Beogradske novine
sirana 2 ,
^ubota
BtUUHADSKE NOVINE
19. januara 1918«
Broj 17.
Podmornički rat Nova potapljanja. Kb. Berlin, 18. januara. wolffov nred Javlja: U prkos Jakom, svfrna sredstvhna snabdjevenom iOtporu, našim podjmomicaina je ipak oa sjevernoin bojištu palo kao žrtva 121.000 brutto tona trgovačkib brodova. Tom prilikom je uništen »edan engleski parobrod od najmanje .4000 tona. Većina potopljenih brodova H btla naoružana i jako natovarena.
Afera Caillauxa Francitska Ijcvicarska štampa za Caillauva. .. ! Kb. Zeneva, 18. janua'4. J Cijela francuska šlampa, ko : a pcAlu|wre parlamentamn Ijevicu, doneklc se išabrala old iznenađjenja, koje je pituzfrelo aplenje Caillausovo, pa so sada JotvoTeno I junafki zauzima za >i«ga. Predstojc dalja apšctija. (NaroCIti brzojav „Beozradskih Novtaa 1 *.) Lugano, 18. januara. „Secolo* 4 javlja iz Parisa: Pređjitoje dalja apšenja mcđju prijatdjhna ,CailIauxa. Utisak zbog apšenja Ćaillauxa ogroman. Opšti utisak jci taj, da Xlaillanx još ispočetka nijc Lmao vjerc *i otpornu snagu Francuske, tc sc naj(poslije spremao da otpornc snage potlcopa, kako bi pripremio sporazunui! imir. Držanje Cail!auxa došlo je od njettove mržnJe protiv Engleske, fc'oja je tako daleko Išia, da je izjavio, jkakosevišebojl iskrcavanja ISngleza negonjemačke iny a z f j e.
Amerika u ratu Sjediujene Državc kupile holaadsku Guyannu. (NaroCitl brzojav „Bcogradsklh Novina'*) Bcm, 18 . januara. ' „lfavas" javlja iz New-Yorka, 'da (b'u Sjedinjene Državc kupile holandsku tTUjanna.
Stajaća vojska u Amcric! i poslljc rata. (NaroJit! brzojav „Beograđsklh Noviaa") Rotterdaim, 18. januara. ,,N e w-Y 0 r k II c r a 1 d" javlja iz iWashhigtona: Pri raspravl u kućl rejprezentanata 0 ratnim ciljevhna izjavio jje Lansing: Sjedinjeiie Države držaće gtajaću vojsku i poslije rata. Njemačka ne smije Imati isključivti vojničku preVlast. Sa Balkana Grčka. R r 0 t e s t p r 0 1 i v m 0 b 111 z a c i j e. U švajcarS’kim listovima objavlia je ,,U n i 0 n H e 11 e 11 i q u e“ ovaj protest: Savez Orka 11 švajcarskoj, pronlkmit uvjerenjem da dajc Izraza volji poilStcnog grčkog naroda, prote«tuje odlueiio pređ Dogom i ijudfma ■protiv gfčkč mobLllzacJje, kojll je Štattipa kao bllsktt objavlla. 'pođsjecahio clO clvlližovaii! svljet na tOb da je u prkos ncčuveiilm patMjama ii acCovjcčtioj blokadl, kojc sti izazvaile g!ad i sifomuštvo u staiioviiištvu, I 11 pfkos potpuiiom od-sustvtt budi kakve vojiic ffločl u zctnljl Hamiičenl narod ostao vjerail I iljezlliiltl listailovanta, zahvaljujućl lijcgovom primjcrnom požrtVovanju l njegovoj Istrajjiosti. Buntovnička stfaitka mogla se jc saiiid pOinoćtt št f & tt i h b a j u n e t a u eeifllji dd iičvfstl i drt »V8 1 1 tciticlia prevfiie, To jc itcpebltait dokaz, da
nad apsolutnom većlnom naroda vlada isčezavajući malena manjina, koja se oslanja na strance. Mi sad tražimo, da se ta mobilizacija ne sprovodi, jer Je ona protivna kako čovjećanskim pravima. tako i svakom napisanom iU moralnom zakonu, a stoji i u protivnosti s opštim osnovnim shvatanjima o pravđi; ona se ne smije sprovesti, jer bi time dala pravo drugoj ratujućoj stranci, da preina nama postupa Lsto onako, kao što postupa prema zemljama, koje je sebi oružjem potčinila. Priiiudna mobilizacija ne smije se izvršiti, jer bi bila protivna ne samo ponovno datim uvjeravanjima, već i dvoma uitimatuminia sila sporazunta od 21. juna 1196. i od 8. januara 1917., kojl izrično obećavaju, da respektuju volju grčkog ltaroda za neutralnost. Mi apelujemo na sve vlade a naročito na vlade sila sporazuma, kao i na vjerske pogiavice i na sve narode, da se moralnim posrtajima, kakve jc ovaj svjetski rat vidio, ne pridruže još I najveći zločin, kojim bi se slobodni gradjaui jodue rase silont naguali u rat, te s njima postupalo kao s robljem, ma da je njihov genije već od tri hiljade godine na o\ r amo vršio izvjesn! upiiv na duhovno razviće Čovječaustva. Za savez Grka u Svajcarskoj: predsjednik Kortalis; sekretnr P. Papadoipulos.
