Beogradske novine

Strana 2 . * _ . Njemačkl vazdušnl napad na Paris. 'r'fNaro&ltl lirzojav „Beoetadskih Novlna“) ' Ženeva, 7. maja. Svajcarska brzojavna tnformaeija Idozaiaje naknadiio: Posljednjl njemački vazdušni napad na Parls pouzročlo ije izvaiifednu štetu. U raznm ulicama razbijcdia je KomrJa prozorskih okana. (Razorene su čitavc strame ulica, tako da se sa ulice može vidjeti unutrasjnjost kuča. Osim toga sii_ topovski metci prouzroćili mnosce požare. General Foch — zapovjednik i talijanskoe frotita. * 1 * * * S (Naročltl brzojav „Beogruđsklh Novina") Berilti, 7. majn. „Berllner Tageblatt“ juvija iz ženeve: ,,E c h 0 d e P a r i s“ ;|avija, da Je Fochova vojna vlast talijanskim pristankom proširena na cijcll eapadni front (misli sc i na talijiunski). 6ad je Focli vrhovni zapovjeđnik saVezničlitt) anrtlja 11 a cijeloni zapadnoin frontu. a tlmc Je rljeSen .problcnt jedlnstvene inedjusave'znlčke ktmnniUe sa 6\1m svojim posftedieama. Događjaji u Rusiji. Besposlenost i Klad u Petrogradu. (Naročitl brzojav „BeoKradsItlh Novl'ia*'.) Stockliolm, 7. maja. Posljednjl llstovi koji su ovamo atlgll Iz Petrbgrada opjsuju tamnim boJama prlllke u ruskoj prijestonici. Bcs* poslenost je uzela OKromne razmlere. ;Oko 350.000 Uudi je bez hljcbu. Ti besposieni radnicr'zagrožavaju slgumost prijestouice. Pred tavrijskoin palatom 3 smolninskim zavođfim bilo je krva« tvih sukoba Izmedju crvenih gardista i gladnih rađnika, koji su deillonstrirali jprotiv vlade. Na jcdtioj 1 dritKoJ strani bilo je mnogo titrtvili i ratijenlli. Broj ranjenih prelazi stotlJm. Kod uapfenlh (Jetnonstranata nadjcne su rtične granate. Lenjhtovu atmiestlja. (NHročltl briojav „BeograđšklU Novlna' 1 .) Stockholm, 7. maja. Povodom i OO.-godišnjeg redjen dana Karla Marxa, 5. maja, Lcniin je objavio veliko p o m i 1 oiV a n j e; oko 300.000 lica pušteno je 11 slobodu. Sudbina criiomorske *flote. Berlin, 7. maja. V ossische Zei t u n g“- dozJiaje iz Đeča: Kako se 'čuje sa obaviješteiic straile, vratio se jcdan dio crnoinorske flote, za kojn se ttije znalo gdjc se nala 2 i, u Odesu, gdje se stavio ba raspoloženje novoj ukrajinskoj iVladi. Tereščenko pobjeguo \t tatvora. (NdroCIU br*o!av „BvofeiHdšktli Novtna") Stockltolm. 7. maja. Ministar spoliiiih poslova u Kerieuskovorn kabiuetu. Tereščettko. pobjegao je iz Petro-pavlovskv tvrdjave. Uspostavljena diplomatska veza izmedju Mjemačke i Rusije. (N.mjčtt! brzcjav „Beograđskih Novioa".) Berlin. 7. maja, ,,T a g e b 1 a 11“ javlja: Clanovi hovog ruskog poslabstVa nsclill Stt se jnče u poslanSČkn palatn i od sutra če zastupnici niske vlade otpočeti svoj zvaničau rad u^cgradi „Utttet đen LI n d e n“.

