Beogradske novine
»
Strana 2.
Cetvrtak
BEOGRADSKE NOVINE
7. marta 191«.
tfro| 0».
Otreznjivanje u Engleskoj tN?.ročttl brzolav „Beozradskth Novtaa".) Rotterdam, 6. marta. U razgovoru sa zastupn'kom ,.Manoliester Guardiana" izjavio je (Runciman: Ja se s mnogoma s'.ažcm b onomo Sto jc Balfour rekao, ali ne i u onome, da se svaka izmjena misli izmedju ratujućih sila mora odbiti prije, no Ito bi se postigao stvami sporazum. Jcđnog dana mora ipak dotle đo6i. Ni jedan pametau &ovjek nc uobražava sebi, da mi možemo fliktovali uslove mira. G’upost, odbijati pregovorc, toliko je isto za o.sudu, koliko i glupcst dozvoliti da piu se ,,adut“ istrgne iz iuku. Novo pismo Lorda Lansdownea Kb. London, 6. marU, fteutcrov ured javija: Lord Lans- ! .downe opet jc objavio jedno pismo u ^Daily Telegraph“-u. On tu izra- j žava mvjerenje, da Hertlingov govor znači primjetan napredak u diskusiji o mi- ! ru. Govor sadrži 1. razgovjetnu želju, da j ee odgovomi zastupnici zaraćenih strana sastanu na diskusiju, 2. dodaje, da se o opštem miru na osnovu četiriju Wilsoaovilr piindpa može diskutovati, 3. uvjerenje, da kancelar radosno jozdravlja jrepristrano izborno sudište i da bi u tome rado sudjelovao, 4. primjedbu, ’da Njemačka na to ne misli, đa Belgiju zađrži, ali da je učim sastavhim d.jdom NjemaČke. Lansdovvne jpita, kako bi ’ trebato da bude moguce, da se postignc piivremcni sporazum, o kome je Bal'our govorio, bez pregovora uaaprijed, na malom informativnom sastanku autorizovanih lica, neopunomoćcnili miuistarn, kako to Hertling po mišljenju Lansdovvnea j misM Ostaje dakle samo naslavak dijaioga preko kanala i Atlanskog okeana, ko- | ji možda rpak n'je nekorisan. Lansdovvne smatra, da je Hertlingov p.ijcm četiriju (\Vilsonovih principa u glavnom zadov^Ijavrjnći, te pozdravlja uvjeravanje Hert jingovx>, da će pridonijeii tome, da stupi n život medjunarođno izbomo sudište. 0 Belgiji' Lansdovvne dopušia, đa Hcrtlingove rijeći, naroćiio s po leđom ,na izraze o istom prcdmetu, koji su došli iz Njemačke, đaju povoda misiiti o postavljanju uslova, koji IA Belgi'u spriječili, da ponovo dob'jr svoju nezavisnos't. Lansdovviie prctresa zatim papinu no'Iu od 1. avgusta 1917., koju Hertling pojninje, i veli, da je bitni uslov nole, da m Belgija mora potpuno ispraznitr i mora joj se prema svima silama zajemčih jiotpuna privre<lna, potitička i vojnička pezavisnosl. Lansdovvne niisli, da nc bi l)i!o teško Hertlinga zadovoij.ti, kcul bi takvo jemslvo sadržavalo u sebi svc što ] on smatra za poTrclm.o, đa se Belgijf Sprjječi da bude trkaKšte neprijalelj- j Skili m aViin afi'j.-'- Lansdovvne se naua, da j će Hsrtling u produženju razgovora izjnctlju neprijateijskih državnika izjaviti, da li on to misli iii da li zamišija sa svim 'drugo namjere, kcje «c u papinoj noti nepominju. Ta taČka znht'jrva objažhjenje; jer Herllingov uvo’ za u.f. l.uče besumnje većim dljelom osudj-'u zcog njegovJi riječi o Belgijj. Kad bi djelovao me'djunarodni izborni suct, biLo bi nevjeiovalno, da bi so prezrela neuiralnost Be.gljc, kao ?Lo to Heriling slrahuje. Lausđovmc pi'odužuje: Ne može se uvidi.i, zašio bi bdo nekorisuo, da se razgovor pioduži iti da S6 ou šta više povede malo iskicuije, pa : upozorujc na to, da postoji osuova za spojazum o četiri Wilsono\a uačeia u pitanju mcdjunp.iodnog izbornog suda a po njegovom miš.jmju i o Bdgiji. nonovno aispostavljanjo Bclgije jc, lcako je Wilson iskazso, „Thc healing remady“, 1 bilo
