Beogradske novine

Strana 2.

Utoralc

BEOGRADSKE NOVINE

16. oktobra 1917.

Broj 284.

Vjemački vazdušni napadaji na Engiesku. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina") i Kopenhagen, 15. oktobra. Engleska vla/la ćuti o obimu štete, koju je hanio poslje'duji njctnački vaz»luSni napad u Eugleskoj. Prema lou♦tojiskim vijestima zabtjevi za naknađu štete toliko gu velikj, da imovina osiguravajućih društava nijo toliko velika, da bi ilt mogla po'dmiritj. Osiguravajuća dmšlva su se obratila vla'di radi potporc, Francuzi očekivaju Mackensenovu ofenzivu. , (Naroeiti brzojav „Bcograđskih Novitia") Bcrn, 15. oktobra’. l’raiicuzi očekivaju Mackeusetfo« v, u'o £ e n z i v u. ,,J o u r n a 1“ dotiosf Reuierov brzojav iz Odese, prema kome su, veli se, tamo obaviješteni, da će so Mackenseu korisliti lijepim jesenjim vtemcnont za napa'd protiv Focsani.

Dogadjaji u Svedskoj. Liberalito niinistarstvo u : ZKledu. Kb. Stockholm, 15. oktobra. Pošto je zemaljski kapetan \V i c’đ e n izjavio, đa nije u stanju da sklo-pi ministarstvo tt stnislu postavljenih nni uslova', to jc liberalni straaački vodj profesor Eben dobio nalog, da sastavi kabinct.

Majnovije brzojavne vijesti. Austto-ugarsko-hoiaiidijski trgovjiiski ugovor. (Naroeiti brzojav „Beogndskih Novina") ttaag, 15. oktolra. Prije nckoliko ncdjdja sn ovdjc vodjeni pregovori o Irgovinskom i kroditnom ugovont Ausfro-Ugtu'ske sa 1 tola.ii'dijoni, koji su doveli tlo nač-eljiuog sporazuma. Ugovor će vjeiovatno m loku ove nedjelje polpisati austrijski i dgaiski izaslanici sa zaključenjcm sličnog njemačkog ugovora sa llolandijom. Jerinenska konferencija. Kb. Tiflis, 15. oktobra. Ovdje je otvorena narođuosna jcrmeuska konferencija, u kojoj su uzeii utljela preko 200 poslanika iz raznilt ze.malja. Belgijski kralj i belgijska tnisi.i.i u Italiii. Naročiti brzojav „Beograds'ti.'i Novina") , Bei’it, 15. septembra. ,,M r. I i n“ javlja jz L a 11 a v r e a: Belgijski ltralj u pratnji vojnog ministra polazi idučcg mjeseca u glavni stan Ca'dorne. Osim toga očckuje se tt IIinm je'dna belgijska misi.'a, saslojeća se iz minisidra Cartona de \Viaria, gro r a Cobleta d’ Alviella i Vaudervelda.

Simo Milutinović. Prekjuče, 14. ioktobra bita je godišnjica rodjenja znamenitog srpskog pjesnika i zaslnžuog isloričara Sime \ti t u t in o v i ć a. .Simo je ugledao s\ ijeta 14. oktobra p. nov.) 17 91. god. :u Sarajevu. Školc je učio u Beogradtt, Sr. Karlovcima i Segedinu, a'i ;j© poslijc školovanja marljivo samoučki nastavljaj) i (nsavršavao svoje obrazovanje. Tako jc, hoteći se posve.iti trgovini u Zeniunu izučio u ono vrijeme za trgov’ce na cijelom Balkami vrlo vttžni novogrčki jezik. Ao od'itšcvljen prvim srpskim ustankom, Simo pre'dje u Btograd i tti 1808. god., k'to mladić od nepunib 17 godina postade pisav najvišeg npravnog tijela tek stvorene srp-

