Beogradske novine

Broj 293. Simfonijski koncerat u Zemumi. Kako smo već juče javili priredjuje o<lbor za staranje o invalidima grada Zomuna d a n a s, u če'vrtak 25. oktobra U pol 9 sati uvo6e u velikoj dvorani ,,Hotel Zentrala" sinifonijski koncerat u dobrotvornc svrhc. Koncerat izvndja beogradska c. i k. garnizonska glazba pod osobnim ravnanjein kape’nika Piro a. Raspored je ovaj : 1. Beethoven: VI. Symphonie (Pastorale). I. dio: „Probndjenjie veselih osjećaja kod dolaska na selo“;II. dio: „Scena iu polokn“; III. dio: ,,Veselo sijelo zemljaka“; IV. dio: „Vjetar i oluja, pijev pastira. veseli i zanvalnt osjećaji poslije oluje“. 2. Grieg: Peer Gyiat, a) „Jnlarnje raspoloženje“, b) ,,Asesova smrl“, c) „Anilrin ples“, d) ,,U pećini planinskog kraija“. — Odmor. —• 3. Robert Volkmann: Druga seronađa F-dur, u četiri dijela. 4. Friedrich Smetana: ,,Sarlca“ simfonijska pjesma iz ciklusa „Mein Valerland", — Sjedala po K 4.— i K 3.— le ložc (za pet osoba) po K 20.— rezervirana su kod c. i k. stožernog odjelenja vojne glavne gubernije u Srbiji (broj telefona 18). Za hcograđske posjetniko ovog simfonijskog konccrta stoji bosplatno na raspo'.ožcnju jiaročili brod, koji će iz Zemuna za lie-ograd krenuti o ponoći. U rojesto pomena Iliji Kolarcu — za beogradsku sirotiniu. U injesto parastosa, koji se svakc godine dajc pok. Iliji M. K o 1 a r c u i žieni mu S i n d j e 1 i j i na dan njegovc slavc sv. Toine 6. (19.) oktobra, ođbor Kolarčcve zadnžbine priložio jc sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograđa svotu od 100 kruna kao svoj prilog, da sc podijeli beogradskoj sirotinji. Karte za meso za novembar. Uanas prijc podne taikseno-poresko odjelenje opštine grada Beograda razdavalo je svima kotareviina opštine grada Beograda kartc za meso za miesec novembar. Kotaretvi će iste otpočeti razdavati o d s u t r a, od kada se gradjanstvo i Ireba za iste obraćati. Teuiperatura u Beogradu. 24. oktobra 1917.: maksimum u sicni 11.8 (prema jućeražnjem 4-0.9), r.a sirncu 25.0 (+10.8). Temperatura zemljine površine 17.8 (+5.3) stepcna Celsiusovih. Vrljeme na Balkanu. 24. oktobra u 7 sati iz jutra: U sjcv'ernoj Srbiji prilično vedro. U Ma* 'ćeaoniji dosta oblačno. U ostalim predjelitna niski oblaci. Na donjem Dunavu noću, a u Bugarskoj, zapaduoj iVlaškoj i ii Erdeljti i u jutru prostrane kiše. Traži se broj 5 „Beogradskih Novina**. Ko bi imao hroj 5 „Beogradskili Novina“ od 6. januara ovc goJir.e, a isti mu ne bi bio od potrebc, umoljava sc, da isti donese u admin'straciju ovoga Iista, gdje se primaju oglasi, gdje će za isti broj dobiti pristojnu nagradu.