B r a c 0 (sveva.no, korničnom važtioščitL Čnvajmo tajnu! 'Smimči se otrčc u park.) 3. Prizor. O n a„ Oii«. (Plavokosa, tridesclgodi^hju žxna. Lice joj je sjettto, kretnie niežne, malo umorne i kao da mHuj(< kve, čcga se dotakne. Odjevcna je u bijeiu jutarniu hatjimi. izašk jc iz spa:va<:e sobe i ostavila vrata otvorCua. 'Ogledava se naokolo.) Gdje su? Kao tfa sam vuJa njihov vcseli smUch ... ...(fzadjc tta verandu i gled« u park.) 'Ali, eno ih, maJiša moiih! (Sretno se smješka. zove.) Hc čctc li doči zagrliti maiku ? • (ilas Sestrice. Skoro čemo ifloči, majčlce! Skoto... a s B r a c 1«, Jtnaino (ajnu. tnajčiCC! (Veseii dječji »mijeh izgabi se ti daijini.) Ons (povrati se a sob«. ndišc miris cviicča. voijko): Ah. kafeo miijše prtdjtedc* ... (S dvagošču promatr.i CVijcčC u vazama, dotičc sc svakog prcnnreta. miluje ga prstima i pogledimš.) Moj jorgovan... ja sam ga z&šad.ila ... (U sječanju.) Ne, m. tajpedtto smo ga sadili. Zajedtto,.. (I-Vedje rttkom preko čela, kao da žeii otjerati tc misli.) Na što to sjcčan,ic? Prošto ]c... Zakopano. (Lioe joj $e snuždilo. obn$t-l« jo boL aJi ona nc 6e da sc poda oim osječajima. Idc po sobi. zastan« pred koicm slikarn, milure ju pogleđom i prstima. BoŠla je tako u biizinu ma!oga dVsna, Najeđttom dignc glavu. kao da traži ncki ncvtdijivi milis, koji fe dopr o do nje. Tada ugleda mimozn f)0\Th divana. klikne. kao da je ugictđata dragog prljatetja): Ab. e\v< je! (Stifnt' pred đt\’an i vzme udisaii mi-

Srijeda

BEOGRADSKE NOVlNfi

Podmornički rat NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berlin, 7. maja. Wolffov ured javlja.; Na zapadnoj obali Engleske ponovo je potoipljcno 16.000 bruto registrovanih tona. Svl su brodovi bili natovareni. Jedan od parnih brodova istjeran je puonlavnm lz Jako osigurane pratnie. Načelnik admiraiskog stožera momarice. I Razne brzojavne vijesti. Frzt’cuske špjjunaže. — Proces u Bernu. Berlin, 7. maja, ,\ ossische Zcitung" dozuaje iz Berna: Prooes 0 Mongeotovoj špijunaži vodi sei iza zatvorenih vrata, ali ipak zato prodlru u javnost pojedinosti 0 raspravama. O 110 što še tarao čuje, ponovno osvjetljuje poznati francuski špijuuski sistein. Vrbovanl su ljudi, koji bi pronailazili osobc, što bl lšle 11 Njeinačku i odande slalc izvještajc. Čini se, da sc inajviše govori 0 Briistiein-u. Izgloda, da je on primao razne llčnosti, koje su imale udjeIa u špijuuaži, i da se starno za pošiIjanje pisama. Spornenuto je takodje Ime francuskog Ijekara, dr. č 0 11 0 n a, kojl je prlje kratkog vremena izncnađa umro. Za njegovtl sinrt je odraah vezana suimijn, da je bio upleten 11 špijunsku aferu I da je izvršio izdaju. U raspravi ie takodje spomenuto, da jc jedtm o»d špijuua dospio u Vlodlr 11 Collonovoj kući sa vratarom iz „Berner I1of“-a, koji je bio kao neka posrednik, 1 njegovim nećakom, Neyom. Uostalottt, vratar Je imao