Beogradske novine

IzvjeVtaj njemaišicog vojnog vodjstva. , Kb. Berlinj 27. j'uTa. ' Zapadno bojlite: iVoJna skupina bavarskog prljestolonasljednlka Ru pprech ta: Borbena dj«]atnost uveče je mnogoStruko oživjela. Naročito j« bila uvcćana |Sa vrijeme noći, i to napose sa obadvije fetrane Scarpo u v«zi sa bezuspjesnim na» padimA englcske pjcšadije. Vojna skupina nje m a čkoK prijestolonasljednlka: Na borbenom fi'ontu izmedju So i sBonsa i Reimsa popus'tila Je juče gnatno borbena djclatnost. U Cb-ampag. pel 8U djelimični napadi Francuza n& jobadvije strane Perthcsa odbijenl. Vojna skupina Albrechta wflrttemberškog: * Uspješni izvadjački napadi u Vo» gezima I u Sundgau. Prvi zapovjcdnik glavnog stana pl. Ludendorff. Borbe na zapadu. Nljemci prelaze u odlučne napade. Rotterdam, 27. jula. Reutorov dopisnik javlja pod 24. B francuskdg fronta : JuČe su Nijem* ci svo'je linije utvrdili i prešli su u odlučne napadc n zapadnom 5 južuom pravcu. Njemačka voj. ha uprava je očcvidno rijcšila, Ha se nc povuče ncgo da izđrži. Napadi i protiv.napadi su van« redno žestoki, oni dolaz.e brzo jedan za drugim. Knsrleckl gencral Maurice o njeniačkitn namjerama. Kb Rotterdam, 27. jula. . kako „Nieuave Courant" javlja, gcneral M a u r i c e jc u ,,D a i 1 y C b r o. in i c 1 e“-u izjavio, da Nijemci vjcrovatno smjeraju, da s« orlrže na liniji Hou’. chy le Chateau—Forest de Femme i na visoravni, koja od Risa ide sjevrno od Dormansa prcn-a Marni. Nem'i uzroka pretposlavci, da će Nijemci napustiti svojo položajc, knd su se voć rijcšili da ih održe. Mauricc misl>, da s’ Nijemci nećo i za jednu milju daljo povući, osim nko bi bezuslovno nioral', ali t k onđa, pošio liudu postavljenc nov • l n'j ■, k j* 'će primili njihovo četo, ili ako bi uslijed pro.tiv napađa bili primorani, da svoj front skrale, da bi vojniko upotrcbib za drugc ciljf-ve. Problem opšteg mšra. Ucntlerson o inedjuuarodnof ligl. Bcrlin, 27. jula. Kako javlja iist ,,V o s s i s c h e Z e i t ii n odr/ao ic Hcnderson u Engieskoj govur, ii kojemu jc prvo navco, kako medjunarodna liga treba tiu obulivati ne stimo neutralCe, već i zaračenc države. Moramo stvoriti takvu atrnosferii, rckao jc. u kojoj će biti prijatno svinia uarođima. Hcudcrson je pozvao Lloyda Q e o r u e a, da po.sredstvoin kakve neutralne mlslje povede pregovorc o tome sa Njemačkom. Dogadjaji u Rusijt. Okončana mobilizacija ruskih radnlka. Stockhobn, 27. ju!a. Prema pctrogradskim vijcsiima ovda?. njih listova, okončana j u m ob i 1 i za.

