Beogradske novine

BrOJ 2415.

Petak

BEOORADSKE NOVINE

7. septembra 1917.

Strana 3: ,

da mu je unuk priznat za španskog j kralja, ali je Francuska jodnovremeno j morala dati iajavu, da se francuska i i španska kruna nikađ ne će spojiti u jcdnoj ličnosti. — 7, seplembra 1812. godine potukao je Napoleon u toku svo- j ga pohoda na Rusiju Ruse, koji su bili j pod koman'dom geuerala knjaza K ut uzova u velikoj i krvavoj borodinskoj bitci, odlučni je udar izvco Napoleonov maršal Ney. Ova je pobjeđa j>rokrČi'a put Napoleonu u Moskvu. Prilog beogradskoj sirotinji. Crkva Svetog Marka na sla | rom groblju poslala je sirotinjskom odjelenju opšline grada' Beograđa svoiu od 61.31 kruna, koju je svotu dobila prilikom bogosluženja, kao svoj prilog za. pomaganje beograđske sirotinje. Cijene životnhn nauilrnicama inorajii se istaćl. Skrenuta je pažnja više puta svima prodavcima životnih namiinica 1 ako po dućanima, tako l na pijacama, 'da cijene svih životnih namirnica moraju biti vidno istaknute, naravno s obzirom na cjenovnik životnib namirnica, koji izdaje opština gra!da Beograla. Ovirn se i posljeđnji put upozoruju, da će za nepoštovanje ove pa* redbe, krivci biti najstrožije kažujeni i novčano i zatvorom. Vojuo parno i kadno kupatilo u Beogradu. Zbog nekih popravaka ostaće ovo kupatilo 5., 6. i 7. seplembra zalvoreno. Olakšanje dovoza životuih liamlrnica u Beograd. Da bi se olakšao dovoz životnili namirnica u Bcograd, dozvoliSa je vojna željeznička đirekcija 7, da se preliose životne natnirnice vozorn, koji polazi u 6 sa>ti i 10 mitiuta iz Velike Plane i koji stiže u Beograd u 3 sata i 25 minuta u jutru. Prenos životnih nantirttica vršiće se dakle za vrijeme hlađnih noći, te će rano biti tta trgu izložene prodaji. Pribirajtc žir za ishranu svinja. S obzirom na odgajivanje svinja i nestašicu u masti glavna vojna gubernija izdala jo naveđjenjo, da se otpočne sa prikupljanjem rastovog žira po šumama za isbrauu i tovljenje svieja. Naročito se preporučuje prilcupljanje žira od strane gradjanskog slanovništva, osobito dd strane : djece. Prikupljeni žir isplaćivaće se odmab od strane vojnilr nadležnih vlasti, po cijeni od 6 kruna po 100 kilograma. Veoma je pođesno prikupljanje ŽLra i od stranc školske omla'dine uz nadzor svojih nastavnika i učitelja. Polugodišnji pomeu. Porodiea počivšeg Svetozara tZareta) Milića, davaće mu 8. o. m. polttgodišnji poinen tta novom groblju. Beogradski orfeitm. Sađanji program beogra'dskog_ orleunta nesumnjivo je jedan o'd najboijih dosad izvedenog repertoara ovoga or eun a Mala igračica Kovesi Manci, kontičar Hugo Ettlinger, simpaličm duet Georg i Gusti'Edler, mOdernc igračice sestre Gero, Gretl Russ sa svojjim originalnim repertoarom: i lijepa komedija Biber i so ispunjuju ovaj divni program. Svako veče bašta ,,Takova“ puna je najotmenijeg svijeta, Karte so moraju ranije preko dana. uzeti, ako bi se želilo kakvo bolje mjesto, što u ostalom izvodjenje ovoga programa potpuno i zaslužuje. Javna prodaja. Po odluci starateljskog suda iziožiće se javnoj prodaji zaostavština pok. 'Vidosavo Isailović, na dan 18. septembra o. g. u stanu u ulici Topličin Vcnac broj 22. Prođaja će početi u 9 suti prije podne. Pozivaju se kupci da na ovu prodaju dođju.

