Beogradske novine

gtrana 2. —. Volucijonarne namjere, đa stupj pred komoru sa stranačkim programom, kojl bi težio za blagostanjem radnišjtva, pa da porade đa se to zakonodavDim putem l ostvart. Neistlnita vijest o boljševikima u Ukrajini. Kb. Kijev, 10. juna. Izaslanik ruskog lzaslanstva B o 13 o v pobija vijest, đa __ boljševiki u pkrajini spremaju štrajk. Sa Balkana. RUMUNJSKA'. Odgovoruost. Tod ovim naslovom obfavljuje pioiajaŠnji ministar predsjednik, general Ajrerescn članak, u konve izmedju oftaJoga razlaže, kako jo Bratianuova vlada Eklopila vojni ugovor sa Rusijom, da za Slučaj ulaska Rumunjske u rat doliije pojmoći dvijc pješadijske i jddnu konjičku divizjju. Ali Bratianu je veoma brzo rnorao 0aU tfačuna o neznatnoj vrijedcostl ove potpore. Onog dana, kad je objavljen rat, pozvao je b sebi generaJe Averescua i A■slana, kojo jo sreo u kraljevskom dvoru, i rekao im: „Stalo mi je mnogo do toga, jda se ne govori o vojnim operacijama. 'Ali bih ipak želio, da se svirn mogućim Erdirtvima rasin Vijest, đa će 200.000 Rusa doći knoz Dobrudžu“. Takvim lažljna i idosjetkama pokašavao je Bratianu još U početku da gradjanstvo obmane, S Bvoje pogrješke sakrije.

Grad i okolica Duevn? kalendar D a n a s je utoark 11. juna, po starom 29. raaja. — Rfmokatolici: Barnaba ap.; pravoslavnt: Mč. Teodosije. Casnlčka i činovnlčka kasina otvorena je počam od 15. februara đo 11 satl u noći. Clk. vojnički dom: Cltaonica, soba za pisanje 1 igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati uvcče. Siobodan pristup svakome \ojni!:u. Beogradskl orfetim u ljetnoj pozornicl, (bašta „ITotel Takova" na Terazijama). Početak prcdstave u 8-30 sa't! uveče. Nočna služba u ljekarnama: Od 9. do uključivo 15, juna 1918. vršlće noćnu siužbu u Beogradu ove ljekarne (apotekc): Dr. P a n 1 ć, Saborna ul. 77, D e I i n i Knez Mlhajiova uL 1, N i k o 1 i ć, Bitolj-, ska ul. 2, i P r o 11 ć, Kralja Miiana ul. 87. C. ikr. savsko kupatilo. Otvoreno cijeli dan. Za vrijeme otvaranja ratnog mosta — od 7 do pol 9 prije podne — ne će se vrsiti prijevoz posjetliaca kupatiia. Biblioteka za pozajmicu (Balkanslca ulica br. 1, Hoiel Moskva). Ot\ r orcna od 10—1 sat prije i od 3—7 sati poslije podne. Slava crkve sv. Vaznesenia u Beogradu. U četvrtak, na dan Svetog iVaznesenja proslaviće svoju hrajnovnu slavu crkva Svetog Vaznese. Dja n Beogiadu. 1 U oči hramovne slave, na: navečerju, pdržaće se bdenijo sa počotkomj u 5 i pp gali poslije podne. i Na dan slave služiće se svečana liturgiji Svctog Jovana Zialoustog sa po(četkomi u 8 i po sati u jutiu. Po svršctku liturgije obavlće so oko crkve* uobičajena litija, a potom će se frcrezati slavski kolač i os\etiti koijjvo. Na lilurgiji će pjcvali pjevačid zbor pvo crkve. 't Pomen knczu Mlhajlu u Košutnjaku. Danas, u 5 sati poslije podne biće kratak pomen knezu Mihajlu u topčiderskom Košutnjaku, na mjestu njegove pogibije.