gruni", skupStinska većina osjaia jo pri avome, pa jo kralj nurcdio v!adi da pot. puno povuče rcčcno zukonskc prijeđloge. Na to je Martinguacova vhda dala ostav. ku. Sada je Karlo X. bar imao izgovor, da je pokušao vladati sa većinoni na. rodnog prcstavništva, ali da laj pokušaj nijo uspio. Pozvao ie na vladu dotada. 'iijog frantuskug poslanika u Londonu 'kneza Julija Polignaca, koji jo sastavio 'kabinct iz skroz konzervasivnib i gotovo apaolulistički raspoložcnib ljudi. Postav. ljanjo ovakvc novo vlade značilo j > si. gurtm borbu izincdju kialja i narodnog prestavnišiva. 4. marta 1830. god. otvc. rio jc kralj skupštiusku scsiju prijastc. nom bescdom, u kojoj jo do duše bio po. jvoljan izvjcštaj o uspješnom počinjanju francuske vojničko akcijo u Alžim, ali !U kojoj je bio i prijchći pasus, ,,da ćo k'raljevska vlada, ako bi j(ij so nczako. bitim rovenjcm pokušalo stati na put, Smati snage i energije, da izvojuje uvažc. »lje kraljevim odlukama i da uapostavi jav. ni mir i poredak." Odmab u odgovoru lia prijestonu bcsiodu skupšlina jc, do Iduše u vrlo finoj formi, ali zato ipak na yrk> nedvosmislen način nagovijostila borbu sa novim režimom. U pofctku ovo adroso akupština jc do duše staviia frazu, i,da su vjckovnc tiAdicijo na sr*ću i'ran. cuskog naroda isnijele prijcsto Karla X. Ha visinu ocdosližnu kakvoj bilo buri," —- ali je odmab zatim iznesono, kako ne posloji sumdnja izmođju narodnog prc. itavnišlva i vjadc, koja je saradnja ntop« bodan uslov «« ro’dovni ustavni život. (Ova je adresa primljena sa 221 protiv 181 glasa, a kralj jo ua to odgovorio od« 'laganjeoi skunštinskih sjodnica. Uspjesni tok alžirsko ekHpodirijo nežto jo odložio lconflikal, koii se oČcvidno spremao. Viada ee nadnia, da ćc ova uspjošna spoljna akeija povoJjno vtticati na izbore. No jz ovih Su izbora liberali izišli još pojačani. Na to se kralj oiliučio na jcdau sudhonosni feorak, koji ga j« sticajcm prilika ubrzo BUo prijestola 26, }u]ft «olpi«no j«, kor;.

Cij* ruskih’ rađnika. Mobilisani r«d. pici bu održali skUpštinu, U kojoj jc pri* hvaćena ođluka u koj’oj sc veli, đa su mo. bilisnni rađnici odlučno rijcšeni, da tc kovine revolucijo, mdć scljaka i vojni. ka kao I sovjetn i socijalizam branc do posljeđnje kapi krvi. Turkestan — nova saveznlčka ruska republika. Kb. Moskva, 27. jula. Petl kongres oblasnih sovjeta proglasio je Turkestan kao repulb 11 k u, koja je u savezu sa Rusijom. Željeznica, koja vodi kroz Buharu, proglašena je kao svojina republike. a čuvaće je vojska^ Poslije ubljstva poslanika Mlrbacha. Kb. Kflln, 27. jula. Kako „Kdlnisc’he Zeitung" ja. vlja, sovjctska vlada je vcć uvjerila njc mačk'u vladu, da ćo pokajati ubistvo poslanika Mirbacha. Odlazak drm Ilelffericha u Rusiju. Berlin, 27.-jula. Kako doznaje ,,L o k a 1 a n z e iger“, otputovao je juče u Moskvu novi njemački poslamik u Moskvi dr. Helffcrich. Prati ga poslanički savjetnik moskovskog poslanstva, grof Bassenitz, koji je dopratio mrtvo tijelo grofa Mirbacha. Žeijezničarski štrajk. Kb. Kijev, 27. jula. Cini se, da je u prije neki dan početom željeznlčavskom štrajku došlo do preokreta na boije. Na jednoj pruzi saobraćaju dnevno po dva para vozova, a na sviina sporednim prugama po jedan par vozova za potrebe njcmačke vojske. Željezničari počinju ovdje i ondje da pregovaraju o ponovnoj i.sik) stavi saobraćaja. Intervencija sporazumnih siSa u Rusiji. Pitanje iapanskog uniiješavauja u Sibiru. Kb. Paris, 27. juia. Po „Petit P a r i s i e n“-u nije još izvještaj o namjeri Japana u pogicdu intervencije u Sibiru stigao u Paris. lzvjcštaj se očekujc u poćctku idućo ncdjelje. Pred naviin izborima u Kngleskoj. Kb. Potterdam, 27. jula*. Kako ,,N i e u w e C o u r a n t“ javIja, saopštio je B o n a r I- a \v u donjem domu, da jc vlađa naimenovala komisiju radi pretresa raznih pitanja, koja stojc u vezi s predstojećiin izborima. Konferencija sporazuinnog ratnog savjeta. Basel. 27. juia. Kako javijaju pariski listovi biia je u srijeđu i u eefvrtak konferencija sporazumnog ratnog savjeta, na kojoj je učestvovao i talljanski glavnokomandujući general D i a z. Smatra se da jc riješavano o nastavljanju ofenzivc na svlma sporazuiunlm frontovima. f ,Velikodušni“ Wiison. Kršenje medjunarodnog prava. Haag, 27. juia. Kako javljaju engleski listovi, predsjednik W11 s o n ,,odobrio“ je svima njetnačkim i austro-ugarskim podanicima slovenske rasć, da stupc u