ske države —- ,,sovjeta‘‘ (senata). A'eko je vrijente, zahvaljujući svojoj vanre'di oj spremi kao inlad č.ovjck prodavao na beogra'dskoj Velikoj Školi (Jiceju'), koju je Dositijc Obr«*Iović bio osnovao iste godlne (i808.), kada je Simo došao M Beogra'd za senalskog pisara. U teškoj po Srliiju 1813. go'dirti borio so Simo u krvavoj bilci na Zasavici u četi ptoslavl jcnog Z c k e b u 1 j u b a š c. Po proptftli prvog justanica Sinto ode u Bcč, g'đje so s uspjehom zalagao za srpske vojvode i 'druge prvake prvoga uštauka', koji stl se biii sklonili pf"eko Save. Iz Beča jc Simo preko Hrvatskei l Dahnacijo otišao za svoje ro'đno rnjeslo —• Sarajev r o. Po ponovnom oslobo'đjenjit Srbije 1815. g'o'd. Simo se vrati u Srbiju, gdje je bio prvo lični sekretar gospo'dara .Tovana Obrenovića, brata knjaza Miloša, pa zatim činovnik ta'danje ,,Narodm> Kancelarijc" u jBeogradu. 1816. god. ode Dunavom za Vlašku 'đa traži roditeljc, koji su bili izbjegli 1813. gddinc iz • Srbije, a koji su so ta'da od Sime bili izgubili. No Sitno se slučajno mimoi'djc s ocetn i osta'de neko vrijeme u Vldinu, g’dje je irnao ptmo zanimljivih doživljaja. Ovdje jc napisao svoje prvo znameniiije 'djelo, ,,T r o j e s e s t a r s t v o“. P< slije kratkog bavljcnja u Beogradu, Siino sc 1818. go'dine krcne u Rusiju, i to tt Kišinjcv, glavnt gra'd Bcsarabije, knji jo ta'da jednovremono bio i cen'ar stpske cmigracijc iz prvog ustanka. Ov'djc je, 'družeči «c sa starim ratnicima, piikttpljao gradju za svoje najčuveuije djelo, veliki spjcv ,,Srbijanka“, u kojemu se veliča slavna epopeja prvog ustankn. 1825. go'dine ode iz Rusije u Njemačku, u Leipzig, 'da naštampa ovo svoje djelo. Ovo prvo bavljenjc u Njeinačkoj liilo je o'd ttajvećeg značaja za književno obiazovattje Simino« Ovdje sc on sprijateljio sa mnogiin njemačkim knjižcvnicima, j lo ne 'sanio sa mnogim pre'dstavnieima ta'danje njemačke književriost', ve ; i sa nekim nujvcćim velikanima njemačke književnosti u opšte, kao što su bili slavni Goethe, Uhlan'd i Jakov Grimm. O’duševljeni prevodicci s.pskilt nai'o'dnih pjesama Amalija pl. Taljvje!Va i IGerhard imaju Simi da zahvale za mnoga korisna uputstva« Poslije 'dužcg bavljcnja u Leipzigu, a svršivši izdavanje ,,Srbijanke“ (4 knjige), Sinro o'do u Budim, gdjc 1827. god. izda djelo ,,Zorica“. Iz Bu'dima Simo ode u Crnu Gont, g'dje jc probavio do sinrti vladike Petra I. i g'dje je napisao svoju „Istoriju Crne Gore“ i istorijsku dramu „0 b i 1 i ć“ U ijeto 1831. godine Simo opet ’dodjc u Srhij'u, gdje je b:o po raznim 'državuim službama. Tako je kao fični sekrclar pratio knjaza Miloša na putu u Carigrad. Doclrije mu knjaz Jliioš povjeri sasUtvljanje istorije diugog ustanka, ra'di kojeg jc posl.a u iuferesu svojilr naučtiih jspifivanja 'dobio najšira punomoćija. Sve vlasti u zcmlji ilobile su uputstva, jda mu sa podacima idn na ruku. Tako je postalo njcgovo dje'o ,,ls tor i j a Sr b i je 1813. 'do 1815. go d.“, koje jo završio krajem 1836. godine, kada je otišao n Lcipzig da ga štampa. Tamo je ostao do 1837. godinc i pored „Istorijc Srbije 1813.—1<815.“ štampao i neka svoja rajujc H-vršena djcla kao ,,T r o j c s e s t a r s t v o‘\ napisauo još 20 godma ranije, „0 b i 1 i č a“ kao i jcdnn novu zbicku naro'dnilt pjesama. Iz Leipziga je jotišao u P.rag, gdjo jc došao u 'doticaj sa ladanjim vodećim českiin književniciraa, odatle opet u Beč, a iz Be: ča u Bu'dint, gđje jc oslao do 1839. | go'dine. U proljeće 1839. goiline slavtjen je o'd grpskilt omlađinaea, koji su sc ta'đa školovali u Jiudimu i tt Pešii, kao ,,poeta laureatus" srp.sko 0 a raoia. To sc go'diue i oženi Marijotn Popovićevom. Iz Bu'dima se Sitno vratio u Beograđ, gdjo je s izuzetkom jeduog putovanja u Rusiju, i to u Harkov, Pc-

