Beogradske novine

Illazti dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojadlnl brojtvl:

0 iMjnfa 11 tnJiTtaa a. ■. I kr. Itti p« cgial rt • HnitaM-liaTUip, B«mJ I DHimcIJI tt tHmt * 4 . . . tam sr*f |i.ru9Ji M djnl H.

• kritn

. 10 Mm .12 bri«n =a Oglasl po cljenlko.

MJaseEna protplatat • BMnrati I • knltibni npMjHutln H •. |K Ma u bij«« I AfBtjiHi, . JT—, U BMf"« 1 * li datlivoti • koio . . , , B4JQl U HmtskoJ-SJivMlji, lotri-Hircofivlri I DilmselJI Uoit*llaiknJcv<riiAoitri-i|inkiniii>irMJi _ U loottrarutn ........... «W

Urodnlltvo: BEOORAD, Vuka Karadžićo ul. hroj 10. Telofos bro] BS. Uprari I prlmanja pratplit« Topllćln renao broj 21. Talafou brej 25. Prlmonjo eglaoa Knaia Mlhajla uL braj 38. Talafaa br 248

Br. 307.

BEOGRAD, četvrtak 8. novembra 1917.

Godina III.

Ratni izvještaji. izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beć, 7. novembra. Talijausko bojište: Talijani se u veliko povlaCe prema rljecl Piave. Našl pokreti u cilju gonjenja protlvnika, razvljaju se tačuo po izvršenoin rasporedu. Obufavatajući koncentrićni rad austro-ugarskih plantuskih odreda printidio je jugozapadno od Toltnezza uekoliko hifjada Talljana na predaju. Na istoku I u Arbaniji nije se dogodiio ulšta značajnije. Načelnlk glavuog stozera.

Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Beriiii, 6. novetnbrj. Zapaduo bojište: Front prijestolonasljednika R u p* prechta bavarskog: U Flandriji je juče s večeri otpočela jaka topnička borba, koja je izinedjtt sjevemog dijela nizine I s e r a i kanala Coraines trajala neostabIjeno i noću prema Ypernu, a jutros se povećala od h o u t h o u 1 s t e r s k e Sunte do Zandvourdea i izmetla se u bubnjarsku vatru protiv naše borb'ene zone. Zatiin je engleska pješadija prešla na napad obostrano Pas c h e n d a e 1 e i na druntu M em in« ►Ypern. Kod drugih vojski, naročito kod S t. 0 u e nt i na. duž Ailetta, na obinta obalama M a a s e i području Sunda vatrena djelatnost je u .veče bila vrlo jaka. Nasilna izvidjanja protivnikova osnječena su na mnogtm ttijestima s tešikim gubicima po njega. istočno boiište i u Maćedouiji: ' Stanje je nepromijenjeno. “ iTaJUansko bojište: U uaširn je rukama liuija T a g 1 i a•uietito. Taiijani su izuiedju planiua I ttuora ponovo naIaze u povla'«5 e n J u. Požari obitježavaju put njihoivog povlačenja kroz gornjo-talijansku iravninu. Njcmačke i austro-ugarsko £ete osvajaujcm prijelaza na planint>koni okomku udariie su klin u neprlJateljske odbranbene poJožaje na zapaduoj obali odsjeka, koji su po satnoj jprirodi vrlo jaki. Brzo proširenje ustpješuim borbama tako stvorene inosne tbrane primorale su protivnika da »ajmsti cijeiu liniju rijeke do Jadranske •ttbale. Juče su se talijanske brigade ^nogle još održati uz rijeku do fellske *doliue. Prltisak našeg prodiranja priinorao je Talijane da napuste svoj pla'iiinski front. Od fellske doline do Collbricona, sjeverno dolhie Sugaua, ;u širlni više od 150 kilonietara. Talljani su morall da napuste svoje položaje, iltoje su od prije nekoliko godma bili izradiii, i sad se nalaze u povlačeuju. HSavezne vojske preduzele su dalje svoje operacijc. Pnd zapovjednik" glavnog stana pi. Ludendorff.