sloći s« ncjasnom odrodbom ustava, p t zakonodavnih narcđaba, kojima jako oaraniča\a sIoIkkIu štampe, pouištava tok iz. vržono izbora i mijenja izborni zakon i kojima po tom novorn zakonu naređjuje nove izboro za 13. septombar. Kada so 2G. jula pojavišo u službonom li- tu ovo nousUvno donosono zak.modivn na'odbe, Paviz je bio zaprepašćcu. X T a baizi su papiri počcli padati, svuda se svijot počeo skupljati u goinilc, koje su ogorč' no kriiikovalc ovaj najnoviji preokret- Na? roeilo su žučno proteslvovali novinari, čija jc ogzislencija bila dovod ua u pita. njc novim oktroisanim zakonom o štampi. Na njihovom čeiu nalazio so Adolpho Tbiors docniji ugledni'držav* nik i prvi prcdsjcdnik troćo fiancu-ko rc. publike. Već 27. jula došlo je do nokoliko manjih sukoba izmcdju vojskc i naroda, naročito pred zgradom uredništva ,,Tcmps“^i i pred „Palais Royal‘ -oin. Vlada jo bila neaktivna Jodino jo riješiia, da proglasi opsadno stanje, ako noniiri no bi preatali- Liberalni aarodni poslanici, čiji jo izbor ovim kraljovim uka/-iin:i bio poništon, iskupišc s« na savjiiovmj; kod svoga najuglodnijcg prvaka, bogatog bankara Casimira Pcriora. U ariiedu, 28. jula na svo su so slrano mogh vi« djeti gradjani u uniforiui narodue gardo, ma da jo ona 1827. godino bita jaspu. šlena. Oko 11 sati masa iznenada po. sjođe opštiuski dom i istačo na njemu trobojnu zastavu, barjak rcpubliko i Napo. leonovog carslva, koji jo po vasposlav! Ijanju kraljevstva bio ukinut i z imij njeu starorn prcdrovolucijonom biielom bour, ! bonskom zastavom sa krinovima. Tck jo I sada komauđant pariskih trupa,' maršai | Marmont, nekadanji NapoUonov voj* skovodja, naredio trupama da krenu na. prijod. No na njiii u svima ulicama, kroz kojo su prodiralc, otvoriš« silnu Vftlru iz prozora i sa kTovova, to su samo spo. ro nadiraie. U vcčo iskupljoni poslanici pokušaS« da pregovaraju sa maišalom Mannontom i arodsjodnikona; ainiBtar*

BEOORADSKB NOVINB ^ . »8. Jnla 1918. __ Vrljenje u južnoj AfrlcL Kb. Rotterdam, 27. jula.

