Beogradske novine

_ strana 2. Nedjelia

Pokret za mir I Odredlivanjc ratnlh ciljeva sporazurnnih sila. (Naročltt bjzojav „Beogradsklh No\iua“.) Mfiuchen, 26. jauuara. Lord Biruckmaster izjavljuje ,,D a i 1 y N e w s“-u, da će se u pairiskoj konfercnciji ove seđmice učinitl »okušaj, da se spoje mirovni uslovl koje su postavili Lloyd George i Wil»on, pa da lh prime sporazumne sile, ikako bl se u vidu zajeđničkc ,note dostavili središnjim N1 a s t i in a i R u s i J i. Za Ukrajiiui jc mir svršena stvar. (Naročlt! brzojav „Beogradskih Novina“) Beč, 26. januara. Ukrajitiski dopisni ured javlja »tockhoimskom dopisniku „Neues tWlener TagbLatt“-a: Petrogradski iikrajinski odbor stoji u brzojavnoj uVezi sa vladom u Kijevu i samo je zbog borbe Ukrajlnc s Rusijom odloženo fiOtvaranje ukrajinske ustavotvorne 'lkupštlne z a 28. j a n u a r. Na đncvr iiom redu prve sjednicc nalazi se pri•jmanje zakonskog prijedloga o ukidanju ivelikog posjeda, na drugom injestu op8te političko stanje zaključno sa zak 1 j u č e n j e m m i r a s a s r e d i 5»i j i m v 1 a s t i m a. Isti dopisnik Javlja, da su neisti«ile vijesti. da su boljševiki zauzeli Harkov i Poltavu. Protiv-rada u Harkovu je nemoćna. Z a U k r a j 1 n u j e 'i. aključenje mira svršena 'stvar i cijela ga Ukrajina •jpriznaje. Kaledjin je juče izabran /za ministra vojne donske oblasti. Ou £ e l i m i r s p rjjui a n j e m don»ke republike. Sa Ukrajinom stoji on u najboljim odnosima. Težnja Ukrajhie za zakljiičenje opšteg mira. (Naročiti brzoiav „Bcogradsklh Novina") Frankfurt, 26. jauuara. ,,F r a n k f u r t e r Z e i t u n g“ javIja iz Berna: „Jounial de Geneve“ doliosl sa rezervom svoje obavještenje, •da je vitez Gasenko došao u tu svrliu u Bern, da poduese novi prijedlog za opšti mir. Opšti mir bi otvorio Ukrajini slobodan prolaz kroz Dardanele. To ije najveća želja Ukrajine. Ako bi ti nai>ori propali, Ukrajina bi bila obvezana ’da stupi u isključive odnose s a s r e d i š n j I m v 1 a s t i m a, koje 'će joj omogućiti da se privredno oporavi. Gasenko radi još i na zaključenju privrednog sporazuma sa Švajcar_ skom.

Dogadjaji w Rusiji Borbe u Petrogradu. Br o j žr t ava navodiio 400. Kb. Stockholm, 26. januara. Kako iz Petrograda javljaju, iznosi broj mrtvih u borbaina prilikom otvaranja ustavotvome skupštine navodno 400. Trocklj o iuiskom pitanju. Kb. Stockholm, 26. Januara. Naročitom dopisnlku ,,A f t o u b 1 a d e t“-a javljaju Iz Petrograda, da je u jednoin razgovoru rekao T r o cklj, da će RusIJa povući svoje č e t e i z F i n s k e t e k p o z a k 1 j u čku mira. Trockij se nada, da će R usija za nekollko mjeseci snabdjeti Skandinaviju živ o t li i m n a m i r n i c a m a.

