Beogradske novine

Utorak

BEOORADSKE NOVINE

12. iebruara 1918.

Stran* 1

Broj 40. Milica S. Vlatkovićeva, Donji Lapac: Narodna pjesma Rade Radakovid je naš nepoznat! narodni pjosnik; rodjen godine 1869. u Dolianima - Ličkim. KoStunjave je i jake tjeksne konstrukcije i bez slioda. Rade svoje pjesme ne bilježi, mti jhu je to mogtiče, radi veoma slabog vida^ ved onako na izust opjevami svojti biografiju u glavi drži! Neobične btIješkc iz života i misii; patnje i stradauja njegova ođ djetinjstva, pa sve do Jtlanas, kojeni jc Usud dosudio, da teskim trudom hljeb zasiužuje u tudjem svijetu. Suznim okoni, aii junačkim srcein, rastaje se on svojirn ubogim, a i inilim dornoni, hraćoni i otstarjeiloin „tianotm u 13. godini i odlazi... Odlazi, đa ne morajti s njime dijeiiti posljetdtnji zalogaj... „ v Bogati, ali susičavi gazda, prima ga pođ svoj krov. Ma da je na njega jićdorasla dječaka, padao sav teret i ; posao golemog gospodarstva, on je ipak bio sretan! Ali, bijeda ga i odtuda potjera, jer: „Snećo vrata mojega ambaira Ključ odnese sprovod gospodara.“ kako sam Radafeovič kaže... Ovo satn bez preinaka pisaia, upravo ouako, feafeo mi je satn u p.ero kazivao, pa se nađam, da če poštovaue čitaoce tim više zanimati! Oslm ove imade ilt upravo toliko kolifeo bi stalo u dvije teško knjige, svafea sa po hiljadu stranica, no niti Joclaie napfeatie — sve u glavi! Napomi'njem, da ću u sLijeđcćem, iznijeti vrlo karakterističnu pjesmu: ,,Na što je čovjek nalik?“, — ako mi je bude htjeo ponoviti, jer nerado citira dnighna. A sad evo prve od njegovih pjesama:. Pjesmu pjevah od istine prave, Prošlost moju, mukotrprue glavc-. ■ ’ Kud i kamo po svjetu hodio, -, I kakav sam život provodio. Kakvo drvo u planini sjeko! < Iz naroda upita me neko. ¥ A sad istom viknu* natrag: „Sto je?.“ t Prikazujem drvo koliko je } Kom‘ je stalo do tog neka sluša, ,• ; Kakvi sam grki 1 ) peMn kuša. ; Dok je posjeko* i dokle ga svalja, j A da obraz časti ne okalja! Koliko sain suza oborio, Dok sam pjesmi vrata otvorio. Preskcčio kopJfem zntiju mnogu. Da od srca zapjevati mogu! r Na hiljadu i osiiKij stothii T godini šezdeset devetoj, l Pnroda me otkri zcmlji svetoj! ,U trlnajstoj saznali, da sam djete, w Da se nešto oko mene mete a ) Olupost ljudska diže na me hajktt, Da ja imam ostarjclu majku, Pa, da mema o čemu da radi, ’A ja. da ču skapatr) od gladi! ' Divan’) Ijudski u srce me tače. 1 1 o.štrhiu vida mi potnače. I’restado' se s djecom veseliti. Odlučih se u svijet seliti. AIi moram prijc otić stanu, Pozdraviti svoju milu nanu: I tri braia od svačega mili' Rodoljublje mene na to sili! Da pozdravhn još dvijei sestrice, Neka bace Lz rukii preslice 6 ), Nck* mi koiač za puta sknvaju. I ncka se u me‘ ne uvajti' 3 ) Kad sam bio pragu na dvorištu iVidjeli plačnu majkit na ognjištu. Boga moli, nezna se što radi.

J ) Orki — gorki. ') jM ete — okreće, vrti. ®) Skapati — propasti. *) Divan — govor.