tiogra'd i Moskvu, ostao do snirti u raznim 'državnim službama, a upušlajući so u veliko u političku i književnu borbu, Već duže vremena slaboga zdravlj'a, pao jo početkoin 1847. god. (po st.) u posleJju i Jimiro je (30. dccembra 1847. god. po st.) 11. j a n u a r a 1848. g o 'd i,R 0 po. novom. 11. jannara iduće godinc biće prema tome s e đ a m d e s e to g o d i š » j icanjegovc smrti. Grad i okolica. Ojtevni kalendar. Danas jc utorak 16. oktobra, po slarom 3. oktobra. — Rimokatolici: Gal opat; pravoslavni: Dionizijc Arcopagit. Casnička 1 tinovnička kasina otvorena jc do 12 sati ti noći. C. i k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanjc i igranje, kantina. Otvorcno od 7 sati izjutra do 9 sati uveče. Slobođan pristupsvakomc vojniku. Bcogradski ortcum (u zimskom pozorištu, prije Boulevard); Počctak predstave u 8‘30 sati uvečc. Kincmatograli: Vojni kino uKralja Milana ulici 56 (Koloseum): U 4 1 6 sati posl. p. prcdstave za gradjanstvo. — C. i kr. gradjanskl kino na Tcrazijama br. 27 (Paris): U 6 sati uveče predstava za gradjaustvo. '• Nočna služba u Ijckarnama: U sedinici od 14. oktobra do uključivo 20. oktobra đržaćc nočnu siužbu' u Beogradu oveljekartie: P r o t i č, Kralja Milana ulica 87; S c k u 1 1 ć, Takovska ulica 37; S e 1 a k ov i ć, Kncza Miliajla ulica 45. Red vožnje parobrodom iz Beograda u Zcmun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 sali posiije pođne. Iz Zcmtina za Bc ograd : 6‘30, 7 - 30, 8'30, 9 30, 10-30 i 11-30 pr. podne; L30, 2’30, 3 30, 4 - 30, 5'30, 6.30 i 7-30 posl. podne. — iz Ženiuna u Pancsovu: u 1 sat poslije podnc i u S sati u veče. — Iz P a ncsovc u Zemun: U 6 sati izjutra i u 4 sata poslijc podue. — Ladja, koja vozi izmedju Zemuna i Pancsovc i obratno ne prisiajc u Bcogradu. — Brodarski saobraćaj Obrcnova c—S medcrcvo. Poiazak iz Bcograđa za Obrenovac: srijcdom i snbotom u 7 - 30 sati u jtitro; iz Obrenovca za Bcograd: četvitkom 1 ncdjeijom u 7 sati u jtilro; iz Bcograda za Sntedcrevo: nedjeljom i čctvrtkom u 3 sata pos(ije podnc; iz Smcdercva za Beograd: utorkom i pctkom u 8 sati u jutro. — Brodarski saobraćaj izmcdju Bćograda i Budimpeštc: Brod Iz Beograda za Budiinpcštu krcćc svakoga dana u 5 sati izjutra; brod stiže u Budimpcšlu drugoga dana u 5'30 sata poslljc podne. — iz Budimpešte za Beograd krcćc brod svakoga dana u 8 sati prije podne; u Boograd stiže taj brod drugoga dana u 7-20 sati poslije podnc. B o t a n i čk a b a š t a. Otvorcna utorkom, fctvrtkom, ncdjeljom 1 praznicima. Posjct bolcsuika u bolnicama: U bolnici .Brčko": od2—4 sata poslijc podne. U bolnici „Brij||a“j;,pd 9-30—12 saii prlje pođnc i od 2-jr-4^saJa poslijc podnc. — U c. i k. gradjanskoj boinici: u utorak, četvrtak i ncdjeljii od '1—3 poslijc podne. Vojno parno toplokupatiio u Car Dusanovoj ulici. — 1. Kupatilou kadama: a) Za vojne osobe otvoreuo radnim danima od 7 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i praznlcima od 7 sati prije podnedo 12*/ 2 sati u podnc. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 satl prlje podne do 5 sati posiije podnc, a ncdjeljom 1 praznicima od 9 sati prlje podnc do 12t/ a sati u podue. — 2. Parnokupatilo za časnlko i njima ravnc činovnlke otvorcno jc utorkom, sriiC|dom. netkom i subotom od 7 satl prijc pođnc 1 do '5 satl poslijc podne, n ncdjcljom i prtenicima od 7 sati prijc podne do »rttfe <ti pođnc. — Za gradjanc muškogpola otvorcno jc paruo kupatilo pouedjcljkom i četvrtkom (ako u te danc nc pada kakav praznik) od 9 sati prijc podne do 5 sati poslije podne. — Časniclm.i I njima ravnim člnovnicima stoje na volju da sc služc parnim kupaiilom i u danc odredjene za gradjanstvo (ponedjeljkom i čctvrtkoin). Blagajna sc zatvara radnlm danima u 12’/ 3 sati, a ncdjeljom i praznicima u 12 sati lUpođne. Istorijski kalendar. Na današnji dan, 16. oktobra 1553. god. iiiiiro je ti W e i m a r u cuveni slikar Lukas Cranacli. — 16. oktobra 1628. god. mnro je lt Parisu francuski liričar Francois dc Malnerbe. — 16. oktobra 1660. god. umro je u Parisu francuski pjesnik Paul Scarron.