Vijesti iz unutrašnjosti. Htjele uživati tudju muku. Marija Curlić iz Ratjne (sie- KraIjcvo) nodavno je u društvu sa Uožidarkom Pavlovićcvom i Stanojkom Milulinovićevom izvela drsku kratlju. Odvez’.a se na polje Nićifora Arsovića u drugome >e lu i zajedno sa sponienulim seijankama pobrala i spremila svojoj kući >av kukuruz, koji sc u polju nalnzio. Drugi dan u jtilro hlio jc Nićifor Arsović da obere svoju muku, r.o stigavši u polje bio je ne malo začudjen, ne našavši više ni jednoga klasa. Čovjcku navrle ua oči suze — ta nijc šala, kukuruza jc liilo najmanje na šest kola! I’rijavio, razuinijo se, stvar oružnicima i oni preiražišio cijclo selo. No uzalud •— zločincima sc nije moglo da ud'jc u Irag, Smjele kradljivko već. počete likovati kako će da uživaj tudju inuku. Ali — svako djelo dodjc na vidjelo! Omžnici ne našavši kradljivaca u jednom selu, započeše po

robovima i kako nose nju — Peruniku, u beloj nosiljci njegovc majke, koju još nije niko takao posle njezine smrti. Sad mu se opet pričinjalo, đa i s:im oseća Iak miris sajidalovog drva, đa vidi nejasan blesak dragog kamenja, zlata, binjiŠa i prelevanjc izvezene svlle, kojom je nosiljka bila preložeua. A li sred tog sjaja i ukrasa nemanio leži ona — Perunika. Oh... I njegova raspaljena mašta sve je više i više stvarala. Ali doskora bi se trzao, i sve tc lepe i nejasoe slike nestajale bi. i )d štrasti, uestrpljenja i razočaranja on bi onda grčevito stezao rukama, škrgutao zubima i ne znajuči ni sain zašto psovao, hulio, proklmjao._ . Sve to nije ništa pomagalo. Vremt je odmicalo, mesec se sve više naginjao horizontu i noć jc bivala svc tišn, dublja, avetnija. Nestrpljenje ga izjedalo. Poznavao jc on dobro svog vcinog Segora, koji bi pre svoj život dao nego ne izvršio njegovu zapovcđ. Pa eto, otkad ili već nema. kao da su otišli lia kraj sveta. _— Ni giasnika iiisu poslali, ako im sc što dogodilo... i on klonu na tvrdu bambusovu kiupu da priberc nilsli. No doskora se opet trgue, pogleda prema pustinji i šapne tiho, očajno: — Nema!... ncma ihl (Nastaviće se.)

Cetvrtak fiEOGRADSKE NOVINE 25. oktobra 1917.

tragom i u đrugiin selima i tako se namjerižo i na kuću Marije Čurlić. Našavši kod nje veliku množinu kukuruza, npitaše je o tkl© joj. Ona se zbuni i konačno priznade svoj grijeb. Prijavljena je zajedno sa svojun drugaricama sudu, a Nićifor je u mjesto iz svoga kukumzišta morao da svoj kukuruz sprema kući iz tudje kuće. Postavili jarca, da bude baštovau. Opština kraljevska posbn+a je 33godišnjeg Zivka Milovanovića, da im kao poljski čuvar pazi, kako ne bi kukuruz, koji se u njibovom polju bere, bio prokriomčarcn u druge opštine. Da budu sigumiji u njegovom poštcnju i da čovjek badava ne radi, ođrcdili mU plaću od 120 kruna mjesečno. No Živku to ne bijaše dosta, v r eć je litio da iz povjerenoga mu posla crpi dvostmku korist. U mjesto da je pazio da ko od nepozvanib ne docljc u gostc njcgovim gospodarirna, on je sam tražio lakov'e liopozvane goste i uz đobru ili nagradu propuštao, da kukuruz iz kraljev.-kc opštine u vclikoj količini odvažaju kuda god žele. Od svakih jc kola tražio i dobivao po banku, pa je tako na nepošten načm stckao mnogo novaca. No oružnui, kojima jo postalo smnnjivo, otkuda tom „čuvaru" loliko novaca, počeše na nj paziti; i tako se jednoga đana otkrijlo i ta Zivkova unosna trgovina, Zatvoren je, a kraljevska opština dragi put će bolje pripaziti, koga će posiaviti za čuvara. Snijeg. Iz Djakova nam pišu, da je ondje pao prvi snijeg. Na platiini Smrčak snijeg je visok već 15 centimctan. Pečeiije rakije. Fiše nam dopisnik iz Umčc: Iako ie narodu već mnogo puta rečeno, da se za pečenje rakije mora iniati narcčita dozvola, mnogi drže, da tc naredbe nc moraju slušati nego da i sada u teško ratno vrijemc, kad je nmogo pametnije, da se iz šljiva pravi pekmez, nioraju u kući imati rakije kao vode. lako su tu skoro prijavljeni ljaci Milorad Svetković, Svctolik Vuković i Dragutin Vuković, da su bez dozvolc potajno n-ekli rakiju, pa će zato morati da odgovaraju liadležnoj vlasti. Ujednc im je zaplijeujena i sva količina potajno ispečene rakije zajedno sa kazanom. Kurjaci. Budući da su svo više učestaii slui čajevi, da kurjaci u nckoja scla prodint čak i do samih kuća i ondje stanovinštvu nanose veliku štetu, odredila j<‘ v!a-t, da