Da satare skota, zmaja gladi. Da. šestoro svoje djece spasi, Piamen vatre groznom suzom gasi! Kada vidjo plačnu svoju nanu, Ja dozivam Stevana i Danu Dvije sestre, niiadjcg brata Luku, Đa Lm pruži* svoju desnti ruku: „Zbogom braćo,*ja se od vas lučim 7 ) 2iadiije dane majci, da imičim. Suzom ću joj ručak začiniti, Vami veći prostor načiniti. Odavno se na to djelo spremS' Mojc iuči tnedju vami nema. I onako gori bez stijenja. i sad braćo, zbogom, do vidjenja!* 4 Najprije se ljubim majkom dragom, S tlm najvećian zettnaljskim blagotn. A tri brata i dvije sestricc Gplakuju mene brata Raditi, Orozne suze Ijubit* i 1 ne dadtt. Rastadoh se s njima plačnim okom, U Dubicu Boisme diodjo skokom Preko brda i zeleni* gora, Ustavim sc kod Gajića dvora. Baba Neša i kćeri joj Mare. Vodiše mci u svoje ambare 8 ) Iza toga malo vrijeine prodje, Njiliov gazda kuće, Jovo dodje. • Sušioom se pozdravio veće, I na mone svoju rukn meće: „Deder sine pričaj mi o putu. Kakvti patiš ti njevolju ljtttu?" A ja velim: „Mili gospodaru. Zapjevat ću u tvoiiic ambaru. A1‘ ne »nogti o svojemu putn, Nemaan r'jeći, za tu žalost ljuiu.., Već latd bude ti času zgodnome, Zapjeva’ću o injestu rodnome. Sve krajevc zemije brjegovite, Tužtnc moje staze tniovite’ De nasijetli potrebu kovača, Dje sam pasa‘ điva vola bodača. II livadi do koJjena taitno, Glađnom orlu, što me sprćani amo. U svakome posiu za vas spretna, Da bi mene učiniii sr>etna!‘ Tabta gradje mojega divana. Za odgovor čini ga pripravna: „MoraŠ sine posve biti vrijedan, I za posa’ spneiman i tigledam. Kroz teljig 10 ) se provlačiti t‘jesan, A ne brti siton i bigesan. : Timariti 11 ) sedam mrki* krava, 1 dvadeset muzcmje' brava 12 ), Na stotme sve sitne peradi, I sedmoro od krava teladi. I trideset nečistije* sana 13 ), I dva konja ti podrutnu vranu. Sto tanjira, trista viljušaka Sve složiti u mome orrnani. I šesnaest cipcla u paru, Dvije kuće, dvijc avlije 14 ) pruge 1 *) l ostale sitnarije druge! To su kjjuči, što i‘ nudini tebi. Da otvaraš vrata sreće sebi!“ Kad podjoše na me‘ taki ključi, Sto pripađa meili, to poluči*. Skačem, letini, posa‘ bježi, vrca. Potjera ga ko*ač moga srca. Ogkdaloin Ijeaiost svaku pržbn. Bi‘ sposoban sve to, da održim. A1‘ ne mogo' da otvorim vrata. Vrata srećc od mojeg anibara Kijuč odnc.se sprovod gospodara. 5 ) Presliea — drvena ovalna ploha, sa ručkom nz koju seijanke pričvrste vunu, zadjenu za pojas i prcdu. 6 ) Uvati — nadati. 7 ) Ltičhn, — dijeliin, rastajem. s ) Ambar — žitnica, spremmca. : ‘) Posve — potpmio, sasvhn. 10 ) Teljig — drvene spone, kojc volovi noise o vratu, kad vozo. n ) Timariti, — hraniti, njegovati. j 12 ) Brav — ovca, 13 ) SaJi — sudi. u ) Avlija — dvorište. 1S ) Pruga — dugačka.

