Beogradske novine

Broi »3.

Cetvrtak

BEOORADSKE NOVTNE

7. nirta 1918.

Straaa 8.

I prije 1.60 kruna. Naponii j; se grailjan* gtvu da kuponj moiaju biti ispravni, ako gu pocjjepani, treba ili zal'j:piti. Javna ponuda. Opština beogradska ua dan 11. marta 1918. god. održaće javnu usmenu licitaciju u 9 sati prije podne u kanceiariji elionomata opštine grada Beograda za povez svojih knjiga u ovoj 1918. godini. Knjige se imaju povezati u tvrdom povezu. Djelovodtii protoko* li, registri, dnevnici kase i druge računske knjige, a u mekom povezu priznanične knjige, trošarinske i pijačne knjige. Pozivaju se zainteresovana lica, da na ovu licitaciju dodju. izgubijeno. Ju5e je ua Topličinom vencu idući Pop-Lukinoj ulici izgubljen jedan ,,cvikeir“. Moli se nalazač, da ga uz aagradu preda uredništvu ovoga lista. Za nalazača nema cviker ni onako niJtakvu vrijednost, jer je uokviren dublezlatom. — Manipulantkinja Jozefina Schweiger izgubila je novčanik sa 56 kruna i nešto sitnine. U novčaniku je bila i jedna karta za životne namiirnicc. Moli se nalazač, da uovčanik s njegovom sadržinom preda c. i k. vojnom policijskom komesarijatu, soba br. 57, uz odgovarajuću nagradu.

Narodna privreda Odgajivanjc svinja. U iduću nedjelju zakazan je u selu Mirijevu, beogradski okrug, pijačni dan kod opštinske sudnice. Tu će se izvršiti rasprodaja velike količine male prasadi za odgajivače iz deset sela. Cijena je predvidjena po težini od kilograma pod najpovoljnijim uslovima. Odgajivači, koji budu kupili prasad, imaju se obavezati da će ispunjavati sve propise predvidjene za odgajivanje svinja.

istorijski kalendar Rastadtski mir. — Manzonl. — F r a n j o pl. M i k J o š i ć. Na današnji dan, 7. marta 1714. god. kouačno je završen mirom u R a s t a d t u u Bađenskoj dugi i kr,vavi rat oko španskog nasijedja. Ovim mirom zaključenim izmedju Austrije i Francuske potvrdjene'su odredbe racijeg mira zakijučenim u Utrechtu. Na hne priznat je unuk Louisa XIV. za španskog kralja, ali s time, da se nika-da ne smiju spojiti u jednoj osobi španska i francuska kruna i s time, da se ođstupi najveći dio španskog posjeda u Evropi izvan pirenejskog poiuostrva. Tako je Austrija od toga španskog posjeda dobila tzv. špansku Nizozemsku (docniju Belgiju, koja je sve do francuske revoiucije biia austrijska), a u Itaiiji Napuij, Sardiniju, Miiano, Mantovu, Mirandolu i Comachio. Bavarskom knezu-biraču (Kurfurstu) i koinskom vladajućem nadbiskupu vraćene su njihove drža.ve, koje su im.u toku rata, u kojcmti su se boriie sa francuske strane, biie zauzete. — 7. marta 1785. god. rođjen je u Milanu Ailessandro Manzoni, jedan od najvećih taiijauskilj pjesuika sviju vremena. Skoiovao se prvo u Merate, pa- zatim u Luganu, da bi docnije nastavio studije u Milanu i u Paviji. 1805. g. otišao je sa majkom u Paris, gdje se ova pored svoga prijateija Carla Imbonata kretaia u prvim fiiozofskim krugovima. u koje je uvela i svoga sina. Prvi Manzonijev poetski pokušaj bio je ,,T r i o n f o d e 11 a 1 iberta“ (napisan 1801. god., a štampan tek 1878. gdd.), zatim je 1803. g. došao idil ,,A d d a“, pa tri ,,S e r m oni“-a. 18i36. god. odao je posmrtnu poeast majčinom prijateiju djelom ,,Im morte di Carlo Imbonato". Već ova prva djela dišu vanrednom piemenitošou osjećala, glavnotn odlikom Manzonijevog karaktera. U mitoioškoj pjesmi ,,U r a n i a“ dao je Manzoni izraza svojcd ijubavi prenia klasičuoj literaturi. Po svojoj ženidbi (sa Louisori Biondel, 1808. god.) preobratio se Manzoni, koji je dotle bio slobodan mislilac, sve većma u <uvjerenog katolika. Kao prvi plođ toga duševnog preobražaja pojaviše se 1812.—1822. go_d. pet ,,I n n i s a c r i“ (svete himne), koje spadaju u najljcpše tvorevine, što ih je dala taiijanska vjerska lirika. Svoje uvjerenjc ubijedjonog katoiika