amerikansku vojsku. Osim toga je naredio da se ustanovi slovenska legija. (Sad se svijet rnože ponovo da divi „državničkoj mudrosti * 1 * bivšeg profesora medjunarodnoga prava, kojl ovakovim „odobrenjima" veleizdajnlcima svoje otadžbine hoće da vodi amerikanski rat sa — tudjim narodima. Čini se, da Wilson pokušava prestlći i same Engleze. Op. ur.) Rat na moru. Nova potapHanja. Kb. Beriin, 27. Jula, Wolffov ured javlja: Novi uspjesi podniornica u zapornom pojasu oko Engleske iznose 18.00Q bruto tona*. Načeinik admiralskog stožera mornarice. Izmjena ratnih zarobljenika. Odgovor engieskc vlade o fom oHanju u donjctn domu. Kb. London, 27. jula. U odgovoru na icdno pitan.ie rekao je državni tajnik Dovar: Haaško utanačenje o izmjeni i vraćanju kućama ratnih zarobljenika stupiće tek onda na- snagu, kad ga budu obar dvije vlade ratifikovale. Zatim zavisi od jednog naročitog uslova, koji su postavili njemački delegati. Utanačenje se odrosi na sve borce, računajući i one, koji žc nalaze u Holandiji i Švajcarskoj, a bili su 18 mjeseci u ropstvu. Vraliti se mogu sve gradjanske ličnosti, koje to žele, pri čeinu če sc mamji broj britanskih gradjana izravnati odgovarajućini vcćim brojem boraca*. Berlin, 27. juia. O držanju englcske vlade pretna haaškom utanačenju o izmjeni ratnih zarobljenika do*znaje ,,B e r 1 i n e r T ageblatt" iz Haaga: Britanska vlada iziavila je 22. o. m. u donjem doinu, da prije ratifikovanja mora ratni kabinet držati savjetovanja*. Ali kabinet je sada mnogo zabavljen aktuclnim pitanjima. Rat u vazduhu. Sfatistika njemačkih vazdušuili napada na Englesku. Kb. Potterdam, 27. jula. Prema vijesti ,.N i e u w e C o urant“-a donosi jeclaii engleski časopis opširne podatke o napadima neprijateljskili lctiiica'u vremenu od 16. aprila 1917. do 9. maja 1918. U napađu su učestvovale 248 letilica, od kojiii jc 17 ohoreno. U tom vremenu je ubijeno 412 ljudi, a 1610 ranjeno. Samo prilikom jednog iumxkL\ je ubijeno 107 ifca.

Razne brzojavne vijesti. Nova holandska vlada. Kb. Berlin, 27. jula. Prema jednoj vijptti lista „Vossische Zeitung" cjbrazovan je novi holandski kabinet, u koji izmedju osta*lili ulazc: S a v o n i n L o h m o n kao rrrinistar spoijniii poslova i dr. de J o n g ka*o mlnistar vojni. Riješavanic jevrejskog pltanja u Rumunjskoj. Kb. Bukurešt, 27. jula. Miuislar predsjednik Margbiloman. jt podnio konioii zakonski nacrt o j c. v r e j s k o m p i t a n j u, koji je u s nafu primljcn, i tražio je da se oglasi fcao hilan. Ovaj jo zahtjev priinljou.

„Times" javljaju iz Kapdadla, da ee medju miuerskirn radnicima Južne Afrike još uv ijek nalazi hoiandskonacijonalnorepubiikanska stmja. Isto tiko Se o. paža medjunavodno-socijali&tički pokret r> volucijonarnih radnika svjrtske industrij?. Obrazovanje ukrajinske vojske. Kb. Kijcv, 27. jula. Đemantujo se novinska vijesf, da n. StTajinska viada namjorava da postavi samo j’ednu scljačfcu diviziju od 5003 Iju* di. Izjavljuje se, da napreduju radovi za obrazovanjo rcdovno vojsk«, i da bi sko* ro moglo doći do opšteg regrutovarija. Pokusiio vrbovanie u Irskoj. 1 Rottcrdam, 27. julx „Daily Ncvvs" javljaju iz Dubli. na: Engleska je vlađa narodila dvomje. sečno pokusno vrijemo za vrbovanjo u Irskoj. Od rezultata ćo zavisiti uvodj*. nje voj’ne obavozc. Od svafcog od 10 d.« strikata očekujo so po 50.000 rognita. Pobune u Kanadf. Kb. Rottcrdam, 27. jula. Kako ,,N i e u w c C o u r a n t" javIja, ,,D a i 1 y Telegrap h“ jc donio brzojav iz Montreala, prema komc su u Oueebekui drugim kanadskiin gradovima izbile male pobune zbog pozivanja seljačkih sinova u vojnu siužbu. štrajk engleskih munlcionih radnika. Rottcrdam, 27. jula. Engieska vlađa pristupa energičnim mjerarna radi ugušenja štrajka municionili radnika. Svi oni radnici, koji se od nedjelje ne budu vratili na rad, gube pravo da slobodno biraiu 1 mjesto, gdje će raditi. Kb. Christianija, 27. jula, Prema londonskim naročitiin brzojavima sve se višeširi štrajk municijonih radnika u Engleskojjonveć broji preko 160.000 učesnika. U Birmingh a m u iznosi broj štrajkača oko 80.000, u Mancheslru oko 10.000. Pred zajeduičkom japaosko-anierikan« skoin akcijoin u Sibiru. — Odstup japanskog ministra spoijnih poslova. Kb. Rottcrdam, 27. jula, Kako doznaju „Times" iz Tokija, nosi se japanski ministar spoljnih p*. siov<- Tarouchi mišiju da odTupi, čim so bude zajcdnička akcija sa SjeJinj*nim Državama u Sibiru glatko razvila. Prc. ma jcdnoj daljoj vijesti siavila s- kineska vlada zbog japanske intervencij**. u lsiočnoj Aziji u vezu sa vojnim vlastima u Mufcdcnu, kojc so sada nalaz« u Pekingu. Anierikanski radnici za nastavak rata <Jo krainosti. Stockholm, 27. juia. Prema pariskim vijestima sliglo jo u francuski glavni grad jcdno izasianstvo amorikanskib radnika pod vodstvom Joiina Pagea. On je izjavio novinarskim dopisnicima: Mi smo došli u Paris, da radi. rno, kako bi došli u vezu sa socijalistima sila sporazuma. 'Mi smo za nas'tavak r::. la do krajnosti, i hoćemo i rat da doved«. mo do odluke. Amerikansko izaslanstvo putov-aćo i u Rusiju Novo sredstvo za propagaiulu u Italiji. Kb. Lugano, 27. jula. Tabjanska kino-pozorišta inorala su se oiravezati, pod prijetnjoin zatvaranja, da ćo svako nedjdjc, tri dana jedan za drugiin'ncizostavno izvoditi tiimove za propagandu, koje će bcsplalno dobijati od vladc.