lome je najveći dokaz, što je tada liiljadama srpskili sinova prešlo preko Save i Dima<va za svojim omiljenim knezom; tome su' dokaz „vračarske 1 šabačke rupe“, pune srpskili sinova, i oni mnogobrojni točkovi, ua kojima su ispustili svoje plemenite duše toliki sinovi Srblje, koji su se samo usudili, da uzdahnu za izgubljenim knezom. Ljubav prema Obrenovlću bila je jaka u srpskom narodu s obe strane Save 1 Dunava. Knez Mihajlo dočekan je tada u Novom Sadu kao vladaiac I vojvoda srpski; kao budući gospod»r balkanskih naroda. Po zahtevu Turske knez Mihajlo, kneginja Ljubica i svi Srbi, koji su za njrma u Austriju prešli i bili ra>zmešteni u svirn pograničnim mestima prema Srbiji. krenu dalje od srpske granice. Knez sa svojom svitom morao je poći u Banat, na imanje svoje sestre Savke I. Nikolića, a kneginja Ljubica u Novi Sad, kuda su s njom morali poči njeni deveri Jovan i Jevrem, i svi ostali Srbi većeg značaja. Retki 'su oni ljudi. kojl su gospodarLII jednim narodom, pa kad su pali, da nisu radili da se opet vlasti dočepaju. Tu se obično ne traže i ne biraju sredstva. Medjutim, knez Je Mihajlo svaku pripremu za bunu u njegovu korist uvek odbijao. Pri svera tom što je knez Mihajlo bio potpuno zadovoljan sa svojom sudbinom, opet se našlo pakosnih ljudi, koji su protiirali ncistinite giasovc, vredjajući tirne njegov ponos. Zato je on bio primoran, da u odbranu svoje časti uputi 2. jula (p. s.) 1853. godine pisino svima savetnicima. popečiteljima, mitropolitu, Vučiću i Knićaninu, koje je danas nmogima i mnogima nepoznato, a verno je ogledaio široka arca, piemenite duše I yiteškog ponosa kneza Miiiaila, • . . •* -

Ufo ra g^ —__ % Sa parastosa kralju Aleksandru. Juče u 11 sati prije podne održan je parastos kraiju Aleksandru i kraljici Dragi u crkvi sv. Marka, gdje su visoki kraljevski ipokojnici i sahranjeni. Na parastosu, priredjenom od strane rodbine. činodejstvovalo je sedam sveštenika sa jednim djakonom. Poslije parastosa održan je i pomen na kraljevskim grobovima u crkvi. Ođ strane vojne glavne gubernije prisustvovao je potpukovnik g. Hrotnek sa povećim ’orojem časnika. Crkva je bila puna otmjenoga svijeta iz činovničkih, trgcvačkih j drugih gradjanskih krugova. Kocianov koncerat. Subotnje umjetničko veče ostače zacijeio u trajnoj i duboko uspomcni svakome, ko je dospio da ga posjeti. Dvoranom je prostrujio kao rijetko kad dosad dah čiste umjetnosti. To su bili časovi oue više sreće. kad se čini, da se ono najplemenitije u čovjeku probudi na tihi intimn! život. A te je Časove mogao izvabiti samo onaki bogođani umjetnik, kakav je Kocfan. Iziišno je pisati kritike o njegovoj umjeći. To naime nije vještina kakva ili virtuozitet, koji svoju slavu I sjaj osniva na spoljnosti, na tehnici, već je to unutarnja vatra l život, kojom se guslač interpret uživljava u glazbotvorčevo djelo, pa ga direktno i čisto prenosi u duše slušatelja. 1 onda čovjek osjeća nesamo autorove dispozi* cije već i Čitavu pozadinu naroda 1 vremena, u kojem je đjelo niklo. Iza Lalo-ove bogate simfonije mogli ste zamjetiti krvavm šnansku rasu i čežnju Karmene, iza Cajkovskoga sjetu i sanljivost rusku, a kad je Kocian svirao Bacha, kađ su mu pod prstima pjevale dvije i tri žice najednom, onda ste se mogli uvjeriti, da je istina, što su strane kritike pisale o Kocianu, da ni Bach sebi ne bi zamislio boljega tumača. Nema Kocian velikih gesta, nema ni pretencijoznih samodopađiiih a često ncprijatnih aliva, ne, on s jeđnakim i propisnim načinom daje upravo ono, što mora dati, ni više nl manje. Da je u njeg i stvaralačkog talenta, pokazala je njegova dražesna ,,Humoreska 1 *. a da je Ceh, potvrdilo je čuvstveno davanje Smetaninih glasova ,,Iz đomovine". Kocianov pratilac, Slovenac g. ćiril Ličar, prikazao nam se više -negtr prathac. U njega je toliko individualnosti, da se njegovo samostalno istupanje više ističe od njegova sviranja, inače primjerenog i diskretnog. Maio se kađ čuje onaka izvedba Liszta, kakvu je s pravim umjetničkim shvaćanjem lznio Ličar. To je mladić velike budućnosti. Oba su mnjetnika požnjela mnogo bumog pljeska i ponosna odobravanja. Ma da je koncerat bio tek dva đana prije oglašen, ipak je publika gotovo napunila dvoranu. Koncertu je prisustvovala i Njegova Preuzvišenost vojni glavni guverner general-pukovnik barun R h e m e n. Bečka dvorska opera n Beograđu. Iza 20. o. mj. gostovaće u Beogradu c. i k. dvorska opera Iz Beča, te će davati pet do šest po izbor opera u dvorani ,,Kaslne“. Olas o ovom vanrednom umjetničkom . dogadjaju razveseliće bez surnnje sve prijatelje muzičke umjetnosti. To će biti prvi put za vrijeme rata. da se u Beogradu izvođi ctklus opera.

