Beogradske novine

lzlazet

dinyiw đ Jutfo, ponedjaljkom poslije podne.

Ptjerfinl brojevh • obiaeii« hei«r»

MJeseCne pretplete: * smsfur ftssr.'scs^s&'.*; saKr.rrrv-rr : !? U InMtnutre ••••••••*** ioO Oglssl po cljoniku. »

Jrednlltvo: BEOGRAD, Vuko Karodžlča ul. broj 10. Tolofon broj 83. Uprovo I prlmanjo pretplato Toplltln vonao broj 21. Tolefon br. 21. Prlmaajo oglasa Knau Mlhajla ul. broj 38. Telefon broj 245.

Br. 127.

BEOGRAD, ponedjeljak 13. inaja 1918. Godlna IV.

RATNI IZVJESTAJI. lzvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 12. maja. U oblasti Pasubia pnotlvnik Jč'prekjučenapao na na5a pređnja odjelenja, kojom mu Je prilikom pošlo za rukom, d'a prodre u naš preidnji položaj na Monte Cornu. Protivnapadom što smo ga jučo 1 z v e 1 i, o p e t s m o 1 z bVc I l t T aiija n e. Na ostaiim odsJecima planinsko« Tronta odbljena su talijanska izvidjačka ! odjelenja. Vojni letač nadporučnik Link e C r a w f o r ’d oborlo je 11. o. inj. 'đvi j e engleska letillce, I time je Izvojevao svoju 22. I 23. pobjedu u A'azduliu. U Arbaniji mjestimice je viadala [’žtvlja borbena djelatnost. Načelnik glavnog stožera. Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berlin, 12. aprlta. Zapadno bojišter Na borbenim je frontovima borb’efna djelatnoSt bila ograničena na borbe lokainoga značajas. Sjeverno otl Kemm e 1 a i južno od L y s-e napao je protivnik poslije žestoke pripreme va^rom. Na više je mjesta krenuo na žestoka nasilna rekognoscirauja. Sjeverno od Kommela slomili smo neprijateliski napad if borbi f>r sa u prsa u svojiin rejdovi jn a. Inače su njegova jurišna odjelenja skrliama već našom vatrom. Na zapaidinoj obali A v r e razvile su se u vezi sa jediiim našim naletom jugozapadno od Mailly-a žestoke borbe, u toku kojih smo zadobili više od 30 za>robljenika. Izmedju Avre i Oise u .više ja maha dolazilo do izvidjačkfh borbi. i Na ostaiom dijelu fronta nije se 'dogodifo ništa značajnije. U vazdušnoj je borbi u toku posljednja dva dana oboreno 19 nepriiaiteljskih lctilica. Od ovih je 12 letilica' .Oborila gonilačka letačka eskadra, kojom je do svoje smrti komaindovao konjrčki kapetan pl. Richthofen. Poručnik L6wenhairdt izvojeivao je svoju 20. i 21. pobjedu u vazduhu. Prvl zapovjednilf glavnog stana ol. Luđendorff. Poslije mira sa Rumunjskom. , Samouprava dunavskog ušća. , Kb. Bukurešt, 12. maja. Službeni iist objavljuje kraljcv tikaz, kojim se pod uslovom naknadnog odobrenja parlamcnta đaie n a r o 5 i_ta samouprava oblasti oko ■ iluna vs.kog u š ć a, čtje će sjedište, biti ti Sulini. Direktive za ovu samoupravu davaće redovno miuistarski savjet. Sudbina Sjeverne Dobrudže. v ^ Kb. Sofija, 12. majai Bugarski ministair trgovine B akalov rekao je jedtiom saradniku ,,Kambane“, da niti bugarska javnost niti napose dobrudžansko stanovništvo neina razloga da se uznemiruje što se tiče konačnog riješenja pitanja d sudbinl sjevenie Dobrudže. Formalno prjdruženje južne Dobrudže Bugarskoj pak ižvršiće se u najkraćem roku. Belgijski socijaliste protiv osvajačkog rata. Kb’. Bern, 12. maja. . ,,H umau it e“ objavlijuje proglaS, upućen belgijskira socijalistima, koji žive u Francuskoj, protiv težnje, da se odbranbeni rat pneobrati u osvajački rat. List izjavljuje, da su belgijski radnici odlučili, da lodustanu od politike ćutanja i nestalnosti, te tražl nadzor parlamenta nad vladom. Proglas prlstaje uz londonskl program savezničkih’ socijalista i traži jemstvo za trajan mir, kao i društvo narodd po Wilsonovim načelima, teneodložnl sastanaK socijalističke k o n f e r. en clj e za primremanle mlra. v-»

Autonomija dunavskog ušća. Belgijski socijaliste protiv osvajačkog rata. Program nove ukrajinske vlade.