naročit metod za kontrolisanje pisaraa njemačkiit gostiju. Hotelski sandučić za pisnia imao je dvostrdko dno, i tako je vratar sa svlm komotno niogao kontrollsati prepisku svojih gostiju, a kad je trebalo, i proris^jeriti. Medjutira je optužba izbog iz i dajstva pala I 11 a šestu osobu, vojnog I poltelsta, Leotia Bersiera, jer je jeđj nog dirttga nagovorio. da vljcsli 0 I švajcarskitn vojnim stvarima jjredaje ; francusknm nadlešLvu za vijesti. Najnovije vijesti širom svijeta. Zttačettje zauzeča Sevastopoiju. ListoVi ističu veliki značaj zauzeća Sevastopoija i ulaska tnrske fiote u njegovo pristanište, jer je Sevastopolj prestavijao trajitu opasnost za Carigrad, a sad je sjaijna tačka na noVoitt horizontu, koji se otvorio težnjama za ostvarenje velikili turskih idieala. IJstovl dobrotvornog udruželija, u kojitna se iskazuje radost I blagodamost stanovnlštva Krima. „Tash \v I r i E f k I a r“ ističe značaj spajanja š ruskom cmomorskom flotom, koja će zajedno s turskom biti močtia zaštita Dardaneia I postati u Sređizcmuom morn borbaia šnaga, koja će ! sporaztnnuom savcz.u prfčfnlavatt velike neprilike. Nedjelja cara i kralja Karfa u Beogradu. Proijctiia svečanost u Topeideni. U nedjelju, 12. raaja bičc u prostorijama časničke i einovničke kasine n Tojjčkl'eru proljelna svečaiiost, na kojoj će blti po mogućstvu sve tako udešeno, da predstavlja sliku života u bcekom Praleru. Sviraće puna beogradska garnizoiia glazba. Osim promenadnog konccrta biće zabave svake vrste i tombola s ninogim drago-

cfenlm zgoditcima. Kod „Ovogodišnjeg" svirače Schrammlov kvartet prhnamljlve bečke arlje, a u I ,,Cardi“ Jcdna magjarsko-ciganska kapela. Postarano je 1 za bufett. Početak svečauosti uglavljen je za 4 sata poslije pođne. Ulaznice, koje se Imudu nositi 11 a vldljivotti mjestu, staju za odras'e K 2.50, a za djecu ispod 10 godina samo K 1.— od osobe I važe kao karte za besplatnu vožndu do Topčidera i natrag i kao propusnice do 12 sati noću, a mogu sc dobiti u knjižari ,,Jugo-Istok“ i prije toga dana. Svekoliki prihod te svečanosti pripada fondu cara i kralja K a r 1 a. Proljetna sveianost 11 c. i k. pričuvnoj boinlcl ,,Brčko“. Sutra, u četvrtak, 9. maja, blde pri povoljnom vrernenu od 3 do 7 sati poslije podne 11 bašti pričuvne bolnice ,,Brčko“ proljetna svečanost za bolesnike sa ovim programom: 1. svirka bolničke kapele. 2. pjesme, lcoie izvodi vojna momčad. 3. 'i’alijanski koncerat. 4. Kneginja Marv Pless: pjesme. 5. Bečki humorist na klaviru. 6. Sehossberger: Muzikulni clown. 7. Lud\vig Hoff: Modernl madjioniČar, 8. Dvostruki kvartct „Brčko". 9. Mihajlović. operski pjevač. 10. Svirka. 11. Stajerski prirodni pjevač. 12. Zaključni marš. Izmeuiu 6. 1 7, tačke bićc zakuska uz koneerat. Poslije prikazanog programa biće zabave svake vrste. Pozivaju se na 6vu svečanost službenici gubernijc sa niihovom svojtom.