Vijesti iz Bugarske Za ancksiju Dobrudže. Kb. Sofija,,18. januara. L' Soliji je stiglo izaslanstvo naro'dnog lcongresa, koji je nddavno održan vt Babadagti. Ovo izaslan9lvo saopsaćo c&ra i vlaiđi želju, da Dobruđža bu, flo prisajedinjena Bttgarskoj. I I Novf upravnik bugarskog dopisnog ureda. Kb. Sofija, 18. januara. Dosadanji upravnik dopjsnog ureda miiiiistarstva spoljnih poslova Josef Herbst smijenjen je sa svoga mjesta i ođredjeno mu drugo zvanje. Na rjegovo mjesto za upravnika dopiisnog uređa je postavljen profesor M i I e v. Vijesti iz Hrvatske i Bostie Stanovništvo Zagreba. Grad Zagreb broji danas 87.000 stanovnika, ne uračunavši ovamo vojništvo. U ntjesecu dktobru prošle godine bilo je gradjanskog stanovništva 105.000, dok je bilo mjeseci, u kojiina ] ga je biio još I više. Razlog različnost! ■ tih brojeva ieži u tome, što je jedno vrijeme nagm'ttlo u Zagreb sva sila stranaca, pa najnoviji podaci pokazujn, kako je broj stranaca znatno pao. Ovo se osjeća i 11 boijoj i lagljoj aprovizaciji. Skola za ntusllniansku djccu u Vlnkovclma. Kako smo već Javili Ima na prelirani u Vinkovcima nokoliko stotina musiimanskc djcce iz Bosne i HerccgoVinc, za koju sc brine zasebttl odbor po<I upravom hrvatskc zemalj. vlade. Sada nam javljaju iz Vinkovaca, da jc u sporazumu bosanske i hrvatskc vladc osnovana osnovna škola za ovu djectt. Upravllcljeflit jc ovc školc imenovan poznati tnladi Iirvatski knjlžcvnik Hatndija Kreševljakovlć, koji je đosadn služboviio u Sarnjcvu, Hrvaiskc školo u Puli. Kalco ttniti JftVljaJU iž PillC, tlOžVOlllo je pokrajhisko školsko Vijećc, dfl Sd taiUo OtVoffl dvljo ostiovno h r-
v a t s k e škole. U Pull, n kojoj živu u velikom broju Hrvatl I Slovencl, osobito u okolišnim selima. bile su dosada samo talijanske škole.