zakoni, onda može biti l to istina, da se u svakom bilijunitom dijelu je'due sekunde radjaju bilijuni sustava kao što je naš sunčanji i da so na njima zbiva u svima pojedinostima u isto vrijeme sve ono, što se zbiva kod nas, da se dakle na nmogo bilijuna planela kao što je naša zemlja, vode, svjetski ratovi l da ib vode istovjetni narodi, pa čak i istovjetne osobe, da isto tako mnogt bilijuni mudrica istodobno ovako umujui i da im se isto tako mnogo višo bilijuna čitalaca čude, da još nijesu šcnuli pameću“. — To reče i oslade živ. * Može li bik da ,,ore“? Jeđan o'd našib poznanika priča jiam o. tome ovo: ,,U mom selu ima uvijek po jedan opštinski bik za priplod goveđa, a veća sela drže i po više lakvih bikova. Zato, što se ti bikovi ne upotrebljavaju ni za kakav rad, pa m za vuču, todomaćilo se vjerovanje, da bik no može da ,,ore“, t. j. ne može da vuče plug. Jedan mla'dić jc orao na svojoj njivi, a opštinski l>ik nekako zalnta do njega. Mla'dić se sjeti na vjerovanje da bik no može 'da ,,ore“ i pađne pa misao, da to okuša.; pa pošto je bik bio vrlo pitom, on ga liljebom namami do pluga i gla'đeći ga upregne ga sve samtm lancima u plug. Kad je svo udesio, on uze uzde čvrsto u ruke, sjodo za svaki slučaj na plug, pa onda ošinu bika. nokoliko puta bičem. Bik nagne i kađ osjcti za sobom teret, on so jačo upe da se oslobo'di tercla. Plug se zari više nego obično u zcmlju, a bik se još više upinjaše, te je sve n kasu vukao plug za sobom. Njiva je bila đugačka i bik so dobro oznojio, dok je istjerao brazdu, a je'dva je dočekao da so odmori, kad ga jo mla'đić zadržao. Pošto ga jo oviaj na brzu ruku oslobodio Uprege, on ga ponovo ošinu nekoliko puta bićem. Bik ponovo nagnc, pa kacl osjeti đa je bez tercta, on je daleko odbjegao najza'd sc okrete, le dugo posmatrašo orača kao sa neldm čudjenjem, prije lio što se je sasvitn otud u'daljio. Mladić je o'dntah raslelalio po se!u, da nijo istina da bik nc može da ,,oro“, pa je eeslo i kao zreo čovjck pričao taj svoj nestašluk na uveseljenje svojih Slušalaca. Stroge ntjere siarih Jevi'eja za uutoženje naroda. I lajik može s biblijom ja rua da dokaže, đa su stari Jevreji mnogo polagali na ? množenje naroda. Tako jeuan od najveeih blagoslova u bibliji glasi: „Plođite se i množite se!“ A, 'da su se oni tog pravila držali, svjedoći već ta okolnost, što se jeđan od Faraona od toga toliko Uplašio, da je nareclio, da se svi prvorođjeni muškarci jevrejski bacaju u rijeku Nil. Stari Jevieji su vodili i statistiku o stanomištcm. To so vidi lijepo iz jevandjelja, koje se čita u nedjelju svetili otaca, a kojo počinje riječima: Avram rodi Isaka, Isak rođi Jakoval i t. d. Dr. Ratner iz IVicsbadena objavio je u ,,Hygienischo Rundscbau“ svoju studiju o tomc predmetu, u kojoj dokazuje, da Su se stan pa i pozniji Jevreji do u novije doba osobito odlikovali mnogoLrojnom djecom. Djeca su važila kao biagoslov l izvor Lla:ostanja, Po toj njegovoj studiji Liio je za mladića obligalno, da se oženi prije navršene osamnajeste godine. Nežcnje nijcsu smatrane kao pnnopravm članovi drušIva. Prostitucija je bila prezrena i gonjcna a polna perveznost strogo kažnjavana. Strogo je Lila zabianjena upotreoa prezcrvativnih sredstava za spre avanje porodjaja. Polno nesposobni bili su isključeni iz opštine. Vanbračm polni odnos strogo je kažnjavan i mnogo se pazilo na zdravljo poro'đilje, *