radbu drvcniuc za jedau vcliki hotel u — Aleksaudriji. — Za forimi jc kreditne organizacijc obrtničkoga staleža prcpcručivao dr. Krek zadruge SclmlzeDditscheva sistema; medjutim ta se vrsta zadružništva nijc razvila medju Slovencima najprijc za to, što je obrtnički stalež medju njima maiobrojan, a onda i za to, što imaju zgodnc novčane zavode u obliku baoaka. — Za kućni je obrt dr. Krek učinio vrlo mnogo i sivorio od njcga krasno vrelo zasltižbc za seljake u Kranjskoj, jcr se tim obrtcm bave seljaci većinom u zimi, kada na polju ne rade. Tako je organizirao oii i njegovi pomoćnici sitarsku zadrugu u Stražišču kod Kranja ispod Sv. Jošta; zadruga izvozi sita u cijelu Austro-Ugarsku, pa u Rusiju, Njemačkn i na Balkan. U Kropi je osnovao čavlarsku zadrugu, koja se bavi najvtše pToizvodjcnjcm čavli (eksera) ždjezničktt pritgu. Ova zadruga inta svoju veliku radioniett s raznini strojevima i eJektrični pogon. Zadrugu je za pravljenje slamnatili šcšira uredio dr. Krek u Donižalatna. I tako đalje. U isto vrijeme, dok je organizirao obrlnike, nije Krek zaboravto ni radničke stručite organizacije. U „Jttgoslovanskoj strokovnoj zvezi“, koja i u sadanje ratno vrijetne krasno uspijcva, sakupio jc on radništvo, te organlzlrao po svitn industrijskim krajevima SIo .venije mjesne skupine pretna strukama. Ipak inu daleko bolje uspješe, jer z.t jaku stručnu organizaeiju treba i jaka industrija, kojc u Sloveuiji nenut, »ljegova konzumua radnička " društva, kamo stupaju ositn radnika i drugi. Kouzumni se dućani, što ih je osnovao po selima, nijesu svi održali, jcr nijesu in'all dobrih vodl®. Ako sonmeneni, da