Program nove ukrajinske vlade. , Kb. Kijev, 12. maja, Prlvremenl ministar predsjednik’ Cysogub se razgovarao sa saradnikom lista ,,Q o 1 o s K i e w“ i izmedju ostalog mu je rekao: Program vlade se u tome sastoji, da se jponovo uspostavi u zemlji pravo privatne svojine, kao I red i mir. Vlada smatra sebe privremenom. Poslije svršeniii izbora narodni predstavnici će riješiti o budućnostl zemlje. S Rusijom ise još nalazimo u ratnom stanju, ali su ruski izaslanici za mir već prispjeli u Kijev. Državni jezik ostaje ukrajinski, nacionalna ministarstva manjine će biti ukinuta. 0 ilzbornom p’ravu se sad vijeća, gradske i provincijske samouprave biće preuredjene, milicija će pretrpiti reformu, u provinclji viada s malim izuzetkom potpun mlr. U ozbiljnim slučajima nemira sreskl kapetani su ovlašteni, da upotrijebe vojničku silu.

Letačke borbe na talijanskom frontu. I<b. Beč, 12. maja. ’Javljaju iz glavnog stana za ratnu Štanipu: Poslije duže pauze, koju je prduzrolcovalo nepovolino vrijema, došlo je početkom maja do izvanređno živahnih bojeva u vazduhu. 1. maja je natporučnik pl. F i a 1 a oborio jedmu za drugom dvija neiprijateljske leitiiice. Kao lak plijen pao je u naše ruke jedan Nieuport, čiji se pilot spustio iza naših linija. Pod upravom vatre sa letilica ili osmatračkih baioha, bombardovala su sa uspjehom naše teške ba 1 terije neprijateijske položaje. Mnogobrojni lijetovi takodje su tome mnogo pripomogll. Protivno svima fantastičniin brojevima talijanskih izvještaja konstatuje se, da je u prvoj polovini mjeseca tnaja iizgubljeno u bojevima 11 latilica, a mf smo srušiii 17 neprljateljskili ietilica. Od ovih priznao se dlo sad’a već gubitak od 11 letilica i 3 batlona. U orijaškim bojevima pogitnto je junački natporučnik Pazelt, sinjelt 1 hrabrl letač. Odfučni dani na zapadu. O borbama posljeđnjlh dana. Kb. Berlin, 12. maja. Woiffov ured javlja: 11. inaja nastavio je beprijateij svoje pokušaje, za ponovna osvojenja u oblasti K e mm e 1 a. Rano u jutro počfla je borba u širint dd 1 km sjevemo od seia Kemmela. Neprijateljski napad je i tog dana, kao i dlo sada, s I o m 1 j e n u z t e š k e gnbitke za 'protivnika. U vezi sa ovim borbama u oblasdi Kemmela bila je preko dana živahnija vatra zapadno od rijeke C1 a r e n c e, gdje je takodje rano u jutro odbijen jedajn neprijateljski djelimičnl napad, do koga je došlo iza jače krtiljerijske pripreme. Dogadjaji u Rusiji. I Opšta amnestija. ( ‘L Kb’. Moskva, 12. maja. Agencija javlja: Opštom amnestijom bd 1. maja oslobodjen je velikl broj političkih I prostih Krivaca, kojl su se nailazili u raznim kaznenim zavodmn- U PetrogTadu su pušteni u slobođu bivši ministri za vrijeme .vladavine Romanova i Kerjenskog, osim onih koji su osudjeni zbog veleizdaje i prevare. Puriškijevič i drugi učesnlci u atentatu protiv sovjeta puštenl su na slobodu. Svega je toga dana pušteno u slobodu 200 lica, koji Isu se zbog polltiUrih i krivičnih prestupa nalazili na izdržavanju osude u krestijskom kajnenom izavodu.

Londonska afera.