Razne vijesti. Napolcon o sebi. Kažu, da je Napoleon tako mogao da koncentriše svoje misli na jedan predmet, da u takvom magnovenju nije osje* čao ništa, šta se oko njega zbiva. On sam govorio je o scbi ovako: „Osjećam, da za svaki prcdmet iman zasebnu fijoku u mozgu. Kad boću o jednom predmetu ozbiljno da mislim, ja ostavim samo njegovu fijoku i ope koje stoje s njom u vezi, otvorene, a, one đruge pozatvaram. A kad hoću da spavam, ja sve fiioko zatvorim. * Reče i ostade živ. Neka mudrica, zamišljajući o onome što jo učio i ođ drugih čuo, reče jednom: „Ako je istina, da su proslor i yrijeme beskonačni; ako jc istina, da isti uzroci izazivaju ista djejstva i ako je istina, da u vasioni važo je'đni i isti prirodni

Kroz Aibaniju do Krfa. PATNJE SRPSKIH iZBJEGLICA ZIMl GODINE 1915. (Iz knjige Ljubiše Valića „Doživljajl narednika Mlladlua“.) (Nastavak). Do C u k u s a nas pratiše autoniobili i kola, koja beliu evakuisana iz Bitolja i Ohrida. Ali tu opet presitade kolski put i nastadoše planinske uzane staze. Opct se ponovi ono što videsmo na Prizrenu: počeše spa 1 jivati kola i automobile. Poslednje ostatke hrane podeliše vojnicima i narodu i ponova. sa strahotom u duši, podjosmo uz uzane, snežne brdske stazc Albamske. Išlo se celoga dana. Predjosmo nebrojeno planinskih potoka, provalija I obronaka, nailazeći svakoga časa na telesa ubijetiilt i umrlih vojnika, zarobljenika i Izbeglica. Pred veče sfigosmo tta B c ć i r o v M o s t na Škumbi. I ljudi i konji, od