Grad i okolica Rlmokatolička službn Božja na Spa; sovo (9. maja). I. U k 0 n a k u: U pol 8 satl u jutro sv. misa za vojništvo. U 9 satl svečaiia sv. misa prigodom Prevlšnjeg rodjeiKlann Njezinog Vellčanstva carlce i kralijice Z 11 e. II. U župttoj crkvi: U 8 sati tlha sv. mfsa. U 10 sati njemačka propovijcd I pjevana sv. tnisa. U pol 7 posllje podne tnajska pobožnost. Evangellčko Bogoshtžje. 9. 0 . mj. kao na praznik Spasovdana. služićs se u evattgcličkoj crkvi, Vivka Karadžića ul. br. 9, u 9 sati prlje podne magjarsko, a u 10 sat! njetnačko Bogoslužje. ; Hramovua slava crkve sv. Marka. Crkva sv. apostola i evangelista Marka proslavičc 11 a dan 8. 0 . mj. svoj hramovni praznik. U 8 i pol sati sve^ čana služba Božia. Poslije službe Božjc u 10 sati biče sjtčenje slavsikoga kolača. — Mole se pobožni parohijarii da prisustvuju ovim svečanostima. Giurgjcv-dun. r „Gjurgjev danuk hajđučkj uranak “ uvijck jc proslavIjen liK'po, pa i sada. Rano u iutru čula sc 11 Topčiđeru svirka i pjesttia. Preko cijeloga da.ua tramvaji su Jurili, prepunjcni gradjanima. Vej liki broj Beograditma izašao je u Topčider 11 polje u šttmu, da 11 priiatnom rašpoložcnju, čistotu vazduhu u veselju provede ovaj dan. Sa sviju krajova Topčidera ču!a se piesma i svirka, igra i galaina.. Docno uveče vidiele su sc zakićene gruspe mladežf, koje su se 11 šali i stnijeiiu vraćale svojim dotnovima. Prifog. Učeaici i ućcnicc trgovačke ško1 lc, koji su drugi dan praivoslavnog Uskrsa priredili izkt u Totpčider, posjetili su tom prilikom c. i k. sirotište, i priložili za sirotu djecu K 41. Uprava sirotišta zahvaljide ovim najtoplije na ovom daru.

ris.) Moja mimoza! Kako sam jti osje- I tiia, izmeđju svega ostaloga! I upravo I ! ovdjc ju ie stavila!... Kaao jc paž- i ; Ijiva, kako ie nježna sestrica naša! | (Spttstila sc na divan i zatvorila oči. ; Udišc miris mimozc. Gnda, kao da jc osjetila ioš ncki pozuati rniris, primakne glavn naslonu): Miris duliana! Kako ugodno! (Uzine jastuk i utislie 11 nj liee.) Ali!... Nlkada nisant z.nala, da duhan tako ugo'uito mirišc! (l)diše miris i posvettia se predaje osjećajitna. Tada otvori oči i naglo ustane.) Bože tttoj. što sc to sa rtinom dogadja! Što je to? A bila sam već tako mima. He, ne... (kao da otklanju rukom neka živa bića. koja navaliuju na nju. Onda podje pratna verandi, gledu časak u park, pa sc opet vrati u sobu. Polako. zamišljeno priiazi glasoviru, otvara ga i lagatto udarl nekoliko akorda. Zvnci sc razliju sobom, kao da si krče pttt, drščući u prostom. Ona prishtškuje tim zvncinia, kao nekoj lijći>oj, đavno zaboravljenoj pjesmi. Pokako, kao u snu. digtte )>okrov glasovtra. namjesti note, koje su ondje bile, sjedne i stafic svirati Oriegovu „Pjesmu Solvejge". Sve ro čini nesvijesno, kao da je vodi j neka ncvidijiva sila. Na licn joj se odražava sreća. Nc gled.a u note, tt<rgo nekud u daljimt. Porrovi zadnje stihovc, a ortda se nagttc tmatrag, kao da za njcnim ledjima stoji ncko drago biće. Zatvorila je oči, a na usnama joj titra blažuii smiješak. Govori tilio, kao da nckomu priča)... Davne, zal>oruvIjcn-e sa.njc! .. O, kako su dugo drijemale ovdjc sapete, oieovattč u titti žicama... Drijemale su mnogo, mwogo dana. dan« i noći, čiste i nepomućene, a sad sti se oslobtjdd« svoje tamnicc... Tako mi je, da bib mngla umriieti. . Kao nikađa ... kao nikad