Narodna privreda Srbija pod austro-ugarskom upravom. Pretprošiog petka držao je carski savjetnik Lemberger na skupu donjo-austrijskog obrtničkog udruženja u Bečn predavanje o Srbiji. Iz njegovog zanimfjivog ^ predavanja donosimo ovo: Predjašnja kraljevina Srbija obuhvata 48.000 kvadratnili kilometara sa 3.2 milijuna stanovnika. Po popisu stanovništva od 1916. godine u opsegu austro-ugarske uprave iznosi broj stattovmika 1.4 milijuna na nekih 30.000 kvadratnili kilometara. Sjajnim iskorišćavanjem žeive pliva stanovništvo u novcu i svuda se nailazi na veliki posjed kruna, koji se cijeni na 350 milijuiia. Neipovjerenje prema kruni je prrlično iščezlo, ali treba nastojati, da te nagomilaiie krune poslije rata ne budn bačene u inostranstvo, već da se isporukom robe opet povuku u monarhiju. Austro-ugarska uprava je za privredni život okupirane zemlje u svakom pogledu nmogo učinila. Pored obradjivanja zeinljišta i iskorišćavanja drveta vrijedno je sipomenuti prikupJjanje živine i ustanove za gojenje kao i ribarstvo. Preko zavoda za obrt roj be izvezenoje u prvom poiugodju 1917. ' oko 400.000 kg suvih šljiva, 45.000 komada živine, 50 vagona jaja, 160.000 kilograma slauine, 52.000 kg mesa, 17.000 kg sira, 3S.000 kg voćnih siokova. Mnogobrojna preduzeća, kao na primjer šećerna, mlinarska i tekstika ! industrija i t. d. djeliniice su oštećena, j djelitnice sa s/vim uništena, odnosno j zlx>g oskudiee u niaterijaiu obustavj Ijena. Po svršctku rata nastaće mogućnost za isporuku mašina i gradje radi uspostave tili preduzeća. Da li če j sjajna, djelatnost sadašnje uprave biti j u stanju, da poboljša još prije rata i postojavše malo prijateljsko raspoloženje prema monarhiji, pokazaće nain tek budućnost. Kinentatografski prikaz polioprivrede u Srbiji. U subotu 9. o. mj. jirikazan je u j c. i k. kinematrografu u Ekograđu prvi j srpkki film, koji nam prikazuje r,ad oko iskoTiščavanja žetve u Srbiji. Ni stručni podatci, koji su uvijek suhoparni te ne mogu očigleduo da djeluju, ne mogu đati tako opsažnu sliku o jednom pređtuzeću, kao što je to slučaj kod ovoga filnia, koji, i-ako sastavljen iz mnogili pojedinosti, ipak u cjej'mi predoča: va jedno preduzeće, o kome se za vri] jeme mira nije inoglo ni sanjaii. SLike prikaztiju, kao što rekosmo, razne pojedjnostl iz rada centrale za iskorišćavanje žet\ r ‘e u Srbiji. Slilce nattn prikazuju po redu razne radove, kao što su: iskorišćavaađe zemijišta, sij.anjo, preoravattjc pustog zemljišta motornim plugovjnia, žetva, uvoženje saj braaie hrane pomoen dugih koloaia volovskih kola, pretiois hrane na brodove za predaju vofeci i pozadini, zatian iskorišćavanjc voća, vinova berba, kuvanje pekineza, destiJacija šljivovice, krpljetije džakova. Pred nama se ukazujtt prostrane paše s rogatom stokoin, koje čuvajti stairi vojnici, vkiimo dobro uredjeaie o'oore za gojenje svinja i za njitiov pripiiod. Ove posljedtije 3e tek vojna uprava inorala da sitvori. Ttt su i živuiamiei. Jedan naročiti odjeljak prikazuje nam rudarski rad u Srbiji. Pred našiim očinta sc ukazuju stotine radnika na poslu oko odvajainja olova iz šljake i oko utovarivanja vozova nsdosn za cdv'oženje u fabrike za preraidu. maJom imanju svojih roditelja, daiieko udaljteinom i od najMiže male varošico i od svekplike kulturc u opšte mJadi je Liiicolu sviin sredstvima u svojim slobodnim časovima neumonio radio na usaivrŠavanju svoga obrazovanja. Kada su se njegovi rađitelji preselili u drugi kraj, inlšdi hu je Liacoln sam samcat podigao uobičajenu nascljeničku drvcmi kuću. Prilikom borlie sa IttdijEBicima 1832. godine izabra ga njegova 5eta za kapetaua (u američkoj narodnoj vojsci ofieiri se još dam danas biraju). Izueivši fđegrafsku službu posUo je poštar, a kao takav studirao jc samoubfčki pravo i zemljomjerstvo. 1836. godine otvoaio je advokatsku kancdariiu u Spinkfieldu, gdjc je stekao Vaairedan glas kao brauilac u kriv r ičimn aporovima.. 1S47. godiaie izabrau je prvi put za člana koaigresa, u kojcim: jo smjelo i neumonio govorio za zakonsko ukidanjc cruačkog ropstva u ijužniin saveznim di-žavama. Uvakvim svojim držaujem steJvao je grdsiih sunpatija u republikanskoj stranci, koja je bila za ukidanje ropstva, a koja je na izboru za predstjednika repubUke 1860. godiuo kandidovala Lincolna. Čim je otn zbilja i izabran, južne Sjedinjeme Države, vlfljevši svoj poraz, izjavišo, đa će istupiti iz saveza i obrazovati zasobnu saveznu flržavu. U svom istupnom govoni, ođržanom 4. inarta 1861. godine Lmcoln jo pdlučno ustao protiv (e namjero, ali je ^ledao da umiiu južne države. No svc je bilo u zalu'd. Napadom južnih država ca Fort Sumter 13. aprila 1861. godino olpočeo jo krvavi gradjanska rat, koji je irajao pnne ćetin godlue, a koji je po»lije mnogili peripotija okorfFan jtobjOdom