bi potrebno, da se gtvori sigumost, da se slično postupf sa oblasuma koje su središnje vlasti posjele u Francusfcoj i U drugim zemljama. Njemački državnici su se j-dan za đrugim izjavib protiv osvajačke i aneksijone politike. Mnogc veće bile bi poteškoćc, ako bi se pristupilo pretenzijama za prenos oblasti od jedne vl&sti na drugu. Takve poteškoće pokazuju se u pogledu Elzas-Lotaringdje, u pogledu talijanskih prehnzija na izvjesne austrijske oblasti i'britanskih pretenzija na izvjesne dijelovc turske države. Lansdoivne misd, da se ne može izbjeći prcdlaganje ovib sljednjib pitanja mirovnom bongresu, ji bi se, kako Lloyd George kaže, održao na fconcu rala. Najposl jc je izjavio Lansdowne, da po mišljenju Llovda Georgea pitanje o njemačlrim kolonijama, koje čini naročite poteškoće, ima da se predloži jednom takvom kongresu. ’Ova bi se pitanja jedva mogla regulisati u tok'n rata. « <
Slobodna Finska Vatikau 1 Finska. Kb. Lugano, 6. ma-rta. Hapa je piimio člauove iinskog izasianstva i obećao im, da će sv. stolica priznati finsku repubtiiku. Izaslanike je p.rimio i Sonnino. Ne zna se, da li je on obećao, da će Itallja priznati finsku republikii. Rusija povlačl svoie ćete iz Finske. Kb. Berlin, 6. marta. „Deutsche Tageszeitung“ doznaje, da su pctrogradslca i helsingfor§ka viada vodile pregovore i da se kao najvažnija tačka tih pregovora smatra riješenje petrograđske viade, da opozove ruslce čcte iz Finske. Kraj strabovlade u Finskoj. Kb. Stockholm, 6. rnarta. ,,S t o c k h o I ni T i d n i n g e n“ javlja: Strahoviada crveue garde dostigla je svoj vrhunac u vezi s viješću 0 približavanju Nijemaca. Izgleda da revolucijouania vlada prikuplja svoje posljednje snage, da bi se, po potrebi, Što duže održaia. Iz Revala je prispjelo u Finsku 500 pobjeglih ruskih vojnika i crvenili gardista. Prema izjavi finskog komesara S i r o 1 e. ministra spoijnih poslova revoiucijonarne vlade, saradniku ,,Soc:aIdemokratena“ ne postoji više nikakva sutrmja, da će revolucijonarna vlada odnijeti pobjedu, ako se Njemačka ne bi tnnješala. Po"!?.ie „crvcne garde“ — „crvena flota“. Kb. Slockholir, 6. maria. Pr-ema ovamo stiglim vljest'm'a stfgle su u Helsingfora 27. februara Iz Revala 4 krstarice za oflbranu radiiičkog savjcta. U Helsingforsu je odlučila momarica, da osnuje Crvenu floto, koja će nezavisno od njemačko-mskog mira datje ratovati. Japanska intervencija u Sibiru Pielionovo saopštenje u frnneitskoi komori. Kb. Paris, 6.. marta. ,,Matin“ ohjavJiiije pojedinosti o izjavama ministra spoljnih poslova P i c h o n a u jučerašnjoj sjednici komorskog odbora za spoljne poslove. Ministar je izjavio: U treuutku, kad se 1 boljševička propaganda širi po Sfbivu ] 1 kad namjarava da opljačka ogromne '
