Beogradske novine

■ratra nuvinc Br. 109. BEOORAD, sriieda 24. — s '-

lzlaze:

dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedlni brojevl: V BMffrt. I u krajrrlm« iapo!jodnu«m •* *• I kr. Cita p* clj.nl H . . ■ U ONUiMjl

halar.

Mjesečna pretplata: U Bugrmlu I • kralaalma lapoaMiMllm u U22ES5. .'TTTT U Inortra.itru. ; ; 2-00

Oglasl po cljenlku.

JradnlHvoi BEOBRAD, Vuka Karadžlća ul. broj 10. Telefon bro] 83. Upravi I prlmanja pretplata Topltćln venae broj 21. Talefan br. 28. Prlmanja oglaia Knera Mlhajla ul. broj 38. Talefon bro] 243.

Godlna IV.

Privremeno zatišje u borbama na zapadu.Amiens pod topovskom vatrom. — Pripreme za nov udarac.

već u viSe malia vješto iskoristio u svojoj politici. No lonđc«iski političari ipak su ođtnah opazifi u čemu je stvar. Odmah su tražli i dobili od Japana ustupak, da se japanskom ekspedicijonoim odredu pridruže i britanske trupe, pa su tako vrlo emerjrično stali kontrolisati rad svoga podl'og savez-. nilca. Jasno je lcao dan, da najnoviji događjaji it ruskoj istočnoj Aziji nisu ništa drugo nego li prvl korak u ogromnoj pljački, na koju se sprema Japam. Mikadova carcvina ne će baš ni pedlja zemlje vratiti od posjednutog zemljišta, u koliko je ne bi na to natjerala kakva vojnički nađmoćnija sila. U skorom če vremenu Japan, a čim bude došao zgođni čas za to, amektovati cijelu primorsku oblast od ušća rijeke Amura do Vladivostoka. Tada bi japansko more stvarno bilo uokviremo sve saui'imi japanskim zemljištem. Rusija pak, kojoj je Japan u prkos tajnog ugovora od 1916. godine okrentto ledja, čim je skrliana kao moćan vojnički i politički činilac, biće od toga časa svojim azijsklm posjcdom odsjeČena od mora, jer su jediua pristaništa, koja su potpuno ili Ujelimično slobođna od k(da kao i krajnja stanica siMrske željeznice u tudjim rukama. U isto vrijeme Jaipan postaje važnom, gotovo odlučujućom silom azijskog kontinenta. Političkl uticaj Japaua u Kitaju i mjegov privredni značaj za sibirsko zaledje sve će nanovo pothralljFvatl impon'.inllofiilco t/v'lnjrt fHt'lrz* vlade. Pri toj novoj koustelaciji stvari za objektivnog je posmatrača naročito interesantno držanje, koje je japanska imperija zauzitnala prema svojim savezniclina u toku sviju političkih ^ manevara, koji su uvijck sluMi jednom te istom cilju. Kada je Rusija po japanskim pojtnovima kao saveznik bila izgubila svaku vrijednost, Japan se dobro glumljenim lažnirn ođuševljettijem baclo u naručje -sporazuma. Poravnanjem, koje jo zaključio novembra 1917. godine sa Sjedinjenim Državama, Ja-pan je sebi obezbijeđio prividno dezinteresovanje wasliingtonske vlade u istočno-azijskim pitanjima, a da pri totne u stvari nikada ne sntefne s uma, da su Amerikanci i dalje najveći stiparnlci Japanu na 'I'ihom Okeanu. Tako se isto objašnjava i žestoki otpor washingtonskih političara protiv jaj>aiiske intervencije u Sibiru. No u Tokiju su i onako u naprijed računali sa tiin otporom, pa su se radi postizanja svoga cilja poslužili sredstvorn, koje ih do sada gotovo nikada nije izdalo na ime poslužiii su se bnitanskom dipiomacijom. Udružcnim naporima pošlo je Engleskoj i Japanu za rukotn, da bar u toliko uvjere Wirlsona o potrebi »atnjeravanog koraka, da je on bar odustao od otvorenog otpora protiv te intervenpije. Razutnije se, da bi se jako varao onaj, koji bl niiislio, da