sjevemih država, čame j‘e sp-’šeno jetlinstvo sjedinjenili država. Nekol ko dana pošto je izvojcvana odlučna pobjcda nad južnim ttržavarna zadesila je Liucolua tragična smrt: 14. aprila 1865. gOdine ubio ga jc n pozorištu iz rcvolvova gluinac J. Wilkcs Boot, fanatični pristaiica južnih država. Ova tragična smrt u času nojvećeg frijum/a učinila je, da je Lincoln u narodnoj uspomem ostao kao nedostižiu volikau i mučenik. Bio je zbiIja čovjck rijetkoga karaktera, odlučan, pravedan i skioman, jctlnom riječju jedna otl najsvetlijib pojava medju veLkaaiima XIX. vijeka. — 12. 'febraara 1837. godine rodjen je u D o b r i n c i tn a u Srcmu clavni srpskr cpski pjcsnik i "dramatičar dr. Jovan Subotić. Eotljeu je n svcštcničkoi porodki, učio je osnovnu školu u rodnom rnjestu, srpsku gimnaziju u sremskim Kar’ovrima, au Bitd'mpešti prvo filozofiju, a zalim prava. Na. oba fakuHota stekao je đokforaf. Do 1S18. godino bio jc ađvokat u BudintPešli, 1848. i sHjedcćlh godina igrao jo važnu ulogu u politićkom životu svoga naroda. 1853. godine otvoiio ]e advokatsku kancelariju u Novom Sadu. 1861. go dine izabran jo za podžupana sremske župamjo, a idućo godine za ćlana septemvira - (kasacaonog suda/ u Zagrebu. Na tom je mjestu ostao 'do 1867. gotline. Već prije (oga bio je Liran za poslanika jia Iirvatskom sabora. Ođ 1807. đo 1874. gođino bio je Subolić i bez tlržav* ne službo i bez aldvokatske kancelarijc, Za to se vrijeme u Novom Sadu bavi'o novinarstvom. 1874. goda'ne dobio je opet pravo na advokatsku praksu u Osjeku, a iđuće gođino opet je izabran za poslanika hrvatskog Babora, gđje je zasfupao itočki srez kotar). Preselivši se 1874, godme u Zemun, ttrnro je 1n S8. januara

