Bitef

korekcija njegorlh ideolośkih shratanja je oćigledna. U Mojsiju neslaganja izmedu heroja i masa nestaju - narodu je pruiena mogućnost da se raspi tara u duhu slobode, napredka i relikih ideja. Njegoro giamo delo ,Čovekova tragedija, bilo je ohjarljeno u inostranstru na engleskom, bugarskom, ćelkom, esperanto, finskom, francuskom, hebrejskom, jidil, poljskom, nemaćkom, italijanskom, ruskom, rumunskom, Ipanskom, srpskom, sloraćkom i turskom jeziku. Covekova tragedija je izredena u sledećim inostranim pozoriltima: 1892: Hamburg, City Theatre; Beć, Exhibition Theatre; Prag, National Theatre 1893: Berlin, Lessingtheater 1903: Beć, Kaiser-JubUeum-Theater 1894: Zagreb, Hrratsko narodno kazalilte 1926; Bratislara, Slorakian National Theatre 1934: Beć, Burgtheater 1937: Hamburg, State Theatre 1939: Berlin, Lessingtheater 1940: Frankfurt, City Theatre 1965; State Hungarian Theatre in Cluj 1966: State Theatre Kosice; Folk Theatre in Subotica 1967; Beć, Bürgt heat er 1969: Bratislava. Slovak National Theatre

Poema

... nifi je njegova životna filozof ija bila u oprečnosti sa njegovom velikom filozofskom erudicìjom i dubinom njegovih ideja. Njegove ideje ostaju, ali do njihove realizacije ne dolazi, jer u sebi nemaju demente drame. U Covekovoj tragediji ideje, kao i njiliOYO demonstriranje, dobijaj u posebnu umetnićku vrednost. U svakoj radnji, kosmička ideja iii nęka priča iz svemira prikazuju se patem sìmbolo ili slika koję se, međutim, ne spajaju u jedna celinu, yeć ostaju sraka za sebe. U svakoj siicipostojiprekrasan alegorićan način iskazìvanja dubine zamisli, simboli su, pak, jedini put da se njilwvo iskazivanje prilagodi zahtevima dramske umetnostì. Ovako gledano, Madachova poema nije drama. Ako se misti na njeno demonstriranje, ono ima epski karakter jedinstvenosí glavnih lićnosti sluźi kao ve za tokom raznih slìkovitih dozìvljaja. Upogledu sudine sadržaja, to je parafrazirana di dak tička poema; sukobì se uglavnom odvijaju kroz diskusìje, a dijalektika je vise intelektualna, još uvek ne dramska.. Budapest, 1970.

Györrgy Lukács

Bog i Lucifer

Skripte orog komoda izradene su na tekst tragedije, ali one se, isto tako, mogu nazrati adaptacijom iii montażom . . . Igło di: Nazorimo to prosto pozorišnim izrodenjem, za koję su dijalozi i drugi elementi iste rrednostì (kostimi, radnja, gluma) sami i zgra diii komad. Kako? Szigeti: Kolektirnim radom u korne su ućestrorali pisać, reiiseri i glumci. Bila je to, u strari, okosnica koją je posluiila kao osnora za diskusije. Borba oko dra raziićita stara: samourereni trorac, Bog, i njegor protirnik. Lucifer. Gyurko : Nije Bog strorio sret u korne će Adam prolaziti kroz sra istorijska zbiranja, reć samo jedan socijalni sistem; burioasko društro, polto smatra da je to ono najbolje i da tu nema Ita da se menja. A to je upraro ono Ito Lucifer osporara. Nije bez razloga Ito oraj komad » pripada « londonskoj sceni, a to se u Madachu jasno oseća bilo je to drultro njegorog doba. Szigeti: Tokom rada, materijal orog komada blo je podrrgnut izresnim izmenama, ponekad rrlo radikalnim, u duhu onog o ćemu smo ranije gororili. Taj rad na izmenama morali smo rile puta reridirati, sre dok nismo oduslali od naturalistićkog stila izvođenja, te smo i materijale teksta morali prilagoditi orim izmenama. Iglodi: Ućijeno je sre da bi se uskladila zamisao, stihori i tekst Madacha sa dubom drultrene sredine u kojoj se taj komad odigrara. U naloj zemlji gledaocì su nar i kii na dijaloge, koji dominiraju u klasićnim izrodenjima. Nal tekst je prilagoden predstari, a ist o tako i gluma, koja tini sa njom jednu celinu. Za M-A-D-A-C-H kaiu da predstarlja prri sluéaj, da pozorille njegoro izrodenje, kao i susret sa gledaocima, organizuje pre same premìjere. Zalto ? Szigeti; Predpremijerna izrodenja odrzaraju se na rile mesta u celom sretu, ali nije to bio razlog da sledimo taj primer, reć sre ono Ito smo do sada nar eli. U naloj zemlji ne postoje tradicije, na osnoru kojih hi se kod nalih Ijudi razrila ìelja za nekim komplikoranìm ridoni pozorìlta. Iglodi: Interesuje nas kak ra će biti reakcìja publikę i kakro je bilo njeno milljenje o tom komadu, ćiji je naćin izrodenja izmenjen pośle prrog prikaziranja.

Kostimi

Pozorišni materijal sastoji se od glumaca i publike, od kretanja, govora, teksta, muzike, prostora, osvetljenja, trajanja, ritma itd. Režiser boristi sre te demente, da bi pomoéu njìh stvorio sroj liéni koncept i povezao ih u jednu celinu .On je taj koji odabira i oblikuje. Slikar ne sme da zaostaje za tom procedurom st fara nja. Mora da predridi sre mogućnosti, koję će obezbediti komadu ekskluzirni kar akt er i da boristi sroju moć predridanja i mašte. Podpojmom kostim podrazumera se sre što glumac ima na sebi, od glare do peta, odnosno sre što ga karakteriśe. O njegorom kretanju na pozornici i mogućnostima osretljenja ima da każe sroju rei i slikar. Glumac je nęka rrsta ozirljenog rajarskog delà, moída i rìse od toga. Kr eòe se u srom st ramom i specijalnom prostoru, u srom realnom i specijalnom dobu. Njegova pojara, naćin na koji ce bili obućen, kao i sre drago sto je za to neophodno, pomoći će mu da ostrari izrodenje ì postigne cilj, koji se zore POZORIŠTE. U maloj zgradi 25TH THEATRE gledaocì i glumci su u neposrednom kontaktu. Dr or ana i pr ost or za predstaru menjaju sroja mesta tako da je oraj efekat pojaćan. Naime, priiikom dolaska, gledaocì prolaze preko pozornice do srojih mesta u drorani. Obloga pozornica M-A-D-A-C-H ima boju jedne nijanse ijudske kozę. Kostimi u dragom delu the world down su tamnosmedì, sa prelazom od crrene u belu boja, koja prekrira giare i ramena glumaca. Figure u pokretu menjaju izgled prema boji okoiine, tamnije su na nogama a sretlije na ramenima. Likorne umetnosti šezdesetih godina ponoro priznaju oprardanost rizuelnog oblika, straranog postepeno u dradesetom reku. Prema tome, izgled pozornice ne predstarlja nikakru norinu u pogledu stila, ona taj izgled duguje kreatìrnoj sposobnosti njenog ir orca. Moida će on bi t i u stanju da s t ror i nor i sret sa njegorim sopstrenim prarilima i propisima, koji će istorremeno hiti i podrućje i medijum, i konaćno POZORIŠTE.

Hona Keserü

Iglodi

Glumac i pozorilni redilelj. Roden je 1944. u Ma-

118