doselc. Zaboravijam na sve i sarno velika Ijubav i zaborav prelijeva se mojim bićem... Kako je to lijepo!... (Polako sc digne, priđje k zrcalu. pod kojim stoji foiografija njih dvoje iz prve godinc braka. Uizmc ju u ruku i prontatra.) Kako su mu oči ovdje dobre i jbinie Ijttbavi! A i ja sam tako mlađa. kao da i nismo niuž i žcna, nego braća. Sretni časovi... (Pritisne fotografi.iu tta grudi, a onda je opet stavi na mjesto i izvadi iz njidara pismo.) Kako on kaže (preleti pogledom tražeči to mjesto n pfsmu, Člta) f vratit če se 011 i sretni časovi, što snto ili pro živjeli u našem rnaloni dormi. 11 našem raju ...“ (Zaivori oči i govori napatnet) —,Kad dodješ, poKdravi nn' svaki onaj kntič, svaki prednnet. jcr ni ja nisam prekoračio onoga praga, otkakosi otišla ti odande".., A svršctak! Svršetak! (Opet gleda pisnto, kao da ne vjeruje svosne pamćeniu)... I ja se nad-atn, da ćcš oudje moći zaixwavit bol. koju sain ti uanio: ondje, gdje nigda nije bilo one osobe, koja je bifa uzrokom, da sani te onda tako rastnžio, te si otišia od raerae. Ako budcm mogao, ja ću čekati, dok me odande, iz našega raja, poznveš da dođjem vidjeti djecu i tebc, 3 ako ne bude.n mogao, ja ću doči, čim saznam, da si prispjeia ■cnamo. Ne znaš, kako čeznem za tim časotn, đa vas sve vidim i zagrlim i da opet bndemo svi sretni, kao što snv» bili nekađa... (Pntd i’jcnom dušont prokize slike. što ib je pmživdela ovdje i od gatiuća navru joj suze na oči. Ona ih ue usdsivlja, kao da te suze odnose sa sobom tijcuu boi. Casak ostaie tako. Tada se iz. vana, ie daljine, zsčuj« glasovi djcce i ttrtki krupni muškarački glas. Ona prisiuskaje i govori)v To je njcgov glas!.., (Tadia, kao

8. maja 1918. Brol 122.

TražJ se porodlca. Porodlca umrlog Miloja Milićev I ć a, duvandžije iz Beograda, potrebno je da se javl sudskom odjelenju opštine grada Beograda, radi izvjesnog hitnog i važnog saopštenja, Posjete u c. i k. časnlčkoj kaslni. Za vrijeme Uetnjeg vremena, a to je do 15. septembra, časovi posjete u c. Lk. časnlčkoj kasini u Beogradu su utvrdjcni do 12 sati noću. Od 16. septembra posjete će nnet trajaiti do 11 sati noću. Bfbifoteka za pozajmlcu fonda udovica i siročadl. Ova se biblioteka stalno razvija i napreduje. I oni abonenti, koji traže magjarsku literaturu. mogu biti zadovoljeni zalihom koje ima u magjarskim knjigama. Nabavka tih knjiga će se stalno povećavati prema mjeri rašćenja magjarskih abonenata. Uskoro će se otvoriti i hrvatsko odjelenje. Svi oni, koji se interesuju ovim knjigama, umoljavaju se da se prijave. Opet je đošla nova pošiljka njemačkih knjiga. Meclju njiima se nalaze skoro svi moderni pisci. Članov! beogradskog orfeuuta ii unutrašnJostl. Članovi beogradskog orfeuina otputovali su u unutrašnjost Srbije, da svoju umietnost pokažu i vojnicima u unutrašnjosti. Izmedju ostaloga gostovali su u Palanci 4. o. mj„ u Kragujevcu 5. o. mj., i u Jagodini 6. o. mj. Svuda su pređstave