Beogradske novine

t»roj 2 / 5 .

Nedjelja

BEOORADSKE NOVINE

7. oktobra 1917.

Strana 3.

oktobra 1808. go'dine 1111110 jo u Gjakovu hrvatski knjižovnik Juraj Sert i ć. — 7. oktobra 1841. gođine rodjen je u Njegužima kao sin voivode Mirka Petiovića kralj N i k 0 1 n, ujedno j srpski književnik. — 7. oktobra 1847. gođine rodjen je u Ilolicu Emilo Ilolub, znameniti česki putnik-ispitlvač po Africi. — 7. oktobra 1849. goilino umro' je u Baltimore-u američki književnik E'dgar Allan Poe. -Eoe je lodjen u Bostonu 1809. godinc od roditelja gluniaca, kojc jc u rauoj mladosti izgubio. Potom ga jo uzeo po'd svoje ugledni trgovac AUan, koji ga đade na školovanje u neki zavod u Engleskoj. Prešavši zatim na verginski univerzitet u Amenci, vodio je vrlo lakomis'cn život, zbog čega ga poočim htjede prinuditi da stupi kod njega u ^kanceiariju. S toga Poe pobježc u svijct i počc sc baviti književnošću. Pošlo sc vrati poočimu, ovaj ga 'dade na vojnu školu u West P 0111 1 u, 110 o'davde bude uskoro otpušten zbog muogih 'tlisciplin.skin prcstupa. Posiije toga sc Poe otpoče stalno baviti književnosću. Ma 'da je još ouda njegov 'dar privlačio opštu pažnju, njcgovi hi iz'đavači zbog njegove nesla!nosti re'dovno poslijc nekog vromena dizali l'uke o'd njega. Umro jc u tcškim materijalnim prilikama. Njegove su se pripovijetke tek 'docnijc stale inuogo čitati i prevoditi. U njima dominuju tajanstveni i kriminalni motivi. Parobrod za posjetioce koncerta u Zemunu. Povodom večerašnjeg dobrotvomog koncerta u Zemunu stavila je 'direkcija Ugarskog pomorskog i Tiječnog bro'dar* <kog 'đruštva posjelioeuna toga koncerla • 1 a besplatnu upotrebu jedau svoj separatni parni brOd, koji će poći iz Zeniuna za Beograd u 1 sat poslije ponoći. Za uspoinenu na svoju kćer ■— za beogradsku sirotinju. Ci-'dja Danica pok. llije Dušmaaića, državnog savjetnika priložila je sirotinjskom odjelenju opštine grada Boogra'da svotu od 100.— kruna, na dan Irogodišnjice smrti svojc rano preminule kćeri Ang j c 1 i j e—Belke (20 septembra po novom), kao svoj pri'og za pomaganje sirotinje opštinc erada Beo gra'da, Vrijeme u Beogradu. Dani u Jkograđu bili su do juče skoro ljclni. Jutra i viečeri su malo lila'dniji, a preko cijeloga dana sunce svojun toplim zracirna sija kao u proljeće i Ijeto. Preksinoć snio jniali malo kišo, koja jo padala i juče u jutru i preko dana nekoliko puta, te 'dosla osvježila ove inače tople 'đane. Izgle'da, da nam nastupaju već prvl jesenji dani nvim danima, kojima se baš mnogo izgle'da niko ne raduje. Priznanice za pomoć. Priznanice za pomoć za mjesec olctobar izra'djene su do broja 2000 i mogu se o'd sutra i dobiti u uredima okružnog zapovje'dništva Beograd gi ad u Kralj Aleksan'drovoj ulici broj 5, u sobi broj 57 o'd 8 do 10 sati prije podne. Istoga 'dana odmab po piijemu piiznanice prije podne blagajna c. i k. okmžnog zapovjednišlva Beojrađga'l isplaćuje i pomoć. Kako prilikom prijema pnznanice, lako i same pomoći, jiotrebno je imati uza se redarstvenu legitimaciju, radi ustanovljenja in'dentičnosli. Važno za one, koii traže svoie. Vrlo često dogadja se, da pojedinc ličnosti šalju svojim rodjacima i znan■;ima karte i pisma u inostranstvo i vojsci, a da neznaju tačnu adrcsu, pa se obraćaju toga radi prcko Oemein^ames Zentral-Nachweisbureau, \Vien. Takovo postupanje nije pravilno, ier ne samo da sc zadržavaju pošiijke od dalnjeg otpremanja. već se zbog 11 cdostatka tačnc adrcse često tiniš'avaju. Karte trcba adresirati na slijedeći način: Onaj ko zna za tačnii adrcs« ne treba nikakvog posrednika, ma gdje god se dotični i nalazio, nego neka kar<11 jcdnostavno adresira sa oznakom liijesta opredjelenja. Onaj pak koji samo zna, da se adresat nalazi negdje sa vojskom iii u inostranstvu, neka piše posrcdstvom „Internationale Komitee des Rotes Kreuzes, Genf, Schweiz“ ill „Zfircherbureau ftir Aufsuchung Vermlsster, Zii-

