rano n jutru opkolile saborsku zgradii. Njemačka. Posjeta cara Viiima inaršalu Hindenburgu. Kb. Berlin, 30. avgusta. Jutros je car V i 1 i ni posjctio maršala 11 i n d c n b u r g a, da mn čcstita gođišnjicu bitke kod Tannenberga. Državiil kancelar u Bruxellesfi. Kb. Briisscl, 30. avgust'a. Državni kancelar dr. jM i c h a c I i s je prispjco ovamo i pritnio Izaslanike savjeta Flandrijc, koji su ga pozdravili dugim govorom. Kaueelar je izaslaustvu izjavio, da se u glcdištu državne vlade nije ništa izmijenilo. Autoiiomija Elsas-Lotaringije. (Naročiti brzojav „Beojradskih Novina") Ziirich, 30. avgusta. ,,M c s s a g g e r o“ saznaje, da ćc EIsas-Lotaringija biti uskoro proglaše11 a za autononnni državu pod %irel Friedrichom.

dvoje širok jorgan. Ali ona sc hrzo seti da to ne snie dopustiti, osobito, da je taj tudji svet, načičkan olco ziclova i na kapiji, tako gore usainljenu gleda, i po tome doseti se, kako je njoj sigurno sada teško, i onda da jc nc počne zaiiti. Zato mlada brzo zabaci šamiju i sidje. Glasno, kao u inat nekome, ču se kako ona reče: — Hajde da igramo ... — Mlada, mlada hoćc da igra! I svc sc sklcptaše oko nje, osobito strinc joj, tetke. Sigurno srećne, što se time pokazuje mlada viša, jer eto hoće sama otki da igra, a ne kao ostale udavače, kojc se tek moraju iražiti, izvlačiti iz kutova. Svirači počeše. Ćočeci, kao u počast, ispred same mlade stadoše, da je prate u igri. 1 Pasa mlada, kako se je zvala, jedirim pogledom isnod očiju odmeri sve. I pošto svoju donju vlažnu i vrelu usnu stisnu, da ioj se gornja kao i obrazi nzđigoše, nadmeše, povede kćlo. AII kako! Znala je da jo noga ne ćc prevariti. Znala je đa će je sada najviše gledati, iiajdrskije, piljiti u nju; da će svaki njen pokret, svalci deo njcnog tela, bilo noge, bilo kolena, kulcovc, koji če joj se ii igri pojavljivati iz haljina, sve to sada dovoditi u vezu sa sutrašnjicom, sa tim njenim mužem, prvoin bračnom noći. Osobito znala je da Će je muškarci, rudjinci, koii su retko vldjali, sada proždirati pogledima. 1 za<o ss očima, uprtim u svoja prsa, Kolena i vrhovc nogu, s jednoin uzdignutom rukom, pus<i celu sebc u igru. Prvo kao pcdcleknu, ođskoči i odmali za t'nn poče okrnglo, toplo da se nija i krećc po «virci. (Svršiće se.) - . » ' / • : .1 r* i l ' ” r -

BE OORADSKE NOVI NE 31. avgusta 1917. Broj 239. Nova potapljanja.

Kb. Berlin, 30. avgusta. Wolffov ured javlja: U Sjcvernoin moru i engleskom kanalu je ponovo potopljeno: 4 parna broda i 3 cngleska ribarska broda.