Ofenziva protiv Italije. . Povlačenje do Ečave. Frankfurt, 7. novetnbra. ,,P e 111 P a r i s i e n“ u broju od utetka Lskazuje uvjerenje, d a £ e s e IC a d o r n a p o v u ć i d o E č a v e, da ibi engJeske f francuske čete dobiie U'remena za svoju pripreinu i nastupanje u gornjoj Italiji. „Eclto dc Paris“ se još istog iđana nadao, da će Cadorni poći za ruIkom da sa zadrži na linlji Tagliamenta, b'er bi povlačenje do Ečave ne samo jpredalo Veneciju neprijatelju, nego bl jinu još dozvolilo da sv'oj front za p o■1 o v i n u s k r a t i. Oslećalo se da Italija stojl na ivicl svoje propasti. r Stockholm, 7. novembra. 'Jedan saradnik lista „Novaja Žizn“, koji se nc davno vratio iz Rima, pišei ■pod 31. oktobrom: Osjećalo se već izodavna, da Italija stoji pred svojim grobom. Povodom rata pomoću podtnornica vlađa oskudica u najvažnijim potrebama. Sam šef za ishranu pric^nao Je, da Italija ne može da izdrži uov zims-ki rat. Veliki uspjeh središnjih vlasti. Žoueva, 7. novembra. t „Journai des De b a ts“ obraf S se protiv onili talijansldh i francuskih' Jistova, koji hoće talijansk© poraze da ^ataškaju ili poljcpšaju. List kaže: Nećuvena je Ivranja, >da je aiistro-ugarsk'onjemački plan propao. Za nekoliko dana .vratilo su carske Vojske cijelu oHast, kojtt sit Talijani u toku dvije godine osvojili trtetar po metar. Oni eu jumuli iz Alpa u venocijansku raVrticit. prešli su Taglia-

Neprekidno proganjanje Talijana u sjevernoj Italiji. Raspadanje ruskog radničkog i vojnog savjeta. Maksim Gorkij za brzi mir.