izrazio je i u djeiu „Osservazioni sulla moraie cattolica** („Opaske o katoličkom moralu“ 1819. god.). 1 na poiju drame krenuo je Manzoni novim stazama. U tragedijama „11 conte di Carmagnola“ l ,Ađelchi“ prekinuo je sa ukočenim formama francuske škole i postavio je prvi primjer za nacijonalnu dramu. Oba se komada odlikuju plemenitošću svojih iđeja, misaonira i harmoničnim jezikom. Opšte je divljenje izazvala oda, koju je Manzoni napisao povodom anrti Napoleonove — „11 cinque maggio" („Peti maj“; Napoleon je, kao što je poznato, umro 5. maja 1821. god. na sv. Jeleni). Najveće i najčuvenije djelo Manzonijevo jestc slavni roman „I promessi sposi“ (prevedeno na sve kulturne jezike; kod nas kao i u liekim njemačkim prijevodiima pod naslovom „V j e r e n i c i“). ,,I promessi sposi“, dovršeni 1826. god. jesu prvi taiijanski roman u modernom smislu riječi. Pored neobičuo živo izradjene i zasiimljčve radnje nalazimo divnc opise taiijanskog uarodnog života u XVIII. vijelcu. Manzoni se još 1810. god. blo vratio u Milano, 1819. god. proveo je opet deset mjeseci u Parisu, a 1827. god. živio jc sa porodicom u Fircnzi. 1833. god. umrla mu je prva žena; 1837. god. pouovo se oženio, pa je od toga vremena živio po'vučeno u svojoj vili u Milanu. Ma da je bio strog i^jtđik, ipak je pozdiravio ujedinjenje Italije i primio se 1860. god. ponudjetiog mu senatorskog poiožaja. Posljediijiii decenija svoga života bavio se u prvom redu pitanjem o potpunom jezičnoni jedinstvu Italije i energično se zalagao za prevlast toskanskog narječja. Umro je 22. maja 1873. goA Od zbirki njegovili djela najvažnije su ove: „Opere varie di Alessandro Manzoni* 1 (Milano 1845. gođ.) „Razna djela Aless. Manzonija“). „Opere iuedite o rare di Aless. Maiizoni“ („Neštampana i rijetka djeia Aiess. Manzonija“; Milano 1883.—91. god.) i „Opera complete“ („Cjelokupua djela“ u 7 knjiga, izašia 1904. god.); osim toga je izdavana njegova prepiska i dr. O Manzoniju postoji čitava literatura. Ođ njegovih sunarodnika pisali su medju ostalim o Manzoniju: de Gubernatis, Piumato, Cantu, Petrocchi i t. d. — 7. marla 1891. godine umro je u Beču slavni naučnik na polju slavenske filologije, učenik Kopitar e v i prijatelj V u k a St. K a r a d ž ić a — F r a n j o p!. M i k 1 o š i č. Miklošić, po narodnosti Slovenac, rodio se 20. novembra 1813. god. u južnoj Štajerskoj. Stitdlrao je u štajerskom Gracu (Grazu) prava, pa je zatim otišao u Beč sa namjerom, da ovdje otisiuži svoju praksu kao advokatski pripravnik. Ovdje je pak pođ uticajem slavnoga Kopitara sve više počeo da se bavi lingvističkim studijama, kojima se najzad potpuno odao. Prvi put je privukao na se opštu pažn-ju naučničkih krugova kritikom Boppove uporedne graniatike. 1844. god. bio je činovaik dvorske blblioteke, 1849. god. postavijen je za vanređnog, a 1850. god. za redovnog profesora slavenske fiioiogije na bečkom univerzitetu. Več 1851. god. izabran je za člana akademije nauka, a 1861. god. postavijen je za čiana austrijskog gornjeg doma. 1869. god. pak postavljen je za člana prosvjetnog savjeta. Iste jc godinc dobio plemićsku titulu. 1885. god. penzionisan je u proferskom zvanju. Ođ njegovih mnogobrojnih djela navesćemo samo neka, najpoznatija: „Radices linguae palaeslovenicae 11 , ,,Lexicon linguae slovenicae v veteris dialectis“, docnije preradjeno pod naslovom ,,L e x i c o n 1 i ii g u a e p a S a e-s 1 ov e n i c o-g r a e c o-I a t i n u m“. Na njemačkom pisao je medju ostalim: „Vergleichende Gramatik der slavisciien Sprachen", „Fonnenlehre der altsloveoischen Sprache 1 *, „Die Bildung der slavischen Personennanien“, „Die slavischen Etementc im Rumanischen", „Dic Russalien", „Die Bildung den Ortsnamen aus Fersonenarnen im Slavischen", „Daso-slavische Element im Neugrieciiisclien", „Das slavische Element im Magyarlschen“, „Mundarten und Wanderungen der Zigeuner Europas“, ,,Etymologische Werterbuch dcr slavischen Sprachen", „Die Blutrache bei den Slaven“; na .francuskom: „Dictionnaire obrćgć de six Iangues slaves“ („Skraćeni rječnik šest slavenskih jezika“). Od stranili slavenskih tekstova, koje je izđao Miklosić, valja prije svega pomenuti od srpskih stvari Dušanov zakonik