Grad i okolica Dnevui kaleudar U a n a s jc subota 19. janoaca po ctarom 6. jaunara — Rimokatottd: Kannt m.; pravoslavnt: Bogojavljcnis. Časnlčka i ćlnovntčka kasina otvortna je do 12 sat) n noči. C i k. vojnički đom: Citaonica, soba za pisanje i/lgranje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sali uveče. Slobodaii pristnpsvakome vojntku. Beogradski orteum(u zimskom pozoriilu, prije Boulcvard): Početak predatave n 7'30‘aati uvcćc. Klnemaiojjraii: Vo|nl kinouKralja Mtlana uticl 56 (Kotoseum); U 6 sati uveče predstava za vojntke, a u 8 sati uveče predslava za ćasrdke. — C. I kr. gradjanski kino na leiazijama br. 27 (Paris): U 6 sati ttveče pređstava za gradjanstvo. Noćna služba u ijckarnatna: U •cdmlcl od 13. do ukljnčlvo 20. januara 1918. obavljaće nočnu službu u Beogradu ove ljekarne: Dr. P a n I ć, Saborna utica 77, D e I i n i, Knez Mihajiova ulica I, N i k o* Uč, Bitoljska ulica 2, Protić, Kralja Mllana ullca 87. Posjet bolesnlka u bolnlcama: U bolntci .Brčko*: od 2—4 sata poslije podne. U boiaici ,Briina“: od 9'30—12 sali prije podnc i od 2—4 sata posiije podnc. — U c. i k. gradjanskoj boinld: u utorak, će« ivrtak i ncdjeiju od 1—3 posiije podne. Kužna bolnica: Posjcia nije dozvoijena. Obaviježtenja o bolesnicima dnevno od 11 do 12 sau prijc podne naulazu u baštu boiničkc zgrade sa sirane Vidinsae ullcc. Vojno parno iopio kupatilo a Car DuiJanovoj ulicl.— 1. Kupaiilou kadama: a) Za vojne osobc otvoreno radnlm danima od 7 satl prije podne do 5 ut) posiije pođne, a nedjeljoro 1 praznidroa od / sati prije podnedo 12 1 / aaU u podne. — b) Za gradjanstvo radnisn danima od 9 sati prije podne đo 5 sati poslije pođne, a neđjeljom i praznicima od 9 sati prije podne do 12‘/ a satl u podne. — 2. Parno kupatilo za ćasnike 1 njlma ravne činovnike otvoreno je utorkom, srijeđom, petkom i subotom od 7 satt prije podne do 5 saU poslije podne 1 a nedjeljom i praznicima od 7 sati prije podne do 12^/j sati n podne. — Z a g r aujane mužkogpola otvoreno je parno kupatilo ponedjeljkom i četvrtkom (ako u te dane ne pada Kakav praznik) od 0 saU prije pođr.c do 5 itti posfije podne. — Casnicima i njima ravnim ćinovnlcima »toje na voiju da se služe parnim kupatiiom i u dane određjenc za gradjanstvo (ponedjeijkom i ćetvrtkom). Blagajna se zatvara radnim danima u 12 ! / 2 sati, a nedjeijom ipraznicima u 12 sati u”podnc. Rluiokatollčka služba božja. Sutra, u nedjelju, 20. januara, održaće se rim(Aatoltčka služba Božija ovim redom: 1. u dvoru: U 8 sati u jutro sv. misa i njemačka i češka propovijeđ za vojsktt. 2. u Župnoj crkvi: U 8 sati u jutrot tiha sv. misa; u 10 sati u jutro: njemačka propoviJeđ i pjevana sv. misa. U 3 sata poslije podue večernja Raspored bogosluženja na BogojavUenje. Danas na Bogojavjjenje izvršiče se u bebgradskim crkv^nia bogosluženje ; po ovome rasporedu: Izjutra: veliko povečerje s Iitijom u nastavku s jutrenjem u 6 sati izjutra. Liturgija u nastavku jutrenja u 8 sati izjutra. Po liturgijl vodoosvećcnje u svima crkvama osim Saborne crkve. Vodoosvećenje za ovu crkvu izvrŠičc se na Savi. Toga radi Iz Sabornc crkve krenuće litija na Savu u 9 1 pol sati u prisustvu car. i kr. vojnlh vlastl. Na slučaj rdjavog vremena vodo« osvećcnjc i za ovu crkvu iz\Tšiće se u crkvl. Svečana bogosluženja. Danas na Bogojavljenje odsiužiće se u svimn lieogradskhn crkvama sveČaiiia bogosliižciija.
