Beogradske novine

Straua 2.

Petak'

bkogradske novinb

26. oktobra 1917.

Broj 294.

flote ii Švedsku kao nevjerovalnu i ,veie, da jc to prcduzeee i po samom f> b i jn u nemoguće. Interniranje lnodova bez posado je protivno niedjuiiarodnOfn prnvn, n snubdjevanjc 30.000 ljudi je za Švedsku nemogtićc. Nadležnim vlastima je cijela ova stvar nepoznata. ' lielsiugfors pred napuštaiijeut. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina") Stockholm, 25, oktobra. Kako ,,Birževija Vje<1 om'osli" javlja, već je stavljeno u izgled naptiStanje Helsingforsa. Ruski revoiucijonarni glavni stožer. (Naročift brzojav „Beogradsidh Novlna") Stoekholm, 25. oktobra. Petrogradski radnički i vojniČki savjet je riješio, da se obrazuje naročiti revolucijoni glavni stožer radi odbranc prijestonicc. Njemačka podmornica u Finskom zalivu. (Naročiti brzojav „Beogndskih Novina") Petrograd, 25. oktobra. Poluzvanično sc javlja: U Finskom zalivu je zapažena njcmačka podmornica. Za i protiv mira. Rezolucija švajcarskog mirovtng društva. Kb. Bern, 25. oktobra. ‘ švajcarsko mirovno društvo dooijeto je na kraju svoga zasjeđanja rczoluciju, u kojoj so kaže: S obzirom ua to, Šlo stvaranje saveza naroda za sad izgleda k;to jedino podosno liješenjo, da so u buduće ne samo osigura tuir svij.dn i da so uspostave normalni odnosi izmeitlju naroda, već i da se uskoii čas mira, švajcarsko nvirovno dtuštvo poziva savczno vijećc, da lvcz o llaganja obrazuje jednu vanpaiiatnenlainn kotnisiju od uglednili državnika, pravnika i privtodnika iz zentljc i da joj povjeri zadatak, da prouee uslove, pod kojima hi Svajearska ntogla pristupiti buđućein savczu naroda. Ako je ikako mogućc, treba već u prvoj patlamentamoj se.-iji da se javno izrekne, kakav će položaj zauzeti švajcatska po tom pitanju. Time bi inrao <ia se uravna pui sličnim izj vvama ostalilt neutralnili zemalja, kako Li ratujućo slranke uvidile, u koliko mogu računali na učešće neutralniii zentalja u slvaranju saveza naroda, te da bi se u ,pođestioni vremenu mogla sazva’i medjunarodna konferencija sa zadalkom, da tt'vv<li osuovue programne tačke buduće? saveza naroda. Mirovni uslovi sovjeta. Rtiska vlada protiv mirovnili priiedfoga. Kl). Petrograd, 25. oktobra. Pelrogradski brzojavni ured ;javlja: U minislarstvu spoljnih poslova se obraće pažnja na to, da upustva, koij ; a jo ii’adničlci i vojnički savjetdao Skoheljivu, ncntaju ni za jednog člana rttskog izaslanstva u pariskoj koitferonciji ohavozni karakter. U minisiarstvu sdije 11 a gledišlu, da će svi članovi izuslauslva hili prije svega zastupnici privremenc vlado, koji ćo prema tomc itnali da hrano zajeduički prognun. Usko:o će se vlađa haviti pitanjima i c?i j.evima. konferencije, koje ćo izaslanici u Parisu i.nnti da razviju, u čenut ćo jedino biti ntjevodavna zaštita ittteresa Husije. šastnv ruslcog izaslanslva )tij<‘ još ufvrdjcn. Ituske diplomate tvrde, dn stt upustva r.ulničkog i vojničkog sovjela jednoslfanog karaklora i da nmogo govorc o dužnortliniu Itusijo i njenih savcznika, a ni-