(izdao ga je pod naslovom ,,Lex Stephani Dušani“ 1856. godine) 1 „Monumenta merlta Serbica 44 (1858. godine).

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vođjstva Kb. Berlin, 6. marta. Zapadno bojište: Front prijestolonasljednika R u pprechta bavarskog; Neprijatelj je upravio protiv naših pMožaja na sjevernoj obali Lyse žestoke vatrene prepade. Odbijen Je borbom na nož jedan jaki engleski napad kod Waasdena. S obje strane S c a Tjp e a u vezi sa vlastitim uspješnim preduzećima oživjela je borbena djelatnost sjeverno i jugozapadno od S t. O u e n t i n a. Front njemačkog prijestolonasljednika; U pojedfinim odsjecima topnička borba. JuriŠna su odjelenja prodrla u okolišu Fornesa u francuske rovove i privele 28 zarobljenika. Vojna skupiua inaršala vojvode A1 b r e c h t a w(irttemberškog: Južno od rajnsko-marnskog prokopa. u tanimerskoj dolini i kod Altklrcha živahna djeiatnost Francuza. Istočno boiištc: Udovoljavajući molbl finske vlade za vojničku pomoč. njemačke su se čete iskrcale na aalandskom ostrviju. Ugovor o primlrju sa Rumunjskorn ponovno je formalno potpisan. Pregovorj za mir neposredno se nadovezuju. S ostalih bojišta mtma ničeg novog. Prvl zapovjednik glavnog sfana pl Lndendorff. PRELIMINARNl MIR SA RUMUNJSKOM. Razjašii,ieuja o usiovima središujih vlasti. Kb. Bčč, 6. marta. Listovi dobivaju s upućene strane ova razjašnjenja o glavnim uslovima preliminarnog mira sa Runnmjskom: Povratak Dobrudže do Dunava u ruke četvornog saveza uslijedio je da se Rumunjsko] olakša ova odluka. Ova se tačfca tiče Austro-ugarske samo 1 nd i r e k t n o. Obezbi'edjenje trgovačkog puta kako kopuenog od Čemavode za Konstanzu, taleo i pomorskog od Konstance preko Crnog mora pruža Rumunjskoj moRućnosi njenog ponovuog uspostavljenja u mimora radu i dokazuje, da središnje vlasti ne teže za privrednim sputavanjem Rumunjske, Ispravka granfce u erdeljskim pogranlčnim krajevhna, koja Je tt glavnom uvjetovana zaštitom željeznih vrata i petroszenyskih rudnlka kao i sigumošću protiv eventualnih ponovljenih podmukliti napadaja, ne će u nikojem siučaju zasijecati duboko u rnmunjsko područje i nema nikakov aueksijonistički karakter. Privredni zahtjevi odnose se većinom na uvoz petroleja i privredniii produkata. Lspražnjenje aitstro-ugarskog područja od rumunjskih četa tiče se posljednjih ostataka po Rumunjima zaposjeđnutog područja u ćoškn tromedje. Odredba konačno, da Rumunjska ima u željezničko-tehničkom pogledu podupirati transporte 6eta središnjih vlasti za Odesu, potrebna je, da se osigura transport većih količina žita, što leže pred Odesom na Volgi 1 Dnjepru preko dimavskog ušća

