Bilten Bitefa

eeeee ee( eo eee eee eee Bee ee ete. eo eee. EG GO ooo BOB OE Bee ...O....

MAŠI PROJEKTI

Prvi prikasani "projekt" u Glasgovu oktobra 1972. godine bio dje vensiđa "Marat Sade" od Petera Weissa, Tokom vremena stvonili

smo maše vepsije Shakhespearevog "Lira", Stprindbepgovog "Ooea" + dela Jaaeka Gelbena o heboinhu bod nasivom "Veza". Imali smo jezsgno od tyi glumea,„ dva muškarca < jedna šena, doh bi se sa svaki ne” vi "projekat" njima priključili još tri glumaea naše tYupe.

Zahvaljujući ovim projektima, glumeima naše trupe bila je prušena moguđnost da preispitaju svoj zad, oslobodjen od ograhičenja koja važe sa normalno vreme utrošeno na probe u konvenoeijalnon posoničtu. Maš vađ je bio posveđen proučavanju pstholoških i socetjalnih aspekata uključenih u proces glume» rasvaljujuđi kod glumaca svest o njima samima 1 njihovoj okolini. Ovaj proces se odvija od p»ve probe do poslednje predstave: ukoliko se glumaa više udubljuje u sebe, utoliko mu njegova uloga postaje jaasnija.

Maš zad je povesan sa glumeem hao sa egocentyičnom "ličnošđu" koja predstavlja aređdište svoje okoline. Tek kada glumae postane svestan svojih astvarniıh sasyevahdja o suštini uloge koja mu je povebema, om može da prihvati pbuhu odgovornost sa njeno ostvabe– mje. Za iduđu sesohu predvideli smo pritpreme sleđeđih drama: "The Colleotion”", od Pimtera, "O1d Times" od Pintera, "Arden od PFPaversham" „ "Fva Pepron” ođ Copia, kao i "Maobeth" od Šekspira.

Kada smo uvežbavali članove Citiznzehs Company za "Projekat WMobk" u Studto Theatvnwe (The Close), cilj mam je bio da stvopnZmo sugestivni akočoni stil, koji đe dođi do Tiarašžaja bređ velikim auditonijumom Citisensa priltkom isvodjenja glaonih dramskih dela.

(Steven Dabptnhell)

čeefčeefeeeeeeeeeeeeeveeeeeeeeBBeeBeeehee Bee BBB (ev uz 1