Penzlonlsan general Maurice. Kb. London, 12. ma&ai. Službeno javljajui Oeneralmaicip M a y r i c « stavljesi je u peozihi..

i ^ r

Spijunska afera u Svajcarskoj. Prcsuda po Mougeotovoin špljunskom procesu. Kb. Bern, 12. maja. Donešena je presuda po M o ug e o t o v o m Špljunskom procesu. Francuski dragonski potporučntk Mougeot, bankair Clairin, krupni industrijalac Breuvat i prokurista F.ernand Dreyfuss osudjeni su tra žamašne kazne ro b i J o m i na dožlvotno protjerivanje ! z š v a j c ai r s k ». Švajcarski naredjiict S c h a f f r o t i J o e t s c he t, koji su Mougeotu, šefu francuske Špljunske organizacije, davali izvještaje o r a sp o r e d u'po gr an f č ni h t r u p a u zapadnoj ŠvaJcarskoj [ o transportima stoke, osudjeni su na r o b ij u I izbrisani su 1z reidova vojske. 14 ostalih optuženih, medju njima i neki ugledni liitdi osndjenl su koje na zatvor do godinu dana, koje na novčane kazne.

Razne brzojavne vijesti. , Njemačkl plijen u Sevastopolju. Kb. Kijev, 12. maja. Nijemcl su u Sevastopolju našli 6 miiijuna pudi uglja, koji će šc upotrijer blti za crnomorsku plovidbu. Pokušall su, da lzvado iz vode dreadnought ,,I m p e r a t r 1 c a M a r I j a“. U sevastopoljskom su pristahištu nadjeni brodovi ,,R a s t i s I a v“, ,,P a m i c t“, „Merkura", ,Sinop“, ,,Aljmaz“, ,,P o t i o m k i n“, ,,P r u t“ J ,,M e d ž id I j e,“, pored toga innoge knstarice i manji ratni brodovi, kao 1 20 pannih brodova. Bavarskl kraij u vellkom glavnom t stanu. Kb. Munchen, 12. maja. Hoffmannova korespondencija javlja: Bavarslri kralj Ljudevit je Ivcčeras otputovao u veliki glavni stan i na front, Sastanak finskog sabora. V * . Kb. Kopenhagen, 12. maja. „Berllngske Tidenderi jav j Ija iz H elsingf orsa: 15. maja sar staje se finski sabor. Od "0 ranijih socijalističlrih poslanika na okupu su saino još njih 15, ostali su ili zarobtjen! ili su pobjegli. Nekolicina njihovih ugleđnih vodja naiaze se u Peitrogradu. Očekuje se s nestrpljenjem, kako će se držati ruska vlada, kada budu tražili njihovu ekstradiciju. ; . Pitanje američke pomoći. \ i 'V- ; ' Kb. Amsterdam, 12. maja. ,,B r i t i s h N e w s“, list, što ga ovdja izdaju britanski internirci dobili su sa nadležnog mjesta iz Londona viieist, da su Sjedhtjene Države ostavile britanskoj vrhovnoj komandi da birai, želi li ona, da im s© američke vojske odlmćjh stave na raspoloženje radi učešća u borbama na zapadnom frontu ili hoće 31 ’sama da drži fromt sve dotlc, ’dok joj na stigne u poinoć svekolika novoobnaizovana atnerička vojska, kada joj organizactja bude konačno dovršema. Britanska se vrhovna komanda odlučiia za ovo posljeđnje. Prestala anarhija u odcskom okrugu. Kb. Odesa, 12. maja. Pretna izvještaju odeskog gubernijskog zapovjedništva, prestaia je u posljednje vrijeine ipotpuno anarliija u torn rayonu. Zalitjev za izmjenu Izborttog zakona u UkrajinL Kb. Kijev, 12. maja. U skupštiini kubanskih posjednilča rlješeno je, da so d Kijev pošliie jedno izaslanstvo, da zahtjeva izmjenu izborliog zakona I izvršenje izbora u sapuoupravnim ftijelima, daije da se brzojavnlm putem pozdravl hetnian. Stanje sjetve u UkrajiuL Kb. Harkov, 12. maja. Ozimni usjevi Istoje svuda dobroi, proljefcna je stfetva dobra, ali treba kiše. Iz okruga stižu izvještaji, da seljacl vraćaju velikoposjednicima pokradena \ preidmete.