iuento i prijete sada Bellunti, Trevisu i Veneciji. Pri tom se Usudjuju, da tvrde, kako je aUstro-Ugarsko-njemački plan propao. Kako je to djetinjasto! Srodišnjc vlasfti su izvojevale vojnf uspjeh, koji vjerovatno na'dilazi njiliove najveće nade. Značaiuo prlznanje. Zeneva, 7. novembra. Jedna Havasova nota iskazuje očekivanje, da će Cadorna sa svojom glavnom silom stići na Piave, pošto je bio primoran, da žrtvuje svoje lijevo krilo. Opravdana bojazan. Basel, 7. novembra. Uspjesi središnjih viastl baćili su Francusku u tešku uznemirenost. ,,M at i n“ strahuje, da će Austro-UgarskoJ poći za rukom da oslabl, pa po mogućstvu čak i da razdvoji sjedinjene sile sporazuma. Lijepa utjcha. Lugano, 7. novembra. Na uličniin 'uglovima dzlijepljea zvatiičan talijanski proglas Talijantma u Švajcarskoj. Proglas opomLnje, da se ne poklanja vjerovanje izvještajima središnjih vlasti. Povlačenje talljanske vojske nema mkakvog zttačaja po tiješenje rata. Rusiji je išlo mnogo gore, jer je izgubiia preko tuiiijiin Ijudi. Pobune ii talijauskoj vojscl. Hamburg, 7. novembra. ,,Mittagsbiatt“ donosi: U okollnl Pa’dove p o b u n i I a s e b r 1 g a d a B a r i — kako se vidi iz naređbe glavnog zapoviednika vojsci, — čime je došla u opasnost veza u pozadini treee talijanske vojske. izjavijeno je, da jo brigađa razriješena. Smrtna kazua za bjegunce. ' 'AmsUrdam, 7. arovembra. Cadorna je iz'dao opornonvi, koja u’iHtzuje na to, tba ća svaki bjegonac iz vpjske biti kažnjert smrću. Pltanie o zapovjeduištvu. Etem, 7. novejnbra. 5 ,jouraaai d'es Debats“ istiCe, đa su izntedju tengleskfe i Jicaincuske vlade s jedna stratte i talijanske vlade s druge strane izbile ttesttglasice ti pitattjtt 7,apovje'dirištva tt ^omjoj IlaMji. Da se Ovo pitanje raspravi zadatak je ptt'ta Lloyda Georgea i Painlevea tt Ilaliju. .OčevidnO se Cadorna piotivi, da jedani dio ZapovjedttištVa ttsjupi Fochu i Pćobertsottu, Aiiti-engleska propaganda u Italiji. Kb. Rotterdam, 7. novembra. U Engleskoj je zavladalo .vrlo živahno uznemirenje povodom (Vijesti, da je u talijanskoj vojsci izbio slcoro opšti an t t-emgleski ipokre.t. Na pitanje, koje je o tome postavljeno u donjem domu je o'dgovorio tajnllc parlamenta, Mac Cherson, da su od taiijanske vlade tražena obavještenja o anti-engleskoj propagandi f da joj je preporučeno, da tu propagatidu uguši uajboljim sredstvima. On je izjavio. da nijesu istinite vijesti, da su engleske čete učestvovale u ugušivainju pobune u Turinu. Pomoć sporaziiuinih sila u velikoj daljinl. Ženeva, 7. novembra. O p o 1 o ž a j u n a T a g 1 i a m e ntu javlja „Ageuce Havas": Topnički dvoboj traje na talijauskom fron* tu duž Tagliamenta. Poiožaj je dakle postojan i ne pogoršava se. Naša pojačanja pristižu. ali se ne treba varatl u tome, da će fraiicusko-engleskl kontingenti, koji se Italiji šalju u pomoć, prispjeti na talijansko zemljiste tek poslije dosta dugog roka te će tada moći odlučno stupitl u akciju. „Temps“ primjećuje, da englesko-francuska pomoćna vojska može biti tek poslije prilično đugog vremena dovoljno jaka, da bi mogla snažno ući u b o r b u. Francusko prikazivanje o talijanskom slomu. Kb. Bern, 7. novembra. Francuska štampa govoreći o položaju na talijanskoin frontu priznaje, da su operacije austro-ugarskih i njemačkih četa vješto bile izvedene. Svaki sat, za koji su austro-ugarski I njemačkl napađi zak'ašnjavali, učvršćivao je položaj Italije. A1 i v j e r ovatnoćese talijanska vojs k a m o r a t i p o v u ć i d o P i a v e. Listovi plšu: Austro-ugarsko-njemačke čete postigle su sjajne usp J e h e. Mora se svaki pitati, da II će one bitl u stanju. da te uspjene fzvedu

do neosporne pobjede. Štampa donosi opširne opise o povlačenju i tvrdl, da kod Tolmina ncka odjelenja 2. talijan. armije nijesu davak dovoljan otpor, što je njemačkim četama omogućilo na•diranje. Položaj vojske vojvode od Aoste kod Codroipo-Barđignolo bio je vanredno zagrožen. Nljemcima je bilo pošio za rukora, da sa sjevera slomiju otpor, all je ipak glavni dio vojsko vojvođe od Aosta ntogao preći na desnu obalu Tagliamenta, istina s velikiiu gubicima u zarobljenim i u materijalu. Cio taj prijedjeo bio je preplavljen bjeguncima. Vojska i gradjanstvo je na nmogim mjestima zajednički bjegalo. Nova talijaiiska vlada. Pra'vo jttžajačko šarettilo'. Kb. Ženeva, 7. novembra. „Journaf do Geneve“ javlja iz Dirna: Nov talijans’d kabinet obuhvata 16 ministara i 18 đržavnih podlajnika. Svakoin ndiiisl.ru đo'datt je jcdatt podrrdnistar. List ttkazuje na šarenilo lcabineta, koji je sastavljen.iz katobka, radikala, repnbiikanaca, liborala i konzerva'ivaca, Medju državnim l*jtt.irima nalazi se po jedaa kalolik, radikol i jaepolitičar. Ostala državna lajnistva zauzimaju sve sarni libcrali, od Jcojili Stt.'devet desetina otvoreno pristabce Giolittija. Ako bi Giolitti iopet kojiin slučajem dosao na krmtt, on bi uašao tt službi svoj cjelokupni glaVtoi stožer, 1e Li imao samo nekoliko ministarskih i 2 do 8 j ddtajm'čka mjosta ponovo da popuni. Giolittl za potpomaganje vlado. Rotterdam, <. noveinbra. ,,G i o r n a 1 e d‘ 11 a 1 i a“ javlja, đa će Giolitti vjerovatno doći u Rim. U jednom brzojavu Giolittiu veli se. da se s pogledom j t sadaiiju opasnost lnoraju otkloniti sve stranačke različnosti. Giolittl je odgovorio, da je sad svaikog Talijana dužnost da potpomaže vlađu.