bile sasvim pune, a svaki poieaini umjetnik imao je potpun uspjeh. Društvo će nastavitl svoie puitovanje, i svuđa ga očekuju sa velikim interesovanjem, kuda god ima još da dodje. KalendarJ za 1918. god. Kod g. kapetaua Konstantina Hormatina u zgradi gubernije itna na stovarištu još više stotina kornada ki%ndara, te se Izvještavaju knjižari, prodavci duvana i ostali trgovci, da &e za iste mogu obratiti kod navedenog gospodina. Uz porudžbinu ima se poJožiti iii uputnicom poslati i odgovarajuči iznos porudiblne. Na stovarištu još Ima: džepnlh kalendara samo na srpsko-hrvatskom jeziku, cijcjia 30 h. Velikih ilustrovanilt kalendara na njemackom, magjarskom i srpsko-hr\'atskom jeziku. cijicna K 1.35. Prodaja soll. Sve prodavnice životnih namirnica opštine grada Beorada otpočcle su prodaju soli gradjanstvu za lifinu upotrebu. Sol se i sada daje samo na osnovu kupotia za so i staje kao f do sada ; 80 helera po kilogramu. | ... Istorijski kalendar U nedjelju, 5. maja bio je pravosiavni iiškrs. koii dan u srpskoj istoriji medju ostaiirn igra vrlo vvliku ukv„’u k.io dan, kada 1846. gotliue Slevan Dušan Sila,i na državttom saIioiu n Skop.ju krunisfto l a srpskog cara. Svečani čin izvršili sU srpski pafci'ijarh Joanikije i bugarski tmovski palrijarii Šimeon piod is’aiplje-. nom vlastelom, kLrom: / svelogo'rskim kaludjerima. Knibica Jeiena krunisana je za cAricu, a sin Droš za kralja. Novi rarski dvor bijjiše okružen sjajnim dvorskiin' osobljem sa vizojitijskim litnlama i Ekupoi.jenim p&rađuiin odijclom; dvorsko osoblje saćinjava'e su poglavice s:pIskoga. plcmshra, lcoji su ujeduo dobili namjesništva u nekadašnjoj grokoj oi.l.isti. Kajvišu titulu — despota — dobili su srodnici carevi, Dušanov potnbrat S i-

da je sada istom shvatila, da je io obtttana njein'h živ-aca, o-pipa sljepočice, Suedje rukom preko očiju, uplašeno): Bože ni'Oj, što je to sa miiorn! Moji su živci sasvim rrarušeni.., Evo mi još 2uji u ušima... Ma, to ne može biti obmana... To je njegov glas... Jest, to je ott .,. Došao je!... (Poteče s veseljicm prama verandi šireći ruke, kao na zagrljaj. Tada tia vratirna zastane, iruikc joj kionu i ona prošapče): Ne, ne, ovako ne tnogu pred njeg'a. Št-o bi mi rekao... (kic polatko prama spavaćoj s-obi.) (Izvana se čuje Braein glas. dgje zove vesclo: „Majčice, niajčice! Pogo<ii, tko je došao! Majčicc!") (Upravo kad je Ona <zatvorila za strbont vraia spavačc sobc, utrčao je kroz verandu Bratac.) 4. Prizor. B r a t a c, otrda Sestrica i Doktor firatac (vesdo: Majfiioe! Pogodi, tkb je došao! (Ogfcda sc po sobi i viđi, da je prazaa): Majčicc! Kud si se sakrila? Ja čn te odmah nači! (Traži po kutovima, iza glasovira, na kottca klekne pred tttali divan j gleda pod njoga. U tom su času unišli Dofctor i Sestric?.. I>oktor je jednont rnkom zagrlio sestricu, a ona ga gleda s IjubavUn. K«d je Sestrica ngledala Bracn, kaiko zavinijc pod divau, prasne u 'smiJeh.) S e s t r i c a. Naš Braoo naish, da jc mama ufco malena. da bi se mogla zavttči pod <livan!... Bratac (dižc sc s poda): Ali kad l sani je vidio. Čas prije. Vidio sam ovdje ttjeitu bijehi haljinu. (SvrSićc se.)