1886. godino. Na Kalemcgđanu podfgmtt mu je poznati spomemk. Knriževni ra'd 1 tlr. •Tovana Suhotića i suviše je poznat, 3a bi se morali opširno pozabavib 'njime. Bio je jedtin od najvećib srpskih epskih pjesnika, a kao (TramatTcar aostojni na.sijednik J. St. Popovića. Od njegovih epova najzoamenitiji je veliki spjev „Kralj Dećanski“ (u 12 pjesama), pa „Vrdnička kula“, „ManastirJija", Jurišie Nikola itd. Od njegovih dranm pominjemo ove: ,,Zvomnur“, „Miloš Obilić", ,,Bodin“, „Herzeg VIadislav“, „Nemanja", ,,Piehvala“. Osim toga pfsao je još Iirske pjcsme, pripovjclkc, političke i bio grafske eseje kao i fstorijske rasprave. Bio je veliki pobomik slogo izme'dju Srba i Hrvata. — 12. februara 1837. godine umro jo u Pansu znameniti njcmački knjižcvnik, savrcrnenik Heinc-ov Ludvvig Btirno. U svojirn feljtonk stičkim radovima bio je izvanredno duhovit, ali zbog svojih oštrih satira on kao god i Heine još đan đanju, toliko godina po svojoj smrti una mnogo neprijatelja medju Nijemcama. — 12. februara 1841. go'dine rodjen jc u Kovulju slavni srpsLi dramatičar dr. Laza Kostić, pisac „Pere Segedinca", „Maksiraa Cmojevića“ i „Gordane", najboiji srpski prevodilac Shakespeaa'oovih djela. 1866. godine bio je profesor gemnazijc u Novom Sadu (bio je dr. prava a filozofije). Neko je vrijcme bio novinar n Beogradu, a zatim urednik „Glasa Cmogorca“ na Cetinju. Posljefdnjih đeoenija svx>ga života vrlo je malo pisao, a živeo je većinom u Somboru. Umro je 9. đecembra 1910. godinc u Beću, pa je prenegen n Sombor, gdje je najsvečanijo sabranjen.

SHrke na famu su skoro sve dobro ispale, a najljepše su one, ko<je nam prikazuju poljoprivredno poslove. Vide se prostrane, plodne i obradjene ravnice i prtoma brda, te se uzgred irpozna« jemo i s prLrodnim Ijepotama Srbije. Jeidna slika prikazuje vesdje prilikom žetve, dakle jedan odlomak iz narodnog života, srpske djevojke igraju kok) s austro-ugarskim vojnicima. Najzad nam se prikazaiju t\ r orci tog zamašnog preduzeća: visoki fiuikcionari gubeniije pri jediioj vojnoj smotri.

Odgovori uredništva Jusuf Hasanagić I Muh. M. Hasimbegović, Prijcpoljc. — Prdposlani dopis ne možemo štampatl. Priposlane paire biće Vam poslane natrag. A za u bivduće treba da znate ovo: mi za pare u tiredničkom dijeiu lista uopšte ništa ne štampamo. G. K. R. — Javite uam se poitpunim imenom; prije Varn ne možemo vjerovati da govorite u ,,ime srj>ske omladino iz unutrašnjosti". — Vaš članak nijc loš, dalo bi se iz njega što-šta dobra Lzvaditi, ali prije svega: Vaše ime, koje 6e, razumije sie>, ostati urednička tajna. Anonhmiim je doprsima inače mjesto u — košu!