ia u tajnosti. Preko svojih zastupnlka nn strani vlada se kod dvorova i vlada velikiii sila obaveštavaia o njiliovom raspoioženju i držanju prema nameri Srbije, da se progiasi za kraljevinu. Ovo je obaveštenjo išio dosta sporo. Prvi povolja« odgovordošaojeizBeča, od vladaAus t r o-U g a v s k e, za tiibn su došll povoljni odgovori od NemaČke, Italije, Rummiije, Orčite. Beigiie, Brancuske, Cruc Qore, Turske, pa na posletku od Rusije, Ovaj poslednji odgovov od velike i silne slovenske države stigao je srpskoj vladi tek u početku druge polovlne meseca februara 1882. i tada je vlada rešlla da se odmah pristupi i samora izvvšenju istovijskog akta. Narodna »kai>4tna je bila ua okuPii. 7 .a ponedeljak 22. februara bio je zakazau 39. skupštiuski sastauak. Sednieu je oivorio u 9 sati prc poclue skupštinskt potpredsednik Milan Kuiuudžić, U sknpštini je vladaia tišina neobičua, all ipak prisutnl slušaoci nisu itiogli primetiti, da se uešto vazno aprema. Pošto su posvršavani prethodut i uobtčajeni radovi, uzeo reč potpredsednik Kujundžič, da svoj poduži odušcvijeni govor završi ovim rečima: ,,Na tebi jc navodua skupštiuo. da podigneš svoj gias: da se u obnovjjenoj nezavisnoj Srbiji obnovl kiraUevinii i kraljevsko dostojan&tvo. Predlaiem, što će, uvere« sam, svi bez razlike sa oduševljenjem Srbina dostojnim prlhvatiti, da narodna skupština s mesta reši: da se zamoll Njegovo Visočanstvo, da po želji narodnoj primi kraljevsko dostojanstvo a Srbija đa se progiasi za kraljevinu” Na ovaj oređlog nredseđnik mioh
starstva Piročanac izjavio jc u svom podužem govoru na završetku ovo: „Vlada knjaževa Jc učiuila svojn dužnost pirenia silama, koje su imale ndela n primanju nezavisnosti Srbijc, ona im je saopštila mogućnost, da se još za vrcme ove skupštinskc sesije može izvršiti promena o kojoj predlog govori. Mi ćeuto biti vrlo snetni, gospodo, ako bi s vama zajedno uioglt zamoliti Njegovo Visočanstvo, da izvoli prtmiti predlog i da time odgovorl opštoj naroduoj želji (skupština sc ođazva s burniin uzvikom: hoćemo)“. Za vremc ovih govora grmili su topovj s topčiderskog brda. Svet se bio uzrujao, jer nije znao šta se dogadja, ali je sve birzo saznao, te se brzo bila stegla ogromna masa svčta pred zgradom skupštlnskom (Crveni Krst) koja I sad postoji. Svl članovi narodne gkupštmc, praćeni masom sveta, otišli su u dvor da umolo Njegovo Visočanstvo da itvoli dati svoje odobrenje prcdlogu narodnc skupštinc. Na pozdrav i poziv Milana Kujunđiića knez Milan Je, svojom posnatom račitošću, završio svoj dugi govor ovim rečima: „Poštovanl poslanicil Ja prlinam kraljevsku krunu, koju ml daje jednoglasna, jednodušna volja moga miloga naroda, a s tvrdom voljom da ceo svo) život njemu posvetim. Ja sam duboko tronut, uzbudjen i sretan što meni u deo pada, da posle pet stotina godlna budetn prvi Srbln, kojl pozđravlja dragu nam otadžibnu kao mladu kraUevinu Srbuu.“ U nastavUenoj skupštinskoj sednicl pročitan ie ovaj ukaz kralja Milana:
japznske zalihe, spremljene za ruskn vladu, nastaje nužnost, da se preduzmu energične mjere; jer je Izvjesno: što jednom padne u ruke boU'ševika, to je plijen neprijatelja. S toga Je dužnost saveznika. da spasu zalilrei, koje su spremile za savezničku vladu. Japan je s punim pcavom mogao samostalno u tom pravcu da postupa. Ali on je pretpostavio. da to učlnl u sporazumu sa saveznicima. Predsjednik VVilson je poslije savjesnog ispitivanja utvrdio, da preduzeta intervencija Japana po naredbi saveznika ni u koliko ne bi povrijedila na5eJa, koja je on proglasio. Ne radi se o tome. da se lz ruskc zbrke izvuče korist ili da se protiv saveznika zar uzme neprijateijski položaj, već o tome, da se osujeti nadiranje Njemačke, konie je