Sa Balkana GRČKA. ■*’ Oodnosima p r ema s p orazuinnim sllatna je Venizelos Izjavio u kotnori: Oeografske su veze, koje Orčku vezuju sa sporazutnnim silama. Sporazumne sile će voditi računa o pravima Orčke. Prava, koja se nalaze u slabiin rukania, ne ultvaju nikotne poštovanje. Sanio onda kad jedan narod dadne dokaza o svojoj životnoj snazi, kao Što je to Orčka učiniia u balkanskom ratu, tnože so pojaviti na mirovnom koitgresu sa zalrtjeviina, kcji se ne mogu odbiti. Medjutini „Eclto i de Bulgarie 41 piše ovo: Prema đementiju grčkog poslanika u Bernu, Orčka nije potpisala londonski ugovor. To se daje ob- I jasniti suprotnim interesima izmedju ! Venizelosa I Italije odnosno Epira, a možđa i time, Što se kralj Aleksander i Vcnizelos i>rotive da potpišu ugovor, đokle sporazumne siie ne nađju sredstva, da dovedtu u saglasnosti grčke zahtjeve u maloj Azijl s talijatiskhn zahtjevima. Zavrsetak nedjeije cara i kralja Karla. Proljetnja svcčanost u Topčideru. Jučerašnjom jo proljetnjom svečainošću u Topčideru doiičnitn naičinom završena u Beogradu nedjelja cara i kralja Karla. Onakvog veseljai i onaka neusiljene zabave kao juče u Topčideru u Beogradu u ovo ratno vrijeone zacijelo još nijs hilo. Pa i ako je uveče oko 8 sati zapljuštila priiično jaka kiša, koja je priiican dio posjefiiaca otjerala kuči, to se ipak saina za 1 bava time nije preikinula. — u fcratko: proljetnja je svečanost u Topčideru ispala nad svako očekivanje i podčasnički odbor c. i k. stožernog odjelenja ttiože da sa uspjehom bude potpuno zadovoljan. Za ovaiko-nešto bUo je vrijeme kao stvoreno, ta su posjetioci odmah poslijo podne počeli dolaziti, neki tramvajem, a neki pješice. Kad se zvanično počeia zabava, nije s-e više mogio đcrbiti ni jedrio lnjesto u prostoriiama kasine i vrta, pa su se mnogi posjetioči moralf zaidovoUHi promenadbm, ivećinom uz zvuko garnizoniske muzike, pod dirigovanjem fcapelnika P i r o a. Uz uspjelu imitaciju bečkog pnJr tera, ok’o koga ie svijet upraivo vrvio, najbolje su, raznmije se, bile posjećeina prodavnice namirnica i pića. Koji put se čak desilo, da sa preid mjima svijet tnorao postaviti u redove, da dodje do željette okrijepe, no ni to nijef bilo nikome krivo. Veliku veselpst izazvala je amyrička „licitacija" jeđuog prascta, s kojim se dobilo više od 300 kruna, kao i bitka konfetima i koriandolima. Ne možetno, a da ovom prilikom ne navedemo još jednu okolnost: na zabavi je bilo ! tnnogo časnika, pa ie bilo lijcpo vidjeti onaj upravo drugarski saobraćaij gosi>ode časnika sa običnim vojnicima, Isto se tako mora naglasiti lijepa pojava, da je na ovu dobrotvomu zaibavu u korist fcnda cara i kralja Karla posjetio i velik broj srpskoga gradjanstva. Sve u svemu, da opetujetno još jednom: Jučelrašnja je topčiderska proljetnja svečanost bila jedna od najuspjelijih zabava, pa se njome prosto nije mogla Ijepše završiti ova nedjelja dobročitisfcva.

Grad i okolica Narodne dobrotvorne predstave. (,,H asanaginic a“). Za prve dvije predstave OgrizoviĆeve ,,H a s a n a g i n i c e“, koje će biti u subotu 18. i nedirelju 19. ov, m}., lulaznice se mogu dobitl u knjižaratna ,,Jugo-Isitok“ ! 'Cvijanovlč. Predstave „Hasanaginice" biće posliednje u ovoj sezoni. Predstava od subote ide kao sedma ljetnja, a od (nedjedje kao osma ljetnja predstava. Ponien. Porodica poflc. .V1 a d tslava Pe tk’ o v i ć a - D i s a, davaĆe svotfre idragom pokojniku godišnjl pomem u s ritj edn 15. o. mj. u 11 sati. u crkvi sy. Ma'rka na starom groblia, :