umora gotovo popadaše na maloj poJjaiti, pred samim tnostom. Ja sedim na obronku u kraj puta, umoran 1 slomljen, te posmatram okolinu, osve:Ijenu zlatnom svetlošću zalazećeg sunca. Ptttem pored mcne, protniče beskonačna povorka ttmornih i klonulih stvorenja, koja ne traže u ovom času niSta drugo, do malo leba i odntora. Pogled mi luta po dolini izmedju reke i podttožja zeleniiom obraslih btda. Eto, još pre jednog sata gazisnto po ovint visovima sneg do kolena, a ovde sve želcno, kao u sred leta. Misli mi se počcše prenosčti u mojc selo, ali tne iznenadia trže nekoliko metaka iz ttaše brzometke. Pogledah dolinom u pravcu kuća, gdc se čula pucttjava. Videh petoricti naših vojnika kako trče od kuća ovanto. Za njitna irči Arnautin i nešto vičc. Iz odreda, koji se bešc nlogorio na poljaiiii pred mostom, prodje jeidan vod vojnika, brzim korakom, ti susret našim vojtticima. Kad se sretoše, zaustaviše ih, te sačekaše i Arnautina, pa se svi zajcdno uputišc logoru. Kada i ja stigoh u Iogor, saznadoit da su njih petoro iz stalnog kadra, pošli po arnautskitn ktićama, da traže štogod za jelo. Amauti im nedadoše, te oni litedoše silont uzeti. Nastađe svadja. Naši se prihvaitiše pušaka, tc ubiše dva Arnautina i jednu žciiu. Ritzoritžašc iit i odveđoše pred raitni sud. Sud ilt ostidi zbog pljaoke i ubistva: dvojicu tia sntrt, a trojicu na kaznti batina. Posle pola sata, dva plotuna objaviše nam, do je kazna izvršena. Provedosmo noć pored vatara u logortt, ne govorcći maogo. Umor i tugii sputavali su svaki govor. Lepo, toplo jutro zaiteče nas tta ulaztt tt Elbasan. Sunce prigrejalo. pa vrućina. Mi poskidali šittjele, a neki čak i koporane, pa idemo sa nadom da je i našittt patnjama došao kraj. Velika varoš, svega dosta, pa se naš vojttik razmileo i>o ttlicatna, pa kupuje sve što mu do ruktt dodje. I jabttke, i kolačiće, i pečenje, i kestenje, i sve što se naiazi na pijaci za jelo. Svi tmtčcni gladju, nemogit sada đa se najedu. Kažtt nam, da će sc ovde ostati, ali mi kuptijetno i spremamo za dalje pitiovanje. Kao da naslutjsino. Sutra dan dodjc naredba da se krećemo preko Krabe za T i r a n u i D r a č. Na Sijaku, pred Dračem, provedosnlo noć. Zoroin sL : - vćć 1 krenušmo pretna Draču, jer je svaki ^hteo, što ranije, da vidi more. Uz pnit, rm sve strane, nailazili srno na leševc 'mrtvib vojnika, koji su, možda kaol i tni, naprezali svoju poslednju snagu, samo 'da sagledaju more. Ali sudbina hoćo, 'da Srbin vidi more tek pošto ga plati najskupljim, najvceim žrtvama, Sa jednog brežuljka, sa koga se put naglo spušta u dolinu, ugledasmo more. Svi duboko uzdanusmo, a mnogome zablistaše suze. I ja se prekrslih i počeb šaptati: „Hvala li^^ože, tc rne održa u živolu do krapi ovih muka. Evo naa na moru, sad jo ~valjda kraj i našim mukatna. Lepo,' plavo more, jesi li mi prenelo sina na tvojun plavitn plećtma 'ili... i srco tm se sležel Ne, ne... dobar je Bog, Sidjosmo jia samti oLala. l’esak mckan, beo, a zapljuskuju ga lalasi LisLre morske vode. Mi pose'dali po pesku pa gledamo u 'daljini, gdo se nebo i voda saslaju. More plavo kao čivit, a po njemu se bcle jedra ladjica, kao neki cvctovi ili leptiri. U Llizini samih kuća stoji gomila malih i velikih Lrodova, pa naiu se čini, da i bro'dovi sačinjavaju deo varoši. Stiže navedba, da udjemo u \aioš i 3a se smestimo u je'dnom stfuom banu. Mi radosni u'djosmo u varoš i rastovarismo konje, pa i ne čekajući da se malo odmorimo, po'djosmo po varoši, đa je vidimfoi i da iz bliza osmotrimo velike morske Jadje, koje su stajalo u pristaništu. Tek dockan u noć vratismo se kući, dobro naranjeni i napojeni i pričajući svoja opažanja o Draču, o moru, o ljudima; i Budućnosti, zaspasnro tek oko poia noći, (Nastaviće se.) Poslijednje brzojavne vijesti. Izvieštaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 6. septembra. Zapaduo bojište: Front prilestolonasljednika R u dprecbta bavarskog: U F1 a n d r i j i je borbena djclatnost topništva ostala jaka, prije svega izmedju h o u t h o u 1 s t e r s k e šume i kanala Ypern-Cotnlens. Iza nastupa tame napali su Englezi izmedju dritma, koji Iz Yperna vodi za Poelkacelle I Zonnebcke dva puta s jakim suagama na ttaše linije. Oba su

se napadaja slomila bez ikakvog uspjeha i uz velike neprijateljske gubitke u našoj vatri I u borbi na nož. Front njemačkog prilestolonasljednika: S objc strane drunta L a o n eSoissons i u istočnom dijelu C h em i n d e s D a m e s-a znatno se od vremena na vrijeme pojačala vatrena djelatnost. Uveče je poslije bubnjarskc vatre francuska pješadija južno-zapadno od P a r g n y-F i 1 a I n a nasrnula naprijed, ali nije zbog ttašeg odbranbcnog djelovanja dospjela ni đo naših zaprijeka. Kod VauxaiIlona i na Winterbergu protekla su vlastia izvidjanja uspješno za nas, privedcno je nekoliko zarobljenika. Poslije jake vatre sjeverno od R a j n e slije lio je francuski djelimični napađaj protiv B o i s S o u I a i n a. Francuzi su suzbijeni. U C h a m p a g n i b : la je borbena djelatnost tt nckim odsjecinta živaltna. Pred V e r d u n o n traje jaka topnička borba, naročito na istočnoj obali Maase; dosad nema pješadijske djelatnosti. U noći od 4. tta 5. scptembra napali su naši letači L o n d o n, Soutlicnd i Margate. Opažena su požarna djelovattja 'zbačeniii bombi. Jedna se od naših letilica nije povratila. Nad kontinentom oboreno je juče 14 neprijateljskih lefača i 1 osmatrački balon. Poručnik Voss izvojevao je svoju 40. i 41. vazdušnu pobjedtt. Istočno bojište: Front maršala prittca L'eopold a bavarskog: R u s i s u p r e d f r o n t o m n a 5 e v o js k e u a s t a v i 1 i s vo je Irzo odstupanje prema sjeveru i s j e v e r o-i s t o k u. N a D v i n i j e neprijatelj isprazttio svoje j a k e p o 1 o ž a j e d o F r i c d r 1 c hs t a d t a. Broj ruskih vojttika, koje smo zarobili i plijen, koga smo kod našeg brzog napredovanja zaplijenili, iznosi prema đosadašnjem samo nepotpuno sastavljejiom račuiiu: 120 č a s n i k a, 7500 v o j lt i k a, 180 t o p o v a, oko 100 m a š i n s k i li p u š a k a, v i š e ok ! o pI j e ni h att tomob il a i velikirkoličfnu ost,a 1 og ratlt o g ni a t e r i j a 1 a svake v r s t e. Vojna fronla tnnvšala nadvojvode Josipa: U sjeverozapadnoj M o 1 'd a v i o l vrctnena na vrijeme živahna topnička djflnt* nost i prcdpoložajne borbe, Front maršala pl. Mackensena: U planinama sjeverozapadno o'd Fokšana osujećen je kod Muncclnla je’dan runiunjski napađaj; s jedtiog viaslitog napadaja privedeni su zarobljenici, Maćedonsko bojište: Zapa'dno su od prespanskog jezera bila uspješna njemačka. a istočno od Dojranskog jczera bugarslca izvi'dnička pt'eduzeća. Prvi zapovjednlk glavnog slana pl. Luđendorff.

