Beogradske novine

Broj 302.

Sub'ota

BEOGRADSKE NOVINE

8. novembra 1917.'

Strana 9 .

Dobrotvornl koncerat Steffl Hejryesl u BeoKradu. Kao što Miio v©ć javili, prirediće Butra, u nedjelju 4. novembra u velikoj pozorišnoj dvorani „Kaainc" na Terazijama cospodjica Steffi Hegyesi dobrotvomi koncerat ea Blijedećim programom: 1. Mozart: Arija Cherubina iz Ope re „Figarova ženidba“j 8. Grieg: j,U ladji“; , ( 8. Max Reger: ,,Wiegenlied“j 4. Loewe: „Niemand hat’s gesehen"; 6. Milan pl. Keizer: „Uapavanka 1 '; 6. Hugo Wolf: „Bescheidemo Liebe“ 7. Oskaj Dienzl: „Liliomszal") 8. Ivan pl. Zjrjc: ,,Lastavicam“< , Sve gore navocleno programne taćke pjeva gdjica Hegyesiuz pratnju glaaovira. Uz pratnju orkestra izvodiće se ioš »lijeđeće tačke: 9. Alabijev: -„SlaVuj“ (koloraturna arija); 10. Puccini: Arija iz opere ,,Ma«Jame Butterfly“ i zuameniti koloratumi valcer „Poljubac" Od Ardittia. Osim toga iznjeće uz suđjelovanje cijele Vojne glazbe kapelnik Piro dvije nove kompozicije, koje nijeeu još svirane u Beogradu. Pratnju na glasoviru preuzeo je g. Milan pl. Reizer, ućitelj pjevanja na hrvatskoj operi u Zagrebu. Početak je u 8.30 uveče. Pretprodaja lcarata za koncerat vr’Si se na blagajni „Kasine" u zgradi mjesne etapne menaže (Terazije 25). Ulaznice važe kao propusnice kako za vojnička tako i za gradjanska lica. Na blagajni se ujedno dobiva i raspored koncerta. Za koncerat vlada u cijelom gradu živ interes, pa ima nade, da će pn biti vanredno posjećen. Ova umjetnica to potpuno i zaslužuje.

Nepopravljiv kockar. PiŠu nam iz ObrenovCa, da ue taino nalazi nekakva problematiČna jtndividua, zvani Jakov Beraha, fcoji živf iAljučivo od laži i fcockanja. Vlast g«, }e više puta protjerala iz tog mjesta, ala on uvijek ugrabd zgodnu prilifcu za povratak, te i dalje produžuje svoje operacije u Jnjestima: Obrenovcu, Ubu i Valjovu'. Prikrlvanje rekvlriranih predmeta. Iz Bogovadjo okruga valjevskog javIjaju nam, da je tamo ponovo kažnjeno Šest osioba zbog prikrivanja bakrenih i hiesinganih stvari i veće količinie vune, jer se ti artikli smatraju u cijeloj pit>narhiji, pa i na okupaeionom zomljištu kao rekviriraiii. Kod opštinskog predsjodnika Avrama Gjorgjevića u Dudću nađjen je časnički bcmj s cjelokupnom jahačkom opremom. Svadja. U Kemienid okruga valjeVskog poevadjali bu so Petair i Jovica Mitrović obo zajedničke vodenice. Iz svadje prešlo so u boj, te je tom prilifcom Petar naiiio sjekirom Jovici teške tjelesno ozljede. Kradia. U Skeli »u tamošnji sianovnid Ivan i Milorad Raduški ukrali krmaču svoga seljanina Krste Mirčetića u vrijednosti od 600 kruna. Kod kradljivaca je nađjena oderana koža od krmače, te su obojica odmah pritvoreni.

Narodna privreda. Ne sadite suviše gusto voćke u voćnjacima.

Englesko mlnistarstvo za vazduSnu plovidbu. Kb. Rotterdam, 2. novembra. ,,N i e u w e C o u r a n t" donosi yljest ,,D a i 1 y M a i T'-a, da će zakonski predlog o uspostavi mtnlstar*tva za vazdušnu plovidbu biti pođnelen na pretres u đotijoj kući početkom tnjeseca. Postoji namjera, da se vazdušna služba isto tako organizuje kao i vojska i flota. Nije još odlučeno, ko 'će preuzeti upravu tog ministarstva. Prvi čin u novoj vazđušnoj službi dobiće general Smuths. Njegova titula biće slična maršalovoj.