Japan protov ruske revolucije. iZa održanje trajnog mira na istoku. * I Kb. Tokio, 26. jmuura. Prilikorn otvaranja japanskog parlamenta ministar pre'dsjeđnik Teraušije jtzjavio: Obrt, koji je u Rusiji nastupio jako nas baca u brigu. Jli Be na'damo, da ćo Rusija dobiti postojanu vladu. Ministar predsjednik jo naglaeio, da je po nesreći zaplet prešao i u i stočnu Azi ju i izjavio, da se rnožo strahovati, 0a ti ncmiri mogu ear groziti mir na krajnjem istoku, koji jc osnova naro'duoj politici i pravu. Ako ti nemiri zagroze naro'dnitn interesima, vla'da će preduzeti potrebne mjcre. Ministar spoljnih poslova iMotono se pri'družio fcim izjavama i dodao: Kako odgovx>rnast za održanje siguniib. priiika na krajnjem istoku ieži na Japanu, !tio on radi održanja trajnog miraneće preznti ni od kakvih žrtvi. Austro-Ugarska Nova vlada u Ugarskoj. Kb. Budimpešta, 26. januara. t'amedno izdanje zvaničnog iista donosi sastav novog Wekerlovog kabineta. On ae o‘d dosadanjih saopštenja razlikuje samo u tome, što je Wekcrle osim ministarstva zemljorađmjo primio pfivremeno i lisnicu ministarstva finansija. LLstovi o'd podne javijaju, da će guvemer Bustro-ugarske banke Popo vić moći liti ftnenovan za ministra finansija tek poslijo glavne skupštine banke, koja će sc održati jpočetkom februara. 0 državnim tajnicima čuje se sauio, da će knez»PalLavicini i Moric Palugyay ostati na svojim mjestima, Ugron 6e biti imenovan za kraljovskog komesara u Efdelju. Danas u 9 sati prije podne novi će miriistri položid zakletvu. Otstu|ije!e ministre je Njegovo Veličanslvo odllkovalo visokjm Ujdličijima.

Engleska Proiiiieiie u eugleskom kabinetu. (Naročitl brzojav „Beosradstdb Novlna") Ženeva, 26. januara. Pariski listovi piripremajti svijet na p r o ni j e n e u e n g 1 e s k o m k a b in e t u komc će na čeiu ipak ostati Llovd George. Srbi u Švajcarskoj i „državito uredjenje‘* (J e d n o p r i z n a n j e.) Ženevski „Sr.pskL Lis/t“ od 23. decembra piše: Trebalo je da preživimo i ovu strahovitu katastrofu, da ostanemo bez zemijc, kuće i kućišta i bez ičega i da se potucamo po tudjem svetu, pa da tek onđa mnogt uvidc kakav jc kod nas strahoviti trulež vladao i kako smo se gluipo zavaravali. Može _se misliti što se Iioće, aii je ncpobitna činjenica da Srbija nije bila ni izbliza tako uredjeua, da bi se mogla staviti u re4 iole uredjenih država, a najmanje da bi se mogla uazvati modernom državom. To nije učinjeuo i postignuto zato što onđa kad se i htelo, nije se moglo, a đocnije kađ se moglo, nije se hteb. U početku smo iniali da se svima silama staramo, da bi smo opstali i sva naša snaga bila je apsorbovaha u borbama za oslobođjcnjc i nezavisnost. Kad smo to postigli, trebalo je pristirpiti državmom uredjenju i progresu, ali u mesto toga radilo se protivno, te je prevladjivala dfczorganizacija naše dfžave.