incon i Jelcnin brat Jovnn, a pored pjLh i vrlo moćni veliki vojvodn Oliver, gospcnlar Ovčeg poij.i i Lesnova. Titula Bevastokratora dobite vrj.oda De, j a n, muž Dušanove sedlre Teodore, go. Bpodar kumanovskoga kraja i Branko, sin voj8kovodje Mladena i olmđski namjesnilc. Titulu ćcsara dobiia su dvojita vojskovodja sa južne gianice, Preljub, koji jo prcko svoje supruge Jerine t-ikodjo srodmk. dortui. Nemanjića, zatiin Vo. tjihnai Grgjur Golubif. P<oJas car, stva započet jo veličanstvcnim darovni. cimu manastu'iiria i crkvama, osobilo svetogorskim manaatlrima, koji su ođ pada Scra bili pod srpskorn vrhovnom vlašćn, dok jo zapad haDddičkog poluosirva sa Solunom Lio oslao Vizaalin<;ima. Kr,.jun 1347. godine posjctio je novi srpski car sa caricorn sve manastire na Svetoj Gori dijelio puriim rukarna zlatno i srebrno posudjc, skupoejene odežde, itd., to im je njihov© pravi..e potvrdio svcčanim poveljaraa. Najizdašnijc se sjeiio slare porodične zadužbine Nemanjića, manastTa Ht. ltendara. Srpski arhandjelski manastir u Jerusalamu, zadužbina kra'ja Froža dobt kao poklon dubrovački danak za Ston. Pa i erkva sv. Nikole u Bariju u Italiji csjetila je izdašnost novog S’p ko'i cara;. Po uzoru na svoje prethodtdke poče car Stevan zida'j svoju ličnu zadužbinu, novi manastir kod Prizrera, posvećen Arhandjelima Mihajlu ifiavrilu. Unutraš« nju đržavnu organizaciju unapredio je čnvem'Dušanov zakonik, kojl je ob. javljen na novom drža\mom satoru u Slccplju, maja 1349. godine. — 5. maja 1821. godine urmo jo na pus'om ostrvn sv. Jeleni kao ergleski zntočeruk silni frar.čUBki car, koji je nekoiiko gcd'na bio gosjodar cijel© Evrope, jedan od najvT,ih' .vojskovodja sviju vremeiia — NapoJeon I. Njcgov su život i iok njegove vla. davine opšte pozna'li, a i o jojsdinim cj.iT zodama njegove vlauavine n'aročito o j.ojodinim bilkama, bilo je čcslo opširno govora na ovom mjeHu. No ipak ćemo potpunosii radi još jednom s sv'm ukr;;t ko nabroj tti cajmarkantttija et’p; iz has. jnoslovne karij:-re toga čovjeka, koji ss od sina siionuišnog i ncpoznatog korzj. Lurskog advokala p-opeo do najmoćnijeg vladara j upjčuvcriipg \ojskovodie u Evropi. Na[>o’eon Bonaparte rodjm je 15. avgusta 1769. god. u Ajacciu, glavnonj gradu osir\-a Korzikc, 1779. god. stapio' je u vojnu škoiu u Brienne-u, 1785. god. izišao je iz ttje kao art.iljeriski potpo ručnik, 1793. god. postao ji kapetan, od Mkovao se pri opsadi Toulona, 1795. go điue spasao js narodni konvenat i nosio je čin brigadnog genemla, 1796. g.;din<; dobio je vrbovnu komar.du n d vo skouf u Italiji, 1798. godine izvrlio je pobol u Egipat, 1799. godine državnim udarom od „18. brumaire-a'" (po republikauskoui kaieiidani; oborio jo i'ežiia direktorija } posiao je prvi konzul, pa j? vee kao t:ikav uzeo svu državuu vfast u svoje ruke 1800. god. izvojevao je veliku pobjedu fcod Marenga i zaključio je mir u LuneviUeu. 