Grad i okolica. Dn«viii kalandir. Danas je subota 3. novembra, po aUrom 21. oktobra. — Rlmokatolld: Humberto blsk; pravoslavnl: llarion Vellkl. Casnlčka 1 činovnička kaslna otvorena je do 12 sati u noči. C. I k. v o j n I č k i d o m: CiUonlca, soba za pisanje 1 igranje, kantina. Otvoreno od 7 satl Izjutra do 9 sati uveče. Slobodan pristup svakome vojniku. Beogradskl orfeum (u zimskom pozorištu, prije Boulevard); Početak pred stave u S-30 sati uvečc. Kinematografi: Vojni kino u Kralja Milana ulici 56 (Koloseum): U 6 sati uveče predstava za vojnike, a u 8 - 30 uveče preditava za časnlke. — C. I kr. gradjanaki kino na Terazijama broj 27 (Paris): U 6 saU uveče predstava za gradjanstvo. Noćna služba u ljekarnama : U tedmici cd 28. oktobra do nključivo 3. novembra obavljaće noćnu slnžbu u Beogradu ove ljekarne; Dellni, Knez Mihalla ul. 1; Nikolić, Bitoljska ulica br. 2; Apoteka Crveni Krst, Bcogradska ul. 2. Red vožnje parobrodom iz Beograda u Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 saii prije podne; 2, 3,4, 5, 6, 7 i 8 sati poslije podne. lz Zemuna za Beograd : 6-30, 7 - 30, 8"30, 9-30, 10-30 i 1130 pr. podne; 1-30, 2 30, 3-30 4-30, 5-30, 6.30 i 7'30 posl. podne. — iz Zerauna u Pancsovu: u 6 sati ujutro i u 12 sati u podne— Iz Pancsove u-Zemun: U 8 - 30 sati prije podne I 3 sata poslije podne. — Ladja, koja vozi izmedju Zemuna 1 Pancsove i obratno ne ristaje u Beogradu. — Brodarski saobračaj a b a c—S m e d e r e v o. Polazak iz Beograda za Sabac: srijedom i sabotom u 7 - 30 sati u jutro; iz Sapcaza Beograd; četvitkom i nedjeljom u 7 s. u jutro; lz Beograđa za Smede• revo: četvrtkom i nedjeljom u 3 sata poslije podne; iz Smedcreva za Beograd: utorkom 1 petkom u 8 sati u jutro. — Brodarski saobraćaj izmcdju Beograda i Budimpešte: Brod iz Beograda za Budimpeštu kreće svakoga daua u 5 sati izjutra; brod stiže u budimpeštu drugoga dana u 5'30 sata poslije podne. — iz Budimpešte za Beograd kreće brod svakoga dana u 8 satiprijepodne; u Beograd stiže taj brod drugoga dana u 7-20 sati poslije podne. Brodarski saobraćaj lzmedju Z e m u n a i S z e g e d a: Odlazak *lz Zemuna prema Titelu, Szegedu: U ponedjeljak i četvrtak u 12 sati u podne. Dolazak u Szeged: U utorak i petak u 1 sat poslije podne. Odlazak iz Szegeda prema Titelu i Zemunu: U srijeđu i nedjclju u 6 sati u jutro. Dolazak u Zemun: U srijedu i nedjelju u 6 40 sati uveče. Kretanje parobroda za vojn i k e. Odlazak iz Zemuna i Beograda u Oršovu svakoga ponedjeljka, srijede i subote. Odlazak iz Beograda u 5 sati izjutra, tioSazak u Oršovu u 3 sata i 10 minuta poslije podne. Iz Oršove u Zemun i Beograd svake nedjclje, utorka i četvrtka, odiazak iz Oršove u 5 satl izjutra, dolazak u Beograd u 8-30 satl u večer. Botanička bašta. Otvorena utorkom, četvrtkom, nedjeljom i praznicima. Posjet bolesnika u bolnlcama: U bolnici .Brčko*: od2—4 saia poslije podne. U bolnlci ,Brunn“: od 9'30—12 sati prije podne i od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnid: u utorak, četvrtak i nedjelju od 1—3 posllje podne. Vojno parno toplokupatilo u Car Dušanovoj uiicL — 1. Kupatilou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i prazniđma od 7 sati prije podne do 12 1 / sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sati prije podne do 5 satl