Najnoviie brzojavne vijesti. Demonstraclje protiv rata ii Itaiiji. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novma“) Zurich, 30. avgusta. „Avanti“ javlja o novim demoustracijania protiv rata u raznlin gradovima Italije, u lcojinia su učesivovale žene i djeca ljudi, icoji se nalaze na bojnom polju. Konierenclja socijalista središnjih vlasti. (Naročiti brzojav „Beoiralskih Novina“) Beč, 30. avgusta. Sulra će ovdje biti saslanak socijalističkih stranačkih vodja, na kome će se vijećati o sazivu konferencijc socijalista središnjih vlasti. Konferencija socijalista sporaziunuih država. (Naročiti brzojav „Beocradskih Novina") Haag, 30. avgusta. Iz Londona se javlja: Engleska v’ada sprema izjavu o ratnim ciljeviina, koju će podnijeti lon'donskoj konferenciji medjunaro'dnog socijalističkog udruženja. Konferenciji će predsjeđavali Henders on. Zastupani su: Rusija, Francuska, Grčka, Portugalska, Južna Amer'ka, Belgija, posljednju zastupa Van'derve’de. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Budimpešta, 30. avgus:a. Po jednoj vijesti ,,Az Csl“-a iz Rotterdama odhio je kongres socijalista sporazumnih sila sa 5.5 protiv 4 glasa jednu rezolucijti, koja je prcporučivala, da socijaliste sporaziminili sila ne stupaju u nilcakve pregovore s delegaiinia neprijateljskih država dotlc, dok Njemačka ne isprazni posjednute zemjje. Značaj Iondonskc konfercncije socijalista sporazumnih država. (Naročili brzojav „Beograđskih Novina") Haag, 30. avgusta. Neizvjesnost o isliodu tajnog vijeeanja londonske koiiferencije ro i'a’i ta sporazumnih držaiBa ižhija jako iz pokugaja, naročito k06iseihoUvn3 lon/'on ke štampe, da se znaeaf Mifjnćanja nna cije'đ podcijeni i 'da se tok rada pieistavi kao sa svim ništavan. Listovi pokušavajti, da to postignu prvo time, što naglašuju, da konferencija nije mjcrodavna, jer su sarno manjino u jijoj zastupljene i glo u njoj nema nmogili gnipa socijalističjkog i radniČkog pokreta iz raznih sporazmmiih zcmalja, kao iz Ameirike, Kalije, Rumunjske, Srbije. Listovi upozoravaju još i na to, što je Tiađe Union, i ako broji nekoliko injljjiijtd čhmova, zastupljen samo s ^|W|iuiest, 'dokle je ncznatna socijalisuekastranka, ko'a broji 5000 članova, zastupljena sa osam predstavnika. Medjutiin ističu iislovi đaleko veću vrijcđnost kongresa Blackpooler Trade Union, koji ćc se ođržati idućo se'dmicie i u kome ćc paeifis'ička struja, kako oni misle, biti dalcko slabija. Nova kabiuetska kriza u FraucuskoJ. (Naročili brzojav „Beograđskih Novina”) Bmlimpcšta. 30, avgusta. ; ,A z E s t“ javlja iz Zencve: Iz pariskiii listova može šć zaključiti, đa je nastala nova lcabinetska kriza, koja proiztazi iz napada protiv Malvyja a u vezi s tajanstvenom smrti u Almereydi. Ribot ne može napustitf Malvyja da padne, te niože i sain s njime pasti. Gtvsaranje komore će po svoj prilici zateći tu novu situaciju. Kao nasljednik Ribotov važi Painleve. Američka vlada i stockholinska konfcrencija. (Naročili brzojav „Be0/ra3sklb Novina") Munchen, 30. avgusta. Prema „Miinchncr N. Nachrfchten" javlja „Daily Mail" iz Waslvingtona: Lansing je izjavio za tinnicima štainpe, da je američka vla a konačno i neopozivao riješ'Ia, da ne izdaje putue listove za Stockhohn. Kabinei ima obavještenja o ton.e, da jo slockholmska konfereneija samo nov ob 1 ik njcmačke propagaude za uair. Srbija na bečkoj ratnoj izložbi. (Od našeg izvjcstioca). III. Odjelenje za gradjevlnsrvo i saobraćaj. Iz odjelenja za Ugovinu i zanate dolazi se u prostorijo, odrcdjone za smještaj gradjeviuskog i saohraćajnog odjelenja vojne uprave. Tu se vi'de gradjanske i saobraćcjne prilike oknpirane Srliije, predočcne niihcrvim ka akte i tičriim osobinama. Veliki 'je upraviii i kclturni posao, š(o ga je na tom polju za godinu 'dana l'zvršila rojna nprava. Ne ćemo ovdje da iznosimo važnost log ■ogromnog posla, ve.ć ćepio samo da utvrđimo fakt-, 'da su se grpski saobraćajni putevi nalazili poslije okupacije h vrlo jadnom stanju i 'da jd. njdiovo poprav^ Ijanje iziskivaki mnogo truda i vremena. Tq se Rustroje irloženini malei ijalom ' • r * *■ f „ •* •