Svečanost će n ponekim crkvama uveličati svojim pjevanjem I neka pjevačka društva. Tako: n Sabornoj crkvi pjevaće članovi beogradskog pjevačkog društva najbolje partije svečanih pjc»ama o velikim praznicima od T St St. Mokranjca, liturgfju (II. dio) od Čajkovskog i psalam: Bože, Bože moj od Grigorijeva. U Voznescnskoj crkvi stalno pjevaju članovi pjevačkog društva „Stanković**. Sada će pjevati svcčanu liturgiju u partijama od St. St. B iničkog i Bartnjanskog. Na samoj litiji, koja kreće Iz Saborne crkce, pjevaće naročite pjesme mješoviti zbor djaka nmške realne gimnazfje. EvangeHčko bogoslužje. Sutra u nedjelju 20. januara, u 10 sati prije podne, držaće u evangeiičkoj crkvi u Vnka Karadžića ulici broj 9, vojni etapni sveštenik Holzhausen iz Smedereva evangeličko bogoslužje u njemačkom jeziku. Bogojavljenjc. U srpskom narođu postoji vjerovanje, da se noću n oči Bogojavljenja svake godine otvara nđbo, i da će onda Bog dati svakome koji što zaište (samo da ne ište više nego jedno). Mnogi stoje na polju po cijeln noć, ne bi H vidjeli kad se nebo otvori, all to svaki ne može vidjetL O tome ima u jeđnoj priči Vuka Karadžića ovo: Nekakav Čovjek se dogodlo u sobi kad se nebo otvorho I ne hnajući kad izaći na polje (da se u tom nebo ne bi zatvorilo) promoli on glavu kroz prozor da rekne: „Daj mi Bože osmak blaga!“ pa u onome 8trahu I u hitnji mjesto toga rekne: „Daj mi Bože od osmak g!avu!“ U taj čas postane mu glava koliko osmak velika, tako da jc nije mogao kroz onaj prozor izvući u sobu, dok nijesu došh ljudf, đa sa sjekirama načine prozor veći. U mnogim se mjestima o Bogojavljenju u jutru kupaju u rljeci fif potoku. Osnivanje trgovačke škole u Beogradu. Beogradska car. i kralj. zapovjedništvo progiasotn je saopštilo namjeru glavne vojne gubernije u Srbiji, kojom bi se imala otvoriti u Beogradu trgovačka škola. Program nastaive kretao bi se u okviru nastave viŠih trgovačkili škola u Austro-Ugarskoj i ranije srpske državne trgovačke akademije u Beogradu. Reflektanti treba da imaju svršena četiri razređa srcdnjih škoia, a ako tog uslova nemaju onda, pri prijemu, treba da pokažu ispitom siposobnost za dalje učenje u trgovačkoj škoiu Pri prijemu tipis sc piaća 5 kruna, a školarina će biti 30 kruna mjeaečno. Skoia treba da počne sa radom od marta, a prijave za upis treba podnijeti zapovjeđništvu do 27. januara ove godine. Putovaiij'e gradjanskih lica fz Beograda za unutrašnjost. Jučorašnje saopšfenje, u kojtmu se javlja za obustavljanj© gradjanskog putničkog saobraćaja za mjoeta na pruzi Beograđ—Niš, dopur juje se u toiiko, što se zaintercsovani izvježtavaju, da ćo uprava za putnih isprava (k. u. k. Passamt) u Beogradu, cklnosno odjelenje za izdavanjc putnih isprava pojeđinih okružnih komandi, eventualno posre'dstvom sieskih komandi i iialjo izdavati odobrenja za po jedno mitovanjc u ovakvim slučajevima: GraIdjtanskim licima, koja putuju po stvari snabdjevanja grada Boograda namimicamn, a koje u tu svrhu upućuje nadležna vlast, lli pak koja imaju odobronjo za