uvek, pred švojim majslorom, ou oči oborio i ćeka zašta ga zovu, — Slojane, sinko, de sa Nastom... da nam otpevale po jednu — radosno veli majstor. A nekako svetla oka, rado»no, pogleda u Hadži-Rislu. Radostan je, luživa što će se sad Hadžija Stojanovom pesniom iznenadiii. Zalim zovu Stojmovu niajku kojii, kao uvek, znajući da ćc je zvati, i onda da bi to kao što više upalo u oči, tada bi bila čak tamo u dno knjne, i spremala hi i redjaki sudove. Ulazi ona. Zna zašta je zovu, ali opet, sva srećna, pita: — Šta me zovete? Majstor se điže i čiui joj mesta. — Odi, odi, tetka Zlato. Stojan će ti pevali. Kamo Nasta? Ulazi i Nasta i kno ukopana staje pred oca čupkajući prste. — Idi, — veli joj otac i pokazuje do Stojana. Pa de da nešto da nam zajedno otpevate... Pa. — A to bi Jovanu vrlo milo bilo, što majstor i njega ne zaboravlja, već se okrcće njomu, i ve li mu: — Jovane, idi ti. Raščisti sofru. Diži ove čaše. I daj, natoči novo virio. I kad Jovan rasmemi, donese novo, taze vino. i to u velikom bokalu, i kada s® izredjaju onda, odahnuvši, kao svršivši sve što prethodi, svi poviču Stojanu: ' — Del •

Dosllje podne, a nedjeijom 1 praznidma od 9 sati prije podne do 12'/ a sati u podne. — 2. Paruo kupatllo za čainike I njlma ravne Činovnike otvoreno ie utorkom, srljcdom, petkom i subotom od 7 satl prije podne do 5 sati posilje podne, a nedjeljom i praznidma od 7 sati prlje podne do 12 J„ sati n podne. — Za gradjane muskogpoia otvoreno je pamo kupatilo ponedjeljkom i četvrtkom (ako u te dane ne pada kakav praznik) od 9 sati prije podne do 5 satl poslije podne. — Časnidma i njima ravnim činovnicima stoje na volju da se služe parnlm kupatiiom i u dane odredjene za gradjanstvo (ponedjeljkom 1 četvrtkom). Blagajna se zatvara radnlm danima u 12'/. } sati, a nedjdjom i praznicima u 12 sati u podne. Rimokatolička služba Božlja. U nedjelju 4. noveinbra držaće se: I. U Dvoru: U l / a 8 sati u iutro >v. mi«a za vojnike. U 9 sati prije podne svečana mlsa prigodom imendana Njegovog Veličanstva cara i kralja K a r 1 a. II. U ž u p noj c r k vl: U 8 sati u Jutro sv. misa. U 10 sati prije podne srpsko-hrvatska propovijed i pjevana sv. misa. U 4 sata po podne večernja. U poslene dane prva sv. misa poČima u pol 7, a druga u pol 8 u jutro. Evangeličko bogosluženje. 0 nedjelju 4. novembra održaće se u evangeličkoj crkvi, Vuka Karadžića uiica u 9 sati u jutru bogosluženje u magjarskom. a u 10 satl u njeniačkom jeziku. Istorijski kalendar. Na današnji dan 3. novembra 1500. god. rodjen je u F i r e n z i talijansKi vajar i umjetnički zlatar Benvenut o C e 11 i n i. — 3. novembra 1760. god. bila se jedna od najvećib bitaka sedrnogodišnjeg rata (koji je trajao od 1756—1763. god.), koja je u istoriji obično poznata kao bitkana Torg a u -u, u čijoj je blizini vodjena, ali čije se tačno poprište nalazi u ataru obližnjeg sela S fi p t i t z a. U ovoj su se bitci sukobili pruski kralj Friedrich II i austrijski maršai Daun. Poslije ogorčene borbe Daun je prinudjen na odstupanje. Docnije je podignut spomenik na torgavskom bojištu. — 3. novembra 1794. god. rodjen je u C u mmingtonu američki pjesnik WilliamCullen Bryant. Umro je 1878. god. — 3. novembra 1809. god. rodjen je u Bostonu u Americi putnikispitivač po Africi James Richards o n, — 3. novembra 1908. god. umro je u Sarajevu ugledni hrvatski pjesnik Silvije Kranjče\ r ić. Poiuoć za novembar. Pomoć za mjesec novembar otpočeia je juče da se izdaje. Priznanice za mjesec novembar izradjene su do broja 1000 i mogu se damas dobiti u uredima okružuog zapovjedništva Beograd-grad u Kralj Aleksandrovoj ulici broj 5 u sobi broj 57 od 8 do 10 sati prije podne. Istoga dana odmah po prijemu prizmanice prije podne blagajna c. i k. okružnog zapovjedništva Beogradgrad isplačuje i pomoć. Kako prilikom prijema priznanice, tako i same pomoći, potrebno je imati uza se redarstvenu legitimaciju, radi ustanovljenja indentičnosti. U mjesto pomena — za sirotinju. Oospodja Ljubica T r p k o v i ć, mati Milana Trpkovića, ađvokata, priložila je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda svotu od 40 kruna u nijesto polugodišnjeg pomena svojoj poč. ćerci M i 1 i c i, kao svoj prilog za pomaganje sirotuije grada Beograda.