Poslijednje brzojavne vijesti Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. BerHm, 11. februara. Zapadno bojištc: Fronc prijestoionasijedailia R u pprechta bavarskog: Engleski su izvidjački napadaji na mnogo mjesta fronta u Flandriji l u Artoisu doveli naročito W a r n e t on a i istočno A r m e n t i e r e s a do žestokih borbi. Front vojvode Albrechta wurtiemberškog: Na 1 ot r iu škom frontu i u srednjiin V o g e s i m a poslije podne je oživjela borbena djelatnost. Kod vJastitifi preduzeća južn-o od E m b e r in e* si 1 a kod Senonesainajos jednom mjestru zarobili smo izvj*estan broj neprijateljshi vojnlka. Talijansko bojište: Na visoravni S e d a m O p š t i lt a oživjela je topniička djelatnost. S ostalih bojišta nema nlčeg novog. Prvi zapovjednik glavnog stana dL Ludcndorff. NJEGOVO VELIČANSTVO NA’ ERDELJSKOM FRONTU. Kb. Bras-so, 11. februara. Njegovo Veličanstvo otputovalo je 8. februara iz Bad e n a, d a p o s j e t i e r d e I j s k i f r o n t. (Opširniji izvještaj o tom puiu Njegovog Vdičanstva donijećemo u sutrašnjem broju. Op. Ur.). Kb. Budimpešta, 11. februara. Njegovo Veličanstvo stiglo je danas na povratku sa Svoga puta na erđoljski fronr, u Budimpeštu. Vladar ja ovdje ivrekinuo vožnju i uputio s-e u kraJjcvski dvor. Ondjo su u svome novoni svojsrv r u zaprisegnuti novi ininistar finansija dr. pi. P o p o v i ć i novi ministar privrede grof Serenyi. Posiije jednosatnog boravijenja u BudLmpešti Njegovo Velićanstvo nastavilo je Svoj put za Beč. Mir sa Ukrajinom UTISAK U BEČU. f Kb. Beč, 11. februara. Utisab, što ga je izazvao zaključak mira sa Ukrajlnom, znatno jte porasao viješću o okončanju rata i sa Rusljoni. Iz cijele Monarhijc stižu vijesti o radosnom zadovoljstvu nad tlm dogadjajem. U cijeloj Austro-Ugarskoj izvješene su tim povodom zastave I održavaju se službe Božjc-zahvalnice, Šfarnpa opširno ocjenjuje političko, vojničko I privredno značenje položaja, kakav je sada nastao na istočnom frontu. Llstovi tom priiikom izrazuju svoje »vjerenje, da preokret u držanju ruske vlade odnosno pitanja mira ne će ostati bez uticaja na zapadu. RaspravIjajući o sadržaju samog ugovora o miru konstatiraju novjne, da se radi o demokratičuoni rairu bez aneksija I odšteta. SVEČANOSTl U BREST-LITOVSKU POVODOM ZAKLJUČENJA MIRA SA UKRAJINOM. j, Kb. Brest-Litovsk, 11 februara. Povodom zaključenja mira sa Ukrajinom održao je u časuičkoj menaži, vrhovni zapovjednfk istočne frontc, maršal pninc Leopold bavars k i govor, u kojem je uzveličao djeta savezničkih vojski, što su se boriie na život i smrt, sve dok ato nije na-došao ovaj istorijski dan, kaid se z a k 1 j uč i o p r v i m i r. Na kraju Je maršal nazdravio njemačkom canu Wilhelmu, Njegovom apostoJskom Veličanstvu carn i kralju Karlo, btigarskom