BEOtiRAOSKE NOVINL All ono što Je nekad biio — pomenulo se i ne vratido sc. Dodir s velikiin narodima, kao što rekosmo, otvorio je mnogima oči i već su mnogi naČisto s titn, da se mora raskrstitl sa svima zastarelim pogledima na državu, državni i uarodni život i državno uredjcnjc. Nezapamćena strađanja, potucanja i obijanja tudjili pragova, lskušenja I gorka iskustva učinili su svoje. Prošlo je vreme podanika, beslovesuosti, lažnih apostola, tribuna i slepih vodja! Nastajc vreme narod'iiog samoopredteljivanja u pravom smlslu te reči. Gde se svest budi, tu ne pomažu ni podmićivanja, ni zastrašivanja, niti išta. . . VlaJd,a s JCrfa s thn nopobiLnim cinjo* Inicama treba da račima. Na državmi zajednicu se ne gleda onako kalco eo do sada gledalo. Narodno pravo i njegova zašLita mora 'da jo temelj državi. Dalde obmuta srazmera: 'do sada. su kod nas gradjani posfcojali radi države (to se u ovoni ratu i u ovoj našoj Btrahovitoj katastrofi najbolje ispoljilo); od sada će se iražili da država postoji rađi gradjana. Kuko se postupalo s naina u loku ovog rata, prevazilazi svaku raeru. Pre'dstavnici državni još i sađ poštnpaju jprema gradjanima srpskim i njihovim porodicama ’kako se h« postupa u kulfcumom svetiu. C)ni su prigrabili svu vlast u mke, i sa i^oine rade što im se prohte, titpajući se sa našim pravima. Po ujihotrim pojmovima, što odaju njihovi postupci, 'đržava postoji samo radi jednili. 0 jednabosti ni govora nije bilo, a sađa je najmanje irna. Ali na tome ko nećeostati. Težnje so sviju svode na potpunu jednakost u pravitmi i dužnostiima za sve ^radjane, bez razlike na sve, pa i na političlca mišljenja. Ne treba narn m ladikalne, ni samostalske, ni napredDjačko Srbije, niti 'država priviiegovaiiih. Traži se opšla 'državna zajeđnica, pođjednar ka za sve i u pravima i dužuosfima, država koia će postojati rakii nas i koja će moraii da počiva na sasvim drugoj osnovi, zdravijoj i r’ealnoj, a ne na truležu 1 krpljevinama. Da s> o talco uredjentt državu imali, ne bismo’ do ovoga došli, a najmanje bi se moglo snarna da dešava sve pno što se dešavalo, pa i sada dešava . * 1

Sv. Sava Na 'današnji dan, 27. januara (14. januara po st.) srpskppravoslavna crkva Blavi svoga zftsnivriča ( jednoga od svojih najistaknntijili svćtAca, a *psbe ško1«6 svoga. utemeijača —'Svetog Savu, koji je na današnji dan 1235 godiae umro u Trnovu. Svakoin djeiefcu u Srbiji poznat je život i ra'u sy. Save, a lanjske smo gddine u našern listu na današnji 'dan opšimo piogovorili e njemu (v. „Beogr. Novine" o'đ 27. januara 1917, godine, br. 25., podlistak ,,sv. Sava"). Sv. Sava (Rastko Nemanjić) rodjeu je 1179. godiue u Rašu (današnjem Novom Pazaru) kao treći sin vel’kog župana Stevana N^hiahja Kako veli biograf Teo'dosije Rastko bijaše „dijete blagorazimmo i vesele duše, kojt je u fočenju dobro napredovalo". Još od rane milar dosti Rastko je pokazivao velike naklcnosti za sveštenički poziv, a kada jednom dođjošo u Nemanjin dvor neki kaludjeri sa S v. G o r e, njihovo pričanje o manastirskom životu toliko je zanijelo Rastka, ’da je on potajno pošao za njima u sveto"orski manastir Sv. Pantele jmon. Kada je stigla potjera, koju je Nemanja bio poslao za sinom, ovaj posljednji več jo bio i zvršio sudfconosrd korak — primio jo blagoslov i monasko ime Sava. Docnije je prešao u svetogorsbi manastir Vatoped, Učio je neumomo, to se još

27. jauuara 1918.

Broj 25.

u miadim godinama sa 6vojih vrliua pročuo ne samo po rijeloj Svetoj Gori i u Solunu, već i u sarnom Carigraidu. Doo nije Sava napisa toplo pismo svorae ocu Nemanji, gdje mu preimručuje, da e« još za života odrekne zeraaljskih blaga i da. se povuče u manaslir. Nemanja p<> ■luša Bina, abdikuje u koiist svoga sina Stevana i na BLagoveštenjo 1196. godine abdikuje, da bi zajedno sa supragom Anom u Stu'denici od vladike Kalinika ^rimio monaski čin pođ imenom Simeon. Pošto je probavio oko godinu i po dana u Studenici, Nemanja 8. oktobra 1197. godine krenu za Sv. Goro, gdje je stigao i saslao se 'sa sinom 2. novembra. Ovdje otac i sln pod.gošo kao svoju zadužbinu čuveni manafltir II ilendar. Srpska biiendaiska lavra, koja je bila u neprekiđnom hliskom dodmi sa okobtim grčkini manastirirna, služja je u Isfco 'đoba kao škola, iz kojo su »z. lazili crkvreni pastiri za cijelu Sri)iju._ Docnije se Sveti Sava vralio u Srbiju i pomagao*je svome bratu u kulturnom uredjivanju države; stvorio je srpsku avtokefalnu crkvra i na Spasovdan 1220. go'dine krunisao je svoga brata Ste vana za srpskog kralja, 'dok je on od patrijaršijo potvidjen za prvog srpskog arhiepiskopa. Po smrti kralja Stevana, Sv. Sava se povuče sa arbiepiskopsko stolice. Na putu za sv. zemlju svrati u T rnovo svome prijatelju Areenu.'Tamo služeći službu nazebe i umre 14. januara 1235. godine. Saliranjen je u manastiru Mileševu, a 27. aprila 1595. go'dine epalio je Sinan-paša njcgove mošti na bcogradslcom Vračaru.