U tome pismu nalazimo ova mesta; Gospodine, Došio mi je do znanja, da se o meni raznose glasovi po narodu srpskom, neprijatni i za mene i za Vas. Za mene su neprijatni zbog toga, Što su karakteru moine protivni, dostojanstvu niome nepristojni i časti inojoj škodljivi; za Vas pak zbog toga, što Vam istitiu sakrivaju i, namećući Vam neistinu, spokojstvo Važe uznemiruju. Nisam hteo neosnovane ove glasove po novinama pretresatl 1 oprovrgavati zato. što nisatn rad da bi se moglo i pomisliti, da ja sam o sebi govor i viku po narodu dižem. Voleo sam to učiniti pismom, upućenkn otmenhn Srbima Ne tražlmjakneževsku vladu u Srbiji nagovaran j e in, p o d m i ć i v a n j e m, b u n enjemnaroda i podobnitn sredstvima, nedostojnim I mene 1 naroda: već bih je primio samo po potrebi opštoj, samo tim načinom, koj! bi I za mene i za narođ pristojan i koristan bio. Neću ia preko lešina braće moje da se penjetn na presto srpski: već kadblto bilo sudjeno, rad bih da zbog dolaska moga tamo niko ne zaplače. nego svak da mu se obraduje. Ko nemir seje, burn će požnjeti; svaka btma. oslm ostaloga zia, trošl Ijude; ova zla pravi gradjanin svojoj zemljj žeieti neće; a ja upravo žeiim. da me svaki pravi rodoljubivi Srbin bar u tome za sebi ravna drži *. .*) Ovde je, na svaki načtn, blo Izlišan svaki komentar i uporedjenje, jer i poslovica kaže: ,,za pametnog čoveka je l komarac muzika“ R. AL T«

*) -Srpskl Dnevnik“ 1853, Br. 55.