Broj aoo. 1 Kofera I influenca ■ SvedskoL Bžrlin, 27, jula. , Prema „Berliner Tages b 1 a t t“-u kolera u Stockbolnm zastaia je. Ali se zato mnogo širi infiuenca po cijeloj Svcdskoj, gdje z^daje brige, a n Finskoj uzima veoma oztoilian karakter. Iz kaljuže njeinaćkih protivnika. Kb. Lugano, 27. juia. Piema listu „Avanti" dopio j u kaznenc-iudsku istragu zbog teških po grjcšaka pozna'ti genovski profe-<or Ro-s ,j. koji so istakao kao mrzileij Nijemaca i osnivač protivnjemačkog saveza (liga au» titeđesca).

Grad i okoiica Dr;evn ? kalendar l) a n a s je nedjelja 28. jula, po viarom 15. julo."— Rlmokatollci: Nazarij, Viktor p; pravoslavni: Muć. Kirlk i Julita Kinematografi: C. i k. vojni kinematograf u Kralja Milana ullcl br. 56 (Koloseum): U 4 i 6 satl poslije podne prcdslave za vojnikc, a u 8'30 satl uveče opšta prcdstava. — C. I kr. gradjanski klno na Tcrazljama br. 27 (Paris): l' 3 i 6 sati posltjc podne i u 3 satl uveč* opšte predstave. Bcogradskl otfeum u Ijelnoj po zornici Jr.išta „Hotel 1 akova" na 1 erazijama) Dvijc predstave, prva u 4 sa:a posllje podn« a diuga u 8 30 sati uveče. Noćna služba u Ijcknrnama: Oc 28. jula do uključfvo 3. atigusla 1918. vršićt nočnuslužbu u Beogradu ove Ijckarne (apo tcke): Michl, Stcra Crkvena ul. 8; Kužakov i i, Knežev spomenik 2; S e k u 1 i ć, Ta kovslta ul. 37, i ljckarna „Crvenog Krsta* Bcogradska ul. 2. Rimokatoličko bogoslužjc. Rcd rim.-katoličke službe božj<- danas u ncdjelju, 28. juia; A. U župnoj crkvi: 0 8 sati prije jX)dnc sv. misa; u 10 sati prije podn? nj«. mačka propovijed i svečana misa; u 3 sata poslije jx)dne biagoslov. B. U konaku: a) za vojništvo: u 8 sati rnagjarska propovijed i sv. rnisa; b) za talijanskc zarobljenike: u 10 sati sv. rnisa i propovijeđ. Traže se porodice. Porodice ovih nmrlih ratnih zarol> | ijenika i intemiranih, polrebno jo da S' j jave sudskom odjelenju opštinv grada Bx> grada, radi izrjesnog hitnog i važriog saopštenja. 1. Vcselina 11 i ć a; 2. Ivana Ilića; 3. Ljubonn'ra II i ć a; i 4. Jovana If u b i c k e. Poziv. Pozivaju se dole irrienovana lica da izvole đoći ii uredništvo „Beograd skih Novina" u u t o r a k 30. j u 1 a i p e t s a t i p o s I i j e podne: Nevena Milana Dimovića, književnika; Mihajlo Sretenović, književnik; Staša Miiijanović, novinar; Brana Gjorgjević novinar; Milan Ubavkić, novinar; Sveta Nedeljković, glumac; gdja 2l kička, glumica i pjevačica; gdja Julip Arsić, supruga akademskog slikara: gdja Johana Mihajlović, supruga akaj demskog siikara; Persida Stojanović j udova profesora: Zorka Milana Mančića, pozorišnog činovnika, mala Sc< lena Dukićeva, učenica osnovne škole i Dragan Kovačević. književnik. Ako je ko od pomenutili već primio kakvu potporu iz prihoda narodniii dobrotvoniili predstava, to u tomc slučajv ovaj poziv za iijega ne važi. Koji se od pomenutih ne bi naia zio ii Beogradu ili iz drugili kakvit razloga nebi mogao lično doći. nek? izvoli u što kraćem roku poslati uredništvu svoju t a č n u a d r e s u iii ncka gorc označenog dana pošalje zamjenika sa punouioćijcin.