Eitgleska za tu svoju usiugu nije tražila kakve bilo kompenzacije. Danas se još neda razabratl, u Čcmu se sastoje te kompenzaeije. Za sada je jasuo samo to, da je Engleska onog istog časa, kada su prve japanske trupe stupii'le nogom na azijskl kontinenat, pristupila sličnoj akciji u Evropi. Tako na ime valja ocijeniti englesko ugtijezdavanje na bijelom tnoru u sjevernoj Rusiji 1 na murmanskoj obali, jer time britanska imperija dobija u svoje ruke gtavTiu felazmt kapiju ruske trgovine iz sjeverne Rusije I zapadnog Sibira, a jednovremeno joj še pruža prilika da eksploatiše ogromtta bogatstva u drvima u arhangeljskotn kraju. Eto u tim se dogadjajima, koji se razvijaju u glavnom neopaženo ogleda pojitika, što je Japan i Etigleska vodo prema svom bivšem savezniku. Za sada Amerika još stisnutih zubi stojl po strani i gramzljivim interesovanjem gteda zanilce, što ih jedatt drttgome spremaju menii tobožnjf prijatelji. Okupacija VJadiivostoka japanskim i englfeskitn trupama predstavlja uvertiru za dogadjaje, koje če ranije ill docnije zamljenlti evropskl rat.

Odlučni dani na zapadu. Pripretne za uov udarac. Kb Berlin, 23. aprila. U ,,Dc u t s h e Kriegszei»ii us 'U piie vojuicki saradti'iik toga Jisla: Nasuprot tiemočnoj nzTieinirenosti naše vrhovno vojno vodstvo pokazuje upravo oihnpijskl mir pobjedioca. Pod neprestaniin ugrožavanjem neprijatelja može vojno vodstvo birati mjesto i vrijeme za budući udarac. To mu talcodjer daje mogućuosti, da kao i do sada ovaj udarac tako pripremi, kalco bi što raanje imalo svojOt žriava, umjesto da tnora bržu pobjedu iskupifct većim žrtvaina, brzim prodiranjem bez dopune u materijalu, bez diovlačenja artiljerije preko osvojenog zemljisia. Francuzl poduose najtcže žrtve. Kb. Beriin, 23. aprila. ,,T a g 1 i c h e R u n d s c h a u“ pžšc u svome večernjem izdanju ođ 22. t. tnj. ovo: Četiri neđjdje je vodjena borba proiiv. ncprijateljske rez e r v e, a g 1 a v n i t e r e t m o r a 11 s u s h o s 11 i F r a n c u z i. Erancuska je bila primoratia na v e 11 k e ž r t v e, jer bi i sama pri prodoru jeduog kriia najvtše pretrpila. NeuspjeItom engleskog vodjstva Francuzi su uvučeni u katastrofu. I glavno zajx>vjedništvo generala F o c h a tteće više bitl u stanju da u toj stvari donese kalcve prornjene, jer Foclt nijc više slobodan u svojim odlukama, nego mora sa svojim rezervama da Hita sa jeđnog ugroženog mjesta fronta na drugo.

