Biološki listići

49

intema, što mu ga je elučaj dao, ka fiziologiji, ı reši o njegovu pozivu uzevši ga za preparatora svojih predavanja medicine u Collčee de France (1841.)«. Ubrzo zatim, Claude Jernavd se Javlja svojim prvim vadom, koji se odnosi ma anatomiju ı fiziologiju eordae tympani, o kome ćemo dalje progovoriti, a kojim se otvara niz mnogobrojnih otkvića, što ih Je Clande Bernard učinio za trideset ı četiri godine svoga zada na fiziološkoj nauci.

Izložiti rad Claudea Bernarda na eksperimentalnoj fiziologiji, značilo bi dotaći se svih fizioloških pitanja, koja eu bila pretresana do pred kraj prošloga veka. Ne mislimo to preduzeti, već ćemo samo Iizložiti u malo reči nekolika otkrića. koja stoje u prvom redu po važnosti svoje prirode, koja su krunisanje metoda koje Je Claude Bernard preporuČivao, ı koja najviše prinose naučnoj fizionomiji Claudea Bernarda, — koji |e bio i filozof ı tvorac doktvma, — |er je on bio pre svepa velik pronalazač fakata, koji se odnose na mehanizam života, neumoran 1ispitivalac života, prodirući u nj ea svih strana, sličan onim eksploratoima, koji su pretresali okeane u svim pravcima, tražeći nova kopna. U tim svojim U B Clande Bernard ie naoružan besprekornim orudem, koje |e dalo dokaza svoje vrednosti, a koje se zove eksperimentalna metoda. NJjJome Claude Bernard OON. a kao pravi virtuoz. Niko nije kao on znao dići na takyu visinu eksperimentalnu metodu u fiztoloeiji ı medicini. Nikada niko, možda, u tim naukama, nije pored visokog uma toliku važnost dao oku ı ruci. Stoga pored njegov ih dela, n kojima &u njegova ofkrića dobila filozofskop izraza, nalazimo eLekeije iz operativne fiziologpije«, u kojima &e nalaze različna upustva u eksperimentalnu tehniku. ı iz kojih se vidi, kako je Clande Berna”l cenio veštu ruku nw eksperimentalnoj nauci u službi razumu.

4