ttžarenog ognjišta. Ni.lc zttao ’cako đ:t počne, šta Ua kaže, U to se pna odjednont okrcnu, htede kročtii nogom, ali kad spazi l’araona, hledog i inialjenih očiju, oua sanio tizdrlna. l>:ko biedolikog lica prodje joj naglo nekoliko mlazeva lakog rumenila. Oospodaru! — reče ona ncsigunio od izneimdjenja; i golini rukama umota se još bolje u svoju nabranu baljinu. — Kakva te nevolja, u ovo Uobtt, dovodi tt naš skromni dom? Da uisi opct ranjen, bolestan? -- Jesaiu, Uertmiko. Ti.sj me raaila, otrovala si mi sav život. Kamo sreće, da sam podlegao onoj prvoj raui, bar bih od jtiuačke ntke poginuo. Aliovako... Oh, Denmiko, kako si lepa. kako poaiospa!... — I rasirenih ruka pridje jpj biiže. Ona oseti na scbi ujogov težak, grcšau pogled, koji ja ie zbtmjavao; 1 s uaprezanjcin pokuša da mirno progo\ori; Zemaljska lopotu vatliiva je i prolazna, Faraouc, a gordost je Uog ■ostavio nevernicima ... — Zašto si t-ako bladua, nemilosrdna? O, koltke su tp mnke! Kad bi ti samp zuala kako si mi mita, koliko te volim, Jjubiin .., — lz iista (i vina ndara. pči sp ti krvavp. p sav dršvcš od gadav strasti i pažudc i jpš sc onda t jttdjiuv'š govoriti ar Uttbavi.. 1 1 si ioš dvtc, Fcraniko, tj tp još «c sitvatuš. Prorok tc učio sumo iioga 'MC'bti j lckove praviti u pvpj iuračtioj pečini. A ti ne nrože$ y>\ zaiuisJiti, ka Kvim zamatnnim živptom, jmnim uživagrj.i, sjaja i raskoši, živimo mir ski Uudi. O mom prekrasnom mramoruom

šla o dužhosfima Austro Ugarskef i Njemačke. Ona ništa ne pommju o poKtičkoj viadavini poljskjh oblasfi n hjemačkoj državi, i ćute o českifti zeanljahia l drtigim zemljama u Alfstro-Ugarskoj. Revolucijonarna Rusija. Kerjeuskij za reorganizaciju ruske vojske. Kb. Petrograd, 25. oktobra. . Petrogradskt brzojavrti ured javlja: U jučerašnjoj sjednici privremeuog parlamenta poslije Aleksejeva jc uzeo riječ ministar predsjednik Kerjenskij. Ou jc razvio progr’am vlada o organizaciji vojske i rekao: Vlađa je bila nvijek miŠIjcnja, da naoružana snaga zemlje treba da posluži dcmokratskom narodti kao cjclini, a ne pojedinim klasama. Ott se smatra sretniin, što možc utvrditi, da je vojska od početka revolucije to načelo prihvatila kao svoje i od tada. ositn vrlo malog izuzetka, nije činila pokttšaje da uspostavi staru vladavinu. Po nesreći su vojnici poslije državnog udara produžili sa sumnjičenjem časnika, a ovi su opet, manje ili više, ja\mo osudjivali obrazovanje vojničkih organizacija. Vlada se nađa, (la će moči izvesti izmirenjc ovih suprotnih struja, uprkos raznih smetnji. kao što je pokret Kornjilova, koji je nanjco težak udar borbenoj sposobnosti i đisciplini vojske. Geueral Aleksejev je u svome govoru malo čas rekao, da je naša vojska nesposobna za izvršeiiie s\og zadatka. Ja protestujem, protiv takvog tvrdjenja. Istina, naše su boračke snagc desorganizirane, ali jc 1 revolucija priniila vojsku već u stanju raspadanja. Caristička vlada je samo ugušila razne pobune. Poslije onih dana najvećeg triumfa ruske revolucije pokušali su fanatici, potmogniiti izdajnlcima, da uništc plodove ogromnog rada demokracije. Ncpritatelj je probio naš front. Vojska i otadžbina bili su svjedoci zločina kod Kalusza i Tarnopola, koji potsjeća na pogrome u Kišinjcvu. Zločini se na jugu Rttsije još produžuju. Od tog je dana otpočeio nezadovoljstvo s privremenom vladom. Mi smo činili što smo tnogli i nijesmo krivi, što je ugled revolucije opao kod izvjesnog dijela stanovništva. Kerjcnskij je na završetku sa zadovoljstvom utvrdio, da na ni jednom frontu neina ni jednog zapovjednikn, koji bi bio protivan njegovom sistemu, pa je zalitjevao, da privremeni parlanienat tt potpunom obimu potpomogne ; vladti, koja radi za blagostanje državc. Položaj u rtiskoj vojsci. (NaroČIH brzojav „Bcograđsldh Novina") Karlsrubo, 25. okfobra. Ruski saraduik hemskog „Banda" javlja: Načelnik ruskog glavnog stožoia je izjavio zastupniku pelrogradskog brzojaviiog ureda, đa su preljerane vijesti o jakom raspadaujti vusko vojsk'e. Stanje ii Petrogradu. (Naročiti brzojav „Bcogradskilt Noviaa“) Frankfurt, 25. oktobra. „Frakfurter Zeitung“ javlja iz Stockholma: Ruski listovi označuju sadanje stanje u Petrogradu kao srednjevjekovno, grad se ne čisti, ostao je bez osvjetljcnja, crkotine okužavaju vazduh, a objčne ulične kradjc su na dnevnom rcdu. Medjutiin veeina stanovništva izgteda da se u toin romantičnom stanjti dobro osjcea. Prodavnice starina, koje bez obzira i zazora knpuje sve pokradenc predmete, pime su raznih dragocjenosti.