cUj. da uništi ravnotežu sila u Aziji. Boljšcvička jc vlada ugovore sa saveznicima povrijedila sramnim potpisivanjem ugovora o miru. Milijuni Rusa čekaju na oslobodjenje. Miješanje niočne japanske vojske je prirodno sredstvo za postupajc sporazuma u Rusiji. Japanska misija biće završena, ako bude zapriječeno. da Njemačka metne ruku na azijsku Rusiju. Vojnlčka akcija Japaoa ncnosredno predstojl. Itb. Wasbington, 6. marta. , Keutcrov ured javlja: Misb, se da neposredno prcdstoji vojnička akcija Japana u Sibiriji. Amerićka vlada n j> dala nikakvo i zjave. Cuje se u diploir.atskim krugovima, da će Japan ztog bi'ne potrebc brzog postupanja nastaviti u isto vrijeme diplomatske pregovore, da bi se sa Sjedinjenim Državama i sav zn’cina gporazumio o calju i obimu ove akcije. , Naklonost Ainerjke prenta Rusijl. Kb. Rotterdam, 6. marta. ,,Manchester Ouardian“ javIja i z Washingtona: O držanju prema Japanu povodom njegovog mogućeg nastupanja u Sibiru govori se: U okolini Wilsonovoj bi se pristalo, da se Rusija sad oslobodi. ako bi u novoj Rusiji bilo elemenata, lcoji bl bili u stanju da zajednički rade. Nc bi ini se trebalo poicvariti mišljeuje u uspjeh time, da bi pojava Japana izazvala u Rusiji razdraženje 1 . iv Žuta opasnost. (Naročlti brzojav ..Beogradstdti Novšna“.) Krisiijan'ja, C. marta. „Cbristianiaer Intelhgendaseđlcr' plso o namjeri Japana da udje u Sdbir ovo: Izgleđa da Amcrikd* i sporazumnc s'le nisu mnogo ođuševljeni. Naroći o Washingtoa pokazuje ncpovjerenje prema J ipanu. Strabuje se, da bi se Japan niogao i buviše ućvrstiti na kontinentu pa ee onda turasprtiti po svojoj volji. Japan bi rnogao posiati vrlo si.'an, povodom čega bi moglo nastupih ncclogledne teškoce za budućnost. Ako Japan sad ugrabi povoljnu priliku, učiniće to po vla titoj inicijativi. Protiv tyoga sjiorazunmo sil-e ne mogu nišla učiiiiti, jer su prije toga nekoliko puta molile Japan đa se umješa. Medjutim se tcško može vjerovali, da će poslupak Japana utjecati sto na razvitak stvari u Evropi. List upozorujc na to, đa bi Japan, kad postane silan, mogao biti dragocjcni saveznik nc sair.o za sporazumne sile, nego % za Njemačku. Sta Japan upTavo smjera, nifco ne zna.
Ćlan I. Knjaževstvo Srbija proglašava se za kualjevlnu Srbiju. Ćian II. —- Kncz Milan Obrenović IV. proglašava sc za nasiednog kralja Srbije, pod imenom Milan 1. Kralj l kraijica intaće titulu „kraljevsko veličanstvo. Clan III. —- Prcstolonaslcdnik knjaževič Aleksandar M. Obrenovič proglašava so za kraljovića naslednika kraljevskog prestola SrbUe. Kraljević prestolonaskdnlk imaće titulu ,,kraUevsko visočanstvo". Itog daua posle podnc u 1 sat kralj Milan je došao n veliku kasarnu, gde ga jc uparadjena vojska sa svima oficirinia beogradskog garnizona pozdravila. Tom prililcom je kraU Milan svojim jeizgrovitim govorom položio zakletvu, đa ća vojsku Ijubiti vazda onom ljubavlju, kojom ju je ljubio velilc! M'ihajlo 1 tvorac Srbie veliiki Miloš. U večc jc beogradska opština priredfla bakUadu. KraU Milau i kraljica Natallja dočekal! su bakUadu u dvorištu, a na samom ulasku u dvorac (koji danas više iie postoji) pozdravio Ih jo u imc opštine beogradsko Zivko Katrablberović. predsednik opštine. Sutra dau 23. februara izvršeno je blagodarenjc u svima beogradskim crkvama, džamgama I sinagozi, a 25. febs-uara u 1 sat posle podne Wo je veliki i svečan ručak u čast poslanika narodne skupštine. na kome je kraU Milan izgovorio vrlo značajnu besedu, u zdravUe i sreću svoga naroda. Do 24. februara pciznale su Srbiju za kraljevinu sve strane države. i to onim istim redom, kojim je i prethodni pristanak bk) izjavU'en. Tako je, eto, pre 36 godina na današnjl dan Izvršen u SvblJ! tstorijskt akt — Droglas kraUevtne-