rlcb, Schweiz“. Ovako adresirane karte najbrže ćc stići na mjesio opredjeIenja. Zabranjcito je obraćati se za posredovanje privatnim Iičnostima. Taksa za kartu u Svajcarsku je marka od 10 helera, a za plstno 25 IieIera. Ovakove se karte mogu 11 a svakom poštanskom uredu predad. Velika revanš utakmica. Danas u nc'đjelju poslije podno počcće vclika revanš utakmica u Topči'deru tačno u 3.30 izmeđiu dva kluba naune izmedju ,,M 1 ade Sumadije“ i klu)>a kombinovano Beogra'đskc .Omladinc. Intcrcsovanjo je vcliko. Poziva so gradjanstvo 11 što većem broju da posjeti ovu utakmicu, koja je prirodjeua u plcmenitoj svrsi t. j. potpomaganju bcogradske sirotinje u čiju se korist i priredjuje. Svaki Ijubitelj sporta ka,o i svaki gradjanin učiniće scbi dvojako zadovoljstvo, jer ćo uživati u elcgantnoj igri naše omladino i učinićc svoiim prilogom plemenito 'djelo za 'sirotinju. Obe strane obećavaju piijalna iznenadjenja naročito beognulski k!ub čiji G čianova prošlc igre nijesu se takiničili. Skupljanje koštica. Važnogt dobijanja nlja. zejlina) iz koštica o'd voea zahtieva s pravom skupIj.anjo svih koštica. Košticc od trešanja, šljiva, kiupnih i sitnili kajsija i biuideva moraju biti radi ostavljanja dobro osnšerie, od voćnili niesnatih 'đijelova oeišćenc i sortirane, I najmanja količina koštica o'd vrije'duosli je, da se svako bavi ovim posloni, a naročilo upule na skupljibnjo istih 'djeca i djaci. Izgubljeii sat. Zlatan ženski sat 11 a grivni izgubIjcn jo prekjuče iđući od Takovske do Kralja Aleksan'dra u'.icc. Moli se pošteni nalazač, cla sat donese vtasniku u Takovskoj ulici broj 29, g'dje ćo dobiti pristojnu nagra'du. Sat je uspomena, te ima za vlasnika veliku vrijednosl. Ćitajte prospekt banke Kroutehl u Zagrebu. Preporučujemo našoj cijeloj današnjoj nakladi priležcći prospekt banke Kronfeld d. d. u Zagrebu osobitoj pažnji našili cijcnjenih čitatelja. Jedan milijuu kruna možcte dobiti sa jedtiom jedinom srećkom. Svaka druga srećka mora dobiti. Svaki mjesec po jedno vučenje. U roku od šest injescci isplatiče se za zgodrtke 13 milijuna i 1G0.000 kruna. Prvo vučenje već 10. i 12. 110 « vembra o. g. Naruđžbe neka se šalju čim brže- banci Kronfeld d. d. a Za grebu. U slavu poginulih od 9. oktobra. U utorak’ 9. o'y. mj. biće 'dvijc go'dine, šlo jo osvojen Bcograd po car« i kraljevsknn j savczničkim njemačkim četama. U slavu poginulih na 7., 8. i 9. oktobra biće na ov'dašnjem vojnom giob'!ju 11 a 9. o|v. mj. vojna misa u prisustvll Njeg. Prenzvišenosti giavnog vojnog guvernera. Za slučaj kišovitog .vremena biće sv. misa u 'dvoni.