•— Koju ćemo? tiho pita Nasta Slojana. KlekJa do njega. Povukla jače bošču ispod sebe, da joj se možda obla, meka kolena ne bi ocriavala. A njeuo, koščalo lice buknulo. Grudi široke, pune, obuhvaćene tesnim niintanom, brekću j.;j, te se često vidi kako se mintan po sredi prsa joj razapinje, razđvaja, te pokalkad kao da joj se zabele nedra. Medjutim Stojan još stidljiviji. Ona kadgod i pogleda u nj, ali on u nju nikafeo. Sav se gubi od stlda. Majka mu počne glasno da razgovara, a ne radi razgovoi-ii, već kao da hoće svojim glasoin njega svoga Stojana da olirabri. —.De, Stojane, počiiije opol maj.Tor. Hoćcš vina malo, sinko? — Pa znaš — nie.sto njega odgovara mu inati — da mi on ne pije. ■— E dajte mu vodu — zapoveđa majstor — neka grlo okvasi! Doncsu mu vodu. Stojan je samo okusi. 1 naposletku nemajući već kuda, pita jo: — Koju ćemo? — Koju ti hoćešl Čuje se kako Nasta jeđva čujno, meko mu odgovnra. Zapevaju, Išprva drhle, snebivaju se. Crvene. Nastin se glas više čuje nego njogov. Kao da ona peva, predvodi, a on je prati. Ali kad se on upusti, udjc u peemu, zagreje se, pa, ne otvarajući oči, digne glavu, otvori usta i kada zapeva...

Odiikovanjc. C a r i k r a 1 j podario je gospodji Ludoviki F e y 1, supruzi potpukovnika F e y 1 a u Beogradu zlatan krst za zasluge sa krunom na vrpci medalje za hrabrost u znak priznanja za požrtvovni rad na humanitarnom polju u ratu. Rečena gospodja je rukovodila u ljetu 1916. dječije zabavište u Topčideru, a ove godine dobrotvorni bazar. Javna prodaja. Po odluci starateljskog suda lzložiće se javnoj prodaji zaostavštine poč. Vladimira S t a n d j e v i ć a. na dan 19. novenrbra ove godine u njegovom stanu u ulici Staro Crkvenoj broj 31. Prodaja će početi u 9 sati prije podne. Pozivaju se kirpci, da na ovu prodaju dodju. Sećer. - Prodaja šežera za mjesec n 0v e m b a r otpočela je u svima prodavnicama životnih namirnica opštine grada Beograda. Šećer staje i sada 3.50 kruna po kilogramu I daje: se na osnovu kupona za šećer. Sećer se mpže i d a n a s dobiti u svima prođavnicama.

Vijesti iz unutrašnjosti. Razbojništvo. Iz Skele nam javljaju, da je ovlh dana Svetislav Gjorgjević na putu za Grabovac napao Zivana Markovića i ote<o mu 102 knrue. R&zbojnik je iihvaćen i predat kotarskom zapovjeclnišlvu u Obrenovcu.