9 utl prij« podne do 12 l / a saU o podne. — 2. Parno kupa 111 o za tasnlke I njlma ravne ilnovnlUe otvorer.o f utorkom, srljedom, petkom i subotom od satl prlje pocine do 5 saU posUJc podnc, a nedjeljom 1 piazaidma od 7 saU prljc podne do 12 1 /.. sa'.I u podne. — Za gradjane maskogpola otvorcno je parno kupaUlo po'iedjeljkom i ćetvrtkom (ako n te dane oe pada kakav praznUc) od 9 sati prije podne do 5 satl posllje podne. — C.isnidma t njlma ravnlm činovnlcima stoje na volju da se služc panilm kupatllom 1 u dane odrcdjeuc za gradfanstvo (ponedjdjkom 1 ćcivrtkom). Blagajua sc zatvara radnlm danlina u 12'/ 2 sati, a ncdjdjom i praznldma u 12 saU u'podne. Posjct bolcsnlka u boluicama: U bolulci .Brčko*: od2—4 sata posllje podne. U bolnld „Braiin“: od 9-30—12 sati prije podnc I od 2—4 sata posllje podnc. — U c. I k. gradjanskoj bolnid: u utorak, četvrtak I nedjclju od 1—3 poslije podne. Kužna bolnica: Posjeta nlje dozvoIjcna. Obavlještenja o bolesnicima dnevno ođ' 11 do 12 satl prije podne naulazu u baStu' bolničkc zgrađe sa strane Vidlnske uilce, Rlmokatollčka sfužba Božija. Danas, 27. januara 1918.: I. U Dvorn: 1. U 8 sati u jutro srpsko-hrvatska propovijed i sv. misa za vojništvo; < 2. U 10 sati talijanska propovijed ( sv. misa za taiijanske ratne zarobljenike. II. U žuimoj crkvi: 1. U 8 sati ujutro sv. misa za škoisku djecu; 2. U 10 sati srpsko-hrvatska propovijed i pjevana sv. inisa; 3. U 3 sata po podne večernje. U radne dane prva sv. misa poči' nia ti pol 7, a druga u pol 8 u jtitro. Evangeličko bogoslttžje.

Grad i okolica Dnevni kaleudar D a n a s je nedjelja 27. januara po itarom 14. januara — Rlmokatolid: Sedamdeset Veron.; pravoslavnl: Sv. Sava. Casnička I Cinovnička kaslna otvorena je do 12 sati u noćl. C. I k. vojnlčki dom: Ciiaonica, icba za plsanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 laU izjutra do 9sati uveie. Slobodan prlstupsvakomc vojniltu. • Beogradski orfcura (u zimskom pozorištu, prije Boulevard): Dvlje predstave Prva u a lata posllje podne, a druga u 7-30 satl uvcčc. Kiuematografi: Vojni kfno u Kralja Mllana ulici 56 (Ko’oseum): U 4 I 6 lati p. pod. predstavc za vojnlke. — C. I kr. gradjanski kino na Terazijama br. 27 {Paris): U 2'30, 4 1 6 satl posl. podne predstave za gradjanstvo. Noćna služba u Ijekarnama: U icdmici od 27. jamiara do uključlvo 2. fcbruara obavljaće noćnu službu u Beogradu ove ljekarne (apoteke): S ela k o v Ić, Kneza Mlhaj'a ul. 45; V i k t o r o v 1 ć, Terazljc 28; Prendić, Kralja Aieksandra «1. 64; Stojić, Sarajevska ul. 70 Parobrodarski saobraćaj. I. izmedju Zemuna I Beograda. Red pfovldbe, koji važi od 26. januara do opoziva: Polazak iz Zemuna za Beograd u 6 80, 7-30, 8'30, 9'30, 10-30 i 11'30 pr. podnc te u 1-30, 2'30, 3-30, 4’30, 5'30, 6 30 i 7-30 poslije podue. — Folazak Iz Beograda za Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 1 12 satl prije podne, te u2, 3, 4, 5, 6, 7 18 sati poslije podne. — II. IzmeđJuZemunai Pancsove. Red plovidbe, koji važi od 26. jsnuara do daljne naredbe; Iz Zemima za Pancsovu svakog dana u 6 sati ujutro i u 12 satl u podne. — Iz Pancsove za Zemun: dnevno u 8'30 sati prije podne 1 3 sata posltje podne. Brod kojl saobrača izmedju Zemuna i Pancsove i obratno ne pristaje u Beogradu. — III. Lzmedju Beograda 1 S a p c a, Polazak Iz Beograda za Šabac ivake srijedc 1 subote u r30 sati u jutro. Polazak iz šapca za Beograd svakog fetvrtka i tiedjeljora u 7 s. u jutro. Vojno parno toplo kupatllo uCarDušanovojuiici. — 1. Kupatllou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno rađnim danima od 7 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a ncdjeljom i praznicima od 7 sstl prije podnedo 12 1 / sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i prazuiclma od