EKSPOZITURA PEŠTAHSKE-UGARSKE KOMERCIALNE BANKE U BEOGRADU KNEZ MIHAJLOVA 50. GLAVNA UPRAVA C. i K. MONOPOLA PETROLEJA I ŠPIRITA Bavi se svima bankarskim poslovima, pošiljkama novaca iz AustroUgnrske i za Austro-Vgarsku, savezničke i neutralne države. Specijalno odjelenje za šiljanje novaca ratnim zarobljenicima I interniranima. Prima uloge i obavlja mijenjanje novca po najkulantnijim dnevnim kursevima. Zasebno odjelenle za robu za sve vrste trgov. poslova. n Osnovna glavntco i prlčuve n 232,000.000 Kruna. 1 [

Zvanična Rusija na Baikanu. Još godlne 1910., dak!e piijo rata sa Turcima, izašla je tl Beogra'đu pod gornjim naslovom politička brošura od jeđnog bivšeg srpskog 'diplomata. U b rošuri se u prvoin ređu crta uloga Rusije obzirom na unutamju i izvanjsku politiku Srbije. Tonor je cijele brošu« re: Rusija jc kriva bes r e ć i S r b i j c, pa međju ostalim naglašuje, da je uništenje Srbije cilj rusk'e poI itik e. Nepoznati srpski pisac rekao je istinu, Uništcnje Srbijo bio je posljednji rezultat nasilničko ruske politike, kako to najboljo dokazuju dogadjaji q voga rata. Zbog aktuelnosti piščevih izvo’da u ovoj brošuri, prenašamo jo u cijelosti. I. Cilj ruske politike na Balkatm. Od Petra Velikog zvatnična Rttsija teži da izadje na Sredozeinno More. Ona to hoće, Evropa nc da. Da bi Ruslja to postigla, ona je vodila ratove sa Turskom i Evropa joj je svaki uspch osujećavala. Dopirala je do Dardanela i vraćana je natrag. Da bi najzad a svom ciljti uspela, ona je stvorila Bugarsku i Istočnu Rtuneliju. Uspeba je pri svem tom bilo. Bugarska jc stvoretua, a stvorila ju je Rusija. Sa takvom Bugarskoin zvanična Rusjja postupala je kao sa svojom gubcrnijom. Ali ne za dugo. Stambulov je emancipovao Bugarsku od nje, ali za to Aleksanđ&r Batembcrg izgubi krunu, a Stambulov glavu. Videći jasno smer Rušije, Evropa dovcdc za Kneza Bugarske Koburga. Dovedten na prestio po milosti Evrope, Feirdinaaid jc morao raditi kako je ona htela. Vreme je nešto izgladilo, a teške prilike po Rusiju i Ferdiiianđova. umešnost poglavito učinile su, to i Rusija prizna Ferdinand'a za Kneiza Bugarske. Pri svem tom zvanična Rusija ne trpi Ferdinanda. On nije „ruski čelo* vjek“... Njcga je dovela u Bugarsku Evropa, da Bugarsku čuva od ruske poliitikie i Evropu spase od brige za Carigrad i Solun, a ott vrlo dobro vrši svoju dužnosit. Ali zvanična RusLja' k'ako ne trpl Ferdmanda, ona lienift" jVišta protivu Bugara i bugarske drM'/e 1 ,' pa ma kako se Bugari pokazivali neblagodarni. Razlog je prost. RusLja nije ni mislila. da osIobr/Jja Bugare Bttgara radi, vee da ih uzme pod svoje; pa kad to nije mogla da postfigne, ona smaUa za dobit što |e i Bugarsku stvorila. Tirn je oslabila Tursku, a to je vrlo važno, primakla se bliže Sredozcninom Moru i Carigradiu pa ilt prcko Bugara čuva, da ih ko drugUnd uzme. Dalje, Rusija je sigurna, kAd "Bugari budu imali u svojim rukaWia 'Solurt i Carigrad, dia je to tolikd"?stt> kao da ga i 011 a sama drži. Bugarska, dakle, kao ruska tekovina, više je ođ vrednosti za Rusiju nego čak i za samc Bugare. Preiko njic oni gledaju na Sredozenmo More i ceo svet. Može se, dakle i zamisliii, koliko svaki atenfat na teritoriju Bttgarske, rna sa čije straine on bio, dira Rusiju kao u oči. Tu tekovinu rusku, što se zove Bugarska Država, zvanična Rusija ne smatrai kao nešto osobcno i zasebno od Rusije. Ona na nju gleđa i dan danji kao na svoju samoupravnu gubterrt'iju, i svaki dobit ove — njena je dobit', a svaka šteta ove — njena je šteta. O svemu ovom mora se vodiii stroga r.ačima, pa da se razume sve što đalje slcdjuje. (Nastaviće se).