— Jovane! — razdragan, grcajući od radosti što vidi da Stojan počmje da peva, svetia mu obraz, veseli kuću, viče majstor. — Šta, majstore? pristupa Jovan. Ali majstor mu ne odgovara. Dignuo ruke i ćuti, sluša. Gleda kako ostali, a najviše njegov šurak, stari Hađži Rista, iznenadjen, diže čas ruku čelu. Koliju po malo, kao da mu eimeta, odgrće ođ sebe, kašlje i okrećo se maj3loru i ve li mu: — E lepo ti peva, ubavo peva tvoj Stojanl I’oslc, sutra i cele nedjelje prićalo bi se o toj večcri, slavi i Stojanovoni pevanju. — ■— * Da, da tako je nekađa tamO bilo« Možda su još živi. Ali sađa, i kod njih hesni atiliije rata. I kod njih pršli kamenje od olova i željeza. Možda, koji je od njih još u životu sada obezumljen od ratnili e trahota, i pustoša, ubezeknuto i uznevereno šapuće u sebi. — Rože, čime ti ovoliko sagrešisino! Književni prijegled Satirički roman „Zabavne Biblioteke". Iza ,,Taide“ od Anatola Francc-a primili snto u izdanju ove zagrobačko bibliotekc „Ujaka Benjamina", tooji »e ra-

| (Svršetak.) Zbog bolje prontaje i lakšeg prodiranja sunčane svjetlosti neće na voćkama koji se hrane kao paraziti o trošku drveta biti u tolikoj mjeri ni mahovine ni lišaja, i služc kao sklojušta različnim štetočinajna, kao što je to slučaj kod gusto posadjenib voćaka. Iz tog istog razloga na rjedje posađjonim voćkamja, i različne bfiljr no bolesti teže će se razvijati, nego ji na gusto posadjenim voćkama, u kojima je atmosfera vkižua i zagušijiva. Dakle: trajnije i iodnije drvo, bolji zdraviji i ljepši plod, eto to su koristi', koje poljoprivredniku pružaju voćke posadjene na dovoljnom odstojanju. Pa na kom onda odstojanju treba saditi voćke, da bi se od njih postigle sve one koristi, koje se traže? Odstojanje na kom se sade voćfce zavisi: 1. Od vrste voćke; 2. Od položaja voćnjaka; 8. Od kakvoće zemlje, na k-ojoj tse podižo voćnjak i 4, Od načina gajenja voćaka. Ncke su vrste voćaka krupnije, a neke sitnije, pa prema tomo treba podešavati i odstrojanje. S obzirom na porast drveta i veličinu krune kod r«zličnili vrsta voćaka evo na kolikom odstojanjn treba saditi pojedinc vrste voćaka u voćnjaku: dunje na 4—6 met. ođstojanja; kajsije na 6—7 met. odstojanja; breskve na 6—7 met. odstojanja; višnje na 5—£ met. ođstojanja; trešnje na 8—10 met. odstojanja; kruške na 8—10 met. odstojanja; jabuke na 10—12 met. odstojanja; šljive na 6—8 met. odstojanja. Ako se vočnjak podiže na kosi, onda se voćkama može dati manje odstojanje (prvi brojori), jer kose kao što se zna primaju veću količinu simčane toplote,

a pored toga voćke na kosama ne bacajtl hlad jedna na drugu. U ravnici pak zem> Ija prima manju boličinu toplote, voćke bacaju hlad jedna na drug'a 1 a i protoaja jo manja te zbog toga tamo voćkei treba rjedje saditi (druge cifre). Kakvoća zemlje na kojoj će se voćke Baditi, takodje utiče na veličinu odstojanja medju voćkama. Tako, ako je zemlja plodna, porast će voćaka biti bujan i onđa će voćke bacati hlad jednal na drugU! i ubrzo se dodirivati krunarna ako 8o ne ostavi medju voćkama malo veće rastojanje. Ako li je pak zemij« toršava, toga neće biti, te se na posnim mršavim zomliama voćke mogu i malo gušće saditi. | Na posljetku i načm gajenja voćak’a utiče na odstojanje, koje se ostavlja izmedju \x»ćaka. Pod načinom gajenja nei razumijemo ovdje gajenje na visoko i nisko voće, jer je ovdje rijeČ samo o visofcom voću nego to: da li se voćka gaji u voćnjaku ili pored puteva ili zajedno s drugim’ biljkama, nsjevima ili travama, Ako se pak voćke gaje na livadi', koja služi kao pašnjak ili s koje se sabira sijeno — kako se obično gaje jabuke — onda Ođstojanjc medju voćkama treba znalno povećati. Jabuke u tom' sfučaju treba saditi na 18—2Q met. od stojanja.