Satiranje sporazumnih rezerva. Kb. Berlin, 23. aprila. „Vossische Zeitung“ piše: Za ove četliri nedjelje vodjena je botba donekle samo protiv ncprijateljskih rezervi. Neprijateljske rezerve dovedene su ovamo sa sviii ostalili bojišta, te smo ilt potuklii i oslabili. Morala je liastati borbena pauza. Neprljatelj tte s m 1 j e s e b i d o p u s t i t i n i k ak v o g o d m o r a. On je p r i tn o r a n dai r a d 4 ali m I i m a m o v r e m e n a. Bombardovanje Atniensa. (NarcCiti brzojav . itcc'zradskih Novina' - ) Rotterdain, 23. apriia. Reuter javiija: Neprijatelj nastavlja svoju uništavajijću vatru. Amietts se nalazii’ pod tešlcom topovskom vatrom. Katedrala je triput pogođjena. Ostavka ugarske vlade. Josip Szterenj i, novj ugarski predsjeđuik mlnlstarstva. (NaroSiti brzojav „Beo^rađskih Novina".) Budimpešta, 23. aprila. Njegovo' Veličanstvo- je cdredilo Josipa Szterćny i-a, mlnistra trgovine, za minćstra predsjednika. Btidimpešta, 23. aprila. (N'aročiU brzojav „Beogradskih Novhia".) U današnjoj sjednici ugarskcg sabora dr. Wekerle je izjavio, da je k a b i n e t p o d n i o o s t a v k ti. U debati je grof Tisza utvrdio, đa je ototwtj/Jv/Jl vt'ui Czernin uživ r ao potptmo povjer e.n j e ji g a r Sr k o g n a r o d a, ali da naimenovanjem baruna B u r i a n a za njegovog nasljednika neće nastupiti

nikakva promjena k u r s u.

u p o! i t i č k o m

Nove vojne mjere u Americi. Mobilizacija za vojsku i iiidusiri.iu (Naručili br/.okiv ..n«o-‘rridskih tNuvim' i Washington, 23. aprila. Oeneral C r o w d e r i maršal predložili su u jediiom inrravo objavljenom izvještaju mobilfeovanje 'svih sposobiiih ljudi izmedju 17 i 50 god i n a. Godlšnjem kongresu podnijeće se prediog za mobilizovanje cijeiog naroda. Time bi imala vlada dobiti priiiku, da uzme u ruke radnički problem, i da se slobodnim radom održe industrije, koje za rat nemaju važnosti. Irnaia se provesti razdioba za oružje sposobttih ljudi po klasama. Najtnladji će služitl po godinu dana sa oružjem, a starija godišta predaće se najvažnijim industrijskim granama. Trovvestov predilog ne ztiači, da odredjcne Ijude vlktda odmaii pozove, ttego saino klasni raspored svili za oružje sposobnilt Ijudi, tako da bi se imalo statističke podatke za svaki slučaj poziva u vojsku.

Podmornički rat Đilans za mjescc mart. Kb. Berlin, 23. aprila. U mjesecu martu poto<pljeno je ukupno 689.000 tona neprijateljskih trgovinskih brodova. Prema tome ja brodovski prostor, koji sporazuntu stoji na raspoloženju za svjetsku trgovinu, samo ratnim mjerama od početka rata smanjen sa okruglo 16.496.000 bruto toua. Načelnik idmiralskog stožera' tnornnrfce. Razne brzojavne vijesti. Savjetovanja stranačke većine njemačkog Reichstaga. Kb. Berlin, 23. aprila. Odbor stranačke v e ć i n e Reichstaga sastao se juče radi dogovora, kojom se prilikom, kako listovi javljaju, pokazalo, da vlada potpuna saglasnost o svim pitanjima, koj.fc će se pretresati. Kb. Beilin, 23. apriia. ,,N o r d d. A 11 g. Z e i t u n g“ izjavljuje, da je neistinito saopštenje jednog lista, da se izmedju vlade i većine Reichstaga vode pregovori o ukidaotjti mirovne rezolucije od prošle godine. Napadi protiv Clemenceau-a. (Naročltl brzojav „BeogradskJh Novina") Zeneva, 23. aprila, Iz pisanja pariskili listova nesuinujivo se viidi, da jc poiožaj C 1 e nt e n* c e a u -a j a lc o u z d r m a n. Svi bivši ministri, jedaai za drugim, u s t a j u p r o t i v Clžmen-ceau-a. V i o 1 e 11 e žestoko napada jednovremeno ’C 16 m e n c e a u -a i R i b o t a z b o g prekidanja otpočetlh pregovora sa Austr o~U g a r s k o nfc. On upravlja R i b o t u pismo, kojint ga zbog toga povlači na odgovornost, jcr o pregovorhna nije svojim minlstarSKIlli ui u^uvmiu luoit.«. *- -!• ue možda bili sa svim drukčijeg mišljenja nego li što je bio on. Ribot Je odgovorio, da se on Poincarć-u obvezao da će o svemu ćutati. Violette je na to odgovorio, da pređsjeđnik netna nikakva prava da zahtjeva takvo ćutanJd Grof flertiitig u Berlhiu. (Naroolđ brzojav „Beozradskih Novlna“.) Berlitt, 23. aprila. Kako Wolffov ured javlja, državni kancelar vratiče se u srljedu u Berlin. Malvy-eva afera. (Naročitl brzojav „Beogradsidh Novlaa' 1 ) Bern, 23. aprila. U I 3 arisu se pronose nezvansčn! glasovi, da je istražna komisija protiv bivšeg ministra M a 1 v y-a obustavila rad. Malvy-u se prebacuje samo to, da je bio nesmotren prl izdavanju pa-« soša i da je kao ministar vodio nepristojan život. Bugarski poslanik u Lkrajinl. Kb. Sofija, 23. aprila. Profesor Šišmanov jKistavljeit je za poslanika n Kijevu. Juče su otputovaii on i generainl konsul N a jk o v, da prime svoju dužnost.