# '”EOGRADSKE PRmNlf U. juna 1918,

Bny 188 , \ n - ■ i >

Potanje o operama I sudjelujućim pjevaćima javldetno naknadno. C. I k. vojnl kinematograf za vrjjemo Ijeta. Od danas preselio se c. 1 k. kinematograf na terasu iste knće I sve je preduzeto, da gleđaocl budu što zadovoljniji. Postarano jc i za bufett i za dobru niuziku. Jeftinija prednja sjedišta udešena su kao u pozorištu, a boIja mjesta i ložc snabdjevena su stolovima i uljepšana su ukusno razmještcnim zelenilom. Samo u slučaju nepogodnog vrcmena davaće se prcdstave u donjim prostorijaima, inače na terasi, sa koje se stvara oku gledaoca lijeoa panorama okoline. Iđućili dana prikazivaće se posjeta vladaoca ti Bco* gradu. Predstave preko ijeta odredjene su ovako: Nedjeljom u 4 i 6_sat! poslije podne za momčad. a u 8 i po sati u veče za svakoga bez razlike; potiedjeljkom i četvrtkom u 6 sati poslije pođne za momčad, a u 8 i poi sati uveče za sve bez razlike: utorkom i petkom u 6 sati iposiije podne I u 8 I pol sati uveče za gradjanstvo; srijeđom i subotom u 6 sati poslije podne za momčad, a u 8 i pol sati uveče za časnike. Traže se porođice. . Porodice ratnih zarobljcmka Stojana Ang jelkovića TVojc Angjelkovi'ča potrebno je, <la se jave siidskom odjelenju opštine grada Beograđa radi izvjesnog hitiiog i važt og saopštenja. Istortjski kalenđar. Na jučeražnji dan, 10. juna 1807. godine doš.'o je u loku rata izmedju udruženib Kusa i Prufa s jddne i Napoleona s druge stTane (o kojenru smo ononiad govorili pišući o životu pnr kog kra’ja Friedricha AVillielma III.) do bitke kod Helsberga u Istočnoj Pruskoj. U toj jo bitci uspjeh bio na stram Prusa l'Rusa, koji su ođbili sve francuske napade l odrSali položaje. No nekoliko dana docnije pobijedio je Napoieon savezniko u bitci na Friedlandu, koja je ubrzala kraj rata i dovela do filzitskog mira. — 10. juna 1819. godine rodio se u Ornansu francuski sbkar Gustave Courbet. Po srome umjetničkom pravcu bio je Courbet naturalista. Za vrj nia komunardske pobune u Paiisu igrao ja vidnu ulogu; dao je inicijaiivu za nišenje tzv. vcndomskog stupa, na čijern si vrhu nalazio Napoleonov k p. Umro je 30. deoernbra 1877. godine u V e v e y u. — 10. juna 183G. godine uuuć je u Marseil1 e-u francuski fizičar Andre Marie Ampeia. Rodjen je 1775. godine. Na 'današnji dan, 11. juna 1859. gođine umro je u Beču dugo r odišnji ministar spoljnih poslova i državm kancclar knez Metternicb, o kojemu je yeć bio riječi na oioai mjestn. \ Prijava obrađjcnog zemljišta. Sopstvenici, zakupci ili obradjrvači njiva, }K>Ija, pašnjaka l vinograda, koji su u martu ove godino prijavili svoja ziratna zemijišta, ponovo se ovim pozivaju, da neizoslavno prijave u svojjm roorima opštine grada^ deograda šia su i koliko ove godine zasjjaii. Oni sopstvenici iii zakupci, kcji zakijučno do 9. ovog mjeseca to ne bi uoinili, neka se odrnaii prijav r e naknadno i to u reonima: Vil., VIII., X., XL, XII., XIII, XIV. i XV., gdje će dobih biiža pbavještenja. Prijave se moraju neodložno zovršiti d.o 15. j u n a