Podpomaže probavu obiS.^.^fMATTONI^fV (GIESSHUBLER) \ČiariA PRIRODNA alkaučnaV Heinrich Mottoni d. d. Beč i Knrisbnd. Glavno skladište za Srbiju: U vojnom prometu stojeća Ljekarna Protić, Beograd, Kralja Miiana ullca 87.

JU i. 1,1.. ,,i • ■ — —= » m ioi.ij ' ■ ■mm — ■ ■ I I mmv Dćutfdje fm fRusland! Keiner von Euch darf fehlen, wenn es gilt, Deutschlands Zukunft zu sichem! Zeichnet die 7. Kriegsanleihe! i ■ .* f - • li ■

————- '.I

Razne vijesti. Kako se u Americi rekrutuje. U engleskom stručnom časopisu „Tlie Lancet" opisuje jedan ajnerikanski vojni liječnik metodu, kako se u Sjedinjenim Državama iznalaze za vojnu službu sposobni momci. U jednoj velikoj dvorani, koja ima prostora za čitav bataljun ljudi, nalaze se dvije galerije sa 16 liječnika, podijeljenili u dvije grupe od po 8 liječnika. Svaki liječnik ima svoga pisara i svoju zasebnu zadaću. Momak, koji pristupa pregledu, uručuje prvom pisaru svojti pozivnicu i druge dokumente i onda dolazi pred prvog llječnika, koji ga izmjeri koliko je ttežak, koliko je visok i koliko širok u grudima. Dtrugi liječnik mu ispituje srce i pluća; treći kožu i mišiće; četvrti pazi na pljosnate stopale i druge tjelesne malme; peti ispituje nos, grlo i zube; šesti ispituje oči, a fedmi uši. Osmi prima ispunjenu kartu o cjelokupnom tom ispitivanju i rješava na osnovi tih podataka, da 1; je momak sposoban ili uesposoban za vojnu službu. Ako je sposoban, on ga predaje samitetskom časniku, koji vodi nadzor pri tom ispitivanju, te konačno ođredjuje rekruta u pješadiju, konjicu iii koju drugu grupu vojske.