RATNIIZVJESTAJI Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 23. aprila. Nema osobitiii dogadjaja. Načelnik glavnog stožera.

Izvještaj njemačkog vojnog vođfstva . Kb. Berliit, 23. aprila. Znpadno bojište: Na borbeniin froutovima bila je djelatnost ograničetia na pokadšto življu artiljerijsku borbu i mjestimična pješadijska preduzeća. Engleska pješadija bila je aktivna naročito izntedju Lensa f Alberta. Svuda su tKlbljena izvidjačka odjelenja. koja su na mnogobrojnhn nijestimn napadala na naše linije. Uzalud. je neprijatelj pokušao, da povrati Jakim snagama zemljište, izgubfjeno 31. marta kod A v e 1 a y-s k e šume ! da se sa obadvije strane druma B o u r i nc o u r t—A v e 1 a i đokopaju pruge sjevcrno od Alberta. U više juriša uz nmogo gubitaka Izgubio je i zarobIjeuika. Na ostalim frontoviina ulje se dogodilo ništa značajttije. U posijednja dva dana strušeno je 30 neprijateljskih letiiica. Poručnik B ii c k 1 e r zadobio je svoju 22., a poručnik M e n k h o f f svoju 25. pobjeđu ti vazduhu. Maćcdonski front: Izmcdju ohridsk'og i p r es p a n s k o g jezera i sjeverozapadno od B i t o 1 j a topnička borba i borba s minama. Njernačka odjelenja su zapadno od Makova udarii'a protiv irancusk'Lh ix>ložaja. Bugarske čete su suzbile južno od dojranskog i ezera engleske dijeiimične napade. Zarobljeno je nekoiiko E n g 1 © z a i Prancuza. Prvl zapovjednik' glavnog stana v.'pl. Ludetulorff

Vladivostok. Fz izvora, koji se za sada ne da tačno provjeriti, stiže vijest, da Japanci pod pritiskom boljše'vika poćitiju napuštati svoje kolonije u primorskim krajevima amurske oblasti. Ma da ova vijest izgleda više no sunmjiva s obzirom tta slabost boljševika, koja gotovo isključuje mogućnost vojničkog otpora protiv Japanaca, to joj ipak treba pokloniti najveću pažnju kao slmptomatičnoj pojavr za dogadjaje, koji se sada razvijaju na daljnjetn istoku. Dok su šavezti'ici Japana i suviše bili zauzeti ivelikom njemačkom ofeiizivotn na evropskom kontinentu, a dok j© i četvorni savez najvećim iuteresom pratio tok dogadjaja u Francuskoj, koji predstavijaju početak konačue odiuke, tokijski su političari ugrabili priliku, da ti največoj tišini iskrcaju trupe u iVIadivostoku. Kao povod za ovaj korak poslužilo im je tvrdjenje, da je tobož u Viadivostoku nhijetio nekoliko japanskih podanika, tako da se akcija pretna svotn spolnjeni izgledu svela na jedan ,,incidenat“, kao što ih je Japatt