je dr. Krek osnivač društva za gradjenje rađničkih stanova, kojc je tt i.jubIjatti posagradio velik broj iijepilt radničkth kuća, onda je slika Kreka kao rađničkog organizatora donekle potpuna. Vrhunac je svoje snage postigao dr. Krek ka-o scljački orgauizator. U tri je sntjera dizao ou scljaka, davao imt je vjeresijtt ti seljačkim zadrttgama Raiffeiseinova sistema; u strojcvaim i sličnitn mu je zadrugama prnžao sredstva za produkciju, a tt razaini viitogradarskim, stočarskim, mijekarskint. voćarskim i pčclarskim zadntgama stvorio tmt instituciju, s pomoču koje će moći da pregleda tržište i regttiira pomidu prema potrebi. Slovenske raiffensenovkc, ttdruženc tt Zadružnoj zvezi l'ep.ezentiraiu siovensktt seJjačku novčanu orgaoizaciju. 'i'ti je organizaciju upravo stvorio dr. Krck, pa je stoga i širem svijetu pozuat kao vanredatt radnik na polju zadružništva. Malo jc bilo iza I. katoličkoga slovenskoga sastanka Ijudi, koji bi imali tako praktičan snilsao za potrebc Ijudstva kao dr. Krek. Njegov je zadružni rad imao tt početku ua svitr, stranama muoštvo protivnika. Dr. Krck, koji je u borbi odrastao, konačno je i)obijcdio. Sto znači zadružništvo pod Kvekovim vodjstvom, ncka pokažtt sulic brojke: od god. 1873. bilo je u Sloveniji 30 zadruga; god. 1913. imala je „Zadružna zveza“ u Ljubijani već 682 zađrugc, medju njiina 'ijep broj lirvatskih iz Istrc i Dalmacije. Te zadruge ttdružene tt „Zadružnoj zvezi’* nijesu santo kreditni zavodi, nego jc medju njima cio niz kouzumnih dućana, mljekarni, stočarskih zađruga, pa strojevnih i nekoliko drugih. Sve to „Zadružna zvesa’* ffnansrra. Dr. Krek nije gle-

dao samo na broj zadrttga, nego na njihovu solidarnost i zdravo zivljatje. I <tt stt Krekove zadruge velike. Svojom je seljačkom vjeresijskom organizacijotn izbavio dr. Krek slovensko seljaštvo od Iihvara zelenaša. Dr. Krck je organizirao i zađrnžno nabavljanjc gnojiva, strojeva, sjemenja i đrtigih stvari, potrebnih za ratarsku produkciju. I'akvc zaidruge nabavljaju svoje potrcbštine od „Gospodarske z\ eize“, centrale za prodaju i nabavu ratarskih proizvoda. „Veeinom sve produkcijskc seljačke zadruge prodajtt produkte svojc i svojih člattova s pomoću „Gospodarske zveze“, koja se razvila osobito tt vrijeme rata u ttzorno uredjeno privređno središte za opskrbtt Kranjske. Tint, što sc „Gospodarska zveza“ britmla, da što boljc proda prirod siovenskoga seljaka, podiglo se ti Kranjskoj ratarstvo, napose vinogradarstvo i stočarstvo na nevidjenu visinu, tc sc već radilo o tom, da „Gospodarska zvcza“ preuzme opskrbu ratne mornarice mesom. a to znaei mjesečno poslati u Pulu oko tlsuću volova. Kranjsko je stočarstvo tako jako, da ga ni rat u siisjcdstvu nlje mogao znatno oštetiti. — Za mljekarstvo sc pobrinno dr. Krek osnovavši za onaj veliki broj mljekami po selima centralu u Ljubljani pod itncnom „Mlekarskc zveze“. Što vrijedi kranjsko tnljekarstvo. vidi sc po tomu, što većina Tršćatta pijc mlijeko.iz kranjskc Vipnve. Životopis. Dr. Jancz Krek rodio se na sain Božić 1865. u Sv. Orcgoru u Dolenjskoj. Otac mu je bio nčiteij, koji je za rana umro, a mah udovfca preseiila se s djecom na očevo imanfe d Selcima