Zaiedničko ministarsko vijeće. Kb. Bee, 6. septeinbra. U ministarsfvu spoljnih poslova održano je danas zajedničko viječc austrijske i ttgarske vladc. Predsjedavao je u zastupaiiju odsutnoga ministra spoljuili poslova zajednički mimstar finansija baritu B u r i a n. Vijećanju su ositn banuia Biiriaiia bili prisutni: ministar vojni pl. S16ger-Steiner, ministri-predsjeđnlci W e k e r I e I vitez S e i d I e r, dalje oba ministra finansfje, oba minisira trgovine i oba ministra za poljoprivredtt. Pašić u Rimu. Kb. Lugano, 6. sepfctnbTa, Brema jednoj rimskoj vijesti stigao je ministar predsjednik Pašić u Rum,

cj paketi bez oznake vrijednosti samo za internirane i konfinirane, ali samo u težini, dozvoljenoj u dottčnoj relaciji za privatne pakete. Poštanske pošiljke u saobraćaju in« terniranih kao i u naročitim stanicama smještenib konfiniranib slobodne su od poštarine. Zato moraju te pošiljke kao i one za ralno zarobljenike nositi primjedbu: „Kriegsgefangenensendung, ge« b(ihrenfrei“ (Pošiljka za ratne zaroblje« nike, slobodna od dažbina). Pošiljke za interniiane, odnosno kon;« finirane moraju po mognćstvu biti snab* đjevene tačnom adresom. Iza imena pri* maoca treba da stoji primjeđba „iuier* niert“, odnosno „konfiniert' 4 . Sve po* šiljke, koje hoće da otprave intemirani i naveđem konfinirani, treba zapovjed* ništvo dotičnog logora ih stanice (ili bol* nička uprava) đa predaje poštanslom urc* dima i 'da in snabdje svojim /.van.čnird pečatom l primjedbom (pomoću naročitog stambtlja), o državljanstvu interniranoga. U ostalome važc za poštanski §00'-, braćaj objavljeue norme za tamošnje stanovništvo sa ralnim zarobijenicima, 2. Za saobraćaj intomi.anih i konfi« niranib u relaciji Ugarska—o’kupaciono područje mjerodavna je okmžnica kr. ug. ministra unutiasnjih poslova br. 5066 res. 1914. Po toj naredbi dozvoljeno jei u području ugarske sveto krune osobama. iz nnprijateljskib zemalja, koje stoje pod redarstvenom stražom odnosno nadzo* rom, da izmjenjuju poštanske pošiljkc: samo sa svojim najbližim srođnicima, koji stiinuju u posljednjem stahiom mjc* stu stanovanja svoga zavičaja x od tarao stranib samo s onima, koji uprav.jaju svojim imanjent, l to pošiljke istih vrsta, koje se u relaciji s dotičnim posje'd« nutim područjem u privatnom pošianskom saobraćaju mogu izmjenjivati, Pošiljke, adresovane osobama po'đ: redarstvenom. stražom ili od ovib pošli predate, slobo'dne »vu od poštarino (dok pošiljko osoba pod redarstvenim naclzo* rom podleže pošlaiini kao i u Austriji). Za internirane i konfinirai.e u okupacionim područjima o'dredjena je tnjera,' dozvoljena korespondencije kao i za ratne zarobljenike od mjescčno dvije do najviše ćetiri oktavnc strane (60 re<laka) dugib pisama iti o'd dvije poštanske đo.-1 pisne karte, Zabranjen je i na dalje svaki p<s-> ( štanski saobraćaj intemiraniii t konftni* ranib ■> njibovim srodniđma na bojnom polju. C.ik. vojno vrhovno zapovjedništvo,]