Danas, 27. januara, održaće se povodom rodjenoga đana Njegovog Ve- : ličanstva, njemačkog cara Wllhelma II., u Voznesenskoj crkvi u Miloš Velikoj ullci, svečano evangeličko bogoslužje u njemačkom jeziku. Raspored bogosluženja ua Sv. Savu. Danas, na 'đan prvog arftiepiskapa i prosvelitelja srpskog Sv. Save, u beogradskim crkvama davaće se bogoeluženje po ovome rasporedu: Početak jutrenja u svim crkvama, ogira sv. Vazneseraske u 7 časova izjutra. Sv. bturgija u 9 časova. U sv. Vaznesenskoj — jutrenje u 6 časova izjutra a sv. liturgija odmah U nastavlcu jutrenja. Po bv . liturgiji osvecenje koipra » rezaiijo kolača za škoisku decu. Rodiendau cara VVilhelma. Danas je rodjendan pruskog kraJja I njemačkog cara W i 1 h e 1 m a. Car Wilhelm rodjen je 27. januara 1859. godine u Berlinu kao sin tadanjeg prus* kog prijestolonasljednika, a docnijeg njemačkog cara Friediricha I!i: Kao princ učio je od 1874. do 1879. godine gimnaziju u C a s s e I u, gdje je redovno pohadjao časove sa ostaiiin djachna. 27. februara 1881. godine oženio se princezom A u g u s t o nt V i c t o r i o m schleswig-holsteinskom. 1885. godine postavljen je'za zapovjednika gardijskog husarskog puka, a 15/ Juna 1888. god. primio je vladu, pošto mu je otac, car Friedrich III., dožavši 9. marta 1888. god. već teško bolestan na vladu, vladao samo 99 dana.Prema tome car Wilhelm če ove godine napunlti triđeset godina viađavine. Pouien Sutra u 10 i po satf prijc pođne priredjuje se u crkvi sv. Marka četrdesetodnevni pomen pok. Svetisiavu Živkoviću. U ntiesto pomena — za sirotinju Gospodja Jeiena DimitrijeviĆ; priložila je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beogruda svotu od 100.—