Razne vijestf Ko rče? Nauka je dokazala da je hrfcanje pri spavanju jetdna pojava, koja posto* ji samo kod civilizovanih naroda. Nijedan od čuvenih sv«,tskih putnifca nl naučn'Bh fepitrvača nije čuo dia kafcav, divljak hrče. U opšte kod divljih i apsolutno neciviiizovanih naroda ne po* stoji hrkanje. Jedan naučnifc je to objasnio ovim: Dtvljaci. koji treba du su uvcfc na oprezi, kađ bi pri spavanju hrkali, bill bl vetčito izložienl opasnostl da se izdadtt neprijaLeiiima, koji ih na svakom koraku vrebaju. I zato je priroda udesiia tako da divljaci pri spavanju ne proizvođe ajpsolutno ntkakaiv šum. Sa civilizacijom je sve promenje« no, pa je naravno i opasnost te vrsio prestala. Uz to, mnoge druge okolnosti: slabije zdravlje, nagomilavanjo šlajma, mnoge kijavice i bolesno zatvaranje nozdrva, spavanje u sobama gde je vazdult zagušljiv, — što jc sve, u neku ruku, negativna poslcdica civilizacije — učinili su da hrkomje postane obična stvar kod vrlo mnogili osoba. Jedan naučnik je prorckao da će. hrkanje, sa napredovanjem civilizacije, postaiati sve opasnije. Doći će jedno vreme, rekao je om, kad će ceo svct bez izuzetka, i ljudi i žene, pri spavanju strahovito hrkaiti. Tome će naročito doprineti sve gore stanje zuba. M. Nov dinamometar. Dinamometar je mehanizam, kojt se steže šakoin da bi se izmjeriia čo< vječija snaga. Ali jedan englcski meltaničar objavio je nedavno, da je konstruisao nov mehanizam lovoga imena, koji se ne steže šalcom, već se stavlja ispod pazuha i steže mišicom. Na taj način odredjuje se i saznaje mnogo tačnije snaga čovjeikovog organizma, jer se stezanjem šake tto mjeri cijela snaga nego saino žilavost ruku. Izgleda, da je ovaj niehaničar svcjitn promilaskom u pravu- =

P a b i r c i Istorija jednoga ntidera. Američki ipesnik Džens Francis Dojd ispričao je ovu veselu uspomenu iz svoga bavijenja na ostrvu Satnoa, gde je proživeo dugo godina: Medju stvarima koje je jedno misionarsko društvo iz Bostona poslalo' na cstrvo Somoa za svakodnevnu upotrebu njegovih stanovnika slučajm zatuta i jedan stari pariski mider koji je bio taman za hajtanje žene. Misionar koji je doneo sanđuče sa tini stvarima inorao se odmah vratiti natrag, i tako ostane samo poglaval Samoanaca da otvori sanduk i da razdeli stvari. Kad je povadio bio sve stvari, on naidje na mider i onda, pun čudjenja i sirahopoštovanja, zastane pred tom neobičnom napravom, čiju upotrebn on nikako nije tnogao da pronadje. Lupao je dugo glavu, ali sye uzalucL Najzad se reši da sazove veće od najstarijih Jjudi iz plemena i da se sa njitnai posavetuje o toj čudnoj stvari. To se \ r eće sastanei ali nikak’o se nije tnoglo Ipronaći čemu služi ta stvar. Tetk posle dugog vremena ustane najstariji čovek u plemenu, koji je imao vrlu zlu ’ženu I koji je kraj te svoje žena patio paklcne muke, 1 rekne: — Poglavico, ja mislitn, da je ova stvar inama poslata zato da njom kažnjavatno neposlušne i zle žene. Vilan, tako se zvao poglavica, radosno pljusnu rukama i tipita starca da mu objasui kako to misli. — Pa evo ovako >— reče starac. Upleti i stegni ženu u ovo čudo, pa češ videti kako će ddmah postati dobra i mima. Eto, možeš prvo počctt sa mojom ženom. i Odmah bude naredjeno da so; starčeva žena dovede. Kad su joj pokazall stvar i rekli zašto ova shtžl, žena udari u pakleaiu kuknjavu i plač, moleći da je poštede te napasti. Ait ništa nije pomoglo. Vilam dohvati zlu ženu i tako ie. stegue u mid'er da je ona jedva đisalat. Najzad pošto se dobro nakukala i izvaljala po zemiji, ona padpe na kolena, zamoli za oproŠtaj l obeća da će od sada biti hajbolja žena na svetu. iznenadjeni tim neočekivanim uspehonr, poglavica i njegovl starci zaključe da se u toj djavolskoj naipravl nalazi kakav madjionlčar. I ddmah se po celome plemeuu rašču za tu fctrašmi stvar. 2ene počeše mnogo da se tdaše toga. PoŠto i« još nekoldco njih stezamo u mlder za kazn u, one sve postadoše tako dobra Štrpfiige da le od tada to pleme bilo. ipravi raj za biuževa- M-fc D