lnrpovanje većih količ.na namim ca. Da* lje Hcima, knja moraju putovati že'jezm oom zbog kakvog smrtnog sluča a ili sličaja teškog oboljevanja n porod-'ci. Zr tim licima, koja neopliodno mora.u pntovah po kakvom hi:nom trgovačkom ili poljoprivrednom poslu. Najzad pak trvima gradjanskim licirna, koja putuju na • novu Blužbenoga naloga. Jevrejl u Beogradu — za sirotinju. Jevrejska opština u Beo* gradu prikupila je medju svoje sugradjane svotu od K 158.90 i Istu pro dala predsjedništvu opštiue grada Beograda, kao svoj prilog za potnagnnje srrotinje beograclske. Bcogradski orfeuni. Jedinstvcni drugi januarski prograta .jBeogra'dskog Orfeuma" naišao jo kod beogradske publike na upravo sjajan prijem, tako da je pozorišna dvorana svako veče rasprodata do posljcdnjeg mjesta. Predstave svako veče j>očinju u 7 i po sati, pošto zbog ograni* čenja osvjctijenjn moraju 'do 10 sati bit' gvršene. Javna prodaja. Po odfuci starateljskog suda Szložiće se javnoj prodaji zaostavštin« osustvujnćeg Stevana Sekerezov i ć a na dan 27. februara ove godine u njegovom stanu u ulici Ratarskoj broj 18. Prodaja će poćeti n 9 satl prlje podne. Pozrvaju se kupci, da dođiu na ovu prodaju. Nadjeno. Prije neki dan nađjen je na Cvet nom trgu crn novčanik, u kojemu je bilo nekoliko kruna 1 još drngih stvarL Vlasnik ovog novčanika može doći po njega u oglasno odjelenje našega lista, Kralj Mihajlova ulica 38. Dnevna temperatura u Beogradu. 18. januara: maksimum n sijenc) +14.0 (prenia jučerašnjem toplije z» 7.2), na simcu +27.7 (topiije za 17.4). Temperatura zemljine površine +12.4 (toplije 11-2), minimum +4.6 (hiadnije za 0.3) stepena Celsijevih. Vrijemc na Balkanu. 18. januara izjutra: U Erdelju vcdro. Na sjevemiin okrajcima kiša. U Bonatu i južnoj Moldaviji oblačno. Inače vedro, ali na mnogo mjesta magla
i
Malene djevojčice i *ve damc doblvaju Djcžnost I svjeiinu kože, tko upotrebljavaju Dlana Alabaster puder I Dlana Crćme Mala doza 111 iončlć K 2.— Vellka đoza K 4.—* kojl te mogu posvuda đobltL Glavno prodavaiišle; „Dlana" Handels A. G. bueepest V. NAdor stca 6, 3
U našiin ili kfftjevimrt prvl sinlt pri« .birati 1 Mflto T b p a Io v 16. Vrijefdnl lli jc Topalovlć Mftiiižao iz govtine 1842,. što ili je posvctio gradu Osljckii. Ofad 'Ošijek z-a to se io% liljc odužio časnoj u9pomc-lil blflgc thtlfc SlrtVld lm Jć itft 5e!h kao mottpi Tko pjcva žlo nc mlsli, a Ptitk riječi K o 1 1 e b u d i fcm Volk, ,welchcš fctmte smnt, hftt ftticlt rcnvIss eimm krflftigcrt Ciuifftktcr, Istltta jc-, Sdmo kflda taj kftfftkter tolikt t\C li! postojrtlio fftskjmiftVfll!, I kfldft bl jedfllt put dobio odrcdjert, stalflit prflVaći To* patovlć prlliiailc tl S\i)io} filfc! tijCStiic dijcli l'tft rtuiškc ( žcnskc, drikako 110 -prćhirt rrtediobt itaučiiu prožodije. Ou mcdju žctiskc pjcsinc šamo one brojl, „u kojib poglflVlto predmct tlt osoba žcrtskft icst", hftbfoti pftk mcdm hiWb kc broii one, ,,gdjc tt‘ muško govoti, tt o rttuškom