— 16. oktobra 1726. god. rodjen je u Gdanjskom (Danzigu) čuvenl poljski bakrorezac Danilo Chodowiecki, — 16. oktobra 1793. god. pogubljena je na giljotimi francuska kraljica Marija Antoinetta. Marija Antoinetta rodjena je 2. novembra 1755. god. kao na/jmladja kći carice Marije Terezije. 16. maja 1770. god. udala se za tadanjeg prijestolonasljednika Louisa, koji je 1774. god. kao Louis XVI. stupio na prijesto. Jos od početka vladavine njenoga supruga pojavijivale su se razne 'ntrige protiv njc. Kada jc 1789. god. počeo narodni pokret i kada je 1791. god. dat slobodouinni ustav, ona sc do duše miješala u politiku, i to je radila u konzervativnom snijeru. Pregovarala je sa čuvenitn M i r a b e a u-o m o mogtićnostima, da se spase monarhijski sistein. Zbog svega toga narodni agitatori navukli su na nju glavnii mržnju niase. Kada je svjetina 10. avgusta 1792. god. na juriš zauzeia kraljevski dvor (Tuilerie-e) ona je mirno i đostojanstveno otrpela svc pogrde koje jc ntasa izbacivala protivu nje. Poslije proglasa rcj>ublike ona jc zajedno sa ostaiom kraljevskom porodicom zatočena u zgradi nazvanoj ,,temple“ (,.ltram“, jer je u toj zgradi nekada biio sjedište vitezova liramovničkog reda). U decetnbru jc odvojcn kralj od ostaIe porodice. Januara mjcseca 1793. god. osuđila je narodna skupština kralja na smrt za veleizdaju. 20. januara 1793. god. u oči pogubijivanja dopuštcuo je kraJju da se lieno oprosti sa suprugom. 3. jula 1793. god. kraljici je oduzct 1 sin. 1. avgusta bude premještena u obični zatvor, t. zv. ,,conciergerie“ 14. oktobra Marija Antoinetta bude stavIjena prcd prijeki rcvolucijonami sud. koji je obično suđio bez iknkvog redovnog postupka. onako ,,od oka“. Kraljica je optužena nc samo za velcizdajtt, ncgo, — da bi jc što ljuće uvrijeđili, — i za strašne prestupe protivu morala, koji se ovdje nedadtt ni ispisati. KraIjica je mirno izjavila, da takav sttd u opšte ne priznaje sudom. a napose sudotrt, koji može sudi'ti jednoj kraiiici, a osim toga, da su optužbe takve, da na njili i ne tnisli odgovarati. Odmah je osudjena na smrt giljotinom, a na današuji da«. 16. oktobra 1793. god. oko poduc izvršena je presttda. - 16. oktobra 1801. god. rodjen je u V a r a d I n u čuvcni hrvatski ban Josip grof Jclačić Bužimski. — 16. oktobra 1813. god. u veUko jc bjesnila velika lcipziška bi'tka, naročito oko sela Wachau. Mockern i Lendcnau. — 16. oktobra 1827. god. rodjen je švajcarski slikur Bocklin, a 16. oktobra 1851. gcđ. cngleski knjižcvnik Oscar W i 1 d e (izg. Uajld), pisac ,,De profttndis’ 1 a i dr. Vjerenje gosp. Petrovića. Gospodin Petar M. P c t r o v i ć, publicist i književnik, sin gosi>odina Mihajla Petrovića, industrijalca, vjerio jc gospodjicu L j tt b i c tt — S c k u, kćcr gosp. Pcrc I. Petrovića, profcsora'. Odličnim vjeretnicima uašc najiskrenijc čestitanje za željom za srećtt. kakvtt im na budtićnost predvrdjaju neIzbrojni prijatelju Sitnfonijski koncerat. Drugi po umjetničkoj vrijednosti iza Gruss-Tkalčićeve večeri simfonijski koncerat, koji se sinoć izvodio tt ,,Kasiuu“, uvjerio nas je i opet, kako je visok niveatt i izvadjača i publ'ke, koja je itnaia prilike, da čttje jedno od svjctskiit djela mttzičkog velikana Beethovena, njeigov „Pastoral”. Široktt domo-