dvoni, prepunom svako lcpotc I izobiIja, živela bi kao božica, kao zvezda bi sjala iznaid sviju nas. Po bnjnom zelcnom perivoju Šetala bi kao paunica, opajao bi te tniris cveća, a klanjalo i mliovalo bi te nisko granje i lišće. I.jttIjuškala bi se po miniont jezertt n nutloj barci od binjiša i pttlisanurovine, i grlila, Ijubila bi sc s mojim najlepšim lahttticm, Krosom, koga sam samo z:t ttbe čttvao... , --= Dosta jt\ Fitraonc! Zar te nlje <stkl, da nti o totne govoriš, z:tr tj ne zttaš, da je to grch —, sodomija, za koii je ftog ljnde već jednom kt/.nio nebeskitn ogniem? — Zivot bib dao za tgbe ,,, — Mene je prorok Bogu žrtvovao na iskitpljcnje ljttdskilt patnja: da leeim bolesne, ])omažem i tešim bedno i ncmoene... Zaklinjem te tim tvojim Bogom, stniluj se, ne mttči mc viSe! —■ 1 nikakvo grešno tiiivanic i lažni sjaj i bogatstvo nc ćc nio odvratiti od toga. Ne sltvatajući je, on ie satno video njeziue tamne duboke oči; pttne, gipke kretnje Lspod tankog plaš'a : čuo njezift omantljiv glas, koji ga je sve više ra-zdraživao i odnosio mu pamet. — Sta? Zar odista ne ćes?! iteini zarim kao u groznici nekoj. Peroftici se pvićiui, da ic oa sasvint obnevideo i obczrazumio se, pa srlja ftapred ftkoovaili ruku, drbtavlli nozdrva i odvratnib zenica: dft jti saino dohvati i uprlja svojim greltom, pa je onda ti pomahftitaloj strastj udavi iti ostavi bodau, potdžomt. 1 ona se 'iplaši u srcit, požali što proroka pije doma i pokuša bla'gitn rečima da od sobe odagua iR bar ublaR strast Faraonovu. — Ti si bolostan, smiri s«, gospo