Ietnja kod M a 1 a n c o u r t a, B o t h' i 1courta, Forgesa, Samogneuxa i Bezonvauxa prodriješe u neprijateljske položaje i svuda se vraiiše sa zaroblienicima. Rdjavo vrijeme sputavalo je letačku djelatnost. Oboreno je pet neprijateljskih letilica. Poručnik 'M ti 11 e r zadobio je svoju 29. vazdušnu pobjedu. Istočno bojište: Nije bilo zamašnije borbene djclafnosti. Na m a ć e d o n s k q m b o j i š t u obostrane su artiljerije vodile žešćit medjusobnu borbu nego li inače. Istočno od d o j r a n s k o g j e z e r a odbile su bugarske predstraže napad jednog engleskog bafaijona. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff. Formalan prijedlog papin za posredovanje. (Naročiti brzojav „Beogradskili Noviiia") Rot/terdam, 6. oktobra, ,,D a i 1 y T e 1 e g r a p h“ javlja, đa je papa formalno pouudio sporazumnint silama svoje posredovanje za mir.

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Bcrlin, 6. oktobra. ZapBdno bojište: Front prijestolonasljednlk'a R u pprechta bavarskog: U borbenom području na ilandrijskom frontu pred veče je topnička djelaunost radi uznemiravanja protivnika, koja je več preko cijcloga dana bila žestoka povremeno izmedju P o e 1 c ap e 11 e i C h e 1 u v o 11 a dostigla žcstinu dobošne vatre. Do cnglcskili napada nijc došio. Izvidjačka odjelenja. koja su nadirala, odbijena su. Front njemačkog prijestoloiiasljednika; Sjevero-istočno od S o i s s o n s a artiljerijska djelaitnost znatno jc porasla i u žestini i u sistemai'ičnosti. Na objema obalama M a a s e naša jurišna odje-

Nestalo velikog kneza Nikolaja Nikolajeviča. (Naročiti brzojav „Beogradskili Noviua") Stockliolm, 6. oktobra. ,,U t r o R o s i j“ javlja, da je nestalo velikog kneza N i k o 1 a j a N Ik o 1 a j e v i č a, koji je dosada živio na svojitn imanjima na Kavkazu. Njegov bijeg uzrujao je mtiogo socijalističke krugove, jer se plaše novog monarh'stičkog pokreta. Skandinavske države protiv Amerike. (Naročiti brzojav „Beogradskih Noviua") Stockholm, 6. oktobra. ,,A f t o n b 1 a d o t“ javlja, da skaiidinavske države spremaju zajeđničkl korak pTotiv Amerike, zbog novačeiiia u Americi naseljcnih Skandinavaca.

! Najnoviji!

Najnoviji! :

BAZARI Rječniciisramutike Je?ikn Nuzikolije

zo klovir, violinu, floutu [ 5 mogu se dobiti u I Knjižari „Napredak"

Beograd, Knjez Mlhajlova 9. ■aHiMMmimmaaHiaaanaMHiMmpaAHmABBiHAB;

: 913 |

□ □ E B □ □ 0 □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ 0

D 00000000000000000 0 0

EI0IE i (1)11 od priznatog najboijeg kvaliteta za farbanje vune i pamuka preporučuje firma Adolf kraus Wien I. Rathausstrasse 2 . 974

000000000000000)0000

0 0 0 □ 0 □ 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Akcionartki kapital: K. 130 , 000 . 000 .-

EKSPOSITURA

Rezerva: K. 63 , 000 . 000 .—

ENGLESKO-AUSTRIJSKE BANKEU BEOGRADU posreduje pri odašiljanju novčanih pošiljaka — i telegrafskini puteni —zarobljenicima i interniranima preko zasebnog odjeljenja brzo, pažljivo i uz umjerenu nagradu.

Tko Ima na prodafu komplet spavaću sobu i trpezariju, jtdan pisaći sto da je dobro sačuvano sve, zatim 2—3 pirotska ćilima, neka javi u radnji M. Berliner, juvelier, do Delinijeve apoteke. 331%

3EH

BEČ, VII, NeubaugUrtel 34-36. HOTEL (illNBERGEIt B ncpotredno] bllzinl Westbahnhota, igodna vcza svlma žcljezntžklm »tanlcma n Btfti. Odlltna restaoracln, untlerene cl|ene, lijopa bajttiT <3 Kupalilo u kućl. Elektrlčno osvljetljenje. E> TaRcfon No. 37647. Uft. »