či, da ne ćc umrijeti prije, dok i ona nc ■podje za njim. Ali zašto da ona ide Ž1 v a za njim? f ,Za ljubav, što se ljubi preko groba. A to je ona prava, najveća! •Ter ako vam je život bio ovdje Na zernljl samo jedan, svezan ISTI. Tad duša dušu ne će ostaviti. A1 ako NIJE bio takav, akoljubav—** .. .A! ako nlje, to ie upravo ouo Što nju najače muči. Prije trl dana poijubiia se ovdje na terasi s bratom njegovim prvl put. Nitko lli nije vidio. Jedini On, — evo sad On glavom, ne ,više ,,prijatelj“, govori joj ono, pred čim ona najače zatvara uši, što ne će "da čuje ni da zna, a što Joj neprestano ključa u niozgu. „O, on je sve to znao još i prije, 'Al šutlo je bolno — smračio se. Pa videć da mu ljubav umlre. •Zaželio je i satn sebi smrt: 1 došla mu je — baš u onaj čas! U predvečerje — preksinoć — s cjelovom! Ne od granate već od n e vjere Nastradao je. Ti si ga ubila. -. Ta strašna riječ bijaše izrečena; oe inože više da se krije. Valja dakle Otvoreno obračunavati. Ona i ne misli na to, da podje s njim u smrt ili u „Život“, kako on to nazivlje. Ona hoće, jda živi ovdje, da ljubi, da bude srećna. Pltanje je samo, je li njoj mogučno iostati ovdje, nema li on moći, da ju *Jlom povede sa sobomV Kad joj on priznaje, da on te nioći nema, da ona tnora sama poželjeti, da uzmogne poći s njim, ona oslobodjena goni ga od pebe. Fantazije se raspjinuše, došli su

majka i brat, koji su je tražili u njenoj sobi, pa ne našavši je u naslonjaču pohitali ovamo, da ne bi kudgod odlunjala u \Tućici. Ona je sada pri svijesti k,ako se ta svijest opct na časove žamućujc, pri pojavi liječnika, kojega je pozvaia majka, a koji za njene oči opet dobiva iik n j e g o v. Ona se svom mogućom joj sviješću hvata za jedino biće, od kojeg sc nada pomoći, za onoga kojega Ijubi; brata njegovoga. Saino, da još mine ova treća noć, najteža od sviju, da se njegov duh nastane od tijela i smiri, tada će i ona biti spašena. Ali njegova blizina, njegova vruća krv, uspaljuje i njenu, čežnja za „grijehom“ muti joj svijest i on opet dobija nad njom vlast. Došao je liječnik, ali za nju to nije liječnik, nego je to opet on, vječni on. Kako da toga niko ne vidi osim nje! A ona je zdrava, posvema zdrava... I ona, šta više ne će da se predaje njegovoj nioći. Ona vidi posvema svoj put, ona će da živi, da ijubi. .. da griješi: „Pamti: onaj čas Kad prva ti se tajoa želja rodi U moj ćeš — ne u njegov naručaj“, I sad je ona već posvema izgubila sebe, ognjene fantazije postaju zbiljski život, a ona sama, brat, mati, svi su oni duhovi, čeda njene mašte, samo On je živ, tjelesan. I on opet traži njenu dušu, da je spasi od grijeha. od zavodnika, djavla... Liječnik se diže na polazak i obećaje materi, da će bolesnicu pokušali Uječitl hipnozom, aii za to mora. da podjfl ■ Iječilište. Odlaskom liječnika.

smiruje se i Ona. Gkzba je utihnula, mjesec zašao, a ona se spominje, da je bratu obećala, da će doći u park, kad mjesec zadje i svjetlo ugiasne. Ljubav za njim toliko je obuzimlje, da zaboravlja na svc. „Raspustiti ću svo-je pramove Ko svete niti naše ijubavi Na doček njemu. Nek mi kosu ljnbi! A1 samo kosu! — (u zanosu) Ne! svu nek me Uubl! Nek budein noćas samo njegova! Pa tnakar Oii i đošo u taj čas! —“ Ali u času, kad je pomisliia, da se sasvim preda dragomu, pala je u N j egov narnčaj 1 on ju ponesc niz bijelu cestu. Duhovi se opet sabiasno čuju, a ,jCello“ zaniire. Sat odbija. dvanaest, Tako se svršava pr\ r a slika. Zadržala sam se kod nje naročito dulje. jer je od tako jakoga dojma i tako savršeno umjetnički izradjena, da je sama za sebe jedna cjelina. Posljednje, što se zadržalo u njenoj svijesti iz zbiljskoga života. bijaše lzjava iiječnikova, da' je Keba dovesti u lječilištc, da on onđje poku5a iziiječiti njenu bolesnu dušu. I na toj je izjavl njena bolesna duša isprela čitavi niz slika i dogadjaja, koji sačinjavaju sadržinu ,,D r u g e s 1 i ire“. Sve što je na njoj bilo zemaljsko, izgubilo se. Ona je neko nadzemaUsko biće, koje će roditl Dljete Mira, po kome će doćl svijetu mir i spasenje. On nije više onaj strašni zloduh, koju ju je mučio diljem prve sllke. On se sada prometnuo u samoga Hrista glavoni, i O n a vjeruje u njega, posvema se pouzdaje u njega, ona je njegova vjerenica i po njoj će se dogoditi Čudo. A Bnrt, kojega je nekad