Traže se Drušlvo Crvenoga Kmta nc.it vojnoj glavnoj gubcrniji za Srbiju pozrva niže imenovana lica, da se jave radi primanja n-ovca }>oLpi'oclsjedi:iku društva Crvenoga ICrsta u C. i k. vojroj giavnoj guberniji za Srbiju g. dr. Vojislavu M. S ubobiću, Beograd, Takovska ul. br. 19, | lično ako su u Boograilu, inače da ^pošaiju svoju tačnu adresu i označo ncjuližu poštu koja prima novac uputnicom. Svako lico da }K>ncse svoju kgitimaoiju i uverenje opšlinske uprave da novac može primiti. Lica su ova: Iz Arapovca: udova Ružica i deca Drogutina Jovanovića; <’.cc;i Dragića Soiića; udova Nevena i 'deca Dnigiše Lukića; udova Milka i 'deca Dragića Marjanovića; udova Jovanka i đ- ca Dragiča Matića i roditeiji Ljubišava Z.vojinovića. Iz Baroševca: Ljubica majka Milana Markovića; porodica Rr.d ji Vesića; udov r a Miie\ r a l deca Miiorađa Gerasimovića i udova Ljubica sa decom i'eira Dimitrijevića. Iz Banjicc: Persa majlca Spasoja Gjorgjevića i u<iova Stovanija i 'deoa Ilijo Gj. Zdravkovića. . Iz Bcgaljice: udova Jelena i 0a. ca Marka Brankovića. Iz Belog Potoka: porodica Stevana Gajića; udova Zivka i deca Borisava Gjorgjevića; Manda majka Pantelije Gjurgjevića; udova Nastasija l 'deca Ilanlai Zjvkovića; udova Smiijka i deca Milana 'jtovanovića; udova Mdica i dcca Grujice Ilića, poroTica fijorgja Iiića i doca Zivka P. Jakovljevića. Iz Boleča: udova Zivana l deca Arangjela A. Veljkovića. Iz Brajkovca: porodica Koste Glišića; udova Mileva i deca Miiutina Glišića i udova Milenija sa decom, Zivka Gjorgjevića. Iz Brcstovika: udova Savka j đeca Matjje Bakovića. Iz Burova: udova Spascnija l deca Dragoijuba Aćimovića. fz VeJikog Sela: udova Milka i doca Obrada Robeljića 1 deca Angjelija M dećpm Pekii Jekićau

Iz Velike Crljeni: uđova Zivana i deca Svetozara Matića; Anica majka Bošlca Aćimovićal l porodica Branislava Grčića. |r ' 5 i Iz Venčana: Miodrag sin Miloratda Kostandinović—Kojića; deca Milutina Kumanovića; porođica Milora'da B. Kuzmanovića; udova Stana l deca Ziva, na Bcljića—Jovanovića i porodica Potra Gjurovjća. (Nastaviće se.J Ženski svijet. IJIMNA RUŽNOĆI. Od poznate glumice Polaire ima u jeđnom listu čuduovato priznanje, čudnovato utoliko, što dolazi od jedne ženskc. To njcno priznanje zasmv r a so na saznanju, da „ljcpota prolazi, a ružnoća ostaje.‘‘ Ona naimo izjavljuje kratko, jasno i razgovjetno, da za svojo uspjche na pozornici ima da zabvait samo i jeđino svojoj basnoslovnoj ružnoći. U početku se dodušo i ona truđila, da svoja telesno mahno ukoliko je mogućno dotjora i popravu po kozmetičkim upustvima poznatog ženskog stručnjaka u tim slva. rima, Line Cavalieri, ali ja brzo uvidjcla, da jo ružnoća jedna odiika, kaogod i ljopota, te da i nju treba š.o jo mogućno unijošnije ispoijavali. „Došla sam ružna na svijct, ni svojom ni trodiLeljskom kri\icom‘‘, veli ova „bijoia vrana“ rnedju svojim pozorišnim posestrimama, „pa kad se pii svomo rodjenju nisam na to žalila, onda tok danas nemam za to nikakvog povoda. Moja ružnoća — to je moje bbgo. Cesto so dešavja, da iijepo Iice uprcpasti žcnsko, ali se vrio rotko dešava, da to učini ružno lice. Uostalom, sa svojom ružnoAorn bešo so udružio neobično razvijen smisa-o za bumor. Mene je ružnoca moja zabavljala, a naskoro sam se uvjerila, da ona zabavlja i druge ijude. Tako sam oi.poče'a mai'ijivc) njegovati svoju ružnoću, kao š;o ijepotice njcguju svojo draži. Ogieđalo mi jo govorilo, da moja ružnoća nema sebi ravne, a!i je meni da\ r aio hralnosii baš to, što nisam imala baš ničega od onoga, što se obično smatra kao neophodno potrebno. Glavno pravilo pozorišne školske muđrcsti: „korišti se svojom ljepotom kolikcgod možeš“, za mene n'jo rnog'o ima'.i važnosti, i stoga sam so morala podesiti po kakvom drugom metodu. Tako sam se onda rješila da budem ružna, da buđem baš sasv'mi * ,,bcznadežno‘‘ ružua — ružna počev od kose, koju sam odmah ođrezaia, pa đo pete, iniajući pred očima samo težnju, da markanlno pređstavim kontrast Line Cavalieri. Što sam još imaia tjolesnih odlika, bojažljivo sam ih krila. s'.ojski sam so etaraia, da mS nove iwrled:)ju još kiivlje nego što jesu, i uvijek sam pokaziva'a S\ r oj© ravne tabane u crpelama bez potpetica. I ida ridite, uspjeh nije izosiao. Ja sam srećnija, nego većina mojih drugarica na ,,daskama“. Ja ne moram da se plašim od starosti, jer moja ružnoća može godinama samo da se povećava. Ružncj ženi pružaju se preimućstva sasvim neobične vrste. Moje koieginice sve me prosto obožavaju. To mr uštedjuje brigu i stiahovanje od spie.alui supamica, dok se druge žene još uvijek budu klele u gvernoć Ijepote'*. Tako nam priča gospodjica Polaire, ne bi bilo ni malo kavaij rski, da joj ne vjerujemo, iako će se dosta njili naći, koji će ma i najmanje posumnjati i reći: ama koji zna, da li joj je baš sve tako zaista u duši iii jedno misli a drugo govori.