gradjevinskog odjelenja, koje opširno izvještava o razvijenoj djelatnosti na polju gradjevinstva i saobraćaja. Građnja mostova prc'dočava nam se modelima, a nasipanje i popravka puteva fotografijama, Lijepo su lspale slike putarskili stanova, kamenih majđara i postrojenja za nasipanje puteva. ZanimIjive slike prikazuju popiavku puta Beograđ-Cačak. Zbog porušenog vija'dukta kod Raljo i Ripnja bio je otežan saobraćaj od Beogra'đa na jug a na pu!u za Cačalc. U ostalome taj put f prije rata nije bio najbolji. Žta znači u Srbiji graditi puteve, vidi se iz Loga, da se pruga, odredjena za građnju puta, morala većinom najprije odvodnjavati, pa prema tome da su se morali i mostovi kao i druge gradjevine iz nova podizati. Prilikom tih poslova upotrebljeni su poglavi'o srpski radnici i Tadnice. Uspjesi, poslignuti ovuu posljednjima, premašivali su mnogo puta rezultate muškc snage. Odjelenja, obrazovana iz s.pskih ra‘đ.,ika i radnica, bila su poslije upotrebljcna i za održavanje puteva. Glavni materijal za gradnju puteva dobavljan je poglavito iz raljskog kamcnog majdana, ali on se već sad više ne eksploatiše. I žarkovaćki kio i bjelinski kameni majdani 'davali su materijal poglavito za održavauje puteva u beogradskom okrugu. Kao šlo je već napomenuto, daje obavještenja o grc'dnjama tih puteva nmožina zanimljivih fotografija. Raztunije se, da su tu i tabele, od kojih jeclna daje tačno podatke o izdatim alatima, 'drvetu i ugljenu iz centralnog magacina vojne g'avne gube nije, Množina slika upoznaje nas sa raznim radionicama graldjevinskog odje'eaja, kao i sa uredjenjem parnog kupatila u Beogradu, koje jc to o'djelcnjc održavalo. Vjerne fotografije prikazuju nam barake za stoku u Lješnici, skugaru u Loznici i električno postrojenje u Bcogradu. Ova posljednja postrojenja prikazuju i o'dlični tehnifki crteži, a beogradsku sLugaru i dobra akvarelna slika. Našu pažnju privlači jedan hij li drvcni model. On nam prikazuje spomenklupu cara Vilima na Kalemegđanu sa leljefom carevog lika u tjronzi. Njemački car pohodio je Beogra'd 19. jaiiuara 1916. i posmatrao je s onog rnjesta, gdje jo kasnijo postavljena spomcn-klupa, heogradsko bojuo polje i primao je obavještenja o dunavskom pre'.azu c. i k. četa. Drugi jeđan' mo'đel p.ikazuje j đan turski nadgrobni spomenik iz 18. stoIjeća, tulbe, u beogradskoj tvr'djavi. r'vojo porijeklo vodi iz c. i k. Mojnog groblja model jednog nadgrobnog spomenika, to je veliki kameniti krst, izradjen po planu natporučnika Cs nvja, Jedna fotografija prikazuje nam ob.iovIjenu pravoslavnu crkvu Sv. Marka na starom beogradskom groblju, u kojoj, kao što je poznato, počivaju smrtni ostatci posljednjeg Obre.iovića i njegove supruge Drage. 1 prijestona dvorana prikazana jo u slici prije i poslije njezirie obnove. Daije se vidi slika kamenorczačko radionice, u kojiina se grade nadgrobni krstovi za vojno groblje. Modele tih nadgrobnih krstova jzložilo je odjelenje ratnog groblja. U saobračajnom cdjelenju p ikazano je skoro sve modelima. Tu vidimo u modelima obične 'drvcne mostove, Sofijin most podignut lanjsko go’dine, jošanski most kod Novog Pazara, stari kameni most kod Vape i stari Milošev most. Naročitu pažnju privlači na sebe model jeVlnog mosta kod Valjeva, koji su Srbi poriišili. Pri povlačenju 1914. Srbi su na putu Divci-Mionica-Babojić porušili kolubarski most. Nanjegovo mjesto podigla su austro-ugarska o'djelenja most na đrvenim stubovima. Iz je'dnog vrlo zaiiimljivog crteža inžinjera rešičkog željezničkog mosta vidi se, kr.ko je namješten željeznički most BeogradZemnn. Kao sva odjelenja izložbe, tako i odjelenje za gradjevinsjtvo i saobraćaj uzimaiu učešća u izložbi s vrlo bogatim materijalom. Naroćito se nioraju najzad istaći ratue slike natporučnika Straussa i ratne sH^arke Ullreich, koje su izložcnc na mnogim mjestima izložbe.