pa dalje Dunavom u države središnjih vlastl. da se tako osigura definitivnl proboj neprijateljskog blokadnog pojasa. NIJEMCI SE ISKRCALI NA AALANDSKOM OSTRVLJU. Kb. Berlin, 6. marta. Wo!ffov ured javlja zvauično. da su u svrhu uredjenja etapnog mjesta za pomoćnu akclju za Finsku odredjenc pomorskc njemačkc snago 5. o. mj. poslije podne iskrcale kod Loksroe na aalandskom ostrvlju. NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berlin, 6. marta. Wolffov ured zvanično javlja, đa su njemačke podmornice u zabranjenom području oko Engleske ponovno potopile 20.000 tona neprijateljskih trgovačkih brodova. Medju uništenim brodovima nalaze se dva naročito dragocjena ncprijateljska broda od po 6000 tona, koji su u spretnom napadu uprkos najjače neprijateljske protivakcije potopljeni iz jedne te iste sigumosne pratnje. Jedan od tih brodova bio je krcan municijom. Dalja dva duboko krcata broda potopljena su takodje usred siguniosne pratnje na istočnoj obali Engleske. Načelrnk admiralskog stožera ftiornarfce. MIR SA RUSLJOM. Saziv naročitc skupštine sovjeta u »vrhu ratifikacije ugovora o mlru. (Naročitl brzojav „Beogradska NovLia“.) Petrograd, 6. marta. Središnji lzvršni odbor sovjeta objavijuje proklamacijom, da se ugovor o miru mora unutar 14 dana ođ obiju strana potvrditi. S toga je potrebno. da se sazove naročita skupština sovjeta, da o tom donese odluku. Skupština će se održati 12. marta u Moskvi. Mornarski sovjet nepušta borbu protiv zaključenia mira. (NaroKt! brzojav „BeozradsKb Novtaa") Ženeva, 6. marta. ,,P e t i t J o u r n a 1“ javlja iz Pe» trograda: Kronstađtski mornarski sovjet napustio je svoju borbu protiv zaključenja mira sa sredsišnjim državama, pa je u petak s velikom većinom glasova u ime flo-te primio pred3og petrogradske vlade o zasnovanoj japanskoj akciji u Sibiru,

VELIKA MANIFESTACLIA UKRAJINACA ZA VLADALACKI DOM. (NafočIS brzojav „Beograđsklb Novtaa".) Lavov, 6. rnarta. U Lavovu je juče došlo do velike manifestacije Ukrajinaca za vladalački dom. U manifestaciji je uč£>stvovaIo po prilici 100.000 ljudi. Svečanost je otvorena službom Božjom zahvalnicom. Poslanik Levickij držao je govor, u kojern je za’ntijevao osnivanje ukrajinske pokrajine u okviru Austirije. Manifestacija ja prošla bez ikakve upadice, JAPANSKA INTERVENCIJA U SIBIRU. Nepovjerenie Amerlke. (Naroeitl brzojav ..HcoKrađskih Nov 1 na“) Kotterđam; 6. tnarta. ,,DaiIy Mail“ javlja: Poslanici Velike Brifanije, Francuskc i Italije namjeravaju, da u ponedjeljak zajeduLki zainole Japan, da ovaj preduzme korake u svr* hu zaštiiO savezničkiii interesa u Sibiru. Ne vjcruje se, da ćc amirički poelanik učestvovati u ovom zajedničkom koraku. No ne cčtkije se ni američka opozicija. Posebni položaj Amerike ispoljava se i u ix>m, što jc prema fi-ancuskim listovima u neđjelju jedna američka eskadra otplovila za Vladivostok, navodno sa zadaćom da zaštiti jedino omeričkc privredne intercse. SPORAZUMNE SILE PREKINULE SA BOLJŠEVIKIMA. (Naročltl brzofav „Beogradsklb Nov<na“J Bern, 6. marta. Prema vijestima francuskih Ilsto* va francuska Jc vlada n subotu zaklju-

da Izbjegne svaki diplomatski odnos. Zbog toga je engleska vlada pozvala Kamenjeva, koji je stigao u London. d 3 se povrati u Rusiju.

NOVA RATNA KONFERENCIJA SPORAZUMNIH SILA. (Naročltl brzojav „Beozradsklh Novtna“.) Bern, 6. martau • Kako ,,Matin“ javlja, održaće se nova ratna konferencija sporazumnih sila 28. marta u Versaillesu. Glavni, predmet vijećanja biće posljedaija Wil-! sonova nota i rumunjsko pitanje. Prije ove konferencije ne roogu se očekivati zvanične izjave o novom položaju na istoku.