HAOSUIBRUSIJI. Raspadanje radnkžbbc i vojuog saviota. Kb. Stodkliolm, 7. novembra. Prema izvještajiina iz Rusije sve se višc raspada ruskf radničko-vojnički savjet. Boljševiki sve više preovladjtiju u toj ustanovl. 1. novembra bilo je u Petrogradu tajno savjetovanje boljševika, gdje je ®a većinom od 3 glasa cdiučeuo, da se odlože smjerane akcije. Ljenin i Trockij biii su protiv, Sanovjev, Kamenjev i Rjezanov za odlaganje. Boljševiki se nijesu odrekll svojih smjerova. Oni vjerovatno hoće da vladu iznenade. Kongres boljševika na Kavkazu jednoglasno jc odbio prijedlog za zajednicu sa menjševikima i odiučio je, da prekine svaku vezu sa boljševikima iz onili krajeva, gdje jo5 postoje zajedničke ustanove. Sa sjevernog fronta dolaze glasovi o sve većoj oskudici u životnim namirnicama. Gorkij za uiir. Stockholm, 7. novembra. U svom listu „Novoja Žiznj'* traži Maksim Ciorkij, da ruski delegati na J iredstojećoj konferenciji sporazumnih iia energično zalitjevaju, da se mir odinah sklopi. Gorkij tvrdi, da ovaj zahtjev stavlja u itne cljelog ruskog naroda. On prijeti, ako se ne učini po njegovom zahtjevu, da če se sdm staViti na čelo pacifistički-revolucijonarne vlade, da bi spasao Rnsiju od intperijalizma spolja. Kerjenskij protiv uiaksimalista. Kb. Petrograd, 7. novetnbra. U sjednici poslije podne republikanskoga sovjeta poveo je Kerjenskij riječ o pokušaju maksimalista, da prigrabe vlast u svoje ruke i da izazovu gradjauski rat, te je izjavio uz djellmično odobravanje kuće ovo: Jedan dio gradjana pokušava u ovom trenutku da sapne slobodnu volju ruskog naroda i prijeti da Nijemcima otvorl front. Svl takvi radovl moraju se odinah ugušiti. Kerjenskij je pozvao privremeni parlamenat, da neodložno odgovori 11 a pltanje, da li vlada pri 1spunjavanjn svojih zadaća može računati na otpor republikanskog sovjeta. Novi sukobi 11 Peirogradu. Kb. Potrograd, 7, uovembTa. P. B. A. Sttkob izmedju glavnog atozera v^jnog okražja i revolucijonai'nog tedbora raidničko vojničkog savjeta juče f® znatao zaoštrio. Pregovori o ttklanjattja: snkoba i>relanuti s'u poslije podne, Mostovi, što vode iz radnjčkog kraja tt središte varoši, razoreni su, tako, da je zapoo tranrvajski saobraćaj. U varoši atrazare čete vjerne vladi.