nad Škofjom Lokom. Mladi Janez jc učio pttčktt školtt ponajprije kocl svoga oca, a u Skofjoj Loci je svršio četvrti razred. Iza toga je pošao gimnazijtt n Ljubljanu, a nakon mature stupio je tt bogosloviju, da bttde svećenikom tt tlomačim gorama. God. 1898. zaređjcn je u svećenika. Tadanji ljiibljaiiski biskup dr. Missija poslao je mladoga svcćenika na više nauke u bcčki Augnstineiim, gdje jc Krek postigao doktorat bogoslovlja i naučio ttz svoje stndije poljski, češki, maloruski, engleski, francuski i talijanski jczik. Pripadao jc medjtt najučenije i najmarljivije u cijelom tom odličnom zavodu. Već tada .lije vadio svoga znanja toliko iz knjiga koliko iz života. Kršćanska socijalna stranka u Beču počimaia je tada da se diže i Krck je glcdajttći ttjezin rad, započeo da izradjuje tt sebi plattove i osnovc za svoj buđući rad u slovonskome narodtt. Kad se vratio u Ljubljanti, postao je kajjelanom u Ribnici, a nakon kratkoga vremena iinenovan je profesorom na hjubljanskom bogoslovnom sveučilištu. Prije kratkoga vremena je stupio u inirovinu. Bio je članom državnoga vijeća i zemaljskoga sabora. U svjetskom ♦2 ratu dosegao po stoljeća čovječjega života i neutnorno je radio u „Zadružnoj“ i „Gospodarskoj Zvezi". Tko bi htio opisati Krekov život i Krekovo djelovanje tnorao bi ispisati čitave knjige, jer se tt tijegovom životu zrcali življenjc i razvoj siovenskoga naroda u zadnjih dvadeset i pet godina. Pogledaj tt crkvu ili u knjigtt. zadji medju Iseljenike ili medju radnike, prestupi pragove naših seljaekih domova, znviri u časopise ili društva, pregledaj našu politiku iH gospodarstvo: svuda ćeš naći dra. Janeza Kreka.