A. Grin: DAN ODMAZDE (Nastavak). Ali ipaft' se nije dao na počinalc. Cijehi bogovjetnu noć je kao neki nemimi duh krupnim koracima koracao tamo amo po sobi. Šta ie želio i čemu se nadao, Ispunilo se, ali izgiedalo je da ga samo užasava. Tek kad je svjetlost nastupajućeg dama rastjeraia crne noćne sjenke, nisu mu damari više tako jako udarali, i niegova divlja uzbudjenost sti^aia se. 20. G1 a v a. Dva dana poslijc ove noći sjedio je Steian Huse, duboko nagnut nad jednim žurnim poslom, koji je još istog dana morao da svrši, ledjima okrenut sobi, kod svoga točka. Radio je vrlc marljivo i bio je neobično dobro ras • položen, valjda što je jedam zračak nade pao u njegovu sumomu dušu, a inožda je osjećao i blagoslov korisnog rada, koJi čini đa se svaki teret i briga lakše snosi. U tom razabra od jednom iza sebe u sobi glas, pred iijim zvukom mu sva krv u žilama zastade; stajao je kao skamenjen i nije bio u stanju ni da se makne s mjesVi. Bez daha je prisluškivao, hoćc li se tai glas još jednom čuti. Ne, ne, mislio je on u divljoj tizbudlenosti, ne može biti, ja se varam: to nije on. Sad nisam spreman, tjslesno ni duševno. Taj glas sam samo u snu čuo, to nije on. Aii to nije bio san, bila je Istina. Ponovo Je razabrao zvučan glas. Stresao se kao u groznici, ali niti se makao s mjesta nitl je okrenuo glavu. i Davno očekivani dogadjaj došao je tako iznenada, oduzeo mu je svu vlast nad sobom. nije više bio gospo -