Poslijednje brzojavrie vijesti. Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 2. novembra. W o I f f o v ured javlja: U F1 a n d r i j i živahna vatrena djelatnost na Y s e r i. Neopaženo 1 nesmetano od neprijatelja prošle smo noći naše linije od planinskog fronta C h emin des Dames-a prema osnovi premjestiii. U noći na 1. novembra naši su letači uspješno napali L o n d o n i mjesta na engleskoj obali. Na istoku ništa naročitoga. Iz Italije do sada ništa novoga. Barun Conrad Hotzendorffski kanceiar vojnog reda Marije Terezije. Kb. Beč, 2. novembra. Car i kralj postavio je maršala baruna Franju C on r a d a Hotzendorffskoga za kancelara vojnog reda Marije Terezije.

Grof Czernin u Berlinu. Kb. Beč, 2. novembra. U vezi sa posljednjom posjetom njemačkog državnog tajnika za spoljne poslove dr. Kfihlmanna u Beču, c. i k. ministar spoljnih poslova grof Czernin odiazi 4. o. mj. u Berlin radi dogovora sa novim njemačkim državnim kancelarom grofom Hertlingom.

Promjena kancelara u Njemačkoj. Kb. Berlm, 2. novembra. Njemački car upravio je dosadašnjem kancelaru dru. Micha’elisu svoje ručno pismo, u kome p r i m a njegovu ostavku. Za novoga državnoga kancelara a ujedno i za pruskog ministra predsjednika imenovan je bavarski ministar predsjednik grof H e r 11 i n g.

čuna međju najpoznatije satiričke romanc svjetske književnosti. Napisao ga Claude T i 11 i e r. Autor se po svojim demokratskim nazorima prikazuje izra\Tiin) izdankom francuskih revohieionarnih ideja, kako se očituju, u Beaumarehaisovirn djolima. Borba izmedju plemstva i gradjanstva, izmedju slobodnjaštva i natražnjaštva danas je u glavnom dovršena, ali su nam snaga i tečaj te borbe još i datias mili. BenjainiiDove riječi rasp.djuju i (griju. Olavni junak i prijatolj mu Minxit liječnici su inoiierskoga kova, samo modernjji'. Kad se streso s Jnjih ono, žto je o njili ovjcšao vjerni brat humora, dnizam, borci bu to za ljcpotu ovoga života i zato su to vječni, besmrtni tipovi francu'skog borbenog i uživačkog duha. Benjamimt je veseljo jedina ljepota, a sioboda jedini ideal. Neki Jiterarni povjesničari smatraju ovo djelo najboljim francuskim humorističkim roinanom. Svakako je najfrancuskiji. lsctpljiv uvod o Tillieru napisao je urednik i zavržio s finom ironijom: ,,U doba divnog demokratizma nisnto jnogli izabrati zgodnijo pripovjesti.“ Preveo ga je kongenijahio poznati hrvatski pripovjodač i humorista g. Iso Velikanović, pa *e djelo preporučuje samo po sebi. Iznosi 240 strana, a cijena mu je 3 krane. DobJva se i u beogradskfcn knjižarama. (

lonnićne oblave. OBJAVA. Naredbom c. i k. V. Q. G. odj. S/a. br. 18.208 od 18. oktobra 1917. dignut je Luđ\vig E i c h e n w a 1 d sa dužnosti nadzornika nad firmom Radov i ć &. C o m p. u Beogradu, a na njegovo mjesto odredjen je Josef G escheidt, Knez Mihailova ul. br. 49. C. i k. okružno zapovjedništvo Beograd-grad. OB.IAVA. Ovimc se obznanjuje. da je naredbom ces. i kr. glavne vojne guberuije u Srbiji, odj. 8. broj 213/1917. us'anovIjena zarada do 15%, koju smije lmati poduzetnik (prodavaoc). Zbog toga nesmije kod prodajc svili nužno potrebnih predmeta zarada prodavaoca prekoračiti 15%. Prckoračenje ovog zaradnog postotka smatrače se kao pretjerivanje cijena, pa će sc prema naredbi vrliovnog vojnog zapovjedtrštva. §. 36., tač. 1. i 4. kazniti zatvorom do 6 injeseci i novčanom kaznom do 2000 kruna, eventualno još i sa gubitkom prava rada, zatvaranjem radnje ili zabranom pohadjanja tržišta. Beograd, 27. oktobra 1917. 1 Car. i kralj. okružno zapovjedništvo.