poglftvrto Bo\T>r biva-, bcs ikftkVOg Obžirft rtrt fe!ogomjCf“-. Mcdjutiirt jO, kftkO I Sftltt krtŽC, U sVOjo} khji'žict mcdtti „ŽCUSkO" pjesttie i ftckollko „mttSkiir svrstfto t obratiio. Medjtt muSkittt pjeSrtlftttia fnifl i ftekoliko }U< nafekih OOskiji pjOSflillfl. Dftkfltco \lft pjefiirto U „TftirtbttiflŠHrtftO )ii)ieSrt đdOjrtft. ftOoflkogft ižVOtft, ali tiijfl tešto po fefldrŽAjo ih ttsiartovid: Nftvort'm rivOjrt žft prihvjiei' rtvijo Ljvpo „žcrtsko" : ĆfteOehje zaVil kotn. (tt brotislcft regftoento.) štishž i4ikO dft hv-, toarivn za te, A jft toftrito ! srtco mi zttađe: Ktm O cikvtt, tocdfto Boga ža tft, Ktot h čjkVO. \AOrttoto kft rtft K
Očt krijcrn, dit sc nc nflsHiijcM. fifo ill kiijflirl, to so Većliifl, sm'jrrtr. ' 8k> pred sv'jctom tio nogleđnni iia fe, < , tStMljivfl »rtrti pa fto dit dfl glcdim, - lhkii kunčto, a 8ft diknm trunem/ ‘» Slftfko tme. ito tincm m njtme« Nijo itoo, tla giiirtitl Sft ftjimc, Vcć jc iffie, ttfl 80 igrftj« njirttot (ftfthimijivt) jo oritjc Vidjott iftflU’U* ftvenlftl tojfešlo »odlalfl, Um ho<ic đa ksže, da wa u tolsli zabavljtt dmgini. Ovo jo kmftklT'.fffetičhO ftrt ježičrtit tftBkftćntftftSt). Brat l eekfl. !>rtfiflščo BO lugoffi krijfe; TO ftfebilo Žatko Biirtčfe, Vfeč Vo bio brat od srkfe. Bfekft btatu poriiČrtje: Dojvl do tofeiife tuoj brrtjrtftfe' lirfttftfe Bfeki feltgovam; /iifls li, Seko, kftd Ćrt rtojli ? Kh\X rtftKll Vvbft Sfftždjfeffi. subi jflvoi' jabukiimi, ivifeis pfelirt Itoftđfevami, Ar jfe fefeka hVrt'd'rfl bflfl, Vrbh groždJfem hakmbt. A jdvrtto jaBftkfltot, tVjfeli pelirt bftndevatoi, Prt ftrioto bfrtttt poiučftjfe: Dojd’ do tofettfe, ffiili btojfefe ! Drovhia vtbei fhtždjteto, 3fthi javor jrtonkami, ft'jfelt pe.ift bitodovrttoi. Brrttflc sfeji GdgoVairt: Žhrtš ti fefejo fcaid ćft doći, Krtd rtžitoaš toftško Čfedo. A! je sfeka rnu'd rt 1X1*, tv I« Čcdfe ftzajtoda, (Tž Nftfbm od ‘ifeM**.)
Većinom *o to pjoimo pjovnju' u kolu. 1 Us pojdtfuo 8u slHiovo vcauuU priJijtevl, kao „Lfldolo toolfe! Oj Lađolel *—< lii ,,Oj La'do oil“, — ili „R.TjoIol", ~* i!i „Dojbe ljuliim tfel Ilimo hftjol** iUd, tli jćdho pjovflju, a vllvigo pHpjfeVaju, k«o n pjfestot zlatfe mntorlm«, tfrt'vdijalktn gvll«, svilu ph'tih Dnige fepfet; Svilti, avilu prt'Io. /ftvadjflikfe: Zlata toflte.i'iuo, Dnigo ojifet: Zlato totttarino.' Hvtlii prclo tlrtto totttcrino, Svilu pffelo, brišitn pripifedabt, U bvtrtli t»d jotfuft Rfelenom. Jiail jfe fclfttn fetotjft doddfllrt, Bod prfeljrt pod sfelfenrt Jclrt, A Vretcrto u efelofirt travu. Ddo eiflta, dfl vodicu pijc. Al poviknu hešto ifl bunflrn. N« pij felflto Dclovud Vodicfe. Ovd jfe Viifl čovto okupatfl, Ofl bi toftškov fie bih m ftttlto, VeAfe KfertskOv fifebtto joj 4i\tal (Dd Bvoda.) Nflžc ku BfeOtskfe pjfejftne i igto, u ko j Ih ft« nj<h o'dondtt od vižo vrsnih tuku ! ttriličho napotflnko obradjetto, kojc pr goj uicfe^ kojfe Bftstavno, i ttko 6fe ni izdaleka j n« to»že reći, 4tt jje U gmdja (ikoliko | tecrpno i zocsena, ieftstcvši fla pojcdine ; krajevo, kao sto jfe bo osobito divno ohrflUio voliki i t&nkoćudni prijatelj naioda jfcupnik Lovrctić za Otok, u kftji |* u »kaldcmijskora Zborniku iznžo potnno i<tfadjcn i lijepo i ludriran narodopisni pri Vav, kako «a ncinflmo tti ra koji krak ii