Kerjeuskij sutunja 11 raogućuost uspjeha. Rotterdam, 7. novembra. U razgovoru sa zastupuikom A « s 0 c i a d e t P r e s s“ rekao je Kerjensklj: Prema do-sadanjim izvještajima engleskih listova javno mnijenje 11 Rusiji je jako uzrujano zbog pitanja, gdje se sad zavukla engleska flota, kad je njemačka flota u stanju da prodire u Istočnom moru? Dopisnik je upitao: Da li bi američka vojska koristila, kad bi se po siala 11 Rusiju? Kerjenskij je ođgovorio, da bi bilo nemoguće poslati takvu vojsku, jer su transportne teškoće vrlo velike. Amerika može najbolje pomoći pošiijkama obtiće, lcože, željeza, a naročlto novca. On je još jednom naglasio, da se R 11 sija tnora sania da bori, dok Francuska još od samog početka ratuje zajednički sa Engleskom, a sad dolazi Francirskoj još i Amerika u pomoć. Kerjenskij je završio: „Velika m a s a n a š e g 11 a r o d a j e p r i v r e d n 0 i s c r p 1 j e n a, p 0 k 0 1 e b an e p r iJ ik e sa ž i v 0 1«i m narairn i c a m a s u p s i h 0 1 0 š k i u t j e calena naš n ar 0 d. — Ruskl n a r 0 d s u m n j a 11 m o g 11 ć n 0 s t 11 s p j e h a. r' Tmenovanje Maklakova za pariskog posiauika. Stockholm, 7. novembra. Jmeuovanje kađeta Maklakova za poslanika u Parisu izazvalo je inedju revolucijonarima oštar prot e s t. ,,I z v j e s t i a“ misle, da Će njegovo imenovanje ioš više p 0 j a č a t i u e p o v j e r e n j e m a s e u i s k r e11 0 s t prlvremena v 1 ad e. Jedan sibirski puk je vrlo ođlučnim načinom protcstovao protiv imenovanja Maklakova, je>r se u pobiuti Kornjitova suviše kompromitovao. Smeujivanje ruskog mlnistra vojnog. Petrograd, 7. novembra. | Petrogradski brzojavni ured jav- | lja: Naredbom vlade je minlstar vojni Verehovski iz zdravstveniii razioga dobio dopust 11 a neodrcdjeno vrijeme i jednovremcno je razriješen od svoje dužnosfci. Genera! Manihovski, ministrov pomoćnik, imenovan je za privremenog zastupnika ministra vojnog, pod glavnom upravom ministra predsjednika Kerjenskog. Radnički i vojnički savjet. Stockholni, 7. novembra. U Petrogradu jo u nedjolju olvortett tepšfci kongres radničkih i vojničkih saVjeta rijelo Kttsije. Povodom sastanka ktettgresa bilo je mnogili skupština i političkih pregovaranja. Glad 11 Rusiji. Bern, 7. noveiub.-a. „Dcpechedo Tteiilottso“ cd 24. oktobra piše: Covjeka rnože obuzimatl sažaljenjo ]ii?ma 150 milijima Rusa. Sad jei najhitaija dužttost sporazumttih sila i netttrala d a ruskom ttarodu pritelaiu u pomoć, jer 011 doslovno rcčpno nnih'o od gladi. U Rusiji vlada strahoVita glad. Akte sporazttmm tte bttdu brzo i 'odlučno radili, no može niko rcći, ha kakvo će očajne odluke taj naru'd; iiajzad biti pvim'oran. FiNSKA REPUBLIKA. Rusija priznala finskti samostalnost. Kb. Petrograd, 7. novembra. P. B. A. Vlada je pristala 11 a zakonsku osnovu o političkim oduosima izmedju Rusije i Finske, kao i raspravijanje iste u saboru. Zakonska osnova odredjuje, da finska oblast ostaje u zajednici sa Rusijom, a 1 i d a i m a z asebnu vladu I zakonodavnu v 1 a s t. Finska će biti republika sa svojim predsjednikom i ministarskim savjetom. Oni ministrl, koji imaju posla sa ratom i pitanjem o miru, biće za Rusiju I Finsku zajedničkl. Ugovore sa inostranstvom sldapaće ruska vlada.

AMERIKA U RATU. 1 Amerlka 1 Austro-Ugarska. Rotfcerdam, 7. novtembra. „New-York HoraTd :; jaiuja: "Miriislar spoljnih poslova Lansing je jjjavio novinarima, da Wilson za sad ne priprema objavu rata Aust'roIIgar. akk>j.