Napuštauje Petrograda. . (Naročltl brzojav „Beograđzklh Novlna' 1 ) - IM Hamburg, 25. oktobra. Kako se iz Stockholma javlja, strane diplomate će se svakako preseliti iz Petrograda u Moskvu, gdje je vladin komesar Kiši za njih već spremio stanovc. Orupe ljevice osudjuju napuštanje Petrograda, jer one u napuštanju Petrograda vide opasnost za revolucijti, kojoj -je Petrograd bio oslona tačka. (Naročiti brzojav „Bcogradskili Novina") Frankfurt, 25. oktobra. „Frankfurter Z e i t u n g“ javija iz Haaga: ,,Times“ ima iz Petrograda izvještaj, da su sve municijone tvornice već preseljene iz Petrograda. Strahujc se od pretstojećeg napada Zeppelina. Preniještauje vlade u Moskvii. Kronstadtski savjet protiv Kerjenskog. (Naročiti brzojav „Bcozradskih Novina“) Petc^grad, 25. oktobra. Petrogradski brzojavni ured javlja: Preina izvještaju , Bužcvija Vjedomosti"rtiska vlada je riješila, da ustavolvonnl sknpšlitiu Sjizovc it Moskvu. Novemhra mjeseca vlada ćc se premjjestiii W Moskvu. Kronsladfski radnićki savjet jc rijcsio, da Kerjenskog' stavi pocl oplužbu, jer j<: u dnevnoj zapovjesti sjeveinoj vojsei nabaeio kronstndtskom garnizmm, da nije vrkio svoju dažuost. Istočna se flota odriee poiitike. (Naročiti brzojav „Beožradskih Novina' 1 ) Rotterđam, 25. oktobra. ,,D a i 1 y N e w s“ javlja iz Petrograda: Središnji odbor istočne flote javlja, da se posada odriče svake mješavine u politiku i da će svu snagu upotrijebiti da flotu spreini za borlni. Prcmještanje carske porodice. (Naročiti brzoj.iv „Beogradskih Novina“) Kopcnliagcn, 25. oktobra. Prema jednom petrogradskom brzojavu predlaže vladiu komesar, koji je bio izasJan u Tobolsk, da se stan carske porodiec premjesti u drugo-, malo udaijenije mjesto, jer oua i u manastiru, u lcome se nedavno nastanila, ne može mirno žiVitU'Uvijek se nalazi veliki broj svijefa ok'd Tnanastira, pjeva i tnoli se Bogit'; Pfemještanje cara je i stoga potrebri'6-, Što i vojnici, kojl cara čuvaju, nijestt sa svim pouzdani.

Njemačko državno jedinstvo. Iz sjednice njemačkog poslanrčkog doma. Kb. Miinche.’J 25. oktobra. Kao što je u jučerašnioj sjeduici poslaničkog doma poslanik ceutruma HeTd istakao mfeao o đržaviiom jedinstvu, tako je m lda»ašnjoj sjednici iiberalni poslatiik H a m m e r s c h m i d t izjavio, prilikom govora o političkom položaju, da je povjerenje prema II i ndenburgu i ostalim vojskovodjiina nepokoljebivo. Pokušaji neprijatelja da letilačkhn napadinta odvoje; i da izvedu lascjep izmedju sjeverne i južne Njemačke neće kod nas imati uspjeha, Odgovor Njemačkc na papinu uotu tre*. bao je na nekim mjestima biti mnogo jači. Govornik poždravlja govor grcfa Czernina s pogledom na revlziju austro-ugavskog programa, ako bi neprijatelj bio voljan da prodnži rat.

daru ... Ne dolikuje močnom Faraonu lemtirijskom, koji ima u svoni dvorti žcna i devojaka kao cveča u bašči, da,.. da.,. Ali ga te rcči ne zadržaše. U dva skoka on je već imao u rukama Perunikti. Lud od. strasti i razdražcnosti Faraon upre svu snagu da Jtt savlada. Ali ona se branila kao da sam živoi brani. To Faraona tek dovcde do bes nila, zakrvaviše intt se oči, probudi se pouos i mržftja u njeimt i strašua jedna misao sintt mti kroz klavu: — A sad znaj: da se još ni prcd Ivir.i silni i junački Faraon nije ponizio i osramotio toliko kao pred tobom — nesrećnice! 1 za to čcŠ poginuti — pa naglo poteže blistavi bodež i tidari ju po sred grtidi. Ona se sva zgvči, zaljttlja i pađe na zetnljtt, Sve se od krvi zacrveni. A jaki mlnz od grttdi poprska i Faraona. —» Neka ti Bog oprosti.., — bilc su joj poskdnje reči. Kao da g» furije progone, ubijca odjuri iz pećine. Krvav bodež još uvek je držao u ruci. Onako razdražcn, uznemiren, iiije ftiogao da odreši uzde i ou ilt ljutito preteže. Zatitn se nuglo uspe na konja i ntmilosrdno zari mu matuu<ze u rebra. i poplašen hat u mahnitom trku kao vetar izgubi se prerna gradu, Na pttstiiijskom, $vc do Uorizonta vedrom tvcbti, preletalc su sitne blistavc /Aeždiec, šarajući čudue znakove svojim zlatnim trakoviuva. Nešto hladniji večiti stepski laUor đuvao ic od zapada i ueobičtto šapittao, udaratući o pahuovo grauic tužnc oaze. Cinilo se da iz daljine dolaze kao jecaitic plačni isprckkb*»i zvuci, koji mesto aor gjeoskog hora pevaju opelo nesrećnoj Perunici. ^ . .