stt od tih trava dvogodišinje, n©We stt jednogodišnje, a neke su-opet. još kra;ćega vijeka. Pri prvom plijevljenju Ueba i na to paziti, da se u gusto izniklo povrće povađi i razrijeđi. Ovo je vrlo korisno za ono zaoslalo povrće, kad se odma u počelku razrijedi, jer .što rjedje stoji, liin će bolje ispasti žetva. Za neko je povrćo vrlo štetnO, kad se s prosborom štedi. Akose zemlja na suši sri+dla, a ovamo treba da se plijevi, onda treba prijje plijevljenja dotičnu lejn dobro nakvasiti, da zemlja omekša i da se trava, sa žilom zajedno, lakše možo izčupati; jer, ako ne izčupamo žilu, ona će u brzo ponovo izbiti, pa eto nam opet posia. Leje, koje treba češće plijeviti, ne treba šire praviti, no što je naprijed na svom mjc stu rečeno, kako će radnik sa staze moći plijeviti, bez da gazi u leju. * * * Kad se jednom poviću, ili samo nekom izvjesnom dijeln njegovom oduzme svjetlost, a ono odma izgnbi svoju boju, poldijedi ili požuti, njegovc čestice o mekšaju, i ako imaju u sebi neke grčine, nestane je. Ovaj prirodni pojav upotrebljuju baštovani u s\-oju korist, da ono krto povrće umekš'ajn i učine da budo sladjc i ukusnije, koje se inače ne bi moglo jesli. Ovo btijejjjenje biva ili zemljom, kao kod celera, ili svezivanjem pera (lišća), kao kod grkulje salate. Neko se olstave samo da u tmini raste, kao ženetrga (vodopijn) itd, Kod nekog poVrća, kao u. pr. kod glavatog kupusa, kelja, glavičastc salate, — s aviju se spoljna pera tako čvrsto, da uimlarnja poblijede; ovdje đaklo no Ireba ijudske pomoći; i što je glavica čvršća, tim je unutri blcdja, a za jclo uvijek ukusnija i mekša. Onevne vijesti. Holandija bez kakao-a. Zbog iiestašice uglja i sirovitta morale su mnoge Imlandske fabrike ili obustaviti iii ogianičiti proizvodnju kakao-a. Zbog toga je sama lcakaoindustrija spala na 25—40% prerna onoj iz iiormalnih prilika. Uvoz sirovog kakao a bio je 1913. g. 30.000 met. tona, u 1916. g. popeo se na 41.000, dok ie u prvoj polovini ove godine Iznosio sanio 2119 tona. Cak i dozvole za izvoz ograničene su, i vlada ih izđaje sanio u raznijeru količine izvezene prije rata, što se takodje^'.tijprfi, dokazati. U toku jula, avgusta i( $eft[$mbra izvezeno ie svega 7000 toaajii oq e