vinsku sltku češkog glazbenog prvaka Smetane ,,Šarku“. Izmedju njžh su se istlcali VoJkmannova II. SeronatLi i vrsno prodavanje pjesama g. kapetana S. Dragića. Naša garnizon.ska glazba pod HČnitn vodstvom ’marnog I savjesnog kapelnika g. P i r o-a ubrah je zaslužcne lovorike. Publika, koja je koncertu u lijepom broju prisustvovala nije škrtarila s odobravanjem. Potnnji refcrat o izvedbi spomenutih teških točaka doniiećemo naknadno. Prilog za pokoj duše. G. Mihajlo J. Ristić, apelacijoni sudija, poslao je iz Ženeve preko g. Pavla Denića, niinistra u penziji, od stranc svoje majke Sofije, snahe Olgc i A Simonovića, puk. u mirtt, I svojc 500 krutta da se za pokoj duše uimIog Milana J. Ristića, puk. auditor.i. prcda „centralnom odboru za ponioć ncvoljnih u Beogradu.” Poziv. Ra’di prijema novca po/ivaju sc da so jav: g. Pavlu Deniću, ministru u penziji, Karad/.ića ul. b. 11, svakog đana u 4 sata poslijc pođne: Poro'dica Teod' .si a M lovan jvita obućan, ko'd kafane Beogiada. Porodiea Miiivoja Prodanovića fiizera, Stari Senjak. Porodica Luke Živića krojača, kod Majdana kafane. Porodica Nenada Vesclinovića fiizera, Makcnzijeva ul. kol • „Sloge". Poro'dica Perc Mikljtnovića b.'v. frizera. Poro'dica Vlade Jovanovtea bi\>cg frizera. Poro'dica Pcre Seđe l tndi'a L'v ; er frizera. Zartje Lazaievic op't. s'užitelj. Opet lijepi dani u Beogradu. Posljednjih dva dana imali smo o pet lijepe dane u fJeagradu. U nedjelju, kao i jučo bio jc vanreJno lijep daa sa tojjlim sunčevim zracima, pa čak l sa prijatnim večerom i jutio n. U nedjeiju je Topčider o: et bio dosta posjećcn o'd strane inladeži. Tramvaji su bili puoi uvijek. Prijatliost u Topči'deru bila je skoro kao u proIjeće. Kalimeg'daii jc Juo pun dama i go spode, koji su u veselom raspoloženju šetali lijepim stazama Ivalimeg'dana, posmatrajući vanre'dno divan izgled: utok Save u Dunav i živopisnu panora mu na sves'tranc sa lijepog Kalimeg'dana. Bcsplatno snabdjevanje drvinia siromašnog stanovništva građa Beograda. C. i k. glavna vojna gubernija ti Srbiji riješenjem svojim od 9. oktobra 1917. god. broj 18.081 dozvoliia ;e, a v\ ciljtt snabdjevanja siromašnog stanovništva građa Beograda drvima, da siromašno stanovništvo grada Beograđa može na Adi Ciganliji besplalno drva sjeći i tako se istima snaluijeti za svoju ličnu upotrebu. Dozvolu za sječtt izdavačc opština grada Beograda. S obzirotn na gornju blagodat, poziva se siromašno stanovništvo gtađa Beograda'. da blagodat tu iskorLsii i da se ti svom vlastitom interesu drvima za nafitupajuću zimu snabdije. Dozvoia za sječu drva izđaje se svakoga datta za vrijeme uređovnih sati od S—12 prije podne. Kupovanje životnili namiruica dop:iš<eno je samo na pijacama. NekOliko puta xanije opominjano je gradjanstvo pulein naredaba: da je za jjranjeuo kupovanjc životnih natnirnica ođ seljaka izvan grada i izvan pijaea, usput za pijacu. No ipalc u posljednjc vrijerna kuj o viua se velikim 'dijelom vrši od strauc gra'djanstva i!i izvan —■ pred varoši iti po n.ltcama. S toga se skreće pažnja gradjausivu na naredbu u zabrani kupovina životnili najuirn* a vau pijaca, narueito se upozoruju trgovci i piljari, koji ob'čuo susreću scljanke van grn'da i od istih robu otkupljnju l ujiravo ih u svoje ra'dnje sprovode, zliog čega sp vrši ve liko ucjenjivanje gradjaustva o<l slrane nesavjesnih trgovaca, koji imajn veće količine robc u 'dućanu, dok isto robe na pijaci nema nikako«

Književni prijegled Naučna štampa o upravi u Srbiji. Dr. A. Kovdts. profesor na pravnoj akademiji u Kečkemetu, koji se sada nalazi tt svojstvu civiinog .coutcsara pri okružnoj kotnandi u Valjevtt, napisao je nedavno dva članka u uagiaiskiir. i njemačkitn stručnim pravničkiin novinama o upravno-pravnotn uredjcnju pc.sjednutog područja. IJ pravnonai.čnom ncdjeijnom časopisn — koji izlazi tt Budimpcšti — „Ugvvćdek Lapja“, kao i tt berlinskomc „Dciitsd'.e Juristen-Zeitung“ izišla stt naimo dva članka iz pera pometiutoga pisca: tt njitna sc iznosi načhi ttprave c. i kr. gubernije. kako ga je ista organizovaia za civilnc komcsare još u prvoj polovini prošie gođinc. Clanci služe za informacijtt magjarskim i njemaćkim pravnicima o ovoj instituciji. ,,Taida“ u izdanju „Zabavne Biblioteke”. Izašla je 81. knjiga ove najpopularnijc zagrebačke biblioteke, koja ie dosad donijeia najbolja djela svjetske književnosti. Svaka je knjiga popra-