18. ffiaja 1804. go<li.ue progiasic Be, a 2. doeembm 1804. godiuc kruu'san se za fnuicuskog ckra po.i inrenom Na poleon I. Na gođišnjieu krtffiisanja (2. decombra 1806. go<iine) jiobijadio jo na Austerlicu udružeuu auslr j-ku i rusku ; vojsku. 14. ok(. 1806. god. pobijrdio je Pi'use na Jeni i Auerstadtu, zalim kod Friodlimda i Eyiau-a; 1809. god. opet j« ralovao sa AusUijoiu, a od 1808. do 1814. gocl. ratovao je neprekidno n Španiji. ,1812. god. pove'o je po njega kobni rd u Rusiji, koji mu je upropastio njegovu vojsku, a poslije kojega se cijela’ Evropa digla proliv njega. Poslije poraza kod Leipziga morao je odstnpiti iz Njemačke, pa je poslije hraljrc odbrane naj/.ad podfogao • i' inorao abđikovaii, pa jo poslan ua ostrvo Elbu. Do povraiku odamie pobijedjcu je na Waterloo-U i upućen na ostrvo Sv. Je.'eUU, gdje je umro tei dauašnji dan 1821. gođine. 1840. go.i. pre new'ni su mu posrurtni ostaei u Paris, gdjosu svečano tsaliranjeni u luvaiidslBont domu. Na prekjufierašuii dan r 6. maja 1757. goditte pobijedio je pruski kralj F r i e d r i c h 11. u toku sedmogodišnjeg rata kođ Praga maršala princa K a r 1 a 1 o t r i n š k o g, U toj je bitci poginuo pruski marša! groi Schwer i n. — 6. maja 1786. godine rodjen je u Frankhrrtu na Maini književnik Lud\vig Borne, duhovHi fcljtonista, kritičar i satiričar, o kojeniu je već bilu riiječi prifikont godišnjice njegove srnrti. Umro je 12. fcbruara 1837. godiue u Parisn, — 0. maja 1910. godina umro je engleski kralj E d \v a r d VII. Itošto jc njcgova mati, kraljica V iktorija, vrlo <iugo viaćala (od 1837. <io 1901. godkte), to je kiuij Edvvard došao rm prijcsto vcč kao star čovjek (rođjen ie 1841. godinc). Nasiajedio ga je današttji engleski kralj George V, Na jučerašnji dan, 7, itt a j a 1812. eod. rodjen je u Cttmb«rwelia en-, gleski pjesnik iRobert Brovni£. Uiuro jc 1889. god. — 7. utaja 1833. godiue rodjen je u Haiuburgu čavciti korijponista JoJiannes B r a h ih s. Bio je djak kotapoaiste Marssena. 1874. godiizie izabran je za filatua berliuske akadeinije. Uuiro je A ajpriia 1897. godiue u liečn. Kao konii>onista krctao sc u istirn obiicima kao Schuuiarm u posljediije doba svoga raiaGd taje'govih djeia va!ja potueauti 4 simioiiije, koinoruu iuuziku. djela ** horovo, a naročiio njegova varijaciiona djela, u kojlma je njcgov talenat dostigao vrhuiuc. — 7. maja 1840. £ 0 dinie rodio se u V otkinsku slavni ruski kompouista Petar (Pjotr) Hik' . CaikovskiJ, čajVovskij je jedan <>a