Pooštreni podmornički rat NOVA POTAPLJANJA. Kl>. Berlin, 25. oktobra. \VolffoV uređ javlja: Na engleskoj zapadnoj obali i u Sjevomom morn str našom podmornicom pod zapovjedniStvom pOmorskog ka[)etana G e o r g a ponovo šest panuh brodova i jedau jedienjak sa okruglo 2 6.0 0 0 b r u t o reg istro vanih tona potopljcni. Medju ovitna hijahu naoružani engleski parni 1)rod ,,Richarde de Loringo" sa 4000 tona kao i oružani engleski parni brodovi, čija se imena nijesu mogLa utvrdifi. Uotopljeni jedrcnjak hio je natovaren koksom.

Borbe na zapadu. Vazdušni napad na London. Kb. London, 25. oktobra. Zvanično sc javlja: Vazdušnim uapadom n pctak je ukupno poginulo 34 lica a ranjeno 56. Vazdušni napad na Belfort. (Naročiti brzojav „Bcoeradskih Novina") Karlsruhe, 25. oktobra. Basclski listovi javljaju: Francuski listovi javljaju, da su njemačke letilice prekjuče bonibardovale tvrdjavn Belfort. Uprkos odbrane, Ictilice su ipak ttspjele, da cijelu oblast tvrdjave bombarduju. O pričinjenoj šteti ne smije se, razumije se, ništa saopštavati, ali već i sama cenzurska praznina kazuje, đa je šteta velika. Obustavljanje transporta vojske iz Australije. (Naročitl brzojav „Bcogradskih Novina") Haag, 25. oktobra. ,,Times“ javlja iz Sidneya: Sad se već uvidja, da je vrbovanje dobro-voljaca na današnji način sa svim propalo. Pošto australijski parlamenat u svome sadanjem sastavu ne želi o.pštu vojnu obvezu, to će vjero-vatno propasti pokušaji pobornika i za dalje otpravljanje Ijudskog materijala u Evro*pu, sve kad bi se to vršilo i pod vojnom obvezom.

Amerika u ratu. Neutralnost Meksike. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina“) Haag, 25. oktobra. ,,D a i 1 y T e 1 e g r a p li“ javlja iz Meksiko City: Znaci govore, da meksikanska vlada kani uskoro proglasiti blagonaklonu neutralnost prema Sjedinjenim Državama. Protiv neutrala. Amerika i Engleska ne daju uglja. (Narečiti brzojav „Beogradskib Novina") Rotterdain, 25. oktobra. Holandski ured za životne namirnice objavljuje, da uvoz pirindža nije više moguć, jer prisilnim mjerama Amerike i Engleske parobrodi ne mogu više dobiti ugija. Vraćena zaplijenjena švedska pošla. Kb. Washiugton, 25. oktobra. Reuter javlja: Bii.ansko poslanstvo vralilo je u srijedu švedskom poslanstvu neotvorenc poštanske pakete, koji su u Halifaxtl ]>ili zaplijenjeni. Svedsko poslaustvo uvjerilo je, dase u poštanskim paketima natazo sauio statislički podatci o izvoznoj trgovini, za koje jo anievikanski ratno-trgovački ured molio.

Najnovije brzojavne vijesti. Turski glavni zapovjeditik u Berlimi. Kb. Beriin, 25. oktpbra. Glavni zapovjednik turske vojskc, general Ahmed Izet paša prispjeo je s velikom pratnjom it Berlin. Mata Hari -— žrtva pravosudne zablude. Kb. Berlin. 25. oktobra. Kako ,,V o s s i s c li e Z e i t u n g ‘ javlja, u jcdnom holandskom depisu švajcarskih llstova veli se, da le snirtna kazna izvršena nad plesačicom Mata II a r i francuska pravostiđt’.a zabluda. Od cijclokupnog poslupka ob« javljena je samo optužba. Ništa sc dakle ne zna, da H su izvršeni prvi uslovi za pravnu osudii. Svaki sud, koji pod takvim okolnostima tzrcknc smrtnu knznn, pada i>od sumnju, da je počinio pravosudnu zabludu.