Grad i okolica
Dncvo! kalendar
Uanas )e četvrtak 7. marui, po 22. febniflra — Rlmoirfltollcl: Toma Atcv. pr.; pravoslavni: Mavrlkt,e. Casnička I clnovnfčka kaalna otvofena Je počaai od 15 (ebruani do 11 u aoćL c I k. vojnlčkl dom: Cliaonlca, soba za pisanje t Igranjc, kantina. Otvoreno od 7 satl Izjutra do 9 sati uveče. Slobodau prlslupsvakomc \ojnlku. Kincma.ograii: Vojnl kino u Kralja Mllana ulici 66 (Koioscum): U 6 aatl poalije podne predstava za vojniKe, a u 8 satl uveče opSta prcdstava (za ćasnike, vo nikc i gradjane). Ul .znlce za čaanikereitrvUane au do 7 aatl nveče, a mogu »e dobrtl od S—6’30 aaU poalljepodne. — G • kr.gradjaakl klno na leiazljama br. 27 (Parla): U 6 sati poslije podne 1 u 7 satl uvečc predstave za gradjanstvo. beogradski orteumlu zimskom Rnulpi/JirHl' Pltf p.tflk DfCđstave
Biblioteka sa pozajmicu (bal kanska ullca br. I, Hotel Moskva). Otvorena od 10—1 sat priie I od 3—7 saU poslije podue. Noćna aluzba u Ijekarnama: Od 3. do uključivo 10. marta vršice noćnu službu u beogradu ove ljekarne (apoteke): Michl, Slara Crkvena uhca 8; KuSakovlć, Knetev spomcnik % S e k u I i ć, Takovska ullca 37; ijekama Crvenog Krsta, Beogradaka ulica 2.
Saobraćaj na ratnom mostu izinedju osograda I Zemuna obustavljen je avaicog dana od 7—8 30 satl p Ijc podne I od I2 o0 —i aata poallje podne. Parobrodaraki aaobraćaj. I Izmedju Zemuna I Beograda. Red plovidbc, koji važi od 26. januara do opoziva: Pol.czak iz Zemuna za Beograd u 630, 7-30, 8-30, 9-30, 10 30111'30 pr. podne te u 1-30, 2-30, o-čiO, 4-30, 6 30, 6'30 i 7'30 r isiije podne. — Polazak iz Beograda za emun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 satl prije podne, te u2,3, 4, 6,6, 7 18 sati poslije podne. — II. IzmedjuZcmuna iPancsovc. Red plovldbe, koji važi od 26. januara do daijne naredbc; iz Zcmnna za Pancsovu svakog dana u 6 satl ujutro i u 12 sati u podnc. — lz Pancsove za Zemun: dnevno u 8'30 sati prije podne i 3 sata poilije podne. lirod hojl saobra^a izmedju Zemuna i Pancsove l obratno ne pnstaje u Beogradu. —111. lzmed.u beograda i Sapca, Polazak iz Beograda za Sabac avake srijcde i subote u 7 f 30 sati u jutro. Polazak iz Sapca za Beograd svakoe < etvrtka I ueJjeljom u 7 s. u juuo. — Putnički parobrodarski saobraćaj izmedju uržave I Z e m u n a i izmcdju Oržave i Braila Polazak lz Cržave za Zemun: nedjeijom. utorkom, ćetvrtkom u 6 sati u jutro. Iz Zemuna za Oršavu: ponedjeljkom, srijedom 1 petnom u 4 ssia posllje podne. Iz OrSave za Brailm utorkom l subotom u 6 sati u iutro. lz Bralie za Oršavu: ponedjeljkom 1 četvrtkom u 10 satl prije podne. (Brodovi, na toj pruzt nc pristaju do dalje određbe u Prahovu, Vidinu, Kahovu i Silisiriji. Ovaj vozr.1 red za prugu Orsava - Braila važi do 16. marta; ou 16. maita oveden Je novl vozni rcJ, koji snto već oojavili, a koji ćemo rsa ovom mjesiu doncsiJ počan: ’cd daua atnpanja r.3 znagu.