NAJNOVIJE BRZOJAVNE VIJESTI. Protlv slobode govora u Eogleskoj. Kb. Amslerđam, 7. novembi'8{. „Nieurve Courant" javlja iz Lottdona: Boriar Law jo saopštio juče i( donjcm domu, da vhttla narnjerava, da sttzbije sva pitanja, koja bi mogla da šteta interese Ettgleske. ,.D a i 1 y Ne w s u proitestuje protrv toga i izjavljuje, da posianik, lcoji bi takva pitanja stavljao, nije dostojan 'rla bttde narodni nashipnik. IRSKI POKRET. Sinnfeinovci i pitanje islirane. Kb. Bern, 7. novembra. Kako izgleda, Siiinfeinovcl imaju namjeru, da za Irsku ustanove zascbno nadleštvo za životne namirnice.

PARISKA SPORAZUMNA KONFERENCIJA. Pitanjc o produženju rata. Kb. Rotterdam, 7. novembra. Balfour je izjavio. da se nada, da će se konfercncija sporazumnih siia, koja ima da pretresa p i t a n j e 0 p r 0 d u ž e n j u r a t a, sastati u polovini novembra. Za sada ne može ništa saopštiti 0 ratnim ciljevima, ali se nada, da kod ruske vlade ne postoji nikakav nesporazunt 0 svrhi konferencije.

NOVO ŠPANSKO MINISTARSTVO. Za špansku neutrahiost. Madrid, 7. novembra. Novi ittinistar prodsjednik Garcia Prieto je u rninistarskom savjetu iz* javio, da je kabinet koncentracijoni kabi* not s ciljettt, da produži neutral* ntest Španije.

NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berlin, 7. novembra. Javlja se zv r aničiio: Naše podmornice ponovo su potopile u zatvorenom prostoru oko Engleske 13.000 bruto registrovanlh tona. Medju potopljenlm brodoviina bio je jedan parni brod. odredjen za Englesku, sa tovarom ođ 5500 lona kukuruza. Načelnik aduiiralskog' siožera uiornarice.

SADASNJA grćk<. Venizelosove hrige. Rotterdam, 7. no\'embra. Prerna jeduoj londonskoj vijesli, Ve* ttizelos je iz zehnje, da bi središnje vla* sti pošto polpuno piobjede Jtaliju, mogle preduzeii ofenzivu 11 a sohmskom frontu, ttpitao engloska vdadu, (da ii sn sporazum* ne site spremrre na tu mogućnost.

Grad i okolica. t Tanasije Radovanovič. Prošle noći je posiije dužeg bolo* vanja umro Tanasije Radovanović, prodsjednik suda u pcnziji. Pokojnik je cio sv r oj vijek proveo u sudskoj struci. bto jo u dužnosti vazda rtevttostan 1 savjcstau sudija. Umro je u siiotin.ji, nezbrinuvši svoju mnogobrojiui poiodicu, Pogreb pokojnikov biće đanas poslije podne 11 2 sata (P.rote Matejo ul. br. 11). ltog da ga prosti. Snabdijevanje prosljanim (bijcliin) hrašnom gradjanstva. Gradjauski povjcrenik pri opštini grada Beograda u cilju, da bi se gradjanstvo snabdjelo izvjesnoiit^ kollčinom i prosijanog (bijelog) braSna, donjco je odlukti: da počev od 1. novembra ove gcdine svetnu se gradjanstvu porcd ttesijanog pšeničttog brašna izdaje i prosijano (bijelo) pšenično brašno. Kvota je utvndjena da svaka hljebtta karta dobije 200 grama nesijanog' pšcničnog brašna i 30 grama sijanogr pšeničnog (bijelog) brašna. Ko ne htjednc da uztite pored nesijanog i prosijano (bijelo) brašno, taj i ne mora. Potrebno je sada ponijeti kese i za prosijano (bijelo) kao i ncsijano brašno. Prema tome sada se dobija: Na 1 kupon za 10 dana 2 kilograma nesijanog brašna i 300 grama prosijaitog (bijelog) brašna i tako dalje prtema broju kupotta. Pazarni dan u Palanci. OkružnO' zapovjedništvo saopšUtva: da će od sada pazarni dan n Palanci j biti nedjeljte'in. Do sađa jc pa/.arnv datt bio sttijGtoin. Isioriiski knlcndar. Na' dattašuji đan, 8. novejnbial 1620, godine biia se u počefkn tridc* Botogodišnjeg rata bitka na Bijelom brdtl (BIloJ Hori) tod Praga. U njoj je poražeuj