caru Ferdinandu i turskom sultaf nu Mohamedu i lijepoj, procvaioi Ukrasjini. CAR WILHELM POVODOM ZAKLJUČENJA MIRA SA UKRAJINOM Kb. Beriin, 11. februara. Njemački je car upiavio povodom zaključenja mira sa Ukrajiuom rjsmać kom di-žavnom kancelara grofu Ilertlin gu brzojav, u kojem mu je česiitao us uspjebu ujegove politike i izrazio uvje renje, da će ovaj prvi zaključak mira za vrijeme trajanja Bvjetskoga rnla u s k o r i 1 1 o p š t i ra i r. NEUTRALNA STAMPA O MIRU SA UKRAJINOM. Kb. Stockholm, 11. fcbruaraListovi pozdravIjEju zascbnl mif sa Ukrajaiom kao prcokrct u svje< skorn ratu i označuju ga kao znatai uspjcli nastojanja središnjili vlasti ?.i opšti skori mir. Zaprepašćenost u Francuskoi(Naročitl brzojav „Beozradsklb Novlna".) Rotterdam, 11. fcbruaira. „Manchester G u a r d i a n' piše: Zaključenje mira sa Ukrajinot izazvaće naročito ti Francuskoj t e ž a k I m u č a n u t i s a k. Francusk vlada najenergičnije jc odbijala, da stu pi u vezu sa boljševikhna u Petrogra du, ali je zato stupila u tijesnu vezu s: ukraoinskom sređišujom radom, pozaj mila joj je 180 mi'iijima franaka i upu tiiia je tamo vojnu komisiju, radi reor ganizacije vojske. Clćmenceau P i c h o n mLslili su, da će ovakovi politika sklosiiti Ukrajinu, da produž rat.

RUMUNJSKA PRED ZASEBMM MIROM. (Naročltl brzojav „BcozradskJli Novina' 1 ) Rotterdam, 11. februara. Versaijska konferencija ostavlla w Rnmuniji slobodne ruke što se tiče se paratnoga rnira, ali je zato dala Ru nmnjskoj upntstva, što bl fmaia tražit od središnjih vlasti. Daije su tražili sa veznicL da se, što se tlče riješenja bal kauskog pitanja, sačeka medjunarodni konferencija. Sporazum od sada rx daje više novčane pomoćl Rumunjskoi NOVO RUMUNJSKO MINISTARSTVO. Kb. Jaš, 11. februani (Havas.) Kralj je povjerio sastaf uove vlade generaiu Averescu. VELIKA POBJEDA UKRAJINAC4 NAD BOLjSEVIKlMA. (Naročitl brzojav „Beograđsiđb Novina s ) Stockhohn, 11. februara fz Stockhoima javljaju: Rar dine trupe iznijele su kod S e r r a y i veliku pobjedu nad boljševikima. Ukrajincl su zapiijcnili 300 punih kola mu nicije. Potpuno je propao bofjševičk? pokušaj, da uznapreduju protiv Kijeva Boljševiki su imali 3000 mrtvih. OKONČANJE RATA SA RUSIJO.M V'eselie kod ruskih ratnih zarobljenika Kb. Beč, 11. februara. U radionicama rame Lndustrij« zaposleni ruski ratni zarobljenici bil) su danas prijc podne obaviješteni d okoaičanju rata sa Rusijom. Zarobljenici su ovu vijest primiii sa neopisivkn vescljem, i razdragani zapjevali narodrie piesme. STRAHOTE U FINSKOJ. (Naročitt brzolav „Beogradsltib Novlca") Kopenhagen, 11. febraara, „ Dauski i norveški Iistovi donosc jezovite brzojavne izvještajc o pokoljkna boljševičke crvenc garde u Finskoj, prema očevidcima, kojl su odanle pobjegll. U Helsiugforsu je i po danu i po noči ugrožen život ođ pijačkaških i razbojničkih bandi, što ubijaju I robe. Veći je broj gradjana ustrijcljen i umoreu. Finski naučnjaci iskazuju piačnim glasom, da sadanjv prilikc znače propast finske kulture. Ako joj zapadna Evropa ne pomogne. - Finska je propaia.

Vaša ruka dobiva baršanovu mekoću, ako prlje spavanja upoIrcbljavatc Dlana Crfeme, a nakon ustajanja Dlana Alabaster puder. Mala doza III lončić K. 2 vellka doza 111 lončić K. 4 —. Može te posvnda dobill. Glavno stovarište ,,DiANA M Handels A. G., Budapest V Nšdor ntea <5 •