se, sva domaća stoka imade preko noći spremiti u zatvorene prostorije, u kojo vuci ne mogu prođrijeti. No neki s djaci, koji na svoju sopstvenu štclu još irkako neće da shvate, da vlastsvojim naierljcnjima sarno lcoristi stanovništvu, kao u prkos čino posve obratno od onoga što jni se preporučuje. Tako jo i seljak Momir Obrenović iz sela Boščanice u prkos opomenc vlasli, držao svoju svinju u mjesto u ogradjenom svinjcu, pri| vezaivu za ogradu svoje kuće. I noći od 9. na 10. o. in. on je to skupo platm, jcr s'u mu kurjaci svinju zalclah i prožI drli. — Iste noći zaklali su kurjaci i dij jelom proždrli seljaku Sovronji Milojeviću iz Dobre Bukvc 10 oVaca i 5 koza.

Narodna privreda. 0 povrtarstvu. O pliiev jenjii i blijedjenjii. Piijevljenje ili čišćeuje leja od travuljina, i izkorjenjivanje ovili sa njihovinv žilama zajedno, mora se preduzimati pažljivo i s osobilim ) riljcžanjem, jer je lo pri gajenju povrća vrlo važaii i nuždan posao, i mora sc ko.I usijanib leja započeli što prije, i to odmnh, čim se izniklo povrće od travuljine može razpoznati. Jer, ako se ovim pos'oui o*lugovlači,onda će travuljina predme i maba i pitominu će ugušiii, jer divlja (ravuljina vazda naglije rasLc od nitoni'''g povrća; osim toga pak, uplešće >e ž ; le od trava sa žibuna piljqniiie. pi pii čnpanju irava, izčupaćemo i pitominu. Za lakšc izkorjenjivanje trava .-.a d.:- ^ gačkim i debeliin korjenom, up trt'blju,jemo raznc alatiće, ili proste jioduže noževe. Preko Jjeta običuo se plijevi dva puta; prvi put, kad se izniklo povrće ol porastlo travuljine može raspoznati; a drugi put, kad povrće već veće poraste, da se i ona, slučajno pri prvom plijjcvljenju previdjeua, iii novo porasla travuljina počtipa. 8to se toga tiče, na Ireba sc pn plijevljcnju dižati piavila, nego treba pljeviti, pa makar (o i svaki dan po malo bilo. P I nnenom ,,travuljine“ r.izuuijjCvamo u opšle ono svckoliko bilje, kojie u našim ijovrtnjacima samo rasle, i koje svojun brzim i bujnim ra-tenjein našcin pitomom povTf'u smela, bilo to zauzimanjem mjcsla, ili oduzimanjem hrano iz zemljc. Sve su skoro tiavuljine takovo prirode, da se čuđo brzo i asplodjavaju i naglo jiorašouju, tako, da hianu iz zcmlje prijo oduznm, no što pilomo povrćo toliko poraste i sa žilama ojača, da inože branu povlačili iz zemljo, a to je onda sasviin prirodno, da će pitomo poviće u svom razviću zaostuti. U našim povrlnjaKima ima mrušlvo trava, ra'/nili s vojsbtva. Ali ćemo ib naći sa diigotrajniii), nmogogodišnjim pridancuna, koji, ili samo površno i plitko svojc žile šire, ili ih pak po nckoliko slopa dulx>ko u zenilju pružaju. Neka