dar svojih misii. Već Je više puta ta sebi predstavljao; u snu I na javi slgurno je sto puta preživljavao susret, čak čitav prizor. Ali sad kad je došac? taj tremitak, iznenadio ga je " potpuncf baš kao grom iz vedra neba. Nikada' nije mlslio da će doćl tako iznenađa, da on bude nespreman l baš kad je skinuo kajiš s one mašine iza zavjese. U nevolji mu je iznenada naišla spasomosna misao. Ta zar on nije Stefan Huse, stari galvanoplastičar, komet nije prijetila nikakva opasnost? Ova sigurnost vratila mu je izgubijenu hladnokrvnost i njegove uko-< čcnosti nestađe. Već idućeg trenutka opet je nastavio posao. Melianički jd držao predmet pored točka da ga ugača, dok je pri tom svu snagu sku< pio da čuje, šta se iza njega dogadja. Za čas je mogao razlikovati riječi, koje jc taj takd strahoviti glas tza nje< ga govorio. Sto nisu na njega hiie upu« ćene pričinjavalo mu je veliku olakšicu. Očigledno je 1 nastojnik kuće ta- < kodje ušao u sobu. „Aha, \ i sie ovu sobu đakic prcfvoriij u radionicu'* primjefi stranac. ,,Ta to iz, . gloda kao da ne očekujclo više povrat. tak predjašnjeg Iarajdžije“. „Jedna pfica u ruci je bnlja, nego de< sef na krovu‘‘ o-Jgovori Kur'.is smcj'ićt re „Oospodin. Huse piaća taćno i ostavLjrl ono rna'o stvari tamo u ćošku na miru“, Stranac giedaše paž'ji.’O po sobi. Bio jo visok i širokih ploća. Impozantna ličnost, pored kojo su drugi Ijudi roogli izgledati rr.ali i heznatni. Još više je nje, gova pojava upaiiala u o’i tirae, što mu j<3 lico bilo rošavo. „Idite opet za vašim pos!ora“ reče on sada okienuvši se svorae pratiocu. „Ja ću se medjutira razgovarati sa g. Husrorm Dok jo Kurtis lagano iziazio iz sobe, pridje onaj prozoru. Od vremena na vrxjeme zastao je i posmatrao sve predme, te na stolu i!i na polici, koji su privlaćih djegovu pažriju. Sta više, pojedine štvarl jo uzirnao u ruke, da ih bplje pogleda. Ovih nekoliira minuta pretvorili su se u vječnost za čovjeka, koji je za to vrijeme skoro umirao od straha. Molor je baš radio, a u bak;:rnom ra^ stvoru nalaziii su se raz:ii prođmeti raznog oblika t veiičine. Stranac zastade f laman pruži ruku za retorlorn, kad oštar glas sa prozora zađrža: (Nastaviće se)- 4 ‘'A

Poiijeiinje lirzojavrie vijesii, NJEMAČKI VEČERNJI IZVJEŠTAJ; Kb. Berlin, 10. juna. I Wolffov ured javlja: Jugozapadno od N o y o n a daije smo u borbi s novo privedenim irancuskihJ snagcrma napredovali. PUT GROFA BURIANA U BERLIN, Kb. Beč, 10. juna. - Ministar spoljnih poslova groi B u r i a n nastupio je večeras svoj najavijeni put za Beriin.

Ođgovori uredništva. G. Mib. J. R—ću, Ivosovska Milrovica. >— Traženu bi vam knjigu vrto rado poslaii; kad bi je mi imali u nakiađi. Uj reriništvo je primiio na og’ed samo jcdan primjerak a taj trcba za sebo. Naručit« dakie izravno iz Zagrel a; adresa je ovas Zabavna Biblioieka (kr. zem. tiskaraji, Z?s, greb, Frankcpanska ulica 26.

Cisti bijeli tehrt če vam postati, ako upotrebljavate dnevlef „Dlana“ Alabaster puder l Crćme za Ike Doza za probu ili lončić K 3*—. Velika doia UJ lonćić K 6-—. Može « posvuda dobltt Glavno stovarlJte: ,,Dlana“ Handeis A. G. Budapest V, Nador utca & 8 ERSPĐZITDRA PESTAHSRE-UGARiKE KOMEBCIALNE BANKE u Beograđo — Roez MnmJlovD br. 50. SpecUalno odjelenje ra šiljanje novaca ratnlm xarobljeniclma I Intemlranima. Osnovna glavnica i priČuve 232,000.000 kruna. m