Grad i okolica. Dnevnl kalMdar. D a n a s jc četvrtak 31. avgnsta, po starom 18. avgusla. — Riuiokstollcl: RaJuiundo pr.; pravoslavni: Muicn. l'Ior i Lovro. Casnlćka i činovnlčka kaslna otvorcna je do 12 sati u noćl. C. I k. vojnlčkl dom: Citnonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno ©d 7 sati iz jutra do 9 sati uvečc. Slobodan piistupsvaUom \ojniku, Hcogradski orfeura (u bažtl Hote! Takova); Početak predstave u 8-30 uveče. Kinematografi: Vojni kino u kralja Milana ulicl br. 56 (Koloseura): U 4 i 6 sati posttjc podne predstave u gradjanstvo, C. t kr. gradjauskt klno ua Terazijama br. 27 (Paris): U 6 sati poslljc pođne predstava za gradjanstvo. Noćna služba u apo iekaina: Od 20. avgnsla do 1. septenbra vršićc no6m slnžbu u Beogradu ove apOteke: Dr. Panić, Saboma uliea 77; Nikolić, BHoljska ul. 2; „Crvcui Kist‘‘, Beogradska u’.ica 2 i Stojić, Sarajevska utica 70. Paroplovna veza. Iz Beograđa za Zcmun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 1 12 satt prije podne; 3, 3, 4, 6, 6, 7, 8 I 9 sati poslije podnc. Iz žcmuna za Beograd: 5-30, 6-30, 7-30. 8-30, 9 30, 10-30 i 1130 prije podnc; 130, 230, 330, 4 30, a 3(L ffSO 7-30, 8’30 i 9‘80 posltjc podne. — Iz 7em n » za Pancsovu: u 1 »at poelfje

podne 1 u 8 saU u veče. — [z Pi ?p csove za Zemun: U 6 sati izjutra I u 4 sata posiije podne. — Ladja, koja vozl izmcdju Zemuna i Pancsove i obratno nc pristaje u Bcogradu. — Brodarski saobraćaj 5 a b a c-S mcdcrevo. Polazak iz Sapca za Bcograd četvrlkom i nedjeljom u 8 1 po satl Izjutra. Dolazak u Bcograd u 12 i po sati poslije podne. Ponedjeljkom odmor broda u Smederevu. B o t a n i čk a b a S t a. Otvorena ulorkom, čctvrtkom, ncdjeljom 1 praznicima. Posjeta bolcsnika u bolnicama: U bolnici .Brčko*: od 2—4 sata poslijc podne. U bolnicl „Briinn u : od 9-30—12 sati prije podne 1 od 2—4 sata poslije podne. — U c. 1 k. gradjanskoj bolnici: u utoralt, četvrtak i nedjelju od 1—3 poslije podnc. Rijcčno kupatilo na Savl, oivorcno od 6 satl izfutra do 7 sati uvcče. Vojno parnoitopiokupatiio u Car Dušanovoj ulicl. — 1. Kupatilo u kadama: a)za vojnc osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom 1 praznicima od V sati prije podne do 12*/ a sati u podne. — b) za gradjanstvo rađnim danima od 9 sati prlje podne do 5 satl poslije podne, a ncdjeljom i praznicima ođ 9 safi prije podne do 12>/ 2 sati u podne. — 2. Parno kupatllo za časnike i njima ravne činovnlke otvorcno jc utorkom, srijedoni, pctkom i subotom od 7 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a neđjeljoin i praznicima od 7 sati prijc podne do 12 1 /., sati u podne. — Za gradjane muškogpola otvoreno je parno kupatilo ponedjeljkoin i četvrtkom (ako u te danc ne pada kakav praznlk) od 9 sat! prije podne do 5 sati poslije podne. — Časnicima i njima ravnim člnovnidma stoje na volju da se slnže parnim kupatilom i u danc odrcdjene za gradjanstvo (poncdjeljkom i četvrtkom). Blagajna se zatvara radnlin danima u 12 l / a sati, a nedjeljom i praznicima u 12 sati u'podne. Istorijski kalendar. Na današnji dan, 31. a v g u s t« 1811. gorl. rodjen je u Tarbesu u Francuskoj poznati francnski pjesnik i pisac na polju istorije književnosti Theophile GauLhier. — 