Novčanice u ratnoj službi. Tu skoro dala je u promet francuska banka nove novčanice od dvadcset franaka. Ove su tako slikanc, da narod podsjećajn stalno na veliiku prošlost. Za taj cilj izabrana je sliika Bayardova sa poznatom njegovom devteom: „Bez stralia i bez rnane." Nu na ovome se ne će ostati, pošto pariska štimipsn žcli, da nove novčanice od lr'O.^jaiajca, — kako već imaju veču vrijcditišt, da nose sliku narodne francuske junakinje, Orleanke đjevice. Nove ruske poštanske marke. Petrogradski ,,Djen“ javlja: Carska galerija ruskih poštanskili maralta tcško da je bila podesna, da zadobijc ! simpatije kod tvoraca ruske revolueiI je. Zato su stupili u vezu sa najboljim ruskim umjetnicima, da ovi izrađe nacrt takvih poštanskili maraka, koje bi prikazivale simbole novog vremena. Ministarstvo pošte predložilo je primljene nacrte jednoj komisiji, koja je pod upravom umjetnika Benoita, dodijelila nagradu za pet nacrta. Ovi pređstavljaju: 1. ruskog viteza sa štitom, 2. viteza sa maeem, 3. orla, 4. mae, kako prosijeca željezne lance, ! 5. angjela, koji oduševliava borca. Tvorci ovili liacrfa su ovi umjetnici: Boljibin, Carjin, Narbut, Cehonjin. Uskoro ćc novc markc izići iz štampe.

Razne vijesti. Šta se sve krade. izgleda, da danas ničega neina na ovom svijetu, što nc bi ovaj ili ouaj dugopnaU prijatclj zaželio iinati. Tako bi se moglo pretpostaviti, da jedua lokomotiva ne može dospjeti u neprave ruiiee, ali vrijcme i to poriče. Tako jc tu skoro u Kopcnbagcnu nepoznat ]opov sve dijelove lokomotive zasebno povadio i oidtnio, tako da zaostatak ncma skoro nikakve vrijednosti. Uopova još nijesu pronašli, ali je policija obavijestila sve trgovce metalom, da zad-rže svaJioga', ko bi dijelove lokoinotive ponudio na prodaju. General Pau i problem populacije. Jcdan neutralac pišc: Bio sam lično prisutan, kad je poznati jednoruki francuski generat Pau bio u posjeti kod svojih zemljaka, intemiranib. bolesnih i ranjenih u Švajcarskoj. Na svakog vojnuka upravio je isto pitanje: „KoltJco vas jc djecc u porodicir“ Najčcšći odgovor glasio je: ,,Ja sam jedinac", rcdjc: „Itnam još jednu sestru iii brata“, a najredji su bili, koji su mogli navesti veće cifre. Oviina potonjinia izrazio je geneira' svoje zadovoljstvo. a ostalima reče: „Da je vaša mati imala dvoje djece više, ne bi Nijcniaca bilo na fraiicuskom zemljištui“ što je najljepše — ilodaje neutralac — da, koliIto se moglo đoznatl od vojnika, sam generai Pau nije uopšte oženjen.

Podmomička hipnoza. Iglina je, da Englezi i Francuzi no stmatrajn „avalcu ženu za Hekubu“, ali zato im se prividja nešto drugo: čim vide kakav duguljast predniet tamnije boje bik) na morskoj pučini, bilo poredlobale, ito je po njihovom mišljenju uvijek pođmomica. Tako pripovijeda „Intrasigcant“ da je tu Islkoro zavladala u Biarrizu silna uzrujanost. Iznenada je odnekud naplovio nckakav dugačak cm prednret, i tek kad su gledaoci pažljivo došli bliže, uvjeriše se, da jc to — nAplovljena lešina kital Ova morska grdosija imala je grdnu ranu, u kojoj se poslije nadjoše komadići rasprsnute granate. Izgleda, da je kita spazila koja lađja i pucala. na njega, a za tim se dala odmali u bijeg, vesela, što je bareni toni' prilikom umakla ispred — podmornice Novc brave na blagajuatna. JeJan švedski inžinjer — kako javlja „Svenska Dagblad" — lconstruisao je i več predao u promet novu blagajnu sa bravom, koju ne može dinamit razvaliti. Do sada su iopovi ispunjavali brave dinamitom; ovaj se tolikom silom rasprskava, da se cijela vrata blagajne raspa'dnu. Pronalazač je zbog toga pred uuutrašnju bravu stavio drugu malu bravu, od koje ključ navlači debelu pla'tinsku ploču. te ostaje sasvim mali otvor. Ovdja dakle može doči samo to-liko dinanuta, da otkinc spoljašnji dio, a vrata se ne mcgu otvoriti. Ova brava je več patcntirana u Švedskoj, Finskoj i Framcuškoj, a izložena je sada u zgradi stockholmske izložbe.