Vojno paino topio kupatilo u Car Uušanovoj ullcL — 1. Kupatilou kadama: a)Za vojne csobe otvoreuo radnim danima od 7 sati prije r >dnc do 5 satl poslije podne, a nedjeljom praznicima od 7 aati prije podne do i2‘/ taii u podne. — b) Za gradjanstvo radnfm danima od 9 sati prije podne do 6 satj r sltje podne, a nedjcljora i praznicima od aa:i prtje podne do 12 l / a sati u podnc. — 2. ParnoKupatilo za ćasnike 1 nj ima ravne činovnike otvoreno je utorkom, srijedom, petkom i subotom od 7 satl prije podnc do 6 satl poslije podne, a nedjeijom i praznicima od 7 sati pti,e podnc do 12*/o aati u podne. — Za gradjanc mužkogpoia otvoreno jc parno kupatiio pcncdjeijkom i ćctvrtkom tako u te dane ue pada kakav praznikj od t) sati prije podne co o sati poslije podne. — Cas* Bicima i njima ravnim ćinovnidma stoje na volju da se sluzc parnlm liupntilom i u dane odredjene za gradjanstvo (ponedjeljkom i ćeivrtkom). Blagajna se zatvara radnim danima u 12 ! / a sati, a nedjcijom i prsztticlma u 12 sati u podne.
Posjet boiesnika u botnicama: U botnici .Brčko*: od2—4 sata posllje pcdne. U bolnid ,Briiim“: ođ 9'30—12 ssli prije podne i od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj boiuid: u utorak, četvrtak i nedjelju od 1—3 poslije podne, Kttžna boinica: l'osjeta nijc dozvoIjcn.i. Obaviještenja o boiesmdma dnevno od 11 do 12 saa prije podne nauiazu u baštu bolnleke zgrade sa stranc VidmsKe uiice.
Narodfic dobrotvome predstave. (M a t! n e j a „C i g a n i n“). Na ninogobrojnu ždju onc bcogradske publike, koja uveće rijetko izlazi, davaće se uspjela predstava ,,CIganina“ četvrti pnt kao matiueja I to sutra u petak dne 8. fcbruara u 4 sata posiije podne. Podjeia, pjevanje I c. i k. gairnizonska glazba ostajc ista kao za prve tri večeri, a pređstava se završuje prUo.sedam sati. Ulaznice z a petak prodavaju sc u kn.jižari „Jugolstok“ (za Jijevu strauu) i kod S. B. CvUanovića (za desnu stranu). Cist pn-lhod namijenjen je kao i kod prvih triju večeri beogradskoj sirotinji, i to ovaj put naročito školskoj djeci za obuću i odjeću. Iznos ćc se poslUe predstave ohjaviti, a imena dobrotvora, kojl preplate, biće obnarodovana u gradskim Novinajna“. Rrokadjivaiije o udušnlcama na starom urobljti.
U subotu nazadušnlce, uslged toga što će svo sveštenstvo crkve sv. Marka po rasporedu biti na novom grobUu. ne će blti prekadjivanja grobova na starom grobUu prije podnc toga dana. Ali se stavlla do znanja svlma, koji imaju svojib pokojnika. sahranjenih na ovom groblju, da so grobovi njihovi mogu prekaditi u oči zadušnica a i na sdm dan zadušnica posttje podne, pošto će sveštenstVo crkve sv. Marka tada biti pri svojoj crkvi. Napomena ova važi i za u buduće za dane odredjene od orkve za opštu molitvu za pokoraike.
Predavanla a opštlnsko] trgovačkoj akademiJL Danas u 8 i pol satl prlje podne održano je u Sabornoj crkvl prizivanje sv. Duha za djake opštinske trgovačke akademlje. Redovna predavanja u ovoj školi počinju 9. ovog mjeseca. Ispiti u gimnazijama. Prekjuče su u ovdaši:joj mulkoj realnoj i privatnoj ženskoj gimnaziji obavljeni ispiti uecmka i učcuica, kojima je potreban usiovJjeni broj razreda girnnazija za upos u TrgovačaU Akademju, o čemu srno prijc par daua javiri. Uspjeb Ur čenika pri ispitima dao jc docre rezultatc. Upis učenica u prlvatnu žensku reahm gimnaziju. 1., 2. i 3. aprila o. g. upisivaće se u privatnu žensku reaJnu gimnazUtf učenice: a) koje su redovno svršile sa vrlor dobrim uspjehom l. tečaj 191771918.' školske gouine; b) ućenice. koje žcle stupiti u ma koji razreu, pošto podnesu dokaze c( ranijem školovanju i polože dopunskt ispit iz mzgjarskog jezika u obimu ućenja 1. teeaja. (Za upis učenica u VIIL razred ovaj ispit nije potreban). Privami i dopunski ispiii polagaćć sc u 11. potovini marta po rasporeduv koji će se objaviti u školi* Za privatne ispite plaća se 20 K> takse i po 4 K od predmeta. Poslije 3« aprila ne može se upisati nUedna uče-* nica. ^ Umjetničke večeri 37. pješadljskog 'puka. Preksiuoć je bilo prvo umjetničktj veče 37. pješadijskog puka ovdje u Beogradu. I ako se ovo veče očekivalcf kao prava senzacija za Beograd, ipalć je sam uspjeh bio daleko veći. nego se unaprijed mislilo. Osim garnizonske muzike, koja nam je. kao uvijek, dala pravog umjetničkog uživanja, svi sit pjevači i svtrači, koji su sudjelovali, tičinili sve, da nam ovo veče ostane t? najprijatnijoj uspomeni, utoliko prije, što sit to sami umjetnici na giasu, čija imena već jamče za potpun uspjeh. Tako se uz pjevačicu Kathi K e p p i c h ov u koju je na glasoviru pratio ponioćni liječnik dr. Ladislav Szekeiyi natjecao poznati Chopinov interpretista Karlo Komjathy; uz poručnika Enista V a d a s z a. Osobito se istakli budimpeštanska pjevačica Ana Hegji, koja je naročito iza arije u „Madamc Butterfly“ ubrala silan pljesak. Violinista Kornstein i pjevačica Kom*. 16ssy u drugom dijelu večeri a osobito pjevač D e m 6 u y s (s napjevimž iz ,,Toske“ i „Bajazza") izdigli su ovu večer na osobitu i dosad nairaznoličniju predstavu, koja se uopšte dala u Beogradu. Kao nepjevačku ali jednako iuteresantnu tačku ističemo zasebiee satiričke pjesme kapetana Franje Xavera Kappusa, koje je sam autor čitao. Te su pjesm© najboija vojnička satira, što smo je dosada čuli. Publika, koja je autora nagradila burom pUeska, nije se još dugo mogia oteti utisku, što ju je na nju proizveo ovaj zdravi, profinjenom pakošću provejani humor. Dvorana je bila sasvim puna, a odobravanje pofetđinim tačkama nije: uopšte imalo kraja; sam uspjeh večeri: bio je velik, možda najveći u ovo.t sezoni. O sinoćnoj kabaretnoj večeri, koja je takodje potpuno nspjela, donijećemo prikaz sutra* Vojničko pjevačko veće. 17. marta priređjuje s« h Btogradtr u korist „fonda za osmvanje voj iičkili dorr.ova na frontu i u otadžbini" dobro tvoran koncorat. Ovaj koncerat, na ko jem suđjelujc i beogradska garni'OnsLi muzika pod ravnanjem kaptliuka P i ro-a, priredjuju sami vojnici-pjevačl. Po. ližc o ovonr« koncertu kao j sam raspoređ đo nijcćemo naknadno. U mjesto pomena — za beogradsku sirotiujtf. v. Oospodja Mica Tanasija. D u m ovića trgovca iz Arandjeiovca, prilo-< žila je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda (100) jednu stotinu kruna, u mjesto godišnjeg pomena svtr tne dobrom zaoviću oduosno sestrićtl Toši M i li a j 1 o v i ć u. trgovačkom pomoćniku, koji je premlnuo u Nežlderin PoslUepodnevni koncerat u časnlčko) kasinl. D&nas poelijc podne !>ićc u f asničkoj kasim knncorat sa vt!o bfranim rasporedom. # Vietrovlto vrlietnc. Već više dana traje u Beograđu vjetrovito vrijeme. Ujepi i tih) danl pretvorili su se u vjetrovite. Prekiu6e uveče jačina vjetra bila je najveća. Juče je isto tako duvao vjetar, ali sa smanjcnom žestinom. U Srbiji je ovaj vjetar poznat pod imenom razvigarac. On duva satno u proUeće. Može da traje preko dvadeset i više dana i smatra sc kao koristan. jer za to vrijeme raivija pupoljkc rar.nih biUaka i vočaka n lišćc. Prodaja petroleunta. Danas je u prorlamicž gđje Jekne Eg&nović, ulica Braće Ncđića, otpočeia prodaja pttrolcuma po kuponu br. 18 za mjescc mart. Prodaji će tra'jati do 20. roarla, a klgr. petrotcuma slajc kan