Grad i okoiica. <ni kalendar. D a n a s Jc pctak S6. oktobr*, po starom 13. oktobra. — Rl.nokatollci: Demetlj m.; pravoslavni; Karpo, Papita i Agaton. Casnička i činovnlčka kasina otvortna je do 12 sati tt noći. C. i k. v o J n i č k i d o m: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati uvcčc. Slobodan pristupsvakome vojnlku. Beogradski ortcum (u zlntskom pozorištu, prtje Boulevard); Početak prcdstavc tt 8‘30 sati ttveče. Kinematografi: Vojni kiuo uKcaija Milana ulici 36 (Koloseum): U 4 i 6 sati posltje podnc predstavc za gradjaustvo. C. I kr. gradjanskl kinottaTcrazijamabr. 27 (Paris): U 6 sati u\*eče preststava za gradjanstvo. Noćna služba u ii<jkarnama: U sedmici od 21. do uključivo 27. oktobra dr2aće noćmi službu u Bcogttdu ovc hekant«: Dr. Panić, Sabortia ulica br. 77; Viktorović, Terazlje br. 28; P r e n d 1 ć. Kralja Alcksandra ulica 64; StoiiC Sar.ijevska nlica 7Q

Red vožnje parobrodom Iz Beograda u Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prlje podne; 2, 3,4, 5, 6, 7 i 8 sati postije podnc. Iz Zemu n a za Be ograd: 6-30, 7‘30, 8’30, 8-30,10-30 i 11-30 pr. podne; 130, 2 30, 3-30, 4-30, 6-30, 6.30 i 7 30 posl. podne. — Iz Zemuna u Pancsovu: u 6 sati ujutro i u 12 satl u podne— Iz Pancsuve u Zemun: U 8 - 30 sati prije podnc i 3 sata poslije podne. — Ladja, koja vozi izmcdju Zemttna i Pancsove i obratno ue risiaje u Beogradu. — Brodarski saobrać.ij abac—Sraedercvo. Polazak iz Bcogiada za Sabac: srljcdom i subotom u 7-30 sall u jutro; iz Sapca za Beograd: četvitkom i nedjeijom u 7 s. u julro; iz Beograda za Smederevo: ćetvrtkom i ncdjcljom u 3 sata posiijo podnc; iz Smedcreva za Beograd: utorkom i pctkom u 8 sati u jutro. — Brođarski saobraćaj izmedju Beograda i BtidimpeŠte: Brod iz Beograda za Bttdimpcštu krcče svakoga dana u 5 satl izjutra; brod stižc tt Budimpeštu drugoga dana n 5-30 sata posltje podne. — Iz Btidimpešte za Bcograd kreće brod svakoga dana u 8 sati prije podnc; u Bcograd sližc taj brod drugoga dana u 7‘20 satl poslije podnc. Brodarskl saobraćaj izmedju Z e m u n a i S z c g e d a: Odlazak iz Zemuna prcma Tltclu, Szcgcdu: U ponedjeljak i četvrtak n 12 sati u podne. Dolazak u Szegcd: U tdorak i petak u 1 sat posllje podnc. Odlazak iz Szegeda prema Tltelu I Zcmunu: U srljcdu i nedjelju u 6 sati u jutro. Dolazak u Zemirn: U srijedu i nedjelju u 6 40 sati uveče. Kretanjc parobroda za vojn i k c. Odlazak Iz Zemuna i Bcograda u Oršovu svakoga poncdjeljka, srijede i sttbote. Odlazak iz Beograda u 5 sati izjutra, dolazak u Oržovu u 3 sata i 10 minuta poslijc podne. Iz Oršove u Zemun i Bcograd svakc ncdjcljc, utorka i četvrlka, odlazak iz Oršove u 5 sati izjutra, dolazak u Beograd u 8 30 satl u večcr. BotaniĆka bašta.Otvorena utorkom, četvrtkom, nedjeljom 1 praznicima. Posjct bolcsnika u bolnicama: U bolnici .Brčko*: od2—1 sata poslijc podne, U bolnicl „Brtiim u : od 9-30—12 sali prije podne i od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, četvrtak i ncdjelju od 1—3 poslije podne. Vojno parno toplokupatiio uCarDušanovojulici. — 1. Kupatiiou kadama: a) Za vojne osobc otvorcno radnim danlma od 7 saU prije podnc do 5 sati poslije podne, a ncdjeljom i praznicima od 7 sati prije podne do 12'/ sati u podnc. — b) Za gradjanstvo radnini