31. VIII. 1864, poginuo je u Ženevi u dvoboju jedan ršl osnivača soeijalizma, Ferdinand Lasalle. — 31. VIIL, 1867. god. umro je u Parizu francuski književnik Chai'« les Baudelaire. — 31. VIII. do 1. IX, 1870. god. vođila se pod Metzom krvava borba kod sela Noissevillea, gdje je opsadjena francnska vojska pod maršalom Bazainc-om uzalud pokušala da probijc položaje opsadjivača I da podje u susret Mac Mahonovoj vojsei, koja je sa svoje strane zaustavljeua od Nijemaca pre'd S e d a n o m, tamo primila bitku, koja se tako tragićno jto nju s\Tšila. Poznata je đalja su’dbinri Metza, koji je 27. oktobra 1870. kapitulirao. Prošle sino godine pod nas'.ovorn' „Posljednji dani Metza“ donijeli interesantni dnevnik Louisa Di'diera, koji je kao francuski vojnik učestvovao u odbrani Metza, a u kome dnevniku ima vrlo zanimljivih, prirodno i objektivno! ispričanih pojedinosti o opsadi i predaji. — 31. avgusta 1880. god. rodjena: je u Haagu holandska kraljica Wilhelmina. Pošto po holandskom usfa\-u (kao i u Engleskoj, Rusiji itd.) pravo nasle'đja prjjesfolja pripada i ž e n s k o j 1 i n i j i, to jo po smrti ltralja Wilhelma II). (23. nov. 1890. god.) došfa' na prijeslo 10-gođišnja Wilhelmina kao kraijica. Do njenog punoljetstva (31. avg. 1898. god.) vladala je u njeno ime kao namjesnica njena mati — kraljica-udova Ema. Pri-> mivši 1898. gođ. sama vladn u svoj.a ruke, kraljica Wilhelmina se 7. februara 1901. god. uda za vojvodu Heinricha mecklenburškog, koji dobi naslovj ,,princa-supruga“. 30. aprila 19C9. god. rodila so kraljici ćerka J u 1 i a n a, koja će, ako kraljica Wilhelmina ne hude imala muškog poroda, po smrti svoje majko stupiti kao kraljica na prijesto« Da se javi opštini. Gospodja Natalija udova pok. Milana Lakovića, iz Hrvaia sa stanom u Staro Crkveuoj ulici broj 42, poziva se i ovim putem, da se odmah javi uredu tajništva opštinc grada Beograda, radi izvjesnog hl'.nog saopštenja, pošfo da sada na pozive opštine liije predstala. Administrativni rad opštine grada Beo* grada u prošlom mjesecu. U prošlom nijeseeu julu admiuistrativni rad opštine grada Beograda kretao se ovako: Svršeno je ukupno 1179 pređnicta, od kojih dolazi na: uvjercnja za putnice 539 uvjercnja za rađnje 307 uvjcrcnja razna 167 uvjerenja za seobu 166 Od broja izdatih uvjerenja za l'adnje dolazi na: nosače 107; piljarskc 38; taljigaške 38; fijakeriste 16; kalansko-gostioničarske 14; manufaktnrnc 9; prodaja proje 9; rabadžiske 7; kuhinje 6; pckarske 6; radnje sa životnim namirnicama 5; prođaje voća 5; nirnberške 5; bakalske 3; prerade ptća 3; agenturske 2; mesarske 2; opančarske 2; mlinarske 2; špedliferske 2; bravarska 1; gradjevinarska 1; kačarska 1; zubni atelje 1; eiektro-tehnička 1; mješovita 1; obućarska 1; prodaja bonbona 1; prodaja kolača I; prodaja drva I; prodaja duvana I; potkivačka 1; pogrebno pređnzeće 1; senzalska 1; sitničarska 1; staklorezačka 1; starinarska I; stolarska 1; turski bazar 1; ćcvabđžiska 1: čišćcnje obuće 1; hotel 1 i škembarska 1. Kroz djclovodni protokol provedeno je ukttpno 2429 prednicta (ođ liroja 13.832 đo broja 16.261.}. Naplačeno je svega opštinske talčse krtnta 2010314, a prodato laksenih maraka na kne državne takse za 1.702.42 krune.