voljela napasnik je. djavo. I u toj muci, u borbi izmedju dobra i zla, u lebdenju n nebeskira sferatiia, prošia su tri teška sata ove noči, koja sti iinala odlučiti o njenom životu i snirti. Vani svanjiva (trcća slika), pticc cvrkuću. O n a dolazi iz parka. Lutala je onnda u bunilu, ni sama nije znala. To joj je malo umirilo živce. Osječa se tako srećna, oslobodjena svega. Ali tek Što je to priznala sebi, zatnibi automobil l On dblazi. U potiabanom časničkom odijelu, blatan i čupav, s omotanom lijevom rukom i šepesajući na liJevu nogu. Dakie još nije kraj mukama. Došao je, kao muž ženi svojoj. Ali ona se ne da više prevariti! Ona . znađe, da on ntje živ, nego samo njegov duh. Aii doskora će ogrannti sunce 1 Izgubiti se njegova irtoć. Tek on se ne da. Borit 6e se do posljednje nioći za njenu dušu. Isprva kao muž, a onda kao Bog s djavoloin u liku Brata, koji je več bio veoma biizu, da mu je otirie, zadrži u ovom stvarnom životu. Ali ona je već tako slaba, tako nemoćna za borbu, da se prikJanja onomu, kojl je jači, predaje rau se sasvim 1 polazi s njime u novi život, dok se tijelo njeno mrtvo stropošta iz naslonjača. Matl l Brat spremni, da podjn na zadušnice mrtvome rodjaku prelaze preko terase. I to je jedini realni prizor u cijeloj drami. To je u kratko Izloženi sadržaj „ObjavUenja". Druga i treća slika pune su siinbolike i sentenca, koje ja ovdje nc mislim tumačiti. Na čitaocu je, da ih tumači, kako mu se prohtjedne, autor nlje ovdje postavio nikakovih granica. A mnogo je Stvari, kqje se i ne dadn tumačiti rijecima, nego ih tek moguće osjetitf

Svakako je to kn.iiga umjetnički napisaua, a sa psihološke strane veo« ma interesantna.

Književni prijegled Dvostruka knjiga „Zabavne Bfblioieke“. Prije nekoliko godina izašao Je u Beogradu „Crveni Krin“ođ Anatola France-a (prevod Karadžićev). a sada evo u Zagrebu (u prevodu dr. A. Schneiđera). Odmah spominjemo, da se oba prevoda znatno razliktiju, i ovai „Zabavne biblioteke“, da je biiži originalu, te do u pojedinosti dotjeran. Ovo je djelo, kako je poznato, jedan od najstrastvenijlh romana velikog francuskog pisca. „Roman passionnel**. Seiizitivan junak nailazi na senzitivnu junakiuju, romantičar na romantičarkn. Orofica Tereza sanjarske je ćudi i teniperamentna, puna iluzijS j spremna da svoj život shvati kao neko umjetničko djeio, u kojemu Ijubavna vještina glumi glavnu uiogu. Krasna duša n krasnom tijelu, koja traži najveću Ijepotu u neprestanom mijenjanju boja i oblikd. ^lnstinktivno čezne za čovjekom, koji bi potpuno shvatio nemirnu drhtavost njene duše i umietničko njeno raspoloženje. da ga raspiamsa u veIiku strast. A nljedan je Ijubavnik ne zadovoljava, dok ne dodje kipar Jacques, koji joj se prikaže kao neka objava. U Firenci razbujava se njihova ljubav kao orveni krin (Ijiljan), koji je utkan u grb toga grada, Grad cvlJeća i umjetnosti jedva da je igdje opisan s tolikim shvaćanjem, kao u ovom djelu. — Cijena K 3.60. Može se pornčitl preko S. B. Cvijanovića ili knjižare ,,Napredak“.