danima od 9 saU prlje podne do 5 sati poslije podnc, a ncdjeljom 1 praznicima od 9 sati prije podnc do 12>/ a sati u podne. — 2. Parnokupatllo za časnike i njitna ravne činovnike otvoreno je utorkom, srijedom, petkom i subotom ođ 7 saU prijc podne do 5 sati poslijc podne, a nedjcijom i praznidma od 7 sati prije podne do 12Wo satl u podne. — Za gr 2 djane muskogpola otvoreno je parno kupatilo ponedjeljkom i četvrtkom (ako u te dane nc pada kakav praznik) od 9 sati prijc podnc do 5 sati poslije podne. — Časnidma i njima ravnim člnovnlcima stoje na volju da se služe parnlm kupatilom i u danc odredjeue za gradjanstvo (ponedjeljkom i četvrtkom). Blagajna se žatvara radnlm đanima u 12'/ 3 sati, a nedjeljom i prazntcima u 12 sati u podne. Dobrotvorni koncerat Steffi Hegjesl if Beogradu, Pretj>rodaja karafa za koncerat umjetnice Steffi Hegyes-i, koji je zakazan za 4. novembra, počima a nedje.'ju 28. o. m. na blagajni „Kastne'* u zgradi mjesne etapue menaže (Terazije 25). Ulaznice važe kao propusnice kako za vojnička tako i za gradjanska lica. Na blagajni sc ujedno dobiva i raspored koncerta. Islorijski kalendar. Na današnji dan. 26. oktobra 1757. god. rodjen je n Nassau-n poznatji slobodoiunni njemački državnik Karlo baron S t e i n, koji je u Pruskoj zavco opštinsku samoupravu. — 26. oktobrai 1764. god. urnro je na imanju Cliis\v i c k tt blizu Londona engleski slikar William H o g a r t h. — 26. oktobra 1800. god. rodjcn je u Parchiinu u Pomeraniji (Pomorjtt) pruski vojskovodja maršal grof Hđmitth M o 1 1 k e. Moltko je bio načelnik pruskog glavnog general štaba u tri rata — 1864. god u ratu, što stt ga vodile Austrija i Pruska lirotivu Danske, 1866. god. ti ratu izmedju Austrijc i Pruske i 1870. god. ti njemačko-francuskom ratit. Umro je 1891. god. — 26. oktobra 1889. . god. uniro jc francuski dramatičar E m i 1 e A u g i e r (izg.: „Ožje”) Attgier je gotovo najttgledniji predstavnik novije francuske dramske književnosti. Njcgovu slavu zasnovaše drame t; stihovima ,,L‘ aventurier e“ (Pustoiovka) i ,,G a b r i e 11 e“, predstavIjane na „l'lieatre Fraugais“, prva 1848. i druga 1849. god. Zatim se pojaviše: ,,Điane“ (1852. god.), ,J.a Jeunesse" (Miadost; 1858. god.), a* zatim pariske društvene drame ,.L e g e n d r e d e M. P o i r i e r“ („Zet g. Poiriora'*; ovo je djelo Augier naplsao zajednički sa J. Sandean-om), „1. e m a r i a g e d‘ O 1 y m p e“ (,,01ympina uđaja“), „Les effrontes'* („Bezobraznici“ 186J. g.), „Madame Caverlet'* (1876. god.) i druge dratne. Osim to'ga je Augier radio tekst za Gounodovu operu „Sappiio'* a đao je i jednu zbirku lirskih pjesaraa. 1858. izabran je za člana Francus. Akademije. — 26. oktobra (po novom) 1912. god. zauzela jc srpska vojska S k o p 1 j e. Izdavanje kupoua za so I šećer. Oilsjek za koutrolisanje utroška bljebmh karata ekonomata opštine grada Eeograda objavljuje: da će samo 1. novcmbra izđavati kupone za kupoviuu šećera i soli za tnjesec uovembar ouim gradjaniraa, kojitna je oRuzeto pravo na kupovinu brašua, pošfo isti pridržavaju dovoijnu količinu za sv.oju bčnu upotrebu. te zbog toga ac dobivaju kuponc za brašno, šetfer i so rcdovnim putetn. Skreće im se pažnja. tla ako 1. idućeg mjeseca ne promjene kupon« izgubiće pravo na ia*e,