stva, ali nikako nije moglo doći do sp • razuina. Kralj je, ma da su mu sv&ki čas stizali izvješuji, iz kojib jo mogao vidjeti, da nijo po srijodi sajno neka uz. buna, vcć prava rovolucija, — bio ravno dušan i neodluč;in: to jo veče 28. jnla kao i svako večo odigiao svoju partiju ,,whi« sU", u mjcsto da so rijoši na nitno i važno odlukc, kojima je mogao sačuvati prij sto. Sutradan, u četvrtak. 29. jula 1830. godine, pala jc kocka. Trupc su bilc iznurene i odstupile su na cijeloj liniji, pa su gotovo več blie istisnute iz samog^ Pa,risa. Na opšte navaljivanje maršal Marmcnt izdade trupama naredbu, da prekinu 'paljbu, ali ta naredba nije svuda izvršena. Vojska se postepeno povlačila prema Neuilly<-u i zauiku St. Cloudu, gdje se naiazio kralj. Ovaj se najzađ riješi, da primi ostavku Polignacovu i da postavi za predsjednika minisfarskog savjeta umjerenog liberala, vojvodu M o r t eni a r t a. No sada je već bilo dockan. Dotle je revolucija još liila spontana, ncorganizovana — nije se znalo, ko njome upravlja i šta se hoće — republika ili sanio promjena režima. Najzad se liberalni poslanici, sada iskupljeni u kući drugog jednog uglednog bankara i prvaka svoje stranke — Lafitte-a*, rijcšiše, da pristupe odlučnorn koraku. Obrazovaše Rrivremenu vladu, koju u prvi mah skronmo nazvaše opštinskim odborom i koja je vijećala u pariskom opštinskom domu, koji je vazda bio žiža svili francuskih revolucija — kako sada, tako i rajiije, za vrijcme velike rcvolucije i docnije za vrijeme februarske revolucije (1S4S. godine) i revolucija 4. septembra 1870. godiue i od mairtft do maja 1871. godine. Na čelu privremeno vlade pozvaše sijcdog gencrala L af ay e 11 e a, junaka iz 1789. godine, čije je ime silno djelovalo na uarodne mase. Kralj u St. Cloudu je i dalje otezao 1 oklijevao, NaJzad s« riicšio. da dovuč« a«. I