LJETNA POZORNICA Hotel Takovo TERAZ3JE BR. 29. ■ i ■■ ■ Još ssmo 2 im velild nspjeh

Zvnnline oltlnve. Ui'edjenje pošfanskog saobračaja iii* terniranih i koufuiiraniii. Na poštanski saobraćaj inteniiianib i u naročitim stanicama smještenih konfiniranih irnaju u relađji monaritija, Njemačka, c. i k. okupaciono područjo i obratno, kap i u okviru okupacionih pod* ručja u buduće đa ge primjenjuju pve odredbe: 1. U relacijr Austrija, Njemačka, okupaciono pođručjo i obratno kao i u okviru okttpacionog područja pripuštaju se: a) obićna pisma i poštanske dopis* nice, b) poštanske uputnice do najviše 500 kruna, ,

fenomenalnogseptenibarskog programa. I Subota, 8. septeinbra 19)7. PRVI PUT:

opereta od Helna Ofazba od Roberli: Stolza.

Ulaznlca vrijedi kae propusnica za grssdjanska Uca. U sločaju lirdjavop vremena prcstava e sall.

EKSPOZITURA PEtTANSHE-OOARSHE KOMERCIALNE BANKE o Beogrodu — Knez Hlhollova br. 5Q. Specijalno odjelenje za šiljanje novac« ratnim zarobljenidma 8 internlranima. Osnovna glavnica i pričuve 232,000.000 krtina. 9I9

RADIONICA ZA PARNO FARBANJE I ClSĆENJE BEOORAO Q BKBDA BEOORAD Knežcv Spomenik\I« rlAEVCMKnežev Spomet

02142

Spomenlk

prima na bojadisanje I <išćen|c ženska, muSka I djećlja odljela. Preporućuje se p. e. trgovdma za bojadisan|e Stolova. platna. fulova 11. d. Clfena umfercna, Izradha ukusna

Najnovije JESENJE BAZARE dobila je Knjiiara „Napredak* Beogiad, Kujliz AUbajlova 9 l

OVDAŠNJI DUGOOODISNJI Graver Goldstein Prima radove za graviranje 1 svc vrste poslova, te struke. U zgradl alatara Maia Berlinera, Knez Mihajlova ul. 1. do apoteke Delini. 911

871

HOTEL LONDON Beograd, Kralja Milana br. 82. U blizinl željeznlćke sfgnlce. Tramvajska postaja. Sobe ta prenoćlite, po ntvrdjebom clenovniku. Dobar kost » boMekom restomnu. Hotelijer Jovan Snvić.

Obiava.

Opština kmnodraška u okolini Beograda a po odobrenju okružnoga zapovjeđništva Banjica br. 2002. izdavaće pod trogodišnji zakttp: svoju kasapsku arendu za selo Kumodraž, na dan 9, septembra 1917. godine. Licitacija će se obaviti u zgradi opštincke mebatte, Bllži uslovi u kancelariji opštinskoj a i na dan Hcitacije. Od suda opštine kumodiaške, 1. septembra 1917. god. br. 216. 32691

. S’bolom u dužl lzvještavam srodnlkc 1 prljatelje, dl )e moja seslra od ujaka f MARINA A0AM0VIC premiunla 6. Jnia 1917. god. u Smederevu. Smedcrcvo, sepiembra 1917. Oislolćtna: seslra: Sofijn; nesretoa matl: Ojordja V. Radulovlća. 32762