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Beilin, 24. oktobra. Zapbdiio bojište: Front priiestolonasljeduika R u pprechta bavarskog: U Flandriji naše čete protivnapadoin skoro potpuno potisnuše protivnika iz uskog pojas a zemljišta, š t o g a je jo š d ržao u n aš o j o dbr a!nb eno j zoni n a j užnoj ivic i bou thoul ste rske š ulne. Z a d o b i 1 i s m o i z a r o b 1 j e n i k a. U borbenoj oblasti od I) r a ai b a n k a đo Z an d c v o o r d e poslijc podne vatia jc opet znatno zadohita it žestini. Novih napada nije bilo, Front njemačkog prijestolouasljednika: Juče su Francuzi započeli veliki napad u dva dijela na Chemin des Damesu od aileltcske đoline i do Vauxaillona do visoravni sjeVerno od Paissy-a (25 km). Borbe, koje su sc prijc podne razvile južno oil kanala, koji spaja ) ijeke O i s e-u i A i s n e-u dovcdošc do Ijutog, promjenljivog boja izmedjju Ailette i ostelskib visova. Protivnik, koji je rano u jul.ro nagmuo na naše redove, razorcne šestodnevnom najžešćom vatroni, naišao je na žestok otpor i uslijed svojih leškib gubilaka samQ je teško nadirao. lek docnijOm nalelu', koji je poslije žestoke pripremc vatrom a uz pomoć mnogobrojnih oklopnih kola (antoniobila) izvcden u pravcu sa juga ka C b a v i g n o nu, a sa zapa'đa ka A11 cmanlu, pošlo je za rukom da prodre u naše redovo i da stigne do samih pomenutih sela. Uslijcd loga nc mogadohu se održati položaji, koji ležo izmedjul tib dvaju mjesta. Priiikom povlačenja četa sa redova, koje su one u borbi upor no bilo održale, moralo su se razorili i ostaviti neprijalelju i ncke istaknute baterije. I’rancuzi očhnab krenuše za našima, a!i je stupanjiem; u borbu našili pričuva zadržat neprijaleljski nalet južno od Pinua, kod Vaudessina i kođ Chavignona, oko koga sc vodi borb'a. Daljih uspjeba protivnik nije postigao. iVapade, što su ih jednovremeno preduzeie nekolike francuske divizije na visorami kod majura La U c y ere-a (južno od Filais-a) propali su uz teškc gubitkc za neprijatelja u prkos više pula ponovljenih nalcla. Pred veče a poslije dobošne vatre, koja je trajala, nckoliko sati, prolivnik je krernio na napad izmeđju Brayea i Aillosa. Dva pula njegove čete nidctoše u dubokim kolonama. Kojc u odbranbenoj vatii, a mjestimično u ogorčenoj borbi prsa u prsa potpuno se skrhao francuski na1 e L na 1 ome irouLu. Rasp!inuta u injesnc borbe bitka je produžena do dockan u noć. Dosada nije ponovo oživjjela; naše čete junački su se borile. Na istoćnoj obali Maase vodile su se preko dana rovovske borbe jugozapadno od B e a juno n l a. tstočno bojište: Izmedju r i š k o g a zaliva i D v iu e povukli smo u toku nekolilco noći dj 20. oktobra neoiuetano od protivnika svoie pradstraže, koje smo u velikoj širini fronta bili izbacili dalcko isprcd glavnog položaja, a koje su od početka septembra u uspješnim borbama spriječavale Ruse u osraatrar.ju našega rasporeda. Talijausko bojište: Na (alijanskom bojištu znaUio je oživjcla borbena djelatnost u Tirotu, Koruškoj i na Soći. U vatrenu borbu upustila se i njemačka artiljerija. ,Tutros je njemačka i austro-ugarska pješadija kod Toltuina i u sjevernom dijciu Đanjšičke visoravni zauzela prednje talijanske položaje.