sretne ukazc, koji su bili sve to izazvali, pa je novoga ministra, vojvodu Mortemarta poslao u Paris. No ovo« ga na sve strane pozdraviše burnim uzvicima „Dolje sa Bourboncima!" Bilo je već dockam... U petak, 30. juia 1830. godine u 8 sati u jutru biii su poslanici na okupu kod pomenutog Lafoyette-a, da donesu suđbonosnu odluku o daljoj budućnosti zemlje. Većina nije htjela da zna za dalji ostamak Karla X. na prijestolu s jedne, a ni za republiku s druge strane. Najzad se riješiše da ponude kraljevsku krunu pređstavniku mladje linije bourbonskog doma — vojvodi Louisu Philippeu (Luj Filipu) orleanskom. To je bio sin onog vojvode Philippca orleanskog, koji je za vrijcme velike revolucije priš-ao rcpublikancima, prctvorio se u običnog gradjanina pod imenom „Philippe Egalite" (Eilip Jednakost) i koji je kao posianik konventa glasao prilikom sudjcnja Louisu XVI. za smrtnu kaznu. Louis Piiilippc bio se kao oficir u republikanskim redovima lrorio kod Valmya i Jeinappesa, dugo je pod tudjim imenoiti živio u Svajcarskoj kao običan srednješkolski profesor, pa je tako u neku ruku postao istinski „narodski čovjek", dok se s dfuge strame ženidbom sa jednom napolitanskom princezom opet priblfžio „legitimizmu". Na suprot drugim francuskim prinčevima nije se nikada borio u rcdovima francuskih neprijatelja protiv svoje domovkie; to je dafclc u svcinu bio čovjek, koji je obećavao takvu vladavinu, da ni najekstremniji demokrati ne će zažaliti. što nije zavedena republika (docnije su ga i nazivali „kraljem-gradjauinom"). Odazvavši so pozivu „opštinsfcog odbom" Louis Philippe so obazrivo progiasi prvo „glavniru namj'osnikom", da đa vr«mona Kariu X., da so još odluči, šta da čini i da mu so n« bi prebacilo, da ja ixdoo kra* )jft- Nfi hoj« s« biia iskupila ured

opštinskim domom, još jodnako j) burno tražila republiku. Tada se Luj Filip odluči na koliko paipetan, toiiko odsažan korak: Praćen izvjesuim brojem jx>sianika, pro. gura se kroz razdraženu republikausku masu do opstinskog doma. lu izadjc na balkon, gdjc so već nalazio general La. favftt«*, koji mu pruži trobojku, a koju Luj Filip uzo i razvl. Idasa oilgovori ga burnim uzvicima „Zivio Luj Filip!" vojvoda orleanski bio je pobij dio. Nopo. ikoijebljive republikance utjcšio jo La. fayetto rijcčima, da e« ovo biti prijest*; okružcu repubiklanskim Ustanovama Ka-. lo X. sc za to vrijemo bio sklonio u llom. I bouillet, gdje jo 1. augusta sa svojo strane postavio Luja Filipa za glavnog navnjos. I nifca. Istog dana abdikovuli su i on i p:i. i jestolonasljednik, ali ne u koiist Lujs Fi« lipa, voć u korist najb'ižcg „legitimnog" nasljodnika — lC.godišnjeg vojvJd.* Bor« doauskog, koji bi bio Ilcnri V. Kralj jo J.uju T ilipu saopštio abđikaciju i nalo« žio mu, da progiasi za kralja Ileru'i-a V. Ovaj jo primio znanju abdikaciju, ali nije izvršio urugi nalog. 7. jula bila je odluč. na sjodnica parlamenti, čiji je izbov Kar« lo X. bio ponišlio: na proiost „legitimista" odgovorila je većina, da jo lcrvlju, šlo su jo prolile Ivarlovo trupe pala svaka obav . za vijernosti proma dinastiji Karla X., pa je najzad sa 219 protiv 33 glasa (39 ■ njih su se uzdržali glasanja) konačno i z m bran za k'ralja Luj Filip, koji je 9. jula položio zakletvu na ustav, pveihod. no proširen u slobodoumnom dubu i koji je u mjesto dotadanjo titulo „kralj Francuske" uzco popiilarniji naziv ,kir.« lja Francuza'" („roi des Francais"). 16, jula ukrcao se 'Karlo X. u Cfierbourgu za Englesku, odakio jo otišao u AustiijU i nastanio se u Šlajerskoj, gdja jo umro no» vembra 1836. godino.