ITALIJINE PRIJETNJE SA ZASEBNIM MIROM. (Naročitl brzojav „Beozradskib Novtna“.) Rotterdam, 6. marta. Londonsk! listovi Javljaju, da jd Italija na versaljskoj konferenciji zaprijetila sa zasebnim mirom, ako bl sa^ veznlci nameravali s Italijom postupan isto onako kao što su postupall sa Ru» sijom. Poslije duge, žestoke debat* konačno je zaključeno, da se savezni/A obvezuju podnpirati talijanske teritokt* jalne zahtjeve.

FRANCUSKA VLADA ZA LLOYD OEORGEA. (Naročit! brzojav „BeozradskJIi NovIna“) Rotterdam, 6. marta. ‘ „Blrmingham Daily Post" upozoruje na značajnu vijesf, prema kojoj je francuska vlada saopštila, da će na ostavku L!oyđa Georgea odgovoriti svojom vlastitom ostavkom.

Csrobna riječ; Car za damet .Viala doza K 2—, vellka doza K ♦'—. Mož« se posvuda dobiti. Glavno prodavaližte: „D!aiw“ Handcis A. <5. BucJimpeita V., Nšder ut<a 6. 5

EKŠP8mQRH EESTAHSHE-OSflRSRE KOMERCIALNE 6ANKE s 6e@srcđQ - im HibajtovD br. 50. jpetljatao cčjjelenja ia iiijagije notfata rateirn laroStjeiitcI* ma i igsterniranžma. Osnovna glavnica I pričuve 232.0U0.1XX) kruna, m

Mitra J. Markovićka udova sa porodicom, javlja rodbini i prijateljima da će svome inilom, nežnom i nikađ neprežaljenom sinu, mužu, bratu, zetu, ujaku, pašenogu i šuraku t lM tlarkooiću artitjertjskom pukovnlku davati trogodišnji pomen 8 marta u čeriTtak u 10 ; |. 2 sati it kmševačkoj crkvi Cara Lazara.

KruJcvac 1918.

36534

rm&'

Cast mi js Izvjestiti svojc poštovane mušterije, da sam odi. januara ove godlne Istupio Iz radnje, koju sam do danas vodlo u zajednlcl sa svolltn tastom Joslfom Kalmlćem, t da aam od danas otvorlo radnju KoleiiUalno-slaklorske-porcutanske robe, kao 1 amellrano pesudja, u uilcl K.nez .1 Mlhaila br. 33. koju vodlm pod mojom flnnom Josif J. Karijo. Ujedno fzvještavam svoic poštovane prljateJje i mušterije da sam avoj deo robe prcneo u moju radnju, a porcd toga snabdeo je veliklm Izborom gore navedcne robe, koju ću prodavati samo na vcliko. Stoga molim svoje poštovanc mušterije, da mc Izvolc posjetiti, a trudiću ae kao S f do sada da zadobljem Isto povjcrenje, kojc sam I do danas Imao.

S poštovanjem Joslff Karljo Knez Mibajlova ullca br. 38.

Naša miia kći i seslra t Nilko-Hllifa StojHJkovlć uilteljica ispustl svoju plemenitu dušu 5. ov. mjeseca u 8 sati po podne u svojoj 25. godini života. Ovu tužnu vijest javljamo našim srodnicima i prijateljima. Pogreb će biti 7. tek. mjes. u 2 sata po podne. Opelo u Svetosavskoj crkvi. Stan: Makenzijeva ul. br. 53. Bcograd, 6. marta 1918. OžalošOena porodlca: mati Anka, otac Antonljc Stojlljkovlć ućitelj, sestre: Leposava I Koura, braća: Milorad i Momčllo, tetka Angelina, teća Milutm Cltaković, zestra Jela I ostala rodblna. 35533

Izvještavamo naše srodnike i prijatelje, da ćemo našem milom, dragom i nikad neprežaljenom: sinu, supnigu, bratu i nježnom tati

kožarskom trgovcu — snraću davati trogodišnji pomen u četvrtak 7 . marta na račanskotn groblju. Molimo srodnike i prijatelje, da prisustvuju ovome tužnom pomenu. Raća, 6. marta 1918. Ožaloščeni: otac Boža Milanović, mati Persa, supruga Kosara, sin Boško, brat Milenko, sestre: Milka, Ljubica, Zora i Dana, sestrići.i sestričine. 35521