Strana 3, Maćedonsko bojlšte: '» 2ivlje artiJjerijske djdatnosti BITo je samo zapađno od ohridskog Je«) zera I od Vardara do Dojrana, gdje su o d b i J e n I engles'kl naleU. Prvl zapovjeđnik glavnog stamv pl. Ludendorff. Austro-ugarsko-njemačka ofenziva protiv Italija Do sada zarobljeno 6000 Talijana. Kb. Beč, 24. oktobrav U gornjem domu (gospodskoj kući) saopštio je predsjednik knez Wlndischgratz, da je toga časa stigao telegram od generala baruna VValdstadtena, po kojemu su jutros austrougarske i njemačke čete na gornjoi Soči preduzele ofenzivu. Prema dosadašnjim vijestlma operacije teku povoljno. Na mnogo su mjesta već zauzeti prednji talijauski položaji. Do sađa je privedeno nekih 6000 zarobljcuih Tuiijana. Saopštenje predsjcdnikovo pozdravljeno jc u cijelom domu biirnim odobravanjem I pljeskanjem. Austrijski večernji izvještaj, Kb, Beč, 24. oktobra. Iz glavnog stana za ratnu štanipU Javljaju: Operacije na Soči povoljno napreduju. Savezne čete izba:i!e šh neprijatelja iz njegovih prvih položajai na širini fronta od 30 kilometara. Privedeno ie nekoliko hiljada zarobljcnika, a zaplijenjeni su mnogobrojni (o» povi. Govor bavarskog ministra predsjednika Hertlinga. (Naročitl brzojav „Beograđskib Novina") » Munchen, 24. oktobra. Bavarski niinistar prcdsjednik groi H e r 11 i n g držao je u bavarskoj komori govor, u kome je najprije upozo.-. rio na to, da danas ne sačinjava više zaprijeku za rair Bclgija nego IllsasLotringija. Razumjje se samo soboiii da Njcmačka ne će odstupiti ni slope. svoga zemljišta. Prothmici kanđa ne vide da bi pobjeda sporazumuili sila značila gospodstvo Amerike nad Evro pom. Da se dodje do časnoga ffllra, pctrebna je sloga, a mir koji se ima sklopiti, ne smije biti ni mir odricanja nl osvajanja, nego to ima biti mir, koji Će u sebi sadržava<i jamstvo za svoiu trainost. Kriza u francuskom ministarstvu. Barthou uasljednik Ribot-a. " fNaročiti brzojav „Bcosradskih Novina") Bern, 24. oktobra. ,,A g e n c e H a v a s“ javlja iz Parisa; Svi su ministri ostali na svojini mjestima o s i m R i b o t-a, koga je zamijenio B a r t h o u. Socijalisti međjutim gaje jednakii antipatijit kao protiv, Ribot-u, i prema Barthou-u. Stoga jc neshvaljivo, kako bi lična promjena mo> gla da odstrani postojeće teškoče. Tečajeni rata natjecao se Bairthou, čiji je siu pao odmah nakon početka rata, sa nacijonalistima u razđražljivim govorima protivu Njemačke. ^———■ EKSPOZITURA PEtTflHSKE-UGARSKE KOMERCIALNE BANKE u Beogroflu - Knez MHioilovn br. 50. Specijalno odjelenje za žiljanje novaca ratnim zarobljenicima i interniranima. Osnovna glavnica i pričuve 232,000.000 kruna. 919 Zimsko pozorište (Prije Boulevard) Ulnz so strone Zmojeve ulice. Danas u 8 v a soti u veće VELIKA uinn fenomenoinog rosporedo zimske sezone.

Hedjeliom posiije podne so znatno spuMmdlenoma.