pak Kuhać u svojlm iugoslovonskim po|)j|ovkama 1 z svili krajevtt, naseljenih od rtaloga naroda, Kuba za narodnu glazbenu uimjetuost u Dalmadji itd. thijo nokoliko ilecenija jo8 bu so u koht pjfevalo pjosmo ukićono u kitico Od višo Buhovft, n. pr. ova Oražoami' Oj Ujfevojko dušo moja, Cim mirišu nJddmivoja, 111 tunjotn ir naraačoni’, flt imtljfem ii* bosiljem? NIU tvmjorn nlt imrnnčom, NiU Bmiijem nit bosiljom, Voćo Vhvšom djfevojačkom, itd Iihvifelić kfto tlfl nadov»iaušo na Topalovićovo Tnmburnšo, kiftla vvlit Pr'jo su *0 pivflto tt kolu đvigačko piflrac, |ki bo J fe tooglo kolo igrati i bea gajdaša; ead no tako kfelo kad tad poigra, Ltasli so ig alo, fl nijo piv«l<x Do posUtka poatariošo ovo eitno pieine ztt kolo, pa so sad obično i piva fcid bo igra", Stogod kfld « kim raaeovara, to go tooife i pivrat, vcli LovretiA Na drugom tojeisivi vcli: „Najlipšo jc poslušali kad no pivaju Vhvojke u stupu, n«go sve jcdna bo jfednfl. Ondtt. so obično natpivaju. Jcdna aapivtt, druga joj oilgovar*, p* so toko pivajuč razgovara. Ako so divojka s Uivojkom srdi r>a njoi fc-vniva, a oua odgovori, cto ti gotavo Kvudje«. Lovreti. na,vodi nekojo primjore: Cftfeš Evu, dflttas jb nodcljfl. Ti teš Ijuhil rtdaidog oiitelja L Kata i Eva prihvatile: < y L * Oj ti %, vfl, ti ei kaao (u Kfl fospodft naino.V to
* \
Eva: Ja sam biia, kupam se n mliku, Na dukate primamit ću diku. To fiu poskočice mahom erotičnoga BadrŽaja. Većinom bo u tolu pfevaju posto čico od dva Btiha, gdjo se ili epominju kakvi novi dogadjaji u seiu, ili »e izriču ičuvstva, Ijubavna i prokšena; ima tu domišijata humora, itna ironijo i bockavih pcckavica, bude ih upravo epigramatsko* ga karaktera, a vidi so u njuna i utjoc-D tudjinsko, varosko kulture. Mahom je dftkako pievladala šabicna steroot poe ritoo i sl., ali bude i originalnih zmaca. Sličae su u neku ruku u nekim njemačWm krajovima Slanzeln un'd Schnadabflpfoin. Nov i neobičan dogadjaj sigur no 6o so spomenuti u pjesmi. Sjećain so kako jo u svojo vrijeino ban g t>f La dislav Dcjačević putovao zem'jom i do šao u neko selo, gdic je kok> igralo. Po šao ban da ogloda lijepu mladjariju, ali ga nomilo tištala cJpola, tc đa so riješi aitt, useo nožič, pak na onom mjestu prorezao cipelu. Vidjelc to dicvojke, pak emjosta. u kolu bnprovizirale: # , U Uftšfega svitlog bana, - Cipoia podferana. l'akvo jtrigodnice, ako so tiču redeaa kojega dogad aja, za neko se vt )> rao po cijetom 9cln pjevaju, pa i kad ih raedju mladjftriju turi koji knjiicvni pjejBnik, koji umijo pogodili narodni toa. Tttko nekoć, dok ie u Norom Sada iz a rio huffiorishčtai list „Korasrac* što pi jo početkooz sedaradesrtih codina uredpvao Zmaj Jovan Jovanović, sttluoote Svetonra Miiettća rarii octe pebJ< x k*