PODLISTAK t)ar. M, Odovićeva. U beskraj . .. Srell su se u surovotn vneaneou, indačkoim i krvavom. Sreli su se otrtidla kad je ljubav bila najpotrelbnija njenoj prirodi naliik na vrtlog i oganj, i onda kad je u samoći i 'đosadi njegovog pcr jodičnog života, on vejiki pesnik, zatražLo tiešto ttovo, što se diže nad ustcxjalom barom sadašnjice i v r raća — zvezde. - U tom visokctn siutiicrnom čoveku krtLo se sve ono pregaratijie ibola, pre•Uirenog života i već odbegle mladmti. .U tom vdikom pesniku tjajnovitotstl, bila je ona duša. koja samo dodirmita >>va zatreperi. Ona je z-nala za tijegovu poeziju rttina i inuziike i volela ju je. Zataia je da je estet i da je čuven i ccnila ga je iznad svega, a on je znao da ta mlada devojka sbrasnog temperamenta, plaha 1 osetijiva, počrnje dia radi na istoan poJju na ikome i on. • Složili su se i postali veliki prijajeLji. Oboje su podjednako mrzili inasu, običnu, odvra'tnu 'matsti, sa svdlenitn krpaana na telu i dronjchna u ntozgu, a ..odii profanutn vulgus“ (mrzlm obi6nu svetinu), Mo im je ,,vjentju“.

Znali su da je nepremostiv ambfe izmcdju pestrika i mase i shvatali su gorfko svu tragiku pesnikovu za života, u društvu. Vcliko iraajaniflio prijateljstvo dobijaio je drugi cblik, šta su dani 1 tneseci više proiazi'li. Prijate'ljstvo ja postaio ljubav, ijubav veliki bol. a bol jeđuo incprokidno stradaaije. On joj je ćesto govorio da taj bol aie bi diao nl za kakvo zadovoLjstvo ma kalco ouo bilo ipozitivne vrste. > A Primiia je njegovn Ijiibav i ktra-Itovaia. On inije bio slobodan... ZnaJa je kakve užasue posledice može povući za solx>m lijihovo nesrećno osećanjc, znala je u ostalom ono što se tako strašno i odigralo dioctiiije... Osećala je da je rastanaik preko svega neizbežan i da će posle njega nastupiti hladna praznuia u 'diuši 1 po dnu njen© ljubavi plivaće očajanj© i užas. Očajavala je. Tu je bilai ttragedija njenog razočareuia. On je pogadjajući osećao kakvo saznaiije poliodi nju. I počftijall su umutrašnji razgovori... tnučni. dugl l teški. Krv i srce govoriJi su jedino, razum drugo. Trebalo se nositl u koštae 3ft obojima. Mučna igra! Voleo je iuladu pesnikinju vrato1 lomne mladosti, nesredjenog dfulta I

ideja, voleo je toliko taj strasni bajronskl tempe.ramenait. \ r £'rovao jc u uju. A ona mu je prilazila kao tražorioj sreći... kao davno iiedtasjievanoj Ljubavi. Priiaz.ila tmi je sa strasnam željom, da voli 1 đa buđe vodjeina i u ime veMke ljubavl da prinesc isve. Unufcrašnji itcmirl nisu je cstavljali; dvoboj feinedju srca i razuma neprefkldno jo trajaio. Greh! Da li je to greli? šta da čimi sa soboirn? U smrt! Užasno! Ta toliko je volela žiVot volela tijega. On ju jo pivi učLo klpoti, poeziji, svetnu što dlže nad lnalint i niskini, a oboje su bili deca živofca kojitna je odredjano da n njemu upoznaju s\m žestLntu strasti. Om ‘fcajn-ovit •! dnbolc sa jednttn večithn saznaaijeitt, da sve podjednalko vredi: ijudfc I život... nišfca! Sva njeigova potezija i prostrama mu duboka duša, linali siu j&dniu vdiJcu ideju koja je sve.abuhvatala: iitusl© svilt snova, i svilt za'iovoljsta.va, i svlh užLvanja koja prttža iživot ne zaboravlja otno jedmo — sanrt! A oma je bila imlada, ispmjena neshvaitLjLvomi snagoin živofca, Platntiia je u rijOij krv zagrejana od sunca koje je feoreLo u giriiidihna. Nije volela tu mučnu, pedantnu monotoniju svestl; nije ittela da bude zasićena goLom pameću. Mučila su je i

okivaila ta ćcrebrahia, liladno nierena kretanja. Htela je da se tvada, 'da želi, dii nazire ... da traži. I bcžaila je sa svojhn krvavint srcetn u kut čežnje i sniova. VoleFa je da O'tud gleda fittu i nežnu igru dušimt. On ju je prvl naiičio da posmatra ijude, a ona je gledala u njernu svoga pnijatelja, svoga oarobnika, kako ga je zvala — svoga velikog dragog. i Bližio se maj. Sve se grejalo t odtnaralo na suncuk polje, breg i reka. Samo su oni bili neobuzđnni. Nadmašali su same sebc. Oua ga je videla gde se \ tsolc i divan pomalja kroz bašču i idc ik itjoj, noseći u rukaina velike bukete visokih bledili krinova, njeaie 'mi'vc Ijiljanc, cvećo koje je najviše voleLa. Ona zadrltta, zbmii se i sva kirv i ceLo srce navreše u obraze. Pa ipak dočeka ga mirno. odmeremo. No njegovotn pogkdiu, kojitn duša gleda, ndje fcuoglo to utnačl. Udje u njenu sobu, nadje jc samu. 0,na mu pružl ruilcu l oin 'je uze u obe svoje i stištei Zadrhtaše oboje ... — Hajdemo Iz sobe koja tias davi, napoLju je sunco, sreča... iiajdetno! PošLi su uz reku upravljajući se tijenim žuborom a uz samu obalu dizala se pećina, sura 1 viažtta, Čiji se grainitl prelivali u bezbroj nijansa.

Polovhta šurnc bila je vcč u senci, a vrhovi grmova požlačivali stt se d sjaju: čkiilo hn se da če olx>je odletetl u fcaj mirišljayi, providni zrak. Njegovć veJike smcdje oći, imale su boju vode u settci tainino zelenoga lLšća i nokit čudnu, ntagičnu, draž. Ou je pogleda jednitn boilnhrr pogle'dom it konie je ležaht sva rezignacija ove tnistične duše. Ona u fcrcnurku zažele, da upije svoja nstre.ptala. vrela usta u te čudne oči, da fli sjedini tako strasno sa njcgovijn us'tima, 1 da u inomentu đo srži sagori. Išli 'su obalom zavlačcči s>e sve dublje u inlado gusto zelenflo štmiarka nz reku. •— Zašto ljubav ne ide do vrbunca sreće? — pitao ju je- — Zato što treba da se sipusti do dubhte bola! odgovort mu ona. — Drugim rečlma hteli ste reći pcsniče: „0 kad bi poljubac tnogao večito đa traje!“ — Jest to! — ntnorno odgovori joj on. — Dakle našto onda bežati od iluzija? U svemu što se jasito i feraizito vidi tiema više poezije. ReLda sanir vam već: znaiin ijude i suviše, jer 'Ldem kroz život sania, znam i za užasnmt s'tviarnost, aJi (kaiko biit rado učin.ila zammu da ih nieznam. Hm! iskulsfcvo veličaju d'o zla boga! Jest, ali čime i kako iskupljeSto: siopstven'nn srcem i duišoni